7th term of the Croatian Parliament (22 December 2011 - 28 December 2015)

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 106. sjednici održanoj 22. rujna 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. rujna 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Zakonu, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da se ovim Zakonom obavlja daljnje usklađenje hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s pravnom stečevinom Europske unije. Prvenstveno se ovim Prijedlogom zakona dodatno uređuje područje financijskog izvještavanja izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, područje administrativnih mjera i sankcija, te poboljšanje trnsparentnosti u pogledu objave korporativnog vlasništva.
     
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

                  ZAKONA O IZMJENAMA  I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

 mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 105. sjednici održanoj 17. rujna 2015. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. rujna 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu kao matično radno tijelo.    

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala što je iskazano u Računu financiranja. Tekuće glavnice državnog duga mijenjaju se sa 22.570.713.667,00 kuna na 23.541.930.400,00 kuna. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna mijenjaju se sa 1.639.025.000,00 kuna na 1.677.932.318,00 kuna. Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna mijenja se sa 1.986.155.000,00 kuna na 1.874.850.000,00 kuna. Mijenja se iznos jamstvene zalihe za financijska jamstva u Proračunu sa 548.000.000,00 kuna na 268.000.000,00 kuna, te iznos sredstava za temeljni kapital, subvenciju kamata, udio u kreditima i garantni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2015. godini sa 552.892.800,00 kuna na 52.892.800,00 kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 7 glasova „za i 3 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O  IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU  DRŽAVNOG PRORAČUNA  REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU           

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec. predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, podnose se i:
- Prijedlog izmjena i dopuna Financijskog plana Hrvatskih voda za 2015. godinu,
- Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Hrvatskih cesta za 2015. godinu,
- Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2015. godinu,
- Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2015. godinu,
- Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka za 2015. godinu,
- Prijedlog izmjena i dopuna Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2015. godinu
- Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu (konsolidirano),
       
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 105. sjednici održanoj 17. rujna 2015. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  15. rujna 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da zbog provedenih mjera ekonomske, u prvom redu fiskalne politike i povećanja raspoloživog dohotka stanovništva, gospodarska kretanja tijekom 2015. godine bila su povoljnija od očekivanih. Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015.godinu usklađuju se proračunski planovi s ostvarenim financijskim rezultatima tijekom godine. Odstupanja od prvotno usvojenog proračuna se odnose na bolje ostvarenje proračunskih prihoda uslijed povoljnijih gospodarskih kretanja u odnosu na prethodno planirane. Na bolje ostvarenje prihodne strane proračuna utjecao je i stalni napor Ministarstva financija u suzbijanju poreznih prijevara i naplati starih dugova. Na rashodnoj strani proračuna, zbog provedenih mjera prvenstveno socijalne politike, postojala je potreba za izdavanjem dodatnih proračunskih sredstava, a predlažu se i određene preraspodjele na pojedinim kategorijama rashoda na kojima planirana sredstva nisu dostatna, a nužno ih je izvršiti u ovoj godini. U Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu ugrađene su dodatne mjere fiskalne konsolidacije određene Odlukama Vlade Republike Hrvatske iz travnja 2015. godine. Republika Hrvatska nalazi se od siječnja 2014. Godine u Proceduri prekomjernog proračunskog manjka s definiranim obvezujućim preporukama za njegovo smanjenje usvojenim od Vijeća ministara EU. U cilju ispunjenja navedenih preporuka Vlada Republike Hrvatske je tijekom travnja 2015. godine usvojila paket mjera kojima je osnovni cilj smanjenje proračunskog manjka opće države te stabilizacija i smanjenje javnog duga sukladno odredbama korektivnog mehanizma Pakta o stabilnosti i rastu. Sukladno navedenom očekuje se da će BDP u 2015. godini porasti 1,1% pri čemu će razina cijena ostati gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu. Ostvarivanje proračunskih prihoda je bolje od očekivanja te se ukupni proračunski prihodi povećavaju za 1,8 milijardi kuna u odnosu na planirane proračunom za 2015. godinu. Proračunski prihodi u 2015. godini trebali bi iznositi 108,2 milijarde kuna.

Izmjenama i dopunama državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2015. godinu ukupni rashodi povećavaju se za 1,7 milijardi kuna i iznose 120,7 milijardi kuna a u najvećoj mjeri se odnose na mjere socijalne politike i provedeno usklađivanje mirovina. Predložene su i izmjene i dopune proračuna izvanproračunskih korisnika na prihodnoj i na rashodnoj strani, te slijedom toga novim planom za 2015. godinu očekuje se jači pozitivan saldo od prethodno planiranog. Obzirom na predloženo ukupni manjak opće države prema nacionalnoj metodologiji iznosit će 12,5 milijardi kuna ili 3,8% BDP-a i ne mijenja se značajnije u odnosu na prvotno planirani.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora, koje je sukladno odredbi točke IV. podstavka 2. Odluke o osnivanju povjerenstva za fiskalnu politiku, obvezno zauzeti stajalište o primjeni fiskalnog pravila utvrđenog Zakonom o fiskalnoj odgovornosti u prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika i o tome izvijestiti Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora prije rasprave u Hrvatskome saboru. Prema postojećem Zakonu o fiskalnoj odgovornosti na snazi je privremeno fiskalno pravilo prema kojemu međugodišnja stopa rasta rashoda općeg proračuna ne smije biti veća od međugodišnje stope rasta projiciranog, odnosno procijenjenog BDP-a u tekućim cijenama. Prema procijeni Povjerenstva rashodi proračuna opće države u prošloj godini,  bez rashoda za kamate i provođenje programa EU, iznosili su 43,9% BDP-a dok se za 2015. procjenjuje isti ili nešto manji udio rashoda u BDP-u. Budući je u 2015. udio rashoda u BDP-u gotovo nepromijenjen, Povjerenstvo smatra kako će privremeno fiskalno pravilo za 2015. godinu biti vrlo vjerojatno ispunjeno.
 
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, bez rasprave, većinom glasova ( 7 glasova „za“ i glasa „protiv“) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2015. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2015. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2015. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2015. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2015. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2015. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 105. sjednici održanoj 17. rujna 2015. godine, Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2015. godine i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2015. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. rujna 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim Izvještajima kao matično radno tijelo.    

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je, osim ostalog, istaknuo da je realni međugodišnji rast ekonomske aktivnosti, započet u posljednjem tromjesečju 2014. Godine, ubrzao je u prvoj polovici 2015. Godine. Nakon šest recesijskih godina, bilježi se gospodarski rast od 0,8%, prvenstveno zahvaljujući rastu izvoza roba i usluga, ali i blagom oporavku potrošnje kućanstava. Bruto domaći proizvod ostvario je realni rast od 0,8% u prvoj polovici 2015. Godine u usporedbi s istim razdobljem 2014. godine. Najveći pozitivan doprinos rastu BDP-a u prvih šest mjeseci, u iznosu od 3,4 postotna boda, došao je od izvoza roba i usluga, koji je realno povećan 8,9% ne međugodišnjoj razini. U prvom polugodištu 2015. godine nastavljen je pad zaposlenosti, iako blažim intezitetom u odnosu na prethodnu godinu. Prema privremenim podacima, prosječan broj ukupno zaposlenih iznosio je 1.317.589 u prvih šest mjeseci 2015. Godine te je smanjen za 1,4% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Prosječan broj registriranih nezaposlenih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iznosio je 301.789 u prvih šest mjeseci 2015. godine, što je smanjenje od 14,8% na međugodišnjoj razini ( pojačano brisanje iz evidencije HZZ-a zbog nepridržavanja zakonskih odredbi). Izmjene Zakona o porezu na dohodak početkom 2015. godine dovele su do znatnog ubrzanja međugodišnjeg rasta neto plaća od kraja 2014.godine. Deflatorni pritisci u domaćem gospodarstvu koji su bili najizraženiji početkom 2015. godine, u narednim mjesecima su popustili. Prosječna inflacija je iznosila 0,2% u prvoj polovici godine. Najveći doprinos smanjenju potrošačkih cijena došao je od cijena goriva i maziva za osobna vozila, koje su smanjene 9,4% na međugodišnjoj razini, što je posljedica znatnog smanjenja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, kao i cijene plina koja je smanjena za 5,2% u prvoj polovici godine. Prosječan tečaj kune prema euru iznosio je 7,63 kune za euro u prvo polovici 2015. godine te je ostao gotovo nepromijenjen u usporedbi s istim razdobljem 2014. godine. Deficit tekućeg računa platne bilance iznosio je 1,3 milijarde eura u prvom tromjesečju 2015. godine te je smanjen za 13,9% u usporedbi s istim tromjesečjem 2014. godine. Ukupni bruto inozemni dug je iznosio 49,3 milijarde eura krajem svibnja 2015. godine. U prvom polugodištu 2015. Godine ukupni prihodi državnog proračuna ostvareni su u iznosu od 51 milijardu kuna, što čini 47,9% godišnjeg plana. Ukupni prihodi proračuna ne međugodišnjoj razini nisu u potpunosti usporedivi zbog brojnih promjena koje su nastupile u proračunskom obuhvatu tijekom 2015. godine. Osim značajnih statističkih i metodoloških izmjena koje su uvedene treba uzeti u obzir i izuzimanje prihoda kojima se financira obvezno zdravstveno osiguranje, jer od 1. Siječnja 2015. godine više nisu prihodi državnog proračuna već pripadaju HZZO-u kao izvanproračunskom korisniku. Na prihode državnog proračuna tijekom prve polovice 2015. godine utjecaj su imale i izmjene porezne politike kojima se nastojao smanjiti porezni teret rada i malog poduzetništva te na taj način potaknuti gospodarski rast. Ukupni prihodi državnog proračuna za 2015. godine planirani su u iznosu od 106,4 milijarde kuna, a prihodi poslovanja u iznosu od  105,3 milijarde kuna. U prvom polugodištu ukupni prihodi su ostvareni u iznosu od 50,9 milijardi kuna ili 47,9% godišnjeg plana. Od toga su prihodi poslovanja ostvareni u iznosu od 50,7 milijardi kuna ili 48,2% godišnjeg plana. Njihova najznačajnija kategorija su porezni prihodi koji su ostvareni za 7,7% više nego u istom razdoblju 2014. godine i iznose 31,7 milijardi kuna ili 49,6% godišnjeg plana. Ukupni rashodi za 2015. godinu planirani su u iznosu od 119,0 milijardi kuna, od čega rashodi poslovanja u iznosu od 115,7 milijardi kuna i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 3,3 milijarde kuna. Izvršenje ukupnih rashoda državnog proračuna u prvih šest mjeseci 2015. godine iznosi 58,4 milijardi kuna što je 49,1% planiranih rashoda za 2015. godinu. U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, manjak proračuna konsolidirane opće države u prvom polugodištu 2015. Godine, prema nacionalnoj metodologiji ostvaren je u iznosu od 5,6 milijardi kuna ili 1,7% BDP-a. Manjak državnog proračuna iznosio je 7,5 milijardi kuna ili 1,7% BDP-a, što je 0,5 milijardi kuna manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 666 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a. Proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uključuje 570 jedinica koje su u zadanom roku dostavile financijske izvještaje te županijske uprave za ceste, zabilježio je višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,4% BDP-a. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske dodatno je obrazložio Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2015. godine, u kojem se ističe da imajući u vidu polugodišnja ostvarenja rashoda državnog proračuna i rashoda izvanproračunskih korisnika, kao i tekuća makroekonomska kretanja te provedbu strukturnih mjera za smanjenje prekomjernog proračunskog manjka, procjenjuje se kako će privremeno fiskalno pravilo za 2015. godinu biti ispunjeno.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, bez rasprave, većinom  glasova  ( 7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“)  predložiti Hrvatskom saboru da donese

            POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRVO POLUGODIŠTE 2015. GODINE

Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za prvo polugodište 2015. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za prvo polugodište 2015. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za prvo polugodište 2015. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za prvo polugodište 2015. godine,
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za prvo polugodište 2015. godine.
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za prvo polugodište 2015. godine;

Sukladno članku 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članka 16. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:

POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA PRVO POLUGODIŠTE 2015. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković,dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 105. sjednici održanoj 17. rujna 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. rujna 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu, kao matično radno tijelo.    

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom, u cilju razvoja stambene štednje u Republici Hrvatskoj, uvodi varijabilni postotak državnih poticajnih sredstava (prema utvrđenoj formu,i) po uzoru na praksu nekih država članica Europske unije. Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva financija do 31. listopada tekuće godine propisuje postotak DPS-a za stambenu štednju prikupljenu u sljedećoj kalendarskoj godini. Osim toga uklanja se i odredba da se dio raspoložive stambene štednje koja prelazi 5.000,00 kuna po stambenom štediši u jednoj godini prenosi u sljedeću kalendarsku godinu.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, bez rasprave, većinom glasova (7 glasova „za i 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

     ZAKONA O  IZMJENI ZAKONA O STAMBENOJ ŠTEDNJI I DRŽAVNOM POTICANJU STAMBENE ŠTEDNJE           

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec. predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 105. sjednici održanoj 17. rujna 2015. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  15. rujna 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu odluke o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2016.godine i Prijedlozi odluka o davanju suglasnosti na privremene financijske planove izvanproračunskih korisnika za prvo tromjesečje 2016. godine: Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Centra za restrukturiranje i prodaju, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da radi održavanja parlamentarnih izbora donošenje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. i projekcija za 2017. i 2018. godinu nije moguće u rokovima utvrđenim člankom 39. Zakona o proračunu. U navedenom slučaju Hrvatski sabor donosi Odluku o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna u prva tri mjeseca 2016. godine. U razdoblju privremenog financiranja financiraju se isti programi koji su se obavljali tijekom 2015. godine ( iznimka su samo programi koji se financiraju iz namjenskih i vlastitih izvora), a korisnici ne smiju povećavati broj zaposlenih, niti preuzimati nove obveze. Člankom 42. Zakona o proračunu utvrđeno je da se privremeno financiranje u 2016. godini obavlja. razmjerno rashodima izvršenim u prva tri mjeseca 2014. godine, a najviše ¼ ukupno izvršenih rashoda bez izdataka 2014. godine. Važno je istaknuti kako u izvršenje ukupnih rashoda u Državnom proračunu za 2014.godinu nije uključeno izvršenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji je od 1. siječnja 2015. izvan sustava Državne riznice. Projekcije prihoda za prvo tromjesečje 2016. godine polaze od ostvarenja u prvom tromjesečju 2015. godine. U izračun projekcije prihoda uzet je u obzir učinak izmjena poreznih propisa koji su stupili na snagu tijekom 2015. godine. U prvom tromjesečju 2016. godine, ukupno se planira prikupiti 26,6 milijardi kuna prihoda što čini povećanje od 13,1% u usporedbi s prvim kvartalom 2015. godine. Ukupno planirani rashodi državnog proračuna u prvom tromjesečju 2016. iznose 31,5 milijardi kuna, a ukupno planirani deficit državnog proračuna u prvom tromjesečju 2016. godine iznosi 4,9 milijardi kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, bez rasprave, većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

                                            ODLUKE O PRIVREMENOM FINANCIRANJU POSLOVA, FUNKCIJA I PROGRAMA DRŽAVNIH TIJELA I DRUGIH PRORAČUNSKIH KORISNIKA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE U PRVOM TROMJESEČJU 2016. GODINE

kao i donošenje:
- Odluke o davanju suglasnosti na Privremeni financijski plan za prvo tromjesečje 2016. godine Hrvatskim vodama,
- Odluke o davanju suglasnosti na Privremeni financijski plan za prvo tromjesečje 2016. godine Hrvatskim cestama,
- Odluke o davanju suglasnosti na Privremeni financijski plan za prvo tromjesečje 2016. godine Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
- Odluke o davanju suglasnosti na Privremeni financijski plan za prvo tromjesečje 2016. godine Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje,
- Odluke o davanju suglasnosti na Privremeni financijski plan za prvo tromjesečje 2016. godine Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Odluku o davanju suglasnosti na Privremeni financijski plan za prvo tromjesečje 2016. godine  Centru za restrukturiranje i prodaju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.        

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 104. sjednici održanoj 15. rujna 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10 . rujna 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da se ovim zakonskim prijedlogom kao trajno rješenje predlaže konverzija kredita u CHF u kredite u EUR, odnosno konverzija kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredite s valutnom klauzulom u EUR. Na predloženi način želi se zaštititi 53.000 korisnika kredita u CHF i u kunama s valutnom klauzulom koji su značajno izravno pogođeni porastom anuiteta, odnosno obroka otplate kredita u CHF, a što također predstavlja izravnu ugrozu za 200.000 do 300.000 građana Republike Hrvatske. Za primjenu povratnog djelovanja pojedinih odredbi ovoga Zakona postoje posebno opravdani razlozi, odnosno procijenjeno je kako je cilj zaštite korisnika kredita u CHF i s valutnom klauzulom u CHF veći od značaja pravne nesigurnosti vjerovnika u tom ugovornom odnosu. Navedeno je u skladu s odredbom članka 90. Stavka 5. Ustava Republike Hrvatske, prema kojem, iz posebno opravdanih razloga, samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

- Iznijeto je mišljenje da u obrazloženju ovoga Prijedloga zakona ima niz netočnosti na koje je upozoreno. U vezi izražene sumnje da banke nisu imale pokrića u CHF za davanje kredita u toj valuti istaknuto je da je ta tvrdnja davno demantirana priopćenjem HNB-a u kojem se navodi da je valutna pozicija banaka u skladu s propisima. Naime, banke su ako se gledaju njihove bilance i rezultati, jedne godine su imale dobit na tečajnim razlikama, npr. 3 milijarde kuna i te iste godine imale su gubitak na izvedenicama od 3 milijarde kuna. Navedeno govori o tome da banka mora imati zatvorenu poziciju, ona ne smije špekulirati, ona ni u jednom trenutku ne može zaraditi na tečajnim razlikama. Ni banke majke nisu s tog osnova zaradile jer posluju po istim pravilima Europske unije i one moraju također imati zatvorenu poziciju. Osim toga netočno je u obrazloženju navedeno da je  problem kredita vezanih uz CHF zakonski rješavan i u drugim zemljama Mađarskoj, Poljskoj Srbiji i Crnoj Gori. Naime, zakonske intervencije je donijela samo Mađarska dok je u Srbiji središnja banka donijela Odluku a ne Zakon, a Poljska još nije donijela odluku da li će donijeti Zakon prije izbora. U Crnoj Gori radi se o jednoj banci koja je davala kredite i to oko 541 kredit u CHF. Napomenuto je također da je netočna konstatacija da vjerovnici i dužnici do sada nikako nisu uspjeli iznaći obostrano prihvatljivo rješenje pa se stoga predlaže donošenje ovoga Zakona. Istaknuto je da su banke još u ožujku ove godine predložile kriterije i potrebne izmjene propisa kako bi se moglo krenuti s otpisima, konverzijama i drugim mogućim pogodnostima za one korisnike kredita u CHF kojima to stvarno treba. Naime, nisu svi dužnici u CHF ugroženi jer više od 86% ih redovito plaća anuitete što je razvidno iz podataka HNB-a o stambenim kreditima u CHF. Također je navedeno da ne može biti nikakvog društvenog opravdanja da se zakonom obuhvate svi krediti u CHF bez obzira na vrstu, namjenu, rok trajanja i ostalo jer je to apsolutno suprotno svim načelima i preporukama Europske komisije, Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Jedino se može opravdati olakšanje položaja onim korisnicima kredita u CHF koji su tim kreditom kupili jedinu nekretninu u kojoj žive. Osim navedenih primjedaba na obrazloženje ovoga Prijedloga zakona Hrvatska udruga banaka je u pisanom mišljenju koje je uputila Ministarstvu financija Republike Hrvatske i proslijedila Odboru za financije i državni proračuna Hrvatskoga sabora, osim ostalog istaknula da su predložene izmjene i dopune ovoga Zakona potpuno neprihvatljive, neopravdane i pravno neodržive. Nije provedena javna rasprava, nije izrađena procjena učinka ovoga Zakona, krši se Ugovor o funkcioniranju EU i sadržajno i proceduralno jer nije provedena propisana konzultacija sa Europskom središnjom bankom. Prekršeno je 5 ustavno pravnih kategorija. Upozoreno je na odredbu članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske u kojem se kaže da Ustavni sud može do donošenja konačne odluke privremeno obustaviti izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi zakona i drugih propisa čija se suglasnost sa Ustavom odnosno zakonom ocjenjuje ako bi njegovim izvršenjem mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice. Upozoreno je da je Vlada Republike Hrvatske, za vrijeme pokojnoga premijera Račana, donijela Uredbu o bilateralnom uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja koja je objavljena u Narodnim novinama. U stavku 1. članku 5. navedene Uredbe propisano je da ugovorna stranka neće izravno ili neizravno izvlastiti ili nacionalizirati na svojem teritoriju ulaganje ulagatelja druge ugovorne strane ili poduzeti bilo koju mjeru ili mjere koje imaju jednaki učinak, u daljem tekstu „izvlaštenje“. Osim sa svrhom koja je u javnom interesu na nediskriminacijskoj osnovi u skladu sa zakonom propisanim postupkom i uz plaćanje pravovremene odgovarajuće i učinkovite naknade. U stavku 2. kaže se da će naknada biti plaćena bez odgađanja. Zbog navedenog iznijeto je mišljenje kojim se predlaže odgoda donošenja ovoga Zakona na mjesec dana, te da Hrvatski sabor zatraži od Vlade Republike Hrvatske u tom roku nađe održivo rješenje, da se provede procjena učinaka ovoga Zakona i konzultacija s Europskom središnjom bankom te da se tada nađe rješenje političkim konsenzusom.

- Nije točna tvrdnja da se ovaj Zakon donosi iz razloga što je krenula predizborna kampanja, već su odgovorna Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor morali reagirati na izvanrednu situaciju koja je nastala zbog naglog skoka tečaja CHF, radi čega je kamatna stopa na kredite u CHF fiksirana na iznos od 3.23%. Ovom mjerom građanima je olakšana otplata mjesečnih anuiteta. Međutim, to nije trajno rješenje za korisnike kredita u CHF pa je Vlada Republike Hrvatske pozvala HUB odnosno banke; HNB i Udrugu „Franak“ da pokušaju naći zajedničko rješenje toga problema. Što se tiče tumačenja odredbi Ustava Republike Hrvatske istaknuto je da su pravednost i jednakost jedno od osnovnih načela i vrijednosti Ustava Republike Hrvatske. Navedena načela su sadržana i u Prijedlogu ovoga zakona jer se njegovim odredbama izjednačavaju prava građana o kojima treba voditi računa jer oni koji su uzimali kredite u eurima imali su veće anuitete prvih godina otplate kredita u odnosu na kredite u CHF i kredite u kunama. Na ovaj način ujednačavamo njihova prava i dovodimo ih na tržišnu osnovu. Međutim, neprihvatljive su razlike u koje u određenim situacijama građani dolaze zbog poremećaja na tržištu. Naime, građani koji imaju kredite u CHF dolaze u situaciju da su u razdoblju od 7, 8 ili 10 godina otplatili samo 5% glavnice kredita za razliku od onih koji su kredite u eurima i kunama u razdoblju od 10 godina otplatili oko 30 do 40% glavnice kredita. Kada je došlo do poremećaja na financijskom tržištu 2008. godine Hrvatska nije toliko osjetila taj poremećaj zbog toga što nismo bili dovoljno involvirani u sve financijske instrumente s kojima se manipuliralo i uvelo u problem Europu i cijeli svijet. Sve su države reagirale i spašavale banke, spašavale su monetarni i financijski sustav i nitko onda nije pitao o ustavnosti i zašto sve to moraju građani plaćati, a to se sve radilo zbog toga što je bilo u interesu održati stabilnost financijskog sustava. U vezi članka 19.c istaknuto je da u kod umanjenja budućih anuiteta u vezi preplata, nije jasno da li se radi o sukcesivnom ili linearnom umanjenju anuiteta. Trebalo bi preciznije regulirati što je sa preplatom korisnika kredita koji prelazi na ugovor o kreditu u eurima a želi da taj kredit vratiti odjednom. Nije jasno kako će se ta preplata računat. Tu bi po načelu jednakosti i pravednosti onih koji sada imaju u ovom trenutku kredite u eurima trebalo izjednačiti i one koji će postati dužnici u eurima odnosno koji su preuzeli kredite u eurima, na način da im se osigura u slučaju prijevremene otplate kredita da se eventualna preplata uračuna ili prebije s preostalim iznosom glavnice u trenutku zatvaranja kredita. Isto tako kada se govori o anuitetima da će se do najviše 50% dospjelog obroka anuiteta u valutnoj klauzuli zatvoriti preplatom. Da li taj segment može ići i najmanje do 50% to treba preispitati i izračunati.

- Istaknuto je mišljenje da je logično da HUB brani interese banaka i krupnog kapitala te da ne podržava donošenje ovoga Zakona, kao što je i logično da Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor trebaju i moraju štititi interese građana što se i čini ovim Zakonom. Naime, građani su dugo godina bili nepravedno financijski tlačeni i dalje više to ne mogu izdržati zato se moralo nešto poduzeti. Nije korektno govoriti da se ovaj Zakon donosi isključivo zbog  izbora jer se nastali problem mogao i prije riješiti da je HUB tj. banke ponudile kvalitetan prijedlog koji bi bio prihvatljiv i Vladi i građanima. Logično je da banke moraju raditi i imaju svoju zadaću, ali pri tome sa građanima ili klijentima kao i sa gospodarstvom moraju imati partnerski odnos. U partnerskom odnosu mora biti i jednima i drugima dobro ili loše. Međutim, mi imamo situaciju da je godinama jednima jako dobro a drugima jako loše, to nije partnerski odnos. S kim banke u Hrvatskoj misle graditi budućnost ako pri tome do krajnjih granica iscrpljuju građane i gospodarstvo? To je pitanje dugoročne politike banaka, ali izgleda da su se banke odlučile da se navedeni pristup i dalje nastavi. Međutim, takav odnos postao je neodrživ i treba ga mijenjati. Upravo ovim Zakonom se afirmira jednakost kao jedno od ustavnih načela, kojim se izjednačava položaj građana koji su bili zaduženi kreditima u CHF sa onima koji su zaduženi u eurima. Istaknuto je da se ovim Zakonom ni na koji način ne ide protiv banka ili na štetu banaka jer se njime određena grupacija građana dovodi u poziciju onih koji imaju kredite u eurima.

- Klub HDSSB-a je prije godinu dana progovorio o situaciji u kojoj se našla Hrvatska i predlagao je Hrvatskome saboru prijedlog zaključaka o provedbi prethodne rasprave radi zaštite upravo jedine nekretnine koju imaju u vlasništvu naših građani, a gdje se vrši deložacija. Veliki broj građana ne može servisirati svoje kreditne obveze jer su im rate kredita u CHF rasle, plaće su padale kao i vrijednost njihove nekretnine i nisu bili u mogućnosti zatvoriti svoje kreditne aranžmane. Teško je živjeti sa takvim opterećenjem kad se obitelji ne može osigurati osnovne životne potrebe. Kada su se dijelili krediti u CHF većina građana nije ispunjavala uvjete za dobivanje kredita u eurima pa su bili primorani dizati kredite u CHF za koje su ispunjavali propisane uvijete, a banke su ih nagovarale da uzimaju te kredite. Za kredite su skupo plaćali solimizacije, javni ih bilježnici nisu ih upozoravali na moguće posljedice uzimanja kredita u CHF. No u tom trenutku morao je reagirati i bivši guverner HNB-a, a i bankari su trebali više razmišljati što će se dugoročno dogoditi s tim kreditima. Građani su dobili kredite u kunama a ne u CHF. Dvojbeno je da li su u tom trenutku se mogli davati krediti u stranoj valuti, tj. davali su se s valutnom klauzulom. Hrvatski narod je iscrpljen i svakodnevno smo svjedoci odlaska obitelji u inozemstvo jer upravo kredite u CHF ne mogu vraćati i onda traže izlaz odlaskom na rad u inozemstvo. Ovim Zakonom treba omogućiti i prijevremene otplate kredita, da se oni koji mogu prodati nekretnine mogu razdužiti, međutim, to bankama ne odgovara jer gdje će naći nove dužnike a znamo da matice banaka traže da se upravo taj kapital oplodi u Hrvatskoj jer u svojim matičnim zemljama po tim cijenama, tim kamatama ni približno ne mogu plasirati sredstva koja imaju.

- Iznijeto je mišljenje da prijedlog HUB-a da se donošenje ovoga  Zakona eventualno odgodi za mjesec dana kako bi se našlo bolje rješenje ovoga problema neprihvatljiv iz razloga što smo 22. Siječnja ove godine raspravili i donijeli izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim se fiksirao tečaj CHF. Danas je 15. Rujna i nije prihvatljivo da se traži još mjesec dana odgode jer u čitavom ovom razdoblju nije došlo do nekakvog kompromisa i usuglašavanja između banaka kao vjerovnika i dužnika. Zakonodavac nije stranka u tom sporu, u tom postupku ali je dužan kada dolazi do ovakvog narušavanja tržišta kao što se desilo sa tečajem CHF intervenirati. Nije točna tvrdnja da hrvatska vlast investitorima ne dozvoljava da zarađuju u Hrvatskoj već im hrvatska vlast otima zaradu. Strani investitori koji nisu ulagali u greenfield investicije nego su kupovali naše banke koje su bile sanirane, koji su kupovali naše telekomunikacijske tvrtke čitavo ovo vrijeme su iznosili profit iz Hrvatske i to neoporezivani profit. Naime, oporezuje se samo dobit ali dividenda nije oporeziva. Dakle ne može se govoriti da je hrvatska politika ta koja tjera investitore da rade u Hrvatskoj s gubitkom jer to bi bilo na štetu čitavom našem narodu i našoj državi.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O POTROŠAČKOM KREDITIRANJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 104. sjednici održanoj 15. rujna 2015. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o supergaranciji između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj vezano za Projekt financiranja hrvatskog izvoza uz garanciju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. rujna 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Zakonu, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor o supergaranciji. Naime, Hrvatska banka za obnovu i razvitak ugovorila je sa Citibank kredit uz djelomičnu garanciju Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), a Republika Hrvatska potpisala je sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj Ugovor o supergaranciji kojim daje jamstvo IBRD-u za djelomičnu garanciju IBRD-a na Ugovor o kreditu između HBOR-a i Citibank. Sredstva kredita od 50.000.000,00 eura, na rok od 7 godina s počekom od 3 godine, namijenjena su financiranju projekata poduzeća u većinskom privatnom vlasništvu koja ostvaruju prihode od izvoza

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, bez rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“ i jedan glas „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O SUPERGARANCIJI IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ VEZANO ZA PROJEKT FINANCIRANJA HRVATSKOG IZVOZA UZ GARANCIJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 104. sjednici održanoj 15. rujna 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. rujna 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Zakonu, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da se ovim Zakonom predlaže konverzija kredita korisnicima kredita u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF uz primjenu načela konverzije kredita čiji je cilj da se položaj korisnika kredita u CHF izjednači s položajem u kojem bi se taj korisnik našao da je bio korisnik kreditima u EUR. Takva konverzija kredita je na dobrovoljnoj bazi i ovisi o odluci potrošača. Navedeno se odnosi na kredite u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF, koji su sklopljeni u razdoblju od 1. siječnja 2000. do stupanja na snagu ovoga Zakona. S obzirom da  je privremenom mjerom fiksiranja tečaja na 6,39 bio obuhvaćen određen broj korisnika kredita (fizička osoba koja obavlja djelatnost slobodnih zanimanja, obrtnik, trgovac pojedinac i nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva), ovaj Zakon omogućava provedbu konverzije istom krugu korisnika kredita.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Hrvatska udruga banaka mišljenja je da je neprihvatljivo da su ovim Zakonom obuhvaćeni i uključeni i poslovni subjekt od kojih se ipak očekuje da budu educiraniji i oprezniji od prosječnog građanina pri donošenju poslovnih odluka.
- Istaknuto je mišljenje da treba voditi računa i o fizičkim osobama koje su bile jamci pravnim osobama koje bi trebalo uključiti u ovaj Zakon ako su preuzele određene kreditne linije. U tom slučaju trebale bi imati status isti kao fizičke osobe neovisno o tome što kažemo da su krediti pravnih osoba jer time se držimo načela jednakosti, pravednosti kad su fizičke osobe ili jamci pravnim osobama.
- Hrvatska država mora razmišljati o gospodarstvu kao i banke ako im klijenti ne vraćaju 75% plasiranih kredita. Naše gospodarstvo se tek sada počinje oporavljati, a korisnici kredita u CHF zapravo se ne mogu oporaviti bez pomoći. Iz navedenog razloga banke i Vlada RH o tome moraju ozbiljno razmišljati kako bi došli do dogovora u obostranom interesu po mogućnosti konsenzusom.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

                  ZAKONA O IZMJENI  I DOPUNAMA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 103. sjednici održanoj 8. rujna 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 1. rujna 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama predlaže se dodatno normativno urediti sustav te ga uskladiti s najvišim pravnim standardima i dobrom pravnom praksom drugih država članica Europske unije. Potrebno je uvesti dodatne normativne intervencije radi zaštite fiskalnih interesa Republike Hrvatske, koje će onemogućiti zlouporabu pojedinih trošarinskih instituta i velike porezne prijevare, a poglavito vezano uz kretanje trošarinskih proizvoda na jedinstvenom europskom tržištu. To se prvenstveno odnosi na pojavnost krijumčarenja duhanom te dobro organizirane međunarodne kriminalne aktivnosti vezane uz zlouporabu energenta, posebno ulja za podmazivanje (lubrikanata). Osim usklađivanja sa pravnom stečevinom EU ovim se Prijedlogom zakona želi olakšati porezni teret legitimnim gospodarskim subjektima i ukupno pojednostavi njihovo administrativno postupanje, odnosno smanjenje obveza trošarinskih obveznika prema Carinskoj upravi kao poreznom tijelu, te jačati sustav nadzornih mjera radi efikasnijeg suzbijanja porezne evazije odnosno efikasnijeg suzbijanja i sprječavanja nezakonitosti i prijevarnih radnji.

Odbor za financije i državni proračun raspolagao je i sa pisanim prijedlogom amandmana Hrvatske gospodarske komore na članak 13. Konačnog prijedloga zakona.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

Istaknut je prijedlog Hrvatske gospodarske da se članku 13. Konačnog prijedloga zakona dopuni na način da se u članku 26. iza stavka 2. doda novi stavak 3. kojim se predlaže da se iznimno od odredbe stavka 2. obračunana trošarina za jaka alkoholna pića i pivo mora platiti u roku od 60 dana od dana nastanka obveze obračuna trošarine. Navedeni prijedlog se predlaže iz razloga kako bi se pokušao riješiti najveći problem u sektoru jakih alkoholnih pića a to je obračun i naplata trošarine čiji su obveznici proizvođači. Naime, ugovoreni rokovi plaćanja kupaca prema proizvođačima jakih alkoholnih pića su 60 dana u kojemu se razdoblju naplati manje od 15% potraživanja, dok naplata preostalog dijela potraživanja traje obično 180 dana, pri čemu svaka naplata u razdoblju do 180 dana znači dodatni popust na trošak proizvođača. Takva praksa dovodi do velikog problema likvidnosti kod svih domaćih proizvođača jakih alkoholnih pića jer su rokovi za obveze plaćanja prema Carinskoj upravi 30 dana. Bez produljenja roka naplate trošarine na 60 dana, ovaj sektor ostaje izložen riziku daljnjeg smanjenja proizvodnje, gašenja pojedinih pogona te gubitak velikog broja radnih mjesta.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje da li će predloženo uvođenje sniženja visina (stopa) trošarine za nezavisne male pivovare (koje imaju proizvodnju  do 125.000 hektolitara) možda imati za posljedicu ulazak strane konkurencije na naše tržište  čime bi se umanjili efekti navedene olakšice za domaće nezavisne male pivovare? Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da su obavljeni razgovori sa malim proizvođačima piva, kao i određene analize, temeljem čega je zaključeno da je predloženi model koji se bazira na uvođenju 4 porezna razreda dobar, te da to neće imati značajniji utjecaj na veći dolazak stranih malih pivovara na naše tržište.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

                  ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
                         mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 103. sjednici održanoj 8. rujna 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 1. rujna 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da se ovim zakonskim prijedlogom predlaže izmjena članka 45. radi raspodjele poreza na dohodak na području općina odnosno gradova koji, prema posebnim propisima, imaju status brdsko- planinskog područja koji su razvrstani u III. i IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 125% prosjeka Republike Hrvatske, tako da se tim općinama i gradovima udio u porezu na dohodak sa 60% na 70,5% te im se omogućuju dodatne pomoći iz državnog proračuna namijenjene financiranju kapitalnih projekata na svojem području u vrijednosti 10% udjela u porezu na dohodak. Na predloženi način bi se na godišnjoj osnovi povećali ukupni prihodi od poreza na dohodak 35 jedinica lokalne samouprave s brdsko-planinskih područja razvrstanih u III. i IV. skupinu prema indeksu razvijenosti za 58,1 milijuna kuna. Istovremeno ukupni pad prihoda županija kojima pripadaju navedene jedinice lokalne samouprave iznosio bi 12,5 milijuna kuna, dok bi na poziciji pomoći za izravnanja za decentralizirane funkcije bilo ostvareno 45,6 milijuna kuna manje.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, bez rasprave, većinom glasova  ( 4 glasa „za“ 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

                  ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
                         mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 102. sjednici održanoj 9. lipnja 2015. godine, Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2014. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. lipnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Izvješću, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Državnog zavoda za statistiku istaknuo je, između ostalog, da je Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2014. planirana provedba ukupno 300 statističkih istraživanja, od toga 194 istraživanja na temelju neposrednog prikupljanja podataka, 62 statistička istraživanja na temelju administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja te 44 razvojnih aktivnosti. Od ukupno 300 statističkih istraživanja u 2014. godini Državni zavod za statistiku planirao je provođenje 223 istraživanja (12 aktivnosti više nego prethodne godine), dok su ostali nositelji službene statistike  planirali 77 istraživanja. Ukupno izvršena sredstva financijskog plana Državnog zavoda za statistiku u 2014. godini iznosila su 87.265.132,70 kuna, što je 82,93% od ukupno planiranih 105.232.555,00 kuna što je na gotovo jednakoj razini u odnosu na 2013. godinu. Rashodi financirani prihodima državnog proračuna Republike Hrvatske iz izvora financiranja Opći prihodi i primici, Sredstva učešća za pomoći i Ostali prihodi za posebne namjene iznosili su 75.050.830,72 kune, što je 6,62% manje od rashoda ostvarenih u 2013. godini. U 2014. godini porastao je udio rashoda financiranih sredstvima EU u ukupnim rashodima na 13,86%. Rashodi financirani sredstvima fondova EU na izvorima financiranja Pomoći Europske unije, Inozemne darovnice i Refundacije iz pomoći EU iznosili su 12.097.663,28 kuna, što je 77,90% više u odnosu na rashode ostvarene u 2013. godini. Iz vlastitih prihoda financirani su rashodi u iznosu od 116.638,70 kuna.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje da li DZS mijenja način na koji dolazi do podataka o broju zaposlenih uglavnom temeljenih na principu anketa? Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku odgovorio je da je obrazac JOPPD značajan izvor podataka i DZS ga već koristi za neke izračune, a u vezi podataka o broju zaposlenih DZS nije još spreman iz razloga jer nema još dovoljno dugačku seriju da bi se mogla napraviti tranzicija sa starih podataka na nove. Trenutno se rade analize i planira se da će najkasnije do kraja ove godine DZS preći na novi izvor podataka za statistiku tržišta rada. 

Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

                    Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2014. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurkovi,dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 102. sjednici održanoj 9. lipnja 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. srpnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Izvješću, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 17. prosinca 2014. godine donijela Uredbu o izmjeni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, a obzirom da uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, potrebno je to potvrditi donošenjem Zakona. Od uvođenja stambene štednje 1998. godine, Zakonom o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, visina državnih poticajnih sredstava je određena kao fiksni postotak, čiji je iznos do sada smanjivan nekoliko puta. U cilju razvoja stambene štednje u Republici Hrvatskoj ovim Prijedlogom zakona uvodi se varijabilni postotak državnih poticajnih sredstava po uzoru na praksu nekih država članica Europske unije koje imaju višegodišnje pozitivno iskustvo promjenjivog postotka poticaja na stambenu štednju. Postotak državnih poticajnih sredstava za 2015. godinu iznosio bi 4,9% ili 245 kuna po stambenom štediši za maksimalni iznos štednje od 5.000,00 kuna. Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva financija do 31. listopada tekuće godine propisuje postotak državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u sljedećoj kalendarskoj godini. Ovim prijedlogom zakona uklanja se odredba da se dio raspoložive stambene štednje koja prelazi 5.000,00 kuna po stambenom štediši u jednoj godini prenosi u sljedeću kalendarsku godinu.

U raspravi na Odboru podržan je prijedlog ovoga Zakona jer je sustav stambene štednje od uvođenja 1998. godine do danas opravdao svoje postojanje. U prijašnjim godinama glavni problem bio je osiguravanje sredstava u državnom proračunu na stavci – poticaji za stambenu štednju. Naime, često se do zadnjeg trenutka nije znalo da li će se određena proračunska sredstva osigurati za isplatu državnih poticaja za stambenu štednju. Ovim prijedlogom zakona riješen je taj problem na način da će Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra financija do 31. listopada tekuće godine propisati postotak državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u sljedećoj kalendarskoj godini.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 
                                   

 Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Zakon o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurkovi,dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 101. sjednici održanoj 6. srpnja 2015. godine, Prijedlog zakona o osiguranju depozita, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. srpnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Hrvatska udruga banaka (HUB) uputila je Odboru za financije i državni proračun pisane komentare i prijedloge na tekst Konačnog prijedloga zakona o osiguranju depozita, a Hrvatska gospodarska komora predložile je amandmane na članak 5. stavak 3., te na stavak 6. istoga članka.    

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da se sukladno obvezi kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, predlaže donošenje ovoga Prijedloga zakon o osiguranju depozita radi usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s Direktivom 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita. Osim toga ovim Prijedlogom zakona dodatno se uređuju pojedina područja osiguranja depozita kod kreditnih institucija na temelju dosadašnjih iskustava u primjeni važećeg Zakona.
      
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

-Iznijeti su i dodatno obrazloženi komentari i prijedlozi HUB-a te je, osim ostalog,
istaknuto da nema potrebe da se ovaj Zakon donese po hitnim postupkom, jer iako Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita predviđa prenošenje u nacionalna zakonodavstva do 3.07. 2015. godine, potrebno je spomenuti da čak desetak zemalja članica EU još nije prenijelo niti Direktivu 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava za koju je rok bio 1.01.2015. a Hrvatska je obvezu ispunila kad je 20.02.2015 donijela Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, te odgovarajuće izmjene Zakona o kreditnim institucijama. Stoga je predloženo da se još jednom razmotri mogućnost da Zakon ide u redovnu proceduru, te se nakon još jednog razdoblja konzultacija donese najesen, još uvijek među “najbržima” u EU. Osim toga u prilog tom prijedlogu istaknuto je da paralelno s ovim Zakonom treba donijeti i novi Zakon o Agenciji za osiguranje depozita koji je suštinski povezan s ovim Zakonom,a koji još nije u saborskoj proceduri.

Ovaj Zakon je dobro usklađen s Direktivom 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita osim nekoliko detalja koje treba još doraditi i poboljšati usklađenost s navedenom Direktivom. Glavni problem sastoji se u tome da je ciljana razina Fonda osiguranja depozita (članak 14.), iako je minimum ciljane razine koji predviđa Direktiva 0,8% iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija, u Hrvatskoj je taj minimum postavljen na 2,5% do srpnja 2024. godine. To je zasigurno previsoko, jer je čak tri puta više od minimuma iz Direktive, a hrvatski bankovni sustav sigurno nije toliko rizičniji od drugih zemalja članica, nego je dapače od strane međunarodnih institucija potvrđena njegova sigurnost i stabilnost, ne samo zbog visoke kapitalne adekvatnosti. Kakvu poruku ovakvim pristupom šaljemo međunarodnim ulagačima? No, ako je ipak želja zadržati razinu od 2,5%, možda je iznad nekog iznosa uputno usporiti ritam punjenja, sve dok se ta razina drži iznad određenog praga (npr. 1,6% što je dvostruki minimum EU). Poznato je da je premija od 0,08% tromjesečno jedna od najviših u EU, a ako je pokrivenost dovoljna u pravilu se treba predvidjeti smanjenje premije. Slično članku 14. st.3 ovog Zakona, može se predvidjeti da, iznad spomenutog praga, cilj je doseći 2,5% u roku od šest godina, te odmah smanjiti premiju kako bi se ciljani iznos dosegao po isteku perioda. Ako bi se Fond u bilo kojem času spustio ispod tog praga, vraća se "puna" premija. Iz navedenih razloga predlaže se da se jednostavno trenutno obustave uplate u Fond koji raspolaže sa dovoljno sredstava po svim kriterijima, kako bi se smanjilo opterećenje banaka za sada nepotrebnim uplatama. Naravno, banke su zainteresirane da plaćaju što manje obveza a država sada nema razloga inzistirati na maksimalnoj, jednoj od najviših stopa premije osiguranja u Europi, posebno iz razloga što sredstva uplaćena s tog osnova više nisu prihod državnog proračuna i ne utječu više na smanjivanje deficita. Sada su to sredstva banka koje služe za sanaciju i spašavanje banaka i obeštećenje deponenata tih bankovnih institucija.

U vezi Premija za osigurane depozite (čl. 21.) istaknuto je da nije potrebno izrijekom staviti visinu premije u tekst zakona nego da nju odredi Agencija sukladno visini sredstava u Fondu i željenom ritmu punjenja. Moguće je, ako se želi, ostaviti samo najvišu moguću stopa kao 0,08% tromjesečno, a da konačnu visinu stope, sukladno stavku 1, 8, 10 i 15, određuje Agencija.

Hrvatska gospodarska komora predložila je amandman da se u članku 5. stavak 3. briše točka 12., kako bi tražbine klijenata investicijskog društva, klijenata kreditne institucije za koje dotična kreditna institucija pruža određene investicijske usluge te klijenata društava za upravljanje investicijskim fondovima kada dotično društvo pruža investicijske usluge, a koje su uključene u sustav zaštite ulagatelja u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala sredstva moraju smatrati prihvatljivim depozitom. U obrazloženju se ističe da je investicijsko društvo zakonski „prisiljeno“ otvoriti račune u kreditnim institucijama, bez ikakvih određenih kriterija prema kojima bi biralo „sigurnu“ kreditnu instituciju, međutim, ne može omogućiti svojim klijentima zaštitu kakvu predviđa navedeni Pravilnik i Zakon o tržištu kapitala, odnosno zaštitu kakvu kreditne institucije omogućuju svojim klijentima. U istom članku predložena je izmjena stavka 6. kako bi se osigurala jednaka zaštita svim sudionicima tržišta kapitala, odnosno omogućilo klijentima (fizičkim osobama, malim klijentima koji uživaju zaštitu sukladno svim europskim i domaćim odredbama) jednaku zaštitu neovisno preko koga trguju. Naime, potrebno je omogućiti konkurentne uvjete investicijskim društvima, počevši od mogućnosti da se imovina njihovih klijenata zaštiti na isti način kao i klijentima kreditnih institucija.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da su primjedbe i prijedlozi HUB-a, koji se tiču kapacitiranosti Fonda osiguranja depozita u ovom trenutku neprihvatljivi iz razloga što je prvi i osnovni cilj ovoga Fonda zapravo uspostava instrumenta čija je svrha zaštita građana odnosno deponenata. U vezi prijedloga amandmana HGK koji se odnosi na tražbine klijenata investicijskog društva istaknula je, da su odredbe članak 5. Konačnog prijedloga zakona napisane na način da su isključeni, ali samo ukoliko je uključen sustav zaštite ulagatelja i to u skladu sa Zakonom koji uređuje tržište kapitala. Naime, cilj je da u nastupu osiguranog slučaja ne bi došlo do naplate iz dva fonda, iz Fonda osiguranja depozita i Fonda za zaštitu ulagatelja. Osim toga u članku 6. ovoga Zakona dodatno je propisano da će ministar financija pravilnikom detaljnije urediti nađin vođenja evidencija u svrhu utvrđivanja identiteta stvarnog vlasnika i iznosa sredstava gdje bi se sve te situacije,kad su u pitanju  povjerenički računi, još detaljnije uredile podzakonskim propisima.
      
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 6 glasova“za“ i 1 glas „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

                            ZAKONA O OSIGURANJU DEPOZITA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 101. sjednici održanoj 6. srpnja 2015. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta održivih Hrvatskih željeznica u Europi za društvo HŽ Infrastruktura d.o.o., s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. lipnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da se ovim Prijedlogom zakona potvrđuje Ugovor o jamstvu za zajam ugovoren Ugovorom o zajmu između Međunarodne banke za obnovu i razvoj i HŽ Infrastrukture d.o.o. za Projekt održivih Hrvatskih željeznica u Europi. Ukupni troškovi povezani s Projektom strukturiranim za rješavanje Programa restrukturiranja i podrške strukturne reforme sektora u smjeru daljnjih investicija u mobilne kapacitete, infrastrukturu, odljev zaposlenika i retroaktivno financiranje iznose 79,0 milijuna eura. Prema uvjetima ponuđenim od strane IBRD-a, zajam je odobren na 10 godina, uključujući 3 godine počeka. Sredstva zajma bit će na raspolaganju za korištenje odmah nakon što Ugovor o jamstvu stupi na snagu.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA FINANCIRANJE PROJEKTA ODRŽIVIH HRVATSKIH ŽELJEZNICA U EUROPI ZA DRUŠTVO HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 101. sjednici održanoj 6. srpnja 2015. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta održivih Hrvatskih željeznica u Europi za društvo HŽ Putnički prijevoz d.o.o., s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. lipnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da se ovim Prijedlogom zakona potvrđuje Ugovor o jamstvu za zajam ugovoren Ugovorom o zajmu između HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt održivih Hrvatskih željeznica u Europi. Prema uvjetima ponuđenim od strane IBRD-a HŽ Putnički prijevoz d.o.o., zajam u iznosu od 43,0 milijuna eura odobren je za zbrinjavanje viška zaposlenih, investicije u mobilne kapacitete i IT sustav i projektnu dokumentaciju. Zajam je odobren na 15 godina, uključujući poček od 3 godine. Sredstva zajma biti će na raspolaganju za korištenje odmah nakon što Ugovor o jamstvu stupi na snagu.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA FINANCIRANJE PROJEKTA ODRŽIVIH HRVATSKIH ŽELJEZNICA U EUROPI ZA DRUŠTVO HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ D.O.O.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 101. sjednici održanoj 6. srpnja 2015. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta održivih Hrvatskih željeznica u Europi za društvo HŽ Cargo d.o.o., s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. lipnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da se ovim Prijedlogom zakona potvrđuje Ugovor o jamstvu za zajam ugovoren Ugovorom o zajmu između HŽ Cargo d.o.o. i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt održivih Hrvatskih željeznica u Europi. Ukupni troškovi povezani s financiranjem navedenog Projekta iznose 41,5 milijuna eura. Prema uvjetima ponuđenim od strane IBRD-a HŽ Cargu d.o.o., zajam je odobren za zbrinjavanje viška zaposlenih, investicije u mobilne kapacitete i IT sustav. Zajam je odobren na 20 godina, uključujući poček od 5 godina, u iznosu od 41,5 milijuna eura.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA FINANCIRANJE PROJEKTA ODRŽIVIH HRVATSKIH ŽELJEZNICA U EUROPI ZA DRUŠTVO HŽ CARGO D.O.O.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 101. sjednici održanoj 6. srpnja 2015. godine, Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 21. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od  19. svibnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, ( Klasa: 022-03/15-07/172; Urbroj: 50301-05/16-15-10) u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da nema primjedbi na Godišnje izvješće  Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2014. godinu.

Nakon uvodnog obrazloženja predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio  predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2014. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. Srđan Gjurković, dipl. oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr. Srđan Gjurković, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 101. sjednici održanoj 6. srpnja 2015. godine, Godišnji izvještaj o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za 2014. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 16. stavka 2. Zakona o Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, dostavio Upravni odbor Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, aktom od 9. travnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao zainteresirano radno tijelo. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 24. lipnja 2015. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Godišnji izvještaj o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

- Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva je u 2014. godini raspolagala sa 49 milijuna kuna što je ne mali iznos za razvoj civilnog društva. Pozitivno je to da je u 2014. godini zahvaljujući provođenju svih projekata i programa, koji su dobili financijsku podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, 829 osoba zasnovalo radni odnos a dodatno je još kroz civilni sektor uključeno 7.737 volontera i volonterki. Iznijeto je mišljenje da Godišnji izvještaj Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za 2014. godinu s jedne strane je lijepo složen, a s druge strane teško se neki podaci mogu uspoređivati sa podacima iz prethodnih godina. Teško je iz navedenih podataka npr. utvrditi točno po udrugama po sektorima da li svi korisnici financijskih sredstava dostavljaju Zakladi izvješća o svom radu i detaljnoj potrošnji dobivenih sredstava. Naime, imali smo prije dvije godine u izvješću Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva podatak gdje se pohvalilo da trećina korisnika sredstava Zaklade uredno dostavlja izvješće o svom radu i utrošenim sredstvima za realizaciju projekata ili programa, što je zabrinjavajući podatak.

Predstavnica Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva odgovorila je da svi korisnici sredstava Zaklade uredno dostavljaju financijska izvješća sa kompletnom financijskom dokumentacijom. Istaknula je da je od svih uloženih sredstava u projekte i programe u 2013. godini u 2014. godini Zaklada imala prihod od 711.000,00 kuna od povrata neutrošenih sredstava što je rezultat lošeg planiranja. Naime, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva jedina je institucija u Republici Hrvatskoj koja dodjeljuje institucionalne podrške razvoju udruga odnosno civilnom sektoru. Korisnici tih sredstava, koji su na natječaju ispunjavali sve kriterije, a nisu dobro isplanirali trošenje dobivenih sredstava ili su izradili loš hodogram realizacije projekta, dužni su preostala neiskorištena sredstva vratiti Zakladi. Rijetko se dešava da se dobivena sredstva nenamjenski troše, a u slučaju ako do toga dođe tada se takvi korisnici sredstava stavljaju na tzv. crnu listu, a slijedeće tri godine ne mogu se kandidirati niti na jedan natječaj za dodjelu sredstava Zaklade. Što se tiče financijskog izvještavanja korisnika sredstava Zaklade ono se provodi dva puta godišnje. Izvještavanje od strane Udruga prema Zakladi kao donatoru je vrlo korektno.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  ( 6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) predložiti Hrvatskom saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Godišnji izvještaj o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za 2014. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                    PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                mr. Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 101. sjednici održanoj 6. srpnja 2015. godine, Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dostavila Hrvatska narodna banka aktom od 29. svibnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 2. srpnja 2015. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da nema primjedbi na Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2014. godinu

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Hrvatske narodne banke u raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

- Iznijeto je mišljenje da je u uvodnom obrazloženju predmetnog Izvješća predstavnik Hrvatske narodne banke iznio niz oprečnih podataka koje treba dodatno pojasniti. Naime, istaknuto je da je HNB u 2014. godini provodila ekspanzivnu monetarnu politiku i povećavala raspon kreditnih plasmana, također je navedeno da je došlo do smanjenja kamatnih prihoda, ali i rashoda. Logično je da je došlo do smanjenja kamatnih prihoda jer je pala kreditna aktivnost, ali kako može biti smanjena kreditna aktivnost posljedica ekspanzivne monetarne politike i povećanja rasta plasmana. Ako samo izanaliziramo od 2011. sa zaključno 2014. godinom razvidno je da je 18 milijardi kuna manje kreditirano gospodarstvo, točnije sa 122 milijarde kuna na 104 milijarde kuna u 2014. godini. Kreditiranje stanovništva u 2011. godini iznosilo je 128 milijardi kuna a u 2014. godini 122 milijarde kuna znači za 6 milijardi kuna manje. Ukupno manje kreditne aktivnosti samo gospodarstvu i stanovništvu u navedenom periodu iznose 24 milijardi kuna. Ako to usporedimo i u odnosu na 2013. godinu opet dobivamo slično stanje, za 3 milijarde kuna je manja kreditna aktivnost usmjerena prema gospodarstvu i za milijardu kuna je manja kreditna aktivnost prema stanovništvu. Dakle radi se o smanjenju kreditne aktivnosti banaka i naravno da onda ima viška likvidnosti. Iznijeto je mišljenje da Hrvatska narodna banka nije dovoljno učinila da se poveća kreditna aktivnost i da ne utječe aktivno na strukturu kreditnih plasmana. Naime, od strukture kreditnih plasmana ovisi struktura gospodarstva, od strukture gospodarstva ovisi snaga nacionalne ekonomije, a o snazi nacionalne ekonomije ovisi nacionalni fiskalni kapacitet. Istaknuto je da je visina kamatnih stopa u Hrvatskoj još uvijek najviša u odnosu na sve zemlje članice EU. Naglašeno je da usporedbom nekih podataka teško utvrditi kojim se podacima može vjerovati, da li podacima iz Izvješća HNB-a za 2014. ili podacima iz Izvješća HNB-a prethodnih godina. U Izvješću HNB-a iz 2012. stoji da su kamatni prihodi 21, 686 milijardi kuna, a u Izvješću za 2013. da iznose 21,4 milijardi kuna. Naime, podaci o kamatnim prihodima iznijeti u Izvješću HNB-a za 2014. se ne poklapaju s navedenim podacima iz prethodnih godina. Također, kada se uspoređuje sve što piše u Izvješću za 2013. i Izvješću za 2014. godinu iznijeti su različiti podaci za 2013. godinu. Radi se o podacima o kamatnim prihodima, kamatnim rashodima, neto kamatnim prihodima itd. Istina je da je došlo do smanjenja kamatnih prihoda, ali je došlo i do povećanja neto kamatnih prihoda od provizija i naknada pa je postavljeno pitanje kako je to moguće? Naglašeno je da postoji službena politika pojedinih banaka čak i strategija u pisanom obliku kako povećati različite tj. nove oblike provizija i naknada. Iznijeto je mišljenje da HNB ne može samo promatrati takva događanja. Postavljeno je pitanje zašto se, iz godine u godinu, stalno mijenja način izvještavanja HNB-a. Kao primjer istaknuto je da je u Izvješću za prethodnu godinu iznesen podatak koliki su kamatni prihodi velikih banaka, a koliki svih ostalih banaka. U Izvješću za 2014. godinu toga podatka nema pa se ti podaci ne mogu usporediti. U Izvješćima za 2012. i 2013. navedeni su prihodi za velike banke, srednje banke i male banke, te ukupan iznos. Takav način prezentiranja podataka nije zadržan i u Izvješću za 2014. godinu, kako se ne bi vidjelo da su male banke stradale a da velike banke uzimaju većinu prihoda. Nema razloga da se nešto što je jako dobro specificirano u Izvješćima iz prethodnih godina ne zadrži kao način prezentacije i u Izvješću za 2014. godinu. Isto tako došlo je do promjene u načinu vođenja kredita stanovništvu. Naime, krediti stanovništvu, ostali krediti stanovništvu prije dvije godine su iznosili 56 milijardi kuna, a danas u strukturi ostali krediti stanovništvu iznose 9 milijardi kuna, a nije došlo do nikakve promjene nego do posebne evidencije jer danas imamo minuse po transakcijskim računima, gotovinske nenamjenske kredite, ostale kredite stanovništvu, a sve su to zapravo minusi po tekućim računima samo ih nazivamo na različite drugačije načine. Postavlja se pitanje i što su onda ti ostali krediti 2013., a što su ostali krediti 2014. godine, a radi se o razlici od 56 milijardi kuna i 9 milijardi kuna.

- U predmetnom Izvješću za 2014. godinu navedeno je da zarada banaka u 2014.
godini raste, da se u tom smislu banke oporavljaju, da je porasla dobit banaka, da je gubitke u 2014. iskazalo 9 banaka, a u 2013. godini 15 banaka je poslovalo s gubitkom. Najveći razlog povećanja zarade banka je osiguranje niže razine rezerviranja za pokriće gubitaka. S druge strane imamo rast problematičnih potraživanja koje kvari strukturu imovine banaka. Nenadoknadivi plasmani porasli su u 2014. u odnosu na 2013. s 15,7% na 16,9%. U 2014. godini provedeno je 17 neposrednih nadzora poslovnih banaka kojim je obuhvaćeno 8 poslovnih banka sa imovinom oko 80% ukupne imovine bankarskog sektora. Navedeni neposredni nadzori su imali osnovni cilj vidjeti kakvo je upravljanje kreditnim rizikom i  izdvajanje adekvatnih ispravaka vrijednosti i rezerviranja za djelomično nenadoknadive ili potpuno nenadoknadive plasmane banaka. Neposrednim nadzorom utvrđeni su značajni dodatni ispravci vrijednosti u kreditnom portfelju, to je otprilike 1,5 milijardi kuna što čini čak 30,14% ukupnih troškova rezerviranja za identificirane gubitke. Postavljeno je pitanje kako je moguće da su banke u tako visokom postotku osigurale manje rezervacije potrebnih sredstava za pokriće nenadoknadivih ili djelomično nenadoknadivih plasmana banaka?

Predstavnik HNB- a je, osim ostalog, odgovorio na pitanje u vezi različitih iznosa podataka iznijetih u Izvješću za 2014. u odnosu na prethodna Izvješća naglasivši da je to posljedica, osim ostalog, velike revizije javnih financija. Kao primjer istaknuo je ako se gledaju podaci koliki je bio javni dug u Izvješćima 2012. i 2013. vidi se da su za te godine iskazane puno niže vrijednosti nego što su one danas, a radi se o desetak milijardi kuna razlike. Kako je metodologija ESA 2010 implementirana u javne statistike tako je ESA 2010 implementirana u Izvješća HNB-a uključujući i sve one sektorske klasifikacije, recimo HAC i HC nisu više krediti privatnim nefinancijskim društvima nego su postali krediti države. Krediti HBOR-u po najnovijem nisu postali krediti ostalim financijskim institucijama nego je HBOR sada konsolidiran s državom. Znači ono što se događa je jedna kontinuirana rekvalifikacija, jer svaki put kad se neko poduzeće rekvalificira nastane promjena cijele povijesne serije. Također banke nekada dostavljaju HNB-u pojedine ispravke koji utječu na iskazivanje različitih podataka.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  ( 6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) predložiti Hrvatskom saboru slijedeći

                  Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2014. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr. Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 99. sjednici održanoj 16. lipnja 2015. godine, Konačni prijedlog zakona o računovodstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. lipnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da je ovim Zakonom preciznije i kvalitetnije uređeno i računovodstvo i financijsko izvještavanje za 106 000 poduzetnika u Hrvatskoj bez financijske industrije, bez neprivrednih organitzacija, te onih organizacija koje računovodstvo i financijsko poslovanje vode sukladno Zakonu o proračunu. U svrhu smanjenja administrativnih tereta i poboljšanja regulatornog okvira identificirana su tri ključna područja: Uređenje računovodstvene profesije; Izvještajni zahtjevi i proces izvještavanja poduzetnika; Unaprjeđenje elektroničkog poslovanja. Tekst Konačnog prijedloga zakona o računovodstvu u bitnom se ne razlikuje od teksta Prijedloga zakona o računovodstvu već su pojedine odredbe teksta Zakona dorađene sukladno prijedlozima Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora i Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora te raspravi na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora. Također, Konačni prijedlog zakona pravno i nomotehnički je dorađen.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Hrvatska udruga poslodavaca uputila je Odboru prijedloge amandmana na članke 3., 13. i 19. Konačnog prijedloga zakona o računovodstvu. U članku 3. predloženo je brisanje definicije da se subjektima od javnog interesa smatraju također i veliki poduzetnici. Naime, postoji veći broj velikih poduzetnika koji nisu subjekti od javnog interesa te bi se njihovim uključivanjem u tu kategoriju njima nepotrebno nametnuli dodatni zahtjevi i troškovi npr. uspostavljanje revizijskog odbora. Drugi prijedlog amandmana odnosi se na pitanje roka sastavljanja izvještaja. Naime, većina zemalja ima taj rok 30. lipnja ili čak kasnije, ukoliko se ovim zakonom taj rok skrati na 30. travnja nametnuo bi se veliki pritisak na revizijske tvrtke da se one revizije koje se sada obavljaju u svibnju i lipnju moraju obaviti do 30. travnja, što će imati za posljedicu pad kvalitete revizija, a zbog ograničenog kapaciteta i povećanje cijena revizije za sve poduzetnike koji su obveznici revizije. Treći prijedlog amandmana odnosi se na potpis financijskih izvještaja. Naime, smatra se da nepotreban administrativni teret poduzetnicima predstavlja odredba kojom se propisuje da godišnje financijske izvještaje potpisuju predsjednik uprave i svi članovi uprave i/ili izvršnog odbora, bilo bi dovoljno da te izvještaje potpisuju osobe ovlaštene za zastupanje poduzetnika.
- Predstavnica Vlade Republike Hrvatske odgovorila je vezano za definiciju subjekata od javnog interesa, da ta definicija nije mijenjana kao takva postoji i u Zakonu o reviziji a u ovaj zakon je prenijeta sukladno Direktivi o Zakonu o računovodstvu. To znači da oni subjekti koji su i do sada bili obuhvaćeni definicijom subjekata od javnog interesa prenijeti su u Zakon o računovodstvu. Kao država članica EU imamo pravo odrediti koji su to subjekti od javnog interesa. Od ukupnog broja poduzetnika od 106 000, na subjekte od javnog interesa odnosi se samo 0,5% i nema potrebe da se taj broj mijenja. Što se tiče roka zaključenja poslovnih knjiga do 30. travnja, istaknula je da predloženi rok bi trebao biti olakšanje poduzetnicima jer do sada su postojala tri različita roka i to : 31. 03. za predaju Izvještaja za statističke i druge potrebe; 30.04. rok za predaju PD obrasca i 30.06. rok za javnu objavu. Razlog zašto se odlučilo za predloženo rješenje je taj da se poduzetnicima daje mogućnost da jednom predajom riješe sve svoje izvještajne obveze.  Činjenica je da će predloženo rješenje možda u nekom dijelu izazvati male probleme za obveznike revizije. Međutim, većem dijelu poduzetnika se na taj način pomaže jer treba naglasiti da u Hrvatskoj imamo 3000 obveznika revizije u odnosu na ukupan broj od 106 000 poduzetnika. U vezi potpisivanja financijskih izvještaja istaknula je da je prilikom izrade ovoga Zakona analizirana i praksa drugih država u kojima u većini slučajeva godišnje financijske izvještaje potpisuju također osobe koje su navedene u članku 19. stavku 12. ovoga Zakona, a navedena odredba bila je usklađena i sa Direktivom.

Nakon navedenog obrazloženja predstavnice Vlade Republike Hrvatske Odbor za
financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije se posebno izjašnjavao o predloženim primjedbama HUP-a u obliku amandmana, već je ostavio mogućnost članovima Odbora da sami ukoliko žele predlože amandmane na članke 3., 13. i 19. Konačnog prijedloga zakona, sukladno prijedlogu HUP-a.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O RAČUNOVODSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 99. sjednici održanoj 16. lipnja 2015. godine, Izvješće o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 150. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima dostavilo Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d., aktom od 27. ožujka 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i sa pisanim mišljenjem Vlade RH, od 3. lipnja 2015. godine, u kojem Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d.

Uvodno je predstavnica Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. uvodno istaknula, osim ostalog, da su mirovinski fondovi zadovoljni činjenicom da sukladno novom Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima jednom godišnje izvještavaju Hrvatski sabor o poslovanju mirovinskih fondova, jer to dokazuje koliko je značajan taj segment financijskog sektora. Novi Zakon o obveznim mirovinskim fondovima obvezao je mirovinska društva na osnivanje novih kategorija obveznih mirovinskih fondova različitih profila rizičnosti ( A, B. i C). Fondovi kategorije A su  uvjetno rečeno više rizični od ostalih kategorija fondova. Prema zakonskim odredbama osiguranici kojima je ostalo 10 godina do umirovljenja neće smjeti biti u rizičnom A portfelju, već će biti prebačeni u B ili C, ovisno o odabiru. Kako bi se pred umirovljenje maksimalno očuvao ušteđeni novac osiguranika, pet godina pred umirovljenje osiguranici će automatski biti prebačeni u fond kategorije C. Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. započelo je s radom 2001. godine kada je krenula mirovinska reforma. Ovo izvješće prezentira poslovanje svih triju obveznih mirovinskih fondova kojima Društvo upravlja, ali je jedino fond kategorije B (do 21. kolovoza Raiffeisen obvezni mirovinski fond) poslovao tijekom cijele godine i po vrijednosti  sredstava je najveći. Na kraju 2014. godine Raiffeisen obvezni mirovinski fond kategorije A imao je 1.327 članova i tržišni udio u članstvu od 27,49%. Ukupne uplate u 2014. godini iznosile su 90,14 milijuna kuna, a isplate su iznosile 212,83 tisuće kuna. U periodu 21.08.204 – 31.12.2014. godine nominalni prinos iznosio je 4,37% što je rezultiralo ukupnom zaradom u iznosu od 3,87 milijuna kuna. Na kraju 2014. godine ROMF kategorije B je imao 518.251 članova. Ukupne uplate u 2014. godini iznosile su 1,47 milijardi kuna, dok su ukupne isplate iznosile 1,51 milijardu kuna i to prvenstveno zbog izlazaka iz fonda dijela članova mirovinskih fondova s pravom na beneficirani mirovinski staž i njihovih sredstava u iznosu od 800,51 milijuna kuna te prijenosa imovine članova fondova kategorija A i C u iznosu od 563,38 milijuna kuna. Prinos tog fonda u 2014. iznosio je 12,36%, a realno 12,93%, što je rezultiralo ukupnom godišnjom zaradom u iznosu od 2.140.358.151 kuna. Ukupna zarada fonda ROMF B od početka rada do kraja 2014. godine iznosila je 6,04 milijarde kuna. ROMF kategorije C imao je na kraju 2014. godine 5.441 članova. Ukupne uplate iznosile su 534,63 milijuna kuna,a isplate 14,07 milijuna kuna. U periodu 21.08.2014. – 31.12.2014. nominalni prinos iznosio je 4,20% što je rezultiralo ukupnom zaradom u iznosu od 20,39 milijuna kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru  da donese slijedeći 

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 99. sjednici održanoj 16. lipnja 2015. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja sredstvima EU fondova u Republici Hrvatskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju dostavio glavni državni revizor, aktom od 29. svibnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo, osim ostalog, da su predmetnom revizijom obuhvaćena tijela nadležna za upravljanje strukturnim instrumentima i to: Koordinacijsko i Upravljačko tijelo za Operativni program (OP) „Regionalna konkurentnost“, Tijelo za ovjeravanje, Upravljačko tijelo za OP „promet“, Upravljačko tijelo za OP „Zaštita okoliša“ i Upravljačko tijelo za OP „Razvoj ljudskih potencijala“. Predmet revizije bile su aktivnosti nadležnih tijela u RH vezane uz upravljanje sredstvima EU fondova koje se odnose na strukturne instrumente (strukturni fondovi i kohezijski fondovi) te financijske pokazatelje vezane uz strukturne instrumente za financijsko razdoblje 2007. – 2013.

U raspravi na Odboru istaknuto je da kad se uspoređuje učinkovitost povlačenja i korištenja sredstava iz EU fondova, od 28 članica EU mi se nalazimo na 24. mjestu. Međutim, treba istaknuti da niti jedna zemlja članica EU u prvoj godini članstva nije uspjela povući iz EU fondova značajnija sredstva kojima bi uspjela realizirati većinu ponuđenih operativnih programa. Iz podataka iznijetih u predmetnom Izvješću proizlazi da, neovisno o rizicima koji uvijek postoje, vezano za povlačenje onog dijela sredstava iz EU fondova gdje su nam rokovi 2015. odnosno 2016. godina, razvidno je da postoje dobre šanse i velika vjerojatnost da se to i realizira.      

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći

                                                           Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja sredstvima EU fondova u republici Hrvatskoj
    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 99. sjednici održanoj 16. lipnja 2015. godine, Izvješće o radu mirovinskih fondova PBZ CROATIA OSIGURANJE - kategorije A, B i C za 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 150. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima dostavio PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 30. ožujka 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i sa pisanim mišljenjem Vlade RH, od 3. lipnja 2015. godine, u kojem Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvještaj o radu mirovinskih fondova PBZ CROATIA OSIGURANJE – kategorije A,B i C za 2014. godinu.

Uvodno je predstavnica predlagatelja ovoga Izvješća istaknula, osim ostalog, da su PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fondovi u 2014. godini imali 303.678 članova sa imovinom od 19,65 milijardi kuna i udjelom od 17%. Mjesečne uplate članova fondova u vidu doprinosa iznosile su oko 70 milijuna kuna. Fond kategorije A na dan 31.12.2014. godine imao je neto imovinu u iznosu 46.664.278,44 kuna, relativno mali broj članova, ali ostvaren je prinos od 6,39%. Fond kategorije B, koji ima 300.399 članova, na dan 31.12.2014. godine imao je neto imovinu u iznosu od 10,36 milijardi kuna. U 2014. godini ovaj Fond je svojim članovima zaradio oko 942 milijuna kuna, te ostvario prinos od 10,20%. Fond kategorije C na kraju 2014. godine imao je 2.540 članova, neto imovina na dan 31.12.2014. godine iznosila je 241.703.566,14 kuna,  a ostvario je prinos od 2,99%. Sredstva fondova ulažu se u skladu sa zakonom osim u državne obveznice, u tvrtke koje posluju u Republici Hrvatskoj, a isto tako i u inozemstvu  a najviše u ovome trenutku u susjednu Sloveniju.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru  da donese slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o radu mirovinskih fondova PBZ CROATIA OSIGURANJE kategorije A, B i C za 2014. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 99. sjednici održanoj 16. lipnja 2015. godine, Izvješće o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 150. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima dostavio Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d., aktom od 27. ožujka 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i sa pisanim mišljenjem Vlade RH, od 3. lipnja 2015. godine, u kojem Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Uvodno je predstavnik ERSTE d.o.o. društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima istaknuo podatke o poslovanju triju obveznih mirovinskih fondova. Tako je fond kategorije A imao 909 članova, fond kategorije B 264.500 članova i fond kategorije C 2.049 članova. Fondovi kategorije A i C počeli su poslovati tek u osmom mjesecu 2014. godine. Prinosi fonda kategorije A u 2014. godini iznosili su 5,1%, fonda kategorije C 3,24%, dok je u fondu kategorije B (koji je poslovao cijelu 2014. godinu) ostvaren prinos od 10,15%. Po ukupnom broju članova fondova  tržišni udio iznosio je 15,51%, a ukupna imovina krajem 2014. godine iznosila je 9,1 milijardu kuna, od toga je najveći dio imovine bio u fondu kategorije B, fond kategorije A je imao ukupno 52 milijuna kuna, a fond kategorije C 189 milijuna kuna. Što se tiče strukture ulaganja najveći dio je u hrvatskim državnim obveznicama ( nešto ispod 70%), dio imovine ulaže se i u hrvatske dionice ( malo manje od 13%). Od novih ulaganja u 2014. godini na domaćem tržištu istaknuo je ulaganja u : Tankersku plovidbu, Podravku, Končar, INA-u, ADRIS, ATLANTIK GRUPA. Također se ulaže u stranim dionicama i investicijskim fondovima najčešće u državama članicama EU.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru  da donese slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1.Prihvaća se Izvješće o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 99. sjednici održanoj 16. lipnja 2015. godine, Izvješće o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 150. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima dostavio Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, aktom od 31. ožujka 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i sa pisanim mišljenjem Vlade RH, od 3. lipnja 2015. godine, u kojem Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2014. godinu.

Uvodno je predstavnik predlagatelja ovoga Izvješća istaknuo, osim ostalog, da je AZ mirovinski fond narastao od 2002. godine, kada je osnova, do sada na 28 milijardi kuna imovine. Ukupan rezultat ulaganja Fonda od početka rada iznosi 6,05% godišnje. Prinos u 2014. godini je iznosio 11,37%. Prosječni neto realni prinos Fonda od početka rada, umanjen za inflaciju, iznosio je 3,43%. Imovina Fonda na kraju 2014. godine bila je gotovo 8,5 milijardi kuna veća od svih dosadašnjih uplata u Fond. Dakle u Fondu je u tih 12 godina ostvareno 8,5 milijardi kuna dodane vrijednosti za članove Fonda, to je u prosjeku oko 16.000 kuna po članu Fonda. Fond kategorije B (daleko najveći jer posluje od 2002. godine) imao je krajem prosinca oko 605.000 članova. Tržišni udio Fonda u neto imovini obveznih mirovinskih fondova kategorije B iznosio je krajem 2014. godine 40,14%, a u neto doprinosima 38,57%.  Najveći dio imovine uložen je u domaće državne obveznice (70%). Fond je u 2014. godini ostvario sveobuhvatnu dobit u iznosu 2,6 milijardi kuna, a prinos je iznosio 11,37%. Fond kategorije A imao je 2.052 člana. Tržišni udio od 46,50%. Najveći dio imovine od 71% uloženo je u domaće državne obveznice. Neto imovina Fonda na dan 31.12. 2014. iznosila je 164,4 milijuna kuna. Ostvario je sveobuhvatnu dobit  od 6,3 milijuna kuna za svoje članove, a prinos u 2014. iznosio je 4,06%. Fond kategorije C imao je 5.269 članova. Tržišni udio od 39,55%. Najveći dio imovine od 72% bio je uložen u domaće državne obveznice. Neto imovina Fonda na dan 31. 12. 2014. godine iznosila je 624 milijuna kuna. Ostvarena je sveobuhvatna dobit za članove od 10 milijuna kuna, a prinos Fonda iznosio je 1,77%.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru  da donese slijedeći
 

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2014. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 99. sjednici održanoj 16. lipnja 2015. godine, Konačni prijedlog zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. lipnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da se Konačni prijedlog zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru u bitnom ne razlikuje od teksta Prijedloga zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru već su pojedine odredbe teksta Zakona dorađene sukladno prijedlozima Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora te raspravi na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora. Također, Konačni prijedlog zakona pravno i nomotehnički je dorađen.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O SUSTAVU UNUTARNJIH KONTROLA U JAVNOM SEKTORU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 99. sjednici održanoj 16. lipnja 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. lipnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da se s obzirom na prisutne razlike u propisanoj referentnoj stopi za određivanje visine stope zateznih kamata u općem propisu (Zakonu o obveznim odnosima) i  posebnom propisu (Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi), postoji potreba za ujednačavanjem referentne stope za određivanje visine stope zateznih kamata. Predloženim izmjenama visina stope zakonskih zateznih kamata za odnose iz trgovačkih ugovora između trgovaca i osoba javnog prava snizit će se sa sadašnjih 15% na 10,14%, a za poslovne transakcije između poduzetnika i poduzetnika i osobe javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze sa sadašnjih 12,14% na 10,14%. U ostalim odnosima uređenim Zakonom o obveznim odnosima ( npr. ugovorni odnosi u kojima barem jedna strana nije trgovac; izvan ugovorni odnosi) primjenom iste referentne stope, na koju se dodaje manji broj postotnih poena, snizit će se visina stope zateznih kamata sa sadašnjih 12% na 8,14%.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

Hrvatska udruga banaka dostavila je u pisanom obliku primjedbe na predmetni Zakon kao i prijedlog amandmana na članak 5. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom odnosima. Hrvatska udruga banaka pozdravlja smanjivanje zateznih kamata i konačno reguliranje te tematike. Podržava i način da se vežu na tržišne veličine, umjesto na nekakve administrativne kao što je eskontna stopa koja u Hrvatskoj nikada zapravo ničemu nije služila. Zbog dosadašnjih neadekvatnih rješenja zakonska zatezna kamata u Hrvatskoj bila je najviša od svih 28 zemalja članica EU i treba je sniziti. Postavljeno je pitanje zašto to već ranije nije učinjeno jer se Hrvatska udruga banaka (HUB) već ranije zalagala za tržišno rješenje koje bi vezalo neke zakonske kamate na neku tržišnu veličinu. Iznijeta je primjedba HUB-a na članak 1. Konačnog prijedloga zakona u kojem je navedeno niz Direktiva koje se prenose ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske, ali nije navedena Direktiva 2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama, a koja je najvažnija za određivanje zakonske zatezne kamate za pravne osobe.  U članku 2. navedene Direktive u točki 6. zakonska kamata na zakašnjela plaćanja definirana je po stopi koja je jednaka zbroju referentne stope i barem osam postotnih bodova. Za zemlje euro zone primjenjuje se kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je trenutno 0,05% tako da 19 zemalja euro-zone ima zakonsku zateznu kamatu 8,05%. Ostalih 9 zemalja su svoje zatezne kamate definirale po nekoj referentnoj stopi, kod nas je problem da se ona definira na temelju prosječne stope a ne referentne stope što je loše rješenje i suprotno navedenoj Direktivi. Naime, tržišna prosječna stopa može ovisiti o volativnosti tržišta, može ovisiti o naglom povećanju rizičnosti zemlje kad će automatski prosječna tržišna kamata morati rasti da kompenzira taj rizik, što sigurno nitko ne želi da nam raste zatezna kamata. Postavlja se pitanje zašto nije korištena recimo neka od stopa koje definira Hrvatska narodna banka npr. stopa renumeracije na obveznu pričuvu, koja je nula posto, i moglo se propisati da se koristi ta stopa plus 10 postotnih poena i onda bi imali zateznu kamatu na 10 postotnih poena i tada bi to bilo u skladu s navedenom Direktivom. Pristup europskog prava prema navedenoj Direktivi je štititi vjerovnika zajamčenom stopom zatezne kamate, dok pristup odredbe članka 2. Konačnog prijedloga zakona je sasvim obrnut i usmjeren je na zaštitu dužnika ograničenjem visine stope zateznih kamata. Postavlja se pitanje da li se želi, kao što predlaže EU Direktiva, stimulirati urednost u plaćanju ili nagrađivati neurednost pretjerano niskom zateznom kamatom. Zakonska zatezna kamata za potrošače nije niti jednom Direktivom EU definirana, već je omogućeno svakoj zemlji članici da sama uredi to područje. Sigurno je da neće svaka banka sa potrošačem ugovarati zateznu kamatu za svaki pojedini slučaj nego će se primijeniti zatezna kamata koja vrijedi na tržištu. Velika je pogreška što se veže zakonska zatezna kamata za potrošače  na prosječnu kamatnu stopu za kredite nefinancijskim društvima. Poznato je da krediti za pravne subjekte i kamate na njih ne moraju uopće biti kolerirani sa kamatom za potrošačke kredite. Uopće nema potrebe zakonsku zateznu kamatu stopu za potrošače vezivati ni za kakvu tržišnu veličinu nego ona može biti proglašena u određenom iznosu. Smanjivanje kamate za pravne osobe i za potrošače HUB pozdravlja jer su one do sada bile previsoke. Međutim, problem je ograničavanje ugovornih kamata, zbog toga je HUB predložio amandman na članak 5. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima na način da: „Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti članak 20.a. Zakona o potrošačkom kreditiranju“. Navedeni prijedlog amandmana obrazložen je da budući je već u člancima 11.b i 11. c Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) postavljeno ograničenje za ugovorne kamate na stambene i na potrošačke kredite, nema potrebe niti razloga za postavljati dodatno ograničenje. Već postojeća ograničenja su relativno rigorozna u usporedbi s drugim zemljama članicama EU, a ograničenje koje je definirano u članku 20.a. Zakona o potrošačkom kreditiranju zadire u tržišne veličine kamatnih stopa, što nije u skladu s pravnom regulativom EU. Ukidanje ove poveznice ugovornih kamata sa zateznima (koje ne postoji u drugim zemljama EU), omogućava željeno smanjenje zateznih kamata, a istovremeno omogućava tržišno maksimiziranje ugovornih kamatnih stopa koje je u skladu s regulativom EU. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije se posebno izjašnjavao o predloženom prijedlogu amandmana HUB-a, već je ostavio mogućnost članovima Odbora da sami ukoliko žele predlože amandman na članak 5. Konačnog prijedloga zakona, sukladno prijedlogu HUB-a.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNIM ODNOSIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.
    

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 99. sjednici održanoj 16. lipnja 2015. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o oporezivanju dohotka od štednje između Jerseya i Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. lipnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum, kojim se uređuje automatska razmjena informacija o dohotku od štednje u obliku isplata kamata izvršenih u jednoj ugovornoj stranci stvarnim korisnicima, fizičkim osobama, koji su rezidenti u drugoj ugovornoj stranci. Time će se omogućiti oporezivanje dohotka od štednje u obliku isplata kamata u onoj ugovornoj stranci u kojoj je stvarni korisnik rezident u svrhe oporezivanja. Informacije će se dostavljati automatski, najmanje jedanput godišnje, u roku od šest mjeseci od isteka kalendarske godine, za sve isplate kamata izvršene u toj godini. U prijelaznom razdoblju iz članka 10. Direktive 2003/48/EZ Jersy neće automatski razmjenjivati informacije već će na isplate kamata, kada je stvarni korisnik rezident u Republici Hrvatskoj, primjenjivati porez po odbitku po stopi od 35% od čega će 75% tako ostvarenog prihoda doznačiti Republici Hrvatskoj. Sporazumom su propisani i način otklanjanja dvostrukog oporezivanja do kojeg bi moglo doći uslijed oporezivanja po odbitku.
       
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O OPOREZIVANJU DOHOTKA OD ŠTEDNJE IZMEĐU JERSEYA I REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na  98.sjednici održanoj 9. lipnja 2015.godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  21. svibnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i Prijedlogu godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2014. godinu, kao matično radno tijelo.   

Na temelju članka 110. stavka 2. Zakona o proračunu Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu koji, osim ostalog, sadrži:

-Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (Račun prihoda i rashoda za 2014. godinu; Račun financiranja za 2014. godinu; Račun financiranja za 2014. godinu – analitika)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Ekonomska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
-Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u 2014. godini
-Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2014. godini
-Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2014. godini
-Deficit općeg proračuna u 2014. godini
-Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2014. godini
-Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u 2014. godini.

Uz Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članka 18. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, podnosi i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2014. godinu na donošenje.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Vlade Republike Hrvatske ukratko je istaknuo, osim ostalog, da su u 2014. godini nastavljena negativna kretanja gospodarske aktivnosti šestu godinu zaredom iako slabijim intenzitetom nego prethodne godine. Pozitivna kretanja tijekom 2014. godine zabilježena su u industrijskoj proizvodnji, trgovini na malo, turizmu i robnoj razmjeni, dok je pad nastavljen u građevinarstvu. Bruto domaći proizvod ostvario je realno smanjenje od 0,4%, što je usporavanje pada od 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2013. godinu. BDP u tekućim cijenama iznosio je 328.927 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 0,4%, dok je deflator BDP-a ostao nepromijenjen u usporedbi s 2013. godinom. Najveći negativan doprinos smanjenju bruto domaćeg proizvoda u 2014. godini, u iznosu od -1,3 postotna boda, došao je od uvoza roba i usluga koji je zabilježio međugodišnji rast od 3,0%. Bruto investicije u fiksni kapital pridonijeli su promjeni BDP-a sa -0,8 postotnih bodova, zabilježivši realni pad od 4,0%. Potrošnja kućanstava zabilježila je realno smanjenje od 0,7% u 2014. godini, dok je potrošnja države zabilježila realno smanjenje od 1,9%. Izvoz roba i usluga pozitivno je djelovao na promjenu BDP-a svojim doprinosom od +2,7 postotnih bodova, zabilježivši rast od 6,3%. Izostanak gospodarskog rasta nepovoljno se odrazio na kretanje zaposlenosti u 2014. godini. Prosječan broj ukupno zaposlenih iznosio je 1.342.149 te je smanjen za 22,1 tisuću ili 1,6% u usporedbi s 2013. godinom. Prosječan broj registriranih nezaposlenih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iznosio je 328.187 u 2014. godini, što je 16,9 tisuća ili 4,9% nezaposlenih manje u usporedbi s 2013. godinom. Kretanje plaća u 2014. godini bilo je pod utjecajem nastavka nepovoljnih kretanja na tržištu rada. Naime, plaće su zabilježile tek blagi nominalni rast, a zbog negativne stope inflacije, zabilježen je i blagi realni rast plaća. Prosječna mjesečna bruto plaća iznosila je 7.953 kuna, te je nominalno povećana 0,2%, a realno 0,4% u usporedbi s 2013. godinom. Prema preliminarnim podacima u 2014. godini ostvaren je pozitivan saldo tekućeg računa platne bilance od 286 milijuna eura, odnosno 0,7% BDP-a., koji je u usporedbi s prethodnom godinom  smanjen za 72 milijuna eura odnosno 20,2%. Ukupni bruto inozemni dug je iznosio 46,7 milijardi eura krajem 2014. godine, što je 108,4% BDP-a, a u usporedbi s krajem 2013. godine povećan je za 751 milijun eura. Međunarodne pričuve su na kraju 2014. iznosile 12,7 mlrd. EUR ili za 1,7% manje nego na kraju 2013. godine. Kretanje prihoda u 2014. godini, uz kretanja u realnom gospodarstvu, odredile su i zakonske izmjene u poreznim propisima koje su posljedica odluke Europske komisije o uključivanju Republike Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita, budući da deficit opće države prelazi granicu od 3%, a dug 60% BDP-a. Također, izmjenom Zakona o obveznim mirovinskim fondovima omogućava se osiguranicima čija su prava uređena posebnim propisima da prebace sredstva iz osobnog računa u II mirovinskom stupu u I mirovinski stup, budući da se njihova mirovina obračunava i isplaćuje kao da nisu uključeni u II mirovinski stup. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2014. godini ostvareni su u iznosu od 114,7 milijardi kuna i veći su 0,2% od planiranih, dok u usporedbi s prethodnom godinom rastu za 5,4%. Prihodi poslovanja u 2014. godini ostvareni su u iznosu od 114 milijardi kuna i čine 99,4% ukupnih prihoda državnog proračuna, a međugodišnji rast tih prihoda iznosi 5,0%. U strukturi prihoda poslovanja najznačajniju stavku čine porezni prihodi (55,3%) i prihodi od doprinosa (36,6%), dok se preostali dio odnosi na pomoći, prihode od imovine, prihode od administrativnih pristojbi i prihode po posebnim propisima, kazne te ostali prihodi. Na rashodnoj strani državnog proračuna posebna pažnja bila je usmjerena na smanjenje proračunskog manjka uz istodobno zadržavanje socijalne zaštite građana i sve naglašenije korištenje fondova EU. Kako bi se postigle uštede već u 2014. godini, smanjene su plaće državnih i javnih službenika, materijalni rashodi i subvencije u javnom sektoru. Ukupni rashodi Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu planirani su u iznosu od 130,1 milijardi kuna, dok je izvršenje ukupnih rashoda u 2014. godini iznosilo 127,5 milijardi kuna, odnosno 98,0% plana. U odnosu na 2013. godinu veći su za 2,5 milijardi kuna ili 2,0%. Do povećanja je prvenstveno došlo zbog cjelogodišnje obveze plaćanja doprinosa proračunu Europske unije koje je u odnosu na 2013. uvećano za 1,7 milijardi kuna. Povećanje proizlazi i iz povećanja rashoda za kamate koji su u odnosu na prošlu godinu uvećani za 651,9 milijuna kuna. Također je i sanacija šteta od poplava uzrokovala dodatne proračunske troškove u 2014. godini u iznosu od 406,9 milijuna kuna. Ukupni manjak proračuna konsolidirane opće države u 2014. godini ostvaren je u iznosu od 13,5 milijardi kuna ili 4,1% BDP-a, što je za 0,9% postotna boda manje u odnosu na planirani manjak. Glavnina manjka od 3,9% BDP-a zabilježena je na razini državnog proračuna, dok je na razini izvanproračunskih korisnika ostvaren manjak od 0,1% BDP-a. Proračun jedinica lokalne i  područne (regionalne) samouprave, koji uključuje 570 jedinica koje su u zadanom roku podnijele financijske izvještaje te županijske uprave za ceste, zabilježio je manjak od 0,1%.

Izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji je stupio na snagu 8. veljače 2014. godine, promijenjeno je prvotno fiskalno pravilo, kojim se predviđalo smanjivanje rashoda općeg proračuna iskazanih udjelom u bruto domaćem proizvodu za najmanje jedan postotni bod godišnje do postizanja primarnog salda na razini nula ili pozitivnom iznosu. Usklađivanje sa zahtjevima EU vezano uz novi okvir za upravljanje ekonomskom politikom u EU, a koji je usmjeren na jačanje provedbe Pakta o stabilnosti i rastu, bio je dodatni razlog za izmjenu pravila. Ciljana vrijednost novog fiskalnog pravila postaje srednjoročni proračunski cilj koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe, a na preporuku Vijeća EU, pri čemu međugodišnje smanjenje strukturnog salda mora iznositi najmanje 0,5% BDP-a. Srednjoročni proračunski cilj određuje se kao vrijednost strukturnog salda koja osigurava da manjak općeg proračuna ne prelazi 3% BDP-a, a, a javni dug 60% BDP-a. Primjena fiskalnog pravila računa se na temelju ostvarenja rashoda proračuna opće države s jedne strane te očekivanog kretanja bruto domaćeg proizvoda u trenutku izrade proračuna, s druge strane. U izračunima se koriste iznosi rashoda općeg proračuna vezani uz aktualno Izvješće o proračunskom manjku i razini duga opće države koje je pripremio i objavio Državni zavod za statistiku u travnju 2015. godine, sukladno ESA 2010 metodologiji. Statistički obuhvat uključuje veći broj institucija nego što su uključene u proračunski obuhvat.

Fiskalno pravilo za 2014. godinu nije zadovoljeno. Rashodi općeg proračuna za izračun fiskalnog pravila smanjeni su za 0,3%, dok je procijenjeni bruto domaći proizvod u tekućim cijenama, koji je bio korišten prilikom posljednjih izmjena i dopuna državnog proračuna za 2014. godinu, bilježio međugodišnje smanjenje od 0,6%. Ukoliko uspoređujemo rashode općeg proračuna za izračun fiskalnog pravila s ostvarenim bruto domaćim proizvodom u 2014., vidljivo je da fiskalno pravilo također nije ispunjeno, a isto se može objasniti negativnim ekonomskim kretanjima i deflatornim pritiscima u 2014. godini.

 Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o primjeni fiskalnog pravila u vezi  Prijedloga godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu. Povjerenstvo za fiskalnu politiku je zaključilo da fiskalno pravilo za 2014. godinu nije ispunjeno.

U raspravi na Odboru istaknuta su sljedeća stajališta:

-U raspravi je istaknuto da je Povjerenstvo za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora u svojem Stajalištu o primjeni fiskalnih pravila u 2014. godini konstatiralo da je deficit državnog proračuna 5,7% BDP-a, istu konstataciju je dala Europska komisija i Međunarodni monetarni fond. Međutim, iznijeto je mišljenje da je u saborsku proceduru upućen Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu koji je rađen po nacionalnoj metodologiji koja u stvari ne postoji jer nacionalnu metodologiju u Hrvatskoj nitko nije utvrdio što znači da ona ne postoji. Nekada je postojala modificirana metodologija koja je bila zaključena između Vlade RH i MMF-a i prijavljena Bruxelesu i temeljem toga se računao deficit državnog proračuna. Međutim, kako je Hrvatska završila pregovore tako se morala koristiti metodologija EUROSTAT-a. Postavljeno je pitanje o kojem to proračunu raspravljamo? Ako ćemo raspravljati o deficitu od 4,1% BDP-a,a sve relevantne institucije su utvrdile da je deficit 5,7% BDP-a onda će saborska većina donijeti odluku koja ne odgovara činjenicama, jer sve relevantne institucije govore o deficitu od 5,7% BDP-a. Postavljeno je i pitanje da li su u ovaj Proračun proknjiženi svi rashodi sukladno financijskim planovima proračunskih korisnika? Također je postavljeno i pitanje koliki je stvarni dug hrvatskog zdravstva sa 31.12.2014. godine? Dok se ne dobiju točni podaci ne može se znati  koliki je stvarni deficit državnog proračuna, tim više što od 1.1. 2015. godine troškovi zdravstva više nisu proračunska stavka, nego je praktički u sklopu konsolidirane bilance izvanproračunski korisnik Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje gdje se usvaja financijski plan i HZZO u 2015. godini trebao bi ući sa nekakvim saldom, jer bez toga se obveze iz prethodne godine neće moći podmirivati.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je da je način izvještavanja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu jednak načinu na koji je ovaj Proračun planiran po nacionalnoj metodologiji prema kojoj je svih ovih godina izvještavano na osnovu gotovinskog principa, pri tome ne krije se niti ovaj drugi podatak da je deficit 5,7% BDP-a po metodologiji ESA 2010 kojom se uspoređujemo sa drugim zemljama članicama EU. Naime, jedno su statistička izvješća koja se rade a drugo su nacionalne metodologije koje također poput nas koristi veliki broj zemalja. U izvješću Državnog ureda za reviziju detaljno su iznijeti podaci vezano za zdravstvo, dospjele obveze su utvrđene a Ministarstvo zdravlja jedino o tome može mjerodavno govoriti. U nalazu Državne revizije iznijet je podatak da su dospjele obveze na dan 31.12. 2014. svih zdravstvenih ustanova i HZZO-a bile 1,959 milijardi kuna, od toga sa na HZZO odnosi 933.752.946,00 kuna (podaci MIF-a).
Što se tiče vlastitih i namjenskih prihoda tj. da li su uključeni svi rashodi sukladno financijskim planovima proračunskih korisnika, predstavnik Vlade RH istaknuo je da nisu uključeni vlastiti namjenski prihodi nekoliko skupina ( sveučilišta, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost). Naime, sve ono što do ove godine nije bilo u Zakonu o proračunu za to nisu planirani prihodi pa stoga nisu mogli u Izvještaju o izvršenu državnog proračuna biti iskazani i rashodi, ali po novom Zakonu o proračunu i po onom Proračunu koji smo usvojili 2015. godine svi ti vlastiti namjenski prihodi jesu uključeni u Proračun.

- Naglašeno je da bi državni proračun trebalo biti po svojoj prirodi najozbiljniji, najsloženiji i najosjetljiviji financijskih dokument, ali Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna RH za 2014. godinu  ne može se promatrati bez obavljene revizije tog istog proračuna. Iznijeto je mišljenje da je navedeni document daleko od ne najozbiljnijeg, nego od ozbiljnog dokumenta. Naime, postavlja se temeljno pitanje kako to da se ne može  utvrditi koliki je deficit državnog proračuna? Da je to točno iščitava se iz nalaza Državne revizije koji kaže da iskazani podaci o deficitu državnog proračuna nisu pouzdani. Kako prihvatiti izvješće o izvršenju državnog proračuna za koji i Državna revizija utvrđuje da iskazani podaci o deficitu nisu pouzdani? Tako da ne možemo biti sigurni niti u podatak da je deficit 4,1% BDP-a niti u 5,7% BDP-a. Kad se tome dodaju ostali nalazi onda imamo ozbiljnih poteškoća kad je u pitanju državni proračun. Povjerenstvo za fiskalnu politiku je utvrdilo da se fiskalno pravilo ne poštuje. Kamate na primljene kredite i zajmove od kreditnih institucija nisu realno planirane iako je rebalans bio čak i u prosincu 2014.g. Proračunske zalihe nisu se koristile sukladno zakonu, jer su sredstva proračunskih zaliha korištena za namjenu za koju su se mogla predvidjeti i planirati potreba i sredstva. Kad je riječ o HZZO-u istaknuta je činjenica da je sanirano u 2012.g. i 2013.g. sa 6,5 milijarda kuna i onda se utvrdilo da ima nepodmirenih obaveza zdravstvenim ustanovama i HZZO-u 1 milijardu 891 milijun kuna sa 31.12.2014. Više se ne može znati je li to knjiženo kao rashod ili nije. Također je upozoreno na problem neplaćanja  koncesija, u iznosu od 170 milijuna kuna, gdje je utvrđeno da nisu poduzete ni minimalne propisane mjere za njihovu naplatu. Istaknuto je da ne postoji ništa detaljnije od klnjigovodstva i egzaktnih podataka, a pred nama je Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu u kojem svaki podatak treba sa skepsom gledati stoga je iznijeto mišljenje da se ovakav Prijedlog godišnjeg izvješća ne može prihvatiti.

- Kada se raspravlja o izvršenju državnog proračuna primarno raspravljamo o prihodima i rashodima na način u kojoj mjeri su prihodi ostvareni u usporedbi sa prethodnim razdobljem, planom, itd., je li bilo rebalansa tijekom godine i s druge strane kako su ta sredstva korištena kroz rashode, jesu li bila efikasna, jesu li sve zakonske potrebe koje se financiraju iz proračuna namirene. Zbog toga imamo i Zakon o izvršavanju državnog proračuna da se točno zna kako se prikupljena sredstva izdvajaju. U svezi iznijetih primjedbi u raspravi o predmetnom dokumentu iznijeto je mišljenje da ovo nije prvi Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna u kojem ima određenih problema vezano za prihode i rashode kao i za deficit državnog proračuna. Proračun se na različite načine iskazivao, iskaziva se i iskazivat će se. Povijest nam kaže da tu imamo veliki defekt upravo stoga što smo nagomilali ogromne porezne dugove kod ljudi. Što se tiče proračunske zalihe, koncesija itd., to je nažalost problem koji nas prati već 20 godina koliko nam Državni ured za reviziju daje izvješća. Naime, svašta se iz proračunske zalihe financiralo. Financirali su se deficiti jedinica lokalne samouprave, financirale su se plaće u nekim općinama, financirale su se vjerske zajednice. To na sreću više iz proračunske zalihe ne isplaćuje. Isplaćuju se možda još uvijek neke stavke koje bi se mogle planirati i to Državna revizija eto upozorava i upozoravat će još jedno vrijeme dok se to ne riješi. Što se tiče koncesija, istaknuto je da još prije par godina nismo imali niti evidenciju koncesija odnosno koncesionara. Državni deficit je postao problem kad smo ušli u pad BDP-a. On je sad pak posebno problem kad smo članica Europske unije i kad se moramo svesti u određene okvire. Jednim dijelom deficit se u jednom povijesnom razdoblju koristio i za državne investicije i to je svima poznato. Krediti sada dolaze na naplatu i ponovo povećavaju deficit kroz kamatu. Tada se svjesno odlučilo da se ide u takve investicije, i to nije činila samo jedna Vlada, već su to činile i dvije, tri Vlade za redom. Budimo realni, kad raspravljamo o ovom ili bilo kojem drugom dokumentu, jer ne valja da se svaki pomak koji u ovoj zemlji napravimo nastoji obezvrijediti.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

           GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU  DRŽAVNOG PRORAČUNA
                                     REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog  plana Hrvatskih voda za 2014. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2014. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2014. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2014. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2014. godine;

Na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članka 18. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskom saboru da donese

                GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, predsjednik Odbora.

        PREDSJEDNIK  ODBORA
              mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.
                         

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 98. sjednici održanoj 9. lipnja 2015.godine, Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu koje je, sukladno odredbi članka 6. stavka 3. Zakona o Državnom uredu za reviziju, predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 29. svibnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Izvješću, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju glavni državni revizor istaknuo je da je na temelju odredbe članka 6. Zakona o Državnom uredu za reviziju, obavljena revizija Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014., s ciljem da se utvrdi da li je predmetni dokument sastavljen u skladu s računovodstvenim propisima, te jesu li dosljedno primijenjene odredbe zakona i propisa koji uređuju proračunska prava. Za Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu izraženo je uvjetno mišljenje. Na izražavanje uvjetnog mišljenja utjecale su, osim ostalog, sljedeće činjenice: Tijekom 2014. godine Ministarstvo financija nije propisima reguliralo računovodstvena načela, koja se primjenjuju u sastavljanju izvještaja o izvršenju državnog proračuna; u Glavnoj knjizi državnog proračuna i Bilanci sa stanjem 31.prosinca 2014. nisu evidentirani sveukupni podaci o državnoj imovini; iskazan je manjak (deficit) opće države na temelju podataka koji proizlaze iz različitih računovodstvenih osnova stoga iskazani podaci o manjku (deficitu) nisu pouzdani; uz zahtjev za izdavanje jamstava u 2014. nije priložena cjelokupna dokumentacija, a način obračuna provizije za državna jamstva nije jasno propisan; sredstva proračunske zalihe u 2014. (kao i prethodnih godina), dijelom nisu korištena u skladu s odredbama Zakona o proračunu jer su navedenim sredstvima financirani rashodi koji su bili predvidivi te ih je bilo moguće planirati; ciljevi sanacije zdravstva nisu postignuti iako je za sanaciju zdravstva u 2013. i 2014. utrošeno 6.500.612.867,00 kuna, a nepodmirene dospjele obveze saniranih zdravstvenih ustanova i HZZO-a koncem 2014. iznosile su 1.891.602.000,00 kuna; odgođeno je donošenje Strategije upravljanja javnim dugom za naredno trogodišnje razdoblje, a njeno odgađanje nije trebalo donijeti s obzirom na rast duga državnog proračuna i potrebe državnog proračuna za zaduživanjem; odluku o načinu privatizacije društva Croatia osiguranje d.d. donijela je Vlada RH na temelju odredbi Zakona o upravljanju državnom imovinom, iako nije stavljen izvan snage Zakon o pretvorbi kapitala društava osiguranja i reosiguranja u Republici Hrvatskoj, prema kojem je odluka o privatizaciji društva osiguranja i reosiguranja u nadležnosti Hrvatskoga sabora (posebno je naglašeno u vezi prodaje dionica društva Croatia osiguranja d.d. da DUR nije obavio reviziju privatizacije, kao što se to govori, već su podaci iznijeti u okviru redovne revizije Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračun RH za 2014. godinu); izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala nije cjelovit, jer ne sadrži podatke o zaduživanju kod međunarodnih financijskih institucija i preuzetim obvezama po kreditima od drugih pravnih osoba. 

Za otklanjanje svih ovih nepravilnosti i propusta Državni ured za reviziju je dao naloge i preporuke po kojima se mora postupiti.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja:

- Iznijeto je mišljenje da kad bi sve institucije RH napredovale u svom radu, u svojoj profesionalnosti i stručnosti kao što to pokazuje iz godine u godinu Državni ured za reviziju onda sigurno bismo imali puno manje poteškoća od onih koje nas pritišću. Naime, DUR je zadnjih 6, 7 godina doista izrastao u najprofesionalniju državnu instituciju. Upozoreno je na činjenicu da se nepravilnosti koje utvrdi DUR kod revidiranih subjekata često ponavljaju i to uvijek iste nepravilnosti, što znači da se nedovoljno uvažavaju preporuke koje daje DUR revidiranim subjektima kako bi uklonili uočene nepravilnosti. Nalazi državne revizije trebali bi biti ne samo putokaz nego glavni instrument za donošenje svih odluka vezanih za državni proračun. Nalazi državne revizije su društveno vrijedni i ne bi se smjeli zanemarivati i preskakati. Kad agencija utroši novac za nešto nepotrebno, a to DUR utvrdi, to bi trebao biti putokaz da se odustane od takvog trošenja proračunskog novca jer se radi o novcu poreznih obveznika. Izvješća Državnog ureda za reviziju su sve detaljnija i sve kvalitetnija, a ovo najnovije zabrinjava u nekoliko točaka. Zabrinjava podatak temeljem kojeg ne možemo utvrditi jesu li rashodi stvarno toliki, te da li su svi proknjiženi? Jer u glavnoj knjizi državnog proračuna nisu evidentirani cjeloviti podaci o naplaćenim potraživanjima državnog proračuna kojeg Porezna uprava treba dostaviti Državnoj riznici. Podaci o deficitu državnog proračuna nisu pouzdani. Nalaz DUR-a je potvrdio da je izdvajanje HZZO-a bilo tek tehnički, a nikako ekonomski opravdan postupak jer se radi o kontinuiranoj sanaciji zdravstvenog sustava. Naime, Zdravstveni sustav je saniran sa 6,5 milijardi kuna a onda imamao za godinu dana 1,9 milijardi kuna novih nepodmirenih potraživanja. Državna revizija je nedvojbeno utvrdila da Zakon o pretvorbi kapitala društava osiguranja i reosiguranja nije nikad stavljen izvan snage, a po članku 9. tog Zakona o privatizaciji odlučuje Hrvatski sabor. Iznijeto je mišljenje da se radi o jednom ozbiljnom problemu jer temeljem nalaza DUR-a i iznijetih podataka proizlazi da ne može opstati ugovor koji je neovlaštena osoba dogovorila i donijela o prodaji Croatia osiguranja d.d. Ključno je pitanje donošenje odluke o dokapitalizaciji. Naime, koja je to skupština donijela odluku da se slaže s tim da samo jedan vlasnik ili zapravo suvlasnik, izvrši dokapitalizaciju društva na takav način. Konstatirano je da se svugdje u svijetu kontrolna dionica preko 1% tzv. bonus dionica plaća po najvećoj cijeni jer sa tom dionicom se dobivaju velika upravljačka prava. To su pitanja o kojima bi trebalo raspravljati jer DUR je samo napravio analitičku podlogu za raspravu o tom pitanju.

- U raspravi je istaknuto u vezi Croatia osiguranja d.d., da je već u uvodnom obrazloženju glavni državni revizor naglasio da je DUR kontrolirao kroz račun financiranja prihodovnu stranu računa financiranja, stavke prihoda od prodaje dionica Croatia osiguranja d.d. i iznio svoje mišljenje da je trebao Hrvatski Sabor donijeti odluku o privatizaciji. Dakle to je jednim dijelom utjecalo i na davanje uvjetnog mišljenja, ali u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna RH za 2014. godinu dano je  i razložno objašnjenje revidiranog subjekta na mišljenje Državnog ureda za reviziju o tome. Naime, donijet je novi Zakon o upravljanju državnom imovinom, donijeta je i Strategija upravljanja državnom imovinom tamo su grupirani određeni udjeli, tvrtke po rangu po vrijednost za državu. Croatia osiguranje po zadnjim podacima ima tržišni udio u osiguranju od 31% dakle čak nije niti u tom smislu neka velika tvrtka. Ocjena je da ukoliko se žali razvijati i biti konkurentna na tržištu da se treba dokapitalizirati i takva je odluka donesena. Bilo bi dobro da je Državna revizija u godinama kada su se privatizirali Hrvatski telekom, kada se prodavala INA da je onda također ne revidirala proces prodaje, nego da je samo rekla to su takvi prihodi, to je na takav način rađeno, možda tada ne bi došli u probleme koje smo imali sa INA-om. Napomenuto je da tko je zainteresiran da se revidira čitav proces u vezi prodaje Croatia osiguranja d.d. to će i pokrenuti.

- Kada se raspravlja o određenim činjenicama onda moramo pogledati šta je zatečeno i koliko je toga i napravljeno i koliko se u biti u ovom trenutku i radi. Ministarstvo financija i Vlada RH ulažu veliki trud da se preporuke Državnog ureda za reviziju što prije provedu i realiziraju neovisno o određenom kadrovskom deficitu u  Ministarstvu financija posebno nakon ulaska u EU.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je Hrvatskome saboru dostavio Državni ured za reviziju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, predsjednik Odbora.

                                                                                       PREDSJEDNIK  ODBORA
           mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 98. sjednici održanoj 9. lipnja 2015. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji lučkih uprava, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 15. svibnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela.      

U uvodnom izlaganju glavni državni revizor mr. Ivan Klešić istaknuo je, osim ostalog, da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju 14 lučkih uprava, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2013. godinu, a kojima je izraženo šest bezuvjetnih mišljenja, sedam uvjetnih mišljenja i jedno nepovoljno mišljenje (Županijska lučka uprava Rab). Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koji su utjecali na izražavanje mišljenja odnose se na sustav unutarnjih kontrola, planiranje i računovodstveno poslovanje, prihode, rashode, programe i projekte te postupke javne nabave. Državni ured za reviziju naložio je: unapređenje sustava unutarnjih kontrola, donošenje pisanih procedura i uputa za značajnije poslovne procese te poduzimanje radnji za uređenje načina rada kako bi se osigurao kvalitetni nadzor financijsko materijalnog poslovanja lučke uprave; radi kontrole naplate lučke pristojbe naložio je zatražiti od linijskog prijevoznika dostavu podataka o broju prevezenih putnika i vozila. Također je naložio poduzimati mjere za potpunu i  pravodobnu naplatu prihoda u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima te je predložio propisati uvjete, kriterije i postupke provođenja mjera naplate i otpisa potraživanja. Državni ured za reviziju zatražio je i obavljanje nadzora i provjeravanje plana i godišnjeg operativnog programa ovlaštenika koncesije u skladu s odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Ulaganja u projekt (Rijeka Gateway) kod jedne lučke uprave nisu obavljana planiranom dinamikom pa je Državni ured za reviziju izrazio mišljenje da ciljevi projekta dijelom nisu ostvareni i da projekt nije bio u cijelosti pripremljen  na način koji bi omogućio njegovu učinkovitu realizaciju, te je predložio kvalitetniju pripremu projekata prije njihove realizacije.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru  sljedeći                                

 Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji lučkih uprava
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                    PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 98. sjednici održanoj 9. lipnja 2015. godine, Prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine i posebnom oporezivanju nezakonito stečene imovine koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub nezavisnih ljevičara, aktom od 26. ožujka 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Prijedlogu zakona u svojstvu matičnog radnog tijela.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 21. svibnja 2015. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne podrži Prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine i posebnom oporezivanju nezakonito stečene imovine koji je predložio Klub nezavisnih ljevičara u Hrvatskome saboru iz razloga što su pitanja iz predmetnog Prijedloga zakona već uređena odredbama Zakona o porezu na dohodak i Općeg poreznog zakona.

U uvodnom izlaganju predstavnik Kluba nezavisnih ljevičara u Hrvatskome saboru, zastupnik Mladen Novak istaknuo je, osim ostalog, da je svrha ovoga Prijedloga zakona ispraviti barem djelomično društvenu nejednakost, odnosno onaj njezin dio koji se temelji na poreznoj prijevari. Treba izbjeći dugotrajne i sasvim neefikasne sudske postupke oduzimanja imovine stečene na nezakonit način. Potrebno je promijeniti dosadašnju praksu da se kriminalce hvata isključivo kod počinjenja kaznenog dijela, već treba djelovati preventivno. Predlaže se da se nezakonito stečena imovina, kako ona u privatizaciji tako i ona nakon nje, oporezuje po posebnoj stopi od 45% uz pripis propisane zakonske kamate. Zadatak Porezne uprave treba biti da usklađenost primanja i imovine provjerava kod svih poreznih obveznika, a posebno da to učini za one porezne obveznike koji su svoju imovinu stekli u pretvorbi i privatizaciji. 

Predmetni Prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine i posebnom oporezivanju nezakonito stečene imovine, koji je predložio Klub nezavisnih ljevičara u Hrvatskome saboru nije dobio potrebnu većinu glasova članova Odbora („za“ Prijedlog zakona nije glasao niti jedan član Odbora, 2 člana Odbora bila su „suzdržana“ dok je 6 članova Odbora bilo „protiv“) te je Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru  sljedeći      

Z A K LJ U Č A K

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine i posebnom oporezivanju nezakonito stečene imovine, koji je predložio Klub nezavisbih ljevičara u Hrvatskome saboru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                    PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 98. sjednici održanoj 9. lipnja 2015. godine, Prijedlog zaključka kojim se obvezuje Vlada Republike Hrvatske da obavijesti Hrvatski sabor o poduzetim radnjama nadležnih ministarstava i institucija po pitanju kredita Raiffeisen zadruga iz Austrije kako bi se spriječile nelegalne ovrhe i deložacije, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili Klubovi zastupnika DC-a, Novog vala i Narodne stranke –REFORMISTI, aktom od 14. travnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Prijedlogu zaključka u svojstvu matičnog radnog tijela.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 21. svibnja 2015. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da podržava točku 1. Prijedloga zaključka kojim se obvezuje Vlada Republike Hrvatske da obavijesti Hrvatski sabor o poduzetim radnjama nadležnih ministarstava i institucija po pitanju kredita Raiffeisen zadruga iz Austrije kako bi se spriječile nelegalne ovrhe i deložacije, koji su predložili navedeni Klubovi zastupnika u Hrvatskome saboru. Međutim, uzimajući u obzir odredbe Zakona o kaznenom postupku o nejavnosti istrage i određivanju tajnosti istrage ili njenog dijela i tajnosti postupanja tijekom izvida kaznenih djela, ministarstvo pravosuđa, odnosno Vlada Republike Hrvatske ne bi mogla ispuniti Zaključak iz točke 2. kojim se traži da Vlada RH putem ministra pravosuđa izvijesti Hrvatski sabor o dosadašnjim rezultatima istrage, sve u cilju zaštite građana koji su postali žrtve lihvarskih kredita.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja predmetnog Zaključka zastupnica u Hrvatskome saboru, Natalija Martinčević, istaknula je da je sukladno članku 165. Poslovnika Hrvatskog sabora predložen od strane navedenih Klubova predmetni Zaključak kojim se predlaže Hrvatskome saboru da zaduži Vladu Republike Hrvatske da u najkraćem roku, a najduže u roku od 15 dana od donošenja Zaključka, izvijesti Hrvatski sabor, a time i građane Republike Hrvatske, što je učinila po pitanju zaštite građana koji su podizali kredite kod austrijske grupacije Raiffeisen zadruga, a koje nisu imale dozvolu Hrvatske narodne banke za rad na području Republike Hrvatske. Budući se radi o potrošačkim kreditnim poslovima u čiju istragu je uključeno sada i hrvatsko i austrijsko pravosuđe, ovim bi se Zaključkom zadužila Vlada Republike Hrvatske da putem ministra pravosuđa izvijesti Hrvatski sabor o dosadašnjim rezultatima istrage, a sve u cilju zaštite naših građana koji su postali žrtvama ovih lihvarskih kredita.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

- Istaknuto je da je Klub HDZ-a u Hrvatskome saboru još prije tri mjeseca predlagao zaključak koji je na tragu predmetnog Prijedloga zaključka navedenih klubova zastupnika, ali Vlada Republike Hrvatske nije tada reagirala. U ovome slučaju radi se o dvije sporne stvari. Postavlja se pitanje da li su posrednici koji su obavljali posao za Raiffeisen zadruge uopće bili u Hrvatskoj? Ukoliko su bili onda je to nelegalno jer nisu imali dozvolu za rad. Temeljem važećih zakona građani i poduzeća u Republici Hrvatskoj imali su pravo zaduživati se u inozemstvu, ali su ta sredstva dobivena od kredita morali preko žiroračuna unesti u Republiku Hrvatsku i samim tim obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. To je ono što je ključno za ovaj problem i Klub HDZ-a je tražio od Vlade RH da upravo ispita ove činjenice, jer nakon toga ostali postupci se mogu vrlo lako riješiti u suradnji austrijskih i hrvatskih vlasti. Prema iznijetom mišljenju najspornije u ovome je da li su ti novci dobiveni od kredita austrijske grupacije Raiffeisen zadruga ušli u Hrvatsku putem žiroračuna ili nisu. Vlada RH je trebala reagirati već u onom trenutku kada su neki ljudi pod krinkom ovrhe za Raiffeisen štedionice, prvenstveno na Rabu ulazili ljudima, korisnicima tih kredita, u dvorišta i slikali kuće.

- Iznijeto je mišljenje da Vlada RH ukoliko ne može nešto učiniti (Prijedlog zaključka pod brojem 2.) zbog tajnosti podataka, u tom slučaju se treba pozvati na odredbe članaka konkretnih zakona kojima se ta aktivnost Vlade RH onemogućava.

- U raspravi je prevladalo mišljenje da je obrazloženje Vlade RH u vezi točke 2. Predloženog Zaključka korektno napisano, jer je Vlada RH istaknula da uzimajući u obzir odredbe Zakona o kaznenom postupku (članak 231.) i tajnosti postupanja tijekom izvida kaznenih dijela (članak 206.f Zakona o kaznenom postupku), Ministarstvo pravosuđa, Odnosno Vlada RH ne bi mogla ispuniti takvo zaduženje prema Hrvatskome saboru, na način kako je predloženo u točki 2. Prijedloga zaključka navedenih parlamentarnih klubova.

 Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno podržati Prijedlog zaključka pod brojem 1., dok Prijedlog zaključka pod brojem 2. nije dobio potrebnu većinu glasova (za taj prijedlog nije glasao niti jedan član Odbora, 6 glasova je bilo „protiv“ dok su 2 glasa bila „suzdržana“). Temeljem provedenog glasanja Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

 Z A K LJ U Č A K

1. Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da u najkraćem roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja ovog zaključka obavijesti Hrvatski sabor o tome što je učinila po pitanju zaštite hrvatskih građana koji su podizali kredite kod austrijske grupacije Raiffeisen zadruga, a koje nemaju ovlaštenje za rad u Hrvatskoj, sve obzirom na sumnje da su Raiffeisen zadruge u Hrvatskoj radile ilegalno, te da posrednici koji za njih obavljaju poslove u Hrvatskoj za to nemaju ovlaštenja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                    PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 95. sjednici održanoj 19. svibnja 2015. godine, predmetna Izvješća koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 22. travnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnim Izvješćima u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju glavni državni revizor mr. Ivan Klešić istaknuo je osim ostalog, u vezi Izvješća o obavljenoj financijskoj reviziji javnih ustanova u kulturi, da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju 64 ustanove u kulturi kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2013. Revizijom su obuhvaćene 23 knjižnice, 19 muzeja, 17 kazališta, te pet drugih ustanova. O financijskim izvještajima i poslovanju ustanova za 2013. izraženo je 31 bezuvjetno, 32 uvjetna i jedno nepovoljno mišljenje (Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka). Revizijom su utvrđene nepravilnosti u području planiranja, računovodstvenog poslovanja, prihoda, rashoda, imovine te javne nabave. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste u poslovanju navedenih ustanova Državni ured za reviziju je dao naloge i preporuke s ciljem da njihova provedba pridonese povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima te većoj učinkovitosti korištenja sredstava.

U vezi Izvješća o obavljenoj reviziji učinkovitosti financiranja programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina – Savjeta za nacionalne manjine, glavni državni revizor istaknuo je, osim ostalog, da su predmet revizije bile aktivnosti Savjeta vezane uz raspoređivanje sredstava iz državnog proračuna nevladinim udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za 2013., za financiranje programa za ostvarenje kulturne autonomije iz područja informiranja i izdavaštva, kulturnog amaterizma i manifestacija te programa koji proizlaze iz bilateralnih sporazuma i ugovora. Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, Državni ured za reviziju ocjenjuje da financiranje programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina putem Savjeta za nacionalne manjine u 2013. nije u potpunosti učinkovito. Državni ured za reviziju dao je određene preporuke čijom provedbom bi se povećala učinkovitost financiranja programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina u ostvarivanju kulturnih i informativno-izdavačkih programa te očuvanju etničkog, kulturnog i jezičnog identiteta.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

- Naglašeno je da je Državni ured za reviziju i prilikom obavljanja financijske revizije javnih ustanova u kulturi, kao i revizije učinkovitosti financiranja programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina, ukazao na značajne probleme glede korištenja sredstava kroz blagajnu, javnu nabavu, nesistematizirane i nepravilno dostavljene dokumentacije. Iz navedenog proizlazi da se revidirani subjekti ne pridržavaju u cijelosti prijedloga i naloga upućenih od strane Državnog ureda za reviziju, stoga će biti potrebno uvesti i određene dodatne sankcije za one koji ne provode naloge i preporuke Državnog ureda za reviziju. O navedenom će se vjerojatno do kraja ove godine pripremiti i zakonodavni okvir koji bi temeljem rada i nalaza Državne revizije osigurao efikasniju kontrolu, kao i bolje informiranje javnosti, o transparentnom trošenju proračunskih sredstava i još više podigao nivo i odgovornost i kvalitetu trošenja tih sredstava.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  sljedeće

    Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji javnih ustanova u kulturi
2. Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti financiranja programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina – Savjet za nacionalne manjine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                    PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 95. sjednici održanoj 19. svibnja 2015. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2014. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 13. travnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 13. svibnja 2015. godine, u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2014. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnica Hrvatske banke za obnovu i razvitak istaknula je, osim ostalog, da je tijekom 2014. godine HBOR nastavio poslovati s ciljem poticanja poduzetnika na nova ulaganja, odnosno pokretanje novog investicijskog ciklusa, održavanje i poboljšavanje likvidnosti hrvatskih gospodarstvenika. Tijekom 2014. godine odobreno je 886 kredita u ukupnom iznosu 5,1 milijarde kuna od čega 2,9 milijardi kuna putem poslovnih banaka, a 2,2 milijardi kuna izravno. Malim i srednjim poduzetnicima po svim programima odobreno je 728 kredita u iznosu od 2,1 milijardi kuna. U izvještajnoj godini odobreno je 163 kredita za projekte sufinancirane iz EU fondova u ukupnom iznosu od 609,5 milijuna kuna od čega je 279,2 milijuna bilo odobreno izravno. Hrvatske izvoznike je HBOR tijekom 2014. godine podržao u ukupnom iznosu od 4,6 milijardi kuna. U 2014. godini HBOR je ostvario ukupne prihode u iznosu 918,0 milijuna kuna, rashode u iznosu od 749,7 milijuna kuna i pozitivan financijski rezultat u iznosu od 168,3 milijuna kuna. Sukladno odredbama Zakona o HBOR-u, cjelokupna ostvarena dobit izvještajnog razdoblja Banke raspoređuje se u rezerve. U izvještajnom razdoblju je iz državnog proračuna u osnivački kapital uplaćeno 350,0 milijuna kuna te na kraju 2014. godine ukupno uplaćeni kapital iz državnog proračuna iznosio 6.467,1 milijuna kuna, a za uplatu do Zakonom o HBOR-u propisanog iznosa od 7.000,00 milijuna kuna preostaje 532,9 milijuna kuna.

Reviziju poslovanja HBOR-a i Grupe za 2014. godinu provelo je revizorsko društvo Deloitte d.o.o. koje je u svojem izvještaju iznijelo mišljenje, da financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj Banke i Grupe na dan 31. prosinca 2014. godine, njegovu financijsku uspješnost i njegove novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska unija.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

- Pozitivnim je ocijenjena aktivnost HBOR-a kojom je i u 2014. godini uspio zadržati udio izravno odobrenih kredita na razini od 44%, neovisno od smanjenja kreditne aktivnosti  od 34% u odnosu na 2013. godinu, što ukazuje na to da je taj iznos i povećan u odnosu na ukupne kreditne plasmane. Također je dobrim ocijenjeno opredjeljenje HBOR-a da još više podrži i sudjeluje u kreditiranju projekata sufinanciranih sredstvima iz EU fondova, budući su za te namjene osigurana više od dvostruko veća sredstva nego u 2013. godini.

- Istaknuto je da se nastavlja trend povoljnih izvora sredstava za HBOR koji već nekoliko godina nisu iz poslovnih banaka nego iz tzv. javnih banaka, što onda omogućava da se u kontinuitetu već mogu snižavati kamatne stope, za sredstva koja se plasiraju prema komintentima s jedne strane , a s druge strane i ročnost takvih sredstava je nešto povoljnija. Dobro je što HABOR već treću godinu u kontinuitetu više sredstava plasira za investicije, a manje ulaže sredstava u obrtna sredstva a što je zapravo i njegova funkcija kao razvojne banke. Naime, HBOR nije klasična poslovna banka i politika sadašnje Vlade usmjerena je na to da HBOR ne ide i ne teži apsolutnoj sigurnosti, odnosno na kreditne plasmane samo preko poslovnih banaka nego više u podjelu rizika sa poslovnim bankama kao i sa svojim direktnim plasmanima. To je značajno upravo u segmentu kada će se više početi koristiti sredstva EU fondova, na način da se onaj dio sredstava koji treba osigurati kao vlastito učešće, odnosno premošćivanje financiranja, financira sredstvima koja će plasirati HBOR. Međutim, posljedica takve politike zapravo onda donosi i nešto veće rizike i nešto veće mogućnosti da se neki krediti neće moći na vrijeme isplaćivati odnosno trebati će osigurati veće rezervacije što će neminovno utjecati na poslovni rezultat, a toga treba biti svjestan jer HBOR nije klasična poslovna banka i ne vodi se na taj način ocjenom rizika, nego je više usmjerena na provođenje strateške politike kojom se potiču ulaganja u razvoj, u proizvodnju usmjerenu izvozu, kao i još bržem razvoju turizma. Međutim očito je da imamo malo programa u industriji, malo programa u sektorima koji više zapošljavaju te bi u tom smislu HBOR trebao ići na veće promidžbene akcije kojima bi potaknuo male i srednje poduzetnike da se sa svojim projektima kroz različite programe, npr. programe ruralnog razvoja, kandidiraju za korištenje sredstava HBOR-a. Napomenuto je da je HBOR prošle godine ostvario smanjenje kreditne aktivnosti u odnosu na 2014. godinu, možda je to posljedica i promjene Uprave HBOR-a zbog određenih problema u smislu upravljanja HBOR-om, ali sada bi trebalo usmjeriti sve snage da se upravljanje konsolidira i da poduzetnici ponovo imaju povjerenje u tu banku i da se javljaju sa svojim projektima.

-  Iznijeto je mišljenje da bi HBOR trebao iskazati još veću fleksibilnost u vođenju kreditne politike i odobravanju kredita i na sebe preuzimati još više rizika. U tom smislu postavljeno je pitanje da li se u ovakvoj situaciji u kojoj se nalazimo ipak razmatraju neke mogućnosti da se ide na daljnju fleksibilizaciju uvjeta kreditiranja gospodarstva? Predstavnica HBOR-a odgovorila je da se razmatra proširenje mogućnosti kreditiranja i s druge strane postavljen je cilj utvrđivanja maksimalnog roka u kojem zahtjev treba biti odobren.

To su radnje koje se poduzimaju kako bi se što prije odgovorilo na zahtjeve poduzetnika odnosno podnositelja zahtjeva za kredit i s druge strane kako bi se podržao što veći krug potencijalnih korisnika kredita.
  
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE
                O POTVRĐIVANJU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK (HBOR) ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

  PREDSJEDNIK  ODBORA
          mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 95. sjednici održanoj 19. svibnja 2015. godine, Informaciju o provođenju postupaka predstečajnih nagodbi, temeljem Zakona o financijskom poslovanju u razdoblju 01.10.2012. – 31.12.2014. koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Klub nezavisnih ljevičara, aktom od 11. ožujka 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnoj Informaciji kao matično radno tijelo. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 23. travnja 2015. godine, u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Informaciju o provođenju postupaka predstečajnih nagodbi, temeljem Zakona o financijskom poslovanju u razdoblju 01.10.2012. – 31.12.104., koju je u saborsku proceduru uputio Klub nezavisnih ljevičara u Hrvatskome saboru.  

U uvodnom izlaganju predstavnik Kluba nezavisnih ljevičara u Hrvatskome saboru zastupnik Slavko Linić uvodno je istaknuo, osim ostalog, razloge zbog kojih je Hrvatski sabor 28. rujna 2012. jednoglasno donio Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Na kraju 2011. godine bilo je 71.874 pravnih osoba s blokiranim računima u kojima je bilo zaposleno blizu 70.000 radnika, a na koje se odnosio iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje od oko 41,5 milijardu kuna. Od tih trgovačkih društava, 75% ima dugotrajnu blokadu računa s preko 80% duga; njih 35% je preko pet godina u blokadi; 21.000 pravnih subjekata je bez i jednog zaposlenog sa 16,50 milijardi kuna duga. Razlozi uvođenja sustava predstečajnih nagodbi bili su: velika nelikvidnost i insolventnost u kojem je prema podacima Ministarstva financija na dan 30.09.2012. broj blokiranih poslovnih subjekata bio 73.853 s ukupnim iznosom blokiranih sredstava od 44.580 milijardi kuna i brojem zaposlenih od 63.023 radnika; neuspješno odvijanje stečajnog postupka, kao i neuspješni i dugotrajni postupci preustroja u stečaju. Navodeći rezultate odnosno efekte provođenja Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama, osim ostalog je istaknuo da su: u nešto više od dvije godine Ministarstvo financija i FINA obradili 7.574 zahtjeva za provođenje predstečajne nagodbe; vjerovnici su prihvatili plan financijskog restrukturiranja u ukupno 2361 predmeta s 33.507 zaposlenih i 37,932 milijarde obveza; do kraja 2014. godine pred sudovima sklopljene su nagodbe u 1765 tvrtki s 25.440 zaposlenih i 28,629 milijardi obveza, a još čeka sudsko rješenje 596 tvrtki sa 7.067 zaposlenih; smanjena je ukupna insolventnost u Republici Hrvatskoj u razdoblju 31.12.2012. -  31.12.2014. za 12,6 milijardi kuna, i to s osnova predstečajnih nagodbi direktan efekt je 9,5 milijardi kuna. Tvrtke koje su uspješno okončale postupak predstečajne nagodbe redovito plaćaju poreze i doprinose iz tekućeg poslovanja.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

- Iznijeto je mišljenje da je ova Informacija sistematizirala sve ono što se dešavalo s tvrtkama koje su bile u predstečajnoj nagodbi. Često je i na samim plenarnim sjednicama Hrvatskoga sabora bilo dosta oštrih kritika, navodile su se i izjave nekih uvaženih ekonomskih analitičara koji su kritizirali ovaj postupak, ali treba naglasiti da sve tvrtke koje su bile u predstečajnoj nagodbi, prije ili kasnije bi bile u stečaju samo sa daleko težim posljedicama. Oni koji su otpisali dio svojih potraživanja kroz stečaj ne bi se vjerojatno naplatili jer u nekim tvrtkama stečaj traje tako dugo dok tvrtka ima određenih sredstava i tek onda ide u likvidaciju kad se više nitko ne može naplatiti. Kod nas se često kritiziraju postupci u Hrvatskoj koji daju rezultate, o kojima se raspravlja i izvan Hrvatske i gotovo da svaki napredak koji država postiže nastojimo umanjiti. U tom smislu istaknuto je da je Europska komisija ocijenila pozitivnim predstečajne nagodbe u Hrvatskoj, čak je predložila da se u određenom obliku one provode i na području čitave EU.

- U vezi otpisa sredstava od strane države iznijeto je mišljenje da se ta sredstva, nakon uspješno završene predstečajne nagodbe, kada tvrtka nastavlja svoje poslovanje, ustvari vraćaju državi. Istaknuto je da nitko nikad nije izračunao što bi bilo da su sve ove tvrtke koje su uspješno nastavile svoj rad, nakon predstečajne nagodbe, otišle u stečaj ili najčešće bi nakon dugog vremena završile u likvidaciji. Da se nisu provodile predstečajne nagodbe u navedenom periodu vjerojatno u ovom trenutku Hrvatska ne bi izašla iz recesije, a rezultati pokazuju da izlazimo iz recesije. Nadalje, bilo bi i puno većih problema ne samo sa većim brojem nezaposlenih, nego bi određene strateške industrije nepovratno propale, a provođenjem predstečajne nagodbe neke su spašene što je veliki dobitak za Hrvatsku. Naravno ako je bilo problema i nepravilnosti u postupcima predstečajne nagodbe postoje institucije koje moraju odraditi svoj posao i spriječiti i sankcionirati nezakonite radnje. Međutim, potpuno je jasno da se ovom reformom u sklopu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi uspjelo spasiti onaj vitalni dio tvrtki koje su bile naslijeđene u velikim problemima i spremnost ove Vlade je da taj postupak sprovede za razliku od prijašnje koja to nije učinila.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Informacija o provođenju postupaka predstečajnih nagodbi, temeljem Zakona o financijskom poslovanju u razdoblju 1.10.2012. – 31.12.2014., Kluba nezavisnih ljevičara u Hrvatskome saboru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

  PREDSJEDNIK  ODBORA
          mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 94. sjednici održanoj 22. travnja 2015. godine, Prijedlog zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Sunčana Glavak, zastupnica HDZ-a u Hrvatskome saboru aktom od 26. veljače 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.
    
Uvodno je predlagateljica ovoga Zakona, osim ostalog, istaknula da kada se smanjivala stopa PDV-a tiskanim medijima tada su, prema njenom mišljenju, protivno Zakonu o medijima iz te povlaštene stope od 5% izostavljeni stručni časopisi, tiskani mediji koji izlaze tjedno i neki drugi mediji. Kao ilustraciju istaknula je činjenicu da u tim medijima radi oko 500 novinara, oko 800 zaposlenika koji su na taj način zapravo dovedeni u diskriminatorni položaj. Stoga su izmjene i dopune članka 38. stavka (2) g) i h) važećeg Zakona potrebne jer se na predloženi način ujednačava stopa poreza na dodanu vrijednost općeinformativnog tiska, te književnih i umnetničkih časopisa s posebno sniženom stopom od 5% koja se do sada primjenjivala samo na dnevne novine. Predloženom izmjenom predmetnog Zakona, prihodi državnog proračuna smanjili bi se za najviše dva milijuna kuna, pod uvjetom da broj prodanih primjeraka ostane isti kao u 2013. godini.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske ( Klasa: 022-03/15-12/06, Urbroj: 50301-05/16-15-6) od 16. travnja 2015. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe kako trenutno nije u mogućnosti podržati niti jedan zakonski ili podzakonski akt čija bi provedba dovela do smanjenja prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske. Naime, početkom 2014. godine Republika Hrvatska je ušla u postupak prekomjernog proračunskog manjka kojim se zahtjeva korekcija manjka opće države do kraja 2016. godine. U travnju 2014. godine Vlada Republike Hrvatske je donijela Program fiskalnih mjera za smanjenje proračunskog manjka u okviru Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2017. Svako smanjnje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske dovelo bi u pitanje ostvarivanje cilja smanjenja proračunskog manjka. Slijedom navedenog Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne podrži Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji je predložila Sunčana Glavak, zastupnica HDZ-a u Hrvatskome saboru. 
      
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:

Iznijeto je mišljenje da obično kada Vlada Republike Hrvatske daje negativno mišljenje na Prijedloge zakona upućene u saborsku proceduru, od drugih ovlaštenih predlagatelja, u pravilu nedostaju financijski pokazatelji. Vlada Republike Hrvatske u svom mišljenju o ovom Prijedlogu zakona ističe da se ovaj Zakon ne može podržati iz razloga što se Republika Hrvatska nalazi u postupku prekomjernog proračunskog manjka, ali ne navodi koliko je temeljnom odlukom uskraćeno prihoda državnom proračunu. Naime, radi se od oko 500 milijuna kuna na godišnjoj razini. Porezna uprava temeljem podataka kojima raspolaže zna otprilike kolika je porezna osnovica kod malih lokalnih medija i može pretpostaviti koliki bi to gubitak bio za državni proračun. Kada bi raspolagali sa tim financijskim pokazateljima onda bi vjerojatno i onaj prijedlog koji je oporba davala prilikom rasprave o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost da kad se uvodi smanjena diferencirana stopa PDV-a za pojedine prozvode i usluge tada bi svi trebali imati isti status, jer ne bi trebala postojati razlika da li je neki medij lokalni ili državni jer on ima osnovnu zadaću da informira građane o događajima. Osim navedenog istaknuto je da treba također voditi računa o tome da gašenjem tih novina i ostajanjem 500 ljudi bez posla gubi i državni proračun kroz doprinose za mirovinsko osiguranje, doprinose za zdravstveno osiguranje, a izgubit će i lokalni proračuni kroz porez na dohodak. Iz navedenog proizlazi da kad se sagleda cjelovit gubitak u konačnici financijski gubitak za državni proračun neće biti toliko značajan koliki će biti gubitak građana posebno na lokalnoj razini zbog neimanja i nedostatka informacija. Zbog toga su ti mediji vrlo bitni i Vlada Republike Hrvatske trebala bi naći model da se i ti mediji uključe u diferenciranu stopu PDV-a od 5%.

Nakon provedene rasprave četiri člana Odbora podržala su Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji je predložila Sunčana Glavak zastupnica HDZ-a u Hrvatskome saboru, dok je šest članova Odbora bilo protiv tog Zakona iz razloga navedenih u pisanom mišljenju Vlade Republike Hrvatske.
 
Temeljem provedenog glasovanja Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

Z A K LJ U Č AK

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je predložila Sunčana Glavak, zastupnica HDZ-a u Hrvatskome saboru
   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                     PREDSJEDNIK  ODBORA

                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 94. sjednici održanoj 22. travnja 2015. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između  Republike Hrvatske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na dohodak od otuđenja imovine, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. ožujka 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.
     
U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da se ovim Ugovorom uređuju načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. Ugovorom se hrvatskim građevinskim i sličnim poduzećima omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske, ako ti radovi traju kraće od 12 mjeseci. Oporezivanje dobiti od poslovanja općenito vrši država rezidentnosti društva, osim u slučajevima postojanja stalne poslovne jedinice. Također će se omogućiti hrvatskim društvima koja obavljaju međunarodni prijevoz robe između Republike Hrvatske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, plaćanje poreza na osnovu dobiti isključivo u Republici Hrvatskoj. Ugovorom se snižavaju stope za pasivni dohodak u odnosu na postojeće stope propisane domaćim zakonima. Propisani su načini otklanjanja dvostrukog oporezivanja, kao i jednako postupanje prema društvima država ugovornica u raznim poreznim situacijama.
  
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I UJEDINJENE KRALJEVINE VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK I NA DOHODAK OD OTUĐENJA IMOVINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                     PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 93. sjednici održanoj 25. ožujka 2015. godine, Prijedlog zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. ožujka 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da je Zakonom o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (Narodne novine, broj 41/2014), zaposlenima u državnim i javnim službama od 1. travnja 2014. godine do 31. prosinca 2014. godine uskraćeno pravo na uvećanje plaće temeljem broja ostvarenih godina radnog staža, a koje je kolektivnim ugovorima ugovoreno u visini 4, 8 i 10%. Uskratom isplate navedenih uvećanja koeficijenata ostvarit će se odgovarajući dio potrebnih ušteda u državnom proračunu, oko 300 milijuna kuna za 2015. godinu, a što je i obveza Republike Hrvatske proistekla u okviru Europskog semestra i Programa konvergencije o provedbi mjera ekonomske politike u svrhu korekcije prekomjernog proračunskog manjka.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je većinom glasova (8 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O USKRATI PRAVA NA UVEČANJE PLAĆE PO OSNOVI OSTVARENIH GODINA RADNOG STAŽA 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 93. sjednici održanoj 25. ožujka 2015. godine, Konačni prijedlog zakona o zaštiti novčarskih institucija, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. ožujka 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je, osim ostalog, razlike u odnosu na prvo čitanje ovoga Zakona, a posebno je obrazložila stajalište Vlade Republike Hrvatske u svezi primjedbi i prijedloga Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora iznijetih u prvom čitanju ovoga Zakona koje Vlada Republike Hrvatske nije prihvatila i ugradila u Konačni prijedlog zakona o novčarskim institucijama.

Odbor je raspolagao i sa prijedlogom amandmana Hrvatske udruge banaka na Konačni prijedlog zakona o zaštiti novčarskih institucija.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

U raspravi su iznijeti prijedlozi amandmana Hrvatske udruge banaka na članak 18. stavak (1) i na članak 27. Konačnog prijedloga zakona. Prvim amandmanom predloženo je da se u članku 18. stavku (1) u četvrtom redu iza riječi „poslovnici“ brišu riječi: „te provjeravati stanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava“, uz obrazloženje da je sigurnosnom procedurom novčarske institucije već propisano tko provjerava stanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava. Navedeno ne mora nužno odrađivati zaštitar, a pogotovo na lokacijama gdje nema zaštitara. Predlagatelj propisuje da se navedena radnja svaki radni dan obavi i da se o navedenom vodi evidencija: “ i to u slučaju ukoliko se statusi i tehnički alarmi sustava tehničke zaštite ne prosljeđuju na centralni dojavni sustav sa zaštitarima interventima. “

Drugim amandmanom HUB-a predloženo je da se u članku 27. Konačnog prijedloga zakona doda novi stavak (4) koji glasi: "Sigurnosna procedura zaštite eksternih uređaja za uplatu/isplatu i pohranu gotovog novca može biti privitak ugovoru za pružanje usluga opsluživanja gotovinom eksternih uređaja za uplatu/isplatu i pohranu gotovog novca.", uz obrazloženje da se svi eksterni uređaji za uplatu/isplatu i pohranu gotovog novca štite, na 99% uređaja, jednako u svim novčarskim institucijama, a opsluživanje obavljaju djelatnici koji se često mijenjaju. Postavljanje procedura uz svaki uređaj koja se od druge lokacije razlikuje samo u adresi i opisu okruženja, a ne i u načinu zaštite i postupanja, ne utječe na povećanje sigurnosti. Sva pravila i posebitosti mogu biti navedene i u jednoj proceduri koja mora biti privitak ugovoru za pružanje usluge opsluživanja gotovinom eksternih uređaja za uplatu/isplatu i pohranu gotovog novca. Sve navedeno u cilju poboljšanja sigurnosti te očuvanja i zaštite okoliša.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da su predloženi amandmani HUB-a identični primjedbama koje je Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora iznio u prvom čitanju ovoga Zakona, a koje Vlada Republike Hrvatske nije prihvatila uz obrazloženja navedena u Konačnom prijedlogu zakona o zaštiti novčarskih institucija.  

Članovi Odbora nisu se izjašnjavali o prijedlozima amandmana HUB-a, već su ostavili mogućnost da svaki član Odbora sam odluči da li će preuzeti navedene amandmane, kao svoje amandmane, i uputiti ih u saborsku proceduru.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O ZAŠTITI NOVČARSKIH INSTITUCIJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 93. sjednici održanoj 25. ožujka 2015. godine, Prijedlog zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. ožujka 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da se ovim Zakonom predlože uskrata isplate regresa za korištenje godišnjeg odmora za 2015. godinu, te pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane zaposlenima u javnim službama za 2015. godinu, koja su za zaposlene u javnim službama ugovorena kolektivnim ugovorima i drugim sporazumima, a kojima je Vlada Republike Hrvatske potpisnica i stranka. Uskratom isplate navedenih materijalnih prava zaposlenim u javnim službama u 2015. godini ostvarit će se odgovarajući dio potrebnih ušteda u državnom proračunu u visini od oko 350 milijuna kuna, a materijalna prava zaposlenih u javnim službama izjednačit će se s pravima zaposlenih u državnim službama. Naime, Republika Hrvatska je preuzela obvezu da će riješiti stanje prekomjernog proračunskog manjka do 2016. godine provedbom određenih strukturnih mjera.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje da li je rađena projekcija smanjenja plaća zaposlenih u javnom sektoru za 5, 10 ili više posto, te koji bi financijski učinak to smanjenje imalo? Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je istaknuo da se dodatno smanjenje plaća zaposlenima u javnom sektoru ne očekuje, nego će se nastaviti primjena zakona o isplati plaća u javnom sektoru iz 2014. godine i u 2015. godini.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je većinom glasova (8 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“)  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O USKRATI ISPLATE POJEDINIH MATERIJALNIH PRAVA ZAPOSLENIMA U JAVNIM SLUŽBAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 92. sjednici održanoj 12. ožujka 2015. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj o izmjenama i dopunama Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta obnove infrastrukture luke Split, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. veljače 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.      

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj o izmjenama i dopunama Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta obnove infrastrukture luke Split. EBRD je izrazio spremnost da proširi osnovni Ugovor o zajmu koji je sklopljen između Lučke uprave Split i EBRD-a radi financiranja Projekta obnove infrastrukture luke Split ( Projekt izgradnje vanjskih vezova na lukobranu u Gradskoj luci Split) od 17. prosinca 2012. godine, u iznosu od 18.800.000,00 eura i to putem jednostavne procedure, za dodatnih 5.600.000,00 eura. Na taj način ukupan iznos zajma iznosio bi 24.400.000,00 eura, rok otplate zajma je 15 godina, uključujući poček od 4 godine uz kamate EURIBOR+1%, a rok korištenja zajma je posljednji datum raspoloživosti zajma/ povlačenja je četvrta godišnjica datuma Ugovora o zajmu. Republika Hrvatska se kao jamac obvezala temeljem Ugovora o jamstvu redovito i u potpunosti izvršavati sve financijske obveze koje proizlaze u svezi s provedbom Ugovora o zajmu ukoliko to Lučka uprava Split ne bude u mogućnosti. Izvršavanje Ugovora o jamstvu zahtijeva i osiguranje dodatnih financijskih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske i to u okviru Razdjela 065 Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, uz već planirana sredstva za troškove poreza na dodanu vrijednost u razdoblju 2013.- 2015. godine, u 2016. godini za troškove poreza na dodanu vrijednost osigurat će se iznos od 6.000.000,00 kuna. U razdoblju 2017.- 2028. godine isto ministarstvo osigurat će sredstva za otplatu 70% glavnice anuiteta ukupnog zaduženja od 24.000.000,00 eura.

U raspravi na Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora istaknuto je mišljenje da je neuobičajno da se pokreće postupak za ishođenje dodatnih sredstava putem zajma EBRD-a u iznosu od oko 30% sredstava osnovnog zajma kako bi se započeti Projekt završio. Iz obrazloženja navedenog u Prijedlogu ovoga Zakona nije u potpunosti jasno zbog čega se traže dodatna sredstva, pa je zatraženo od predstavnika Vlade Republike Hrvatske dodatno obrazloženje.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je da je prije kraja 2012. godine baza za potrebni iznos sredstava bio glavni projekt za ishođenje građevinske dozvole. Kako se u međuvremenu pristupilo izradi Izvedbenog projekta, koji je u mnogim dijelovima puno precizniji i detaljniji i zahtjeva implementaciju specifičnih normi iz područja graditeljstva navedeni Projekt je doživio tu promjenu. Temeljem Glavnog projekta napravljena je aproksimacija iznosa zajma, ali tek nakon provedenog postupka javne nabave se utvrdilo koliki je potrebni iznos dodatnih sredstava zajma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

                  ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ O IZMJENAMA I DOPUNAMA UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA FINANCIRANJE PROJEKTA OBNOVE INFRASTRUKTURE LUKE SPLIT

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, potpredsjednik Odbora.

                                                                                               POTPREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    doc.dr.sc.Goran Marić   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora na 92. sjednici, održanoj 12. ožujka 2015., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje COM (2014)167 –D.E.U. br. 15/008, koje je Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora u skladu s člankom 154. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 5. ožujka 2015.godine.

Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je predmetno stajalište Republike Hrvatske Zaključkom: Klasa: 022-03/14-07/394, Urbroj: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 6. listopada 2014. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je Dario Baron, voditelj Službe za EU poslove i međunarodnu suradnju u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske.     

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je podržao Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje COM (2014)167 –D.E.U. br. 15/008.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

Podržava  se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje COM (2014)167 –D.E.U. br. 15/008.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                  doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora na 92. sjednici, održanoj 12. ožujka 2015., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br.184/2005 o statistikama Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima u pogledu dodjele delegiranih i provedbenih ovlasti Komisiji za donošenje određenih mjera COM (2014)379 - D.E.U. br. 15/011, koje je Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora u skladu s člankom 154. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 5. ožujka 2015.godine.

Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je predmetno stajalište Republike Hrvatske Zaključkom: Klasa: 022-03/14-07/457, Urbroj: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 24. studenoga 2014. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je podržao Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br.184/2005 o statistikama Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima u pogledu dodjele delegiranih i provedbenih ovlasti Komisiji za donošenje određenih mjera COM (2014)379-D.E.U. br. 15/011

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

Podržava  se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br.184/2005 o statistikama Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima u pogledu dodjele delegiranih i provedbenih ovlasti Komisiji za donošenje određenih mjera COM (2014) 379 –D.E.U. br. 15/011

POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                  doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora na 92. sjednici, održanoj 12. ožujka 2015., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2494/95 COM (2014) 724 –D.E.U. br. 15/013, koje je Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora u skladu s člankom 154. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom  od 5. ožujka 2015.godine.

Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je predmetno stajalište Republike Hrvatske Zaključkom: Klasa: 022-03/15-07/27, Urbroj: 50301-21/21-15-1 na sjednici održanoj 27. siječnja 2015. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je podržao Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2494/95 COM (2014) 724 –D.E.U. br. 15/013.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

Podržava  se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2494/95 COM (2014) 724 –D.E.U. br. 15/013

POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                  doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 91. sjednici održanoj 26. veljače 2015. godine, Prijedlog zakona o osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. veljače 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.      

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Ovim Prijedlogom zakona uspostavlja se novi regulatorni okvir za osiguravateljnu industriju kroz usklađivanje s Direktivama EU: Direktiva 2009/138/EZ (Solventnost II) i Direktiva 2014/51/EU (Omnibus II Direktiva); osiguravanje pretpostavki za provedbu Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 2015/35 koja sadrži pravila za Solventnost II. Države članice EU dužne su prenijeti navedene direktive u nacionalno zakonodavstvo do 31. ožujka 2015. godine s početkom primjene 1. siječnja 2016. godine. Ovim se Zakonom uređuju: uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak društava za osiguranje; uvjeti pod kojima društva za osiguranje i društva za reosiguranje iz drugih država članica i trećih država mogu obavljati poslove osiguranja, odnosno poslove reosiguranja u Republici Hrvatskoj; nadzor društava za osiguranje (provodi ga HANF-a); povjerenik, reorganizacija, posebna uprava, likvidacija i stečaj društva za osiguranje, društva za reosiguranje i društva za uzajamno osiguranje; način izvještavanja EIOPA-e i Europske komisije i suradnja s drugim nadležnim tijelima; zaštita potrošača; poslovanje udruženja (pool) osiguranja odnosno reosiguranja i nacionalnog ureda za osiguranje; uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak obavljanja poslova zastupanja u osiguranju i poslova posredovanja u osiguranju i reosiguranju; prekršajne odredbe.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Pohvaljen je način pripreme i izrade ovako obimnog Zakona posebno u vezi uključivanja struke koja je u provedenoj javnoj raspravi iznijela svoje primjedbe i prijedloge o predmetnom Zakonu. U raspravi je istaknuto da je većina prijedloga Hrvatske gospodarske komore prihvaćeno i ugrađeno u ovaj Zakon. Međutim, dio prijedloga kojima se regulira područje zastupnika u osiguranju nije prihvaćen, ali taj dio će se još naknadno raspraviti nakon usvajanja Direktive EU o posredovanju u osiguranju koja je još u izradi. Zbog navedenog vjerojatno će se krajem ove godine ovaj Zakon morati uskladiti s tom Direktivom.
- Postavljeno je pitanje da li Ministarstvo financija ima točan podatak koliki je broj stanica za tehnički pregled u Republici Hrvatskoj i kakva je njihova vlasnička struktura?

Također je postavljeno pitanje što je sa olakšicama koje su postojale za korisnike životnog i neživotnog osiguranja? Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je odgovorio da će naknadno dostaviti podatke, do početka rasprave na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora, o točnom broju stanica za tehnički pregled i njihovoj vlasničkoj strukturi jer te podatke ima Hrvatski ured za osiguranje. U vezi olakšica za životno i neživotno osiguranje odgovorio je da se vodilo računa prilikom uvođenja poreza na kapitalne dobitke da se premije na životno osiguranje izuzmu od oporezivanja kamata, prema tome izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak životno osiguranje je izuzeto od toga pa je to određeni benefit tj. stimulacija za daljnji razvoj tržišta životnog osiguranja.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

                                               ZAKONA O OSIGURANJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                     PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 89. sjednici održanoj 17. veljače 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. veljače 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.      

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da se ovim zakonskim prijedlogom uvode novi instituti kao što su izdavanje obvezujućih mišljenja, mogućnost sklapanja porezne nagodbe i upravnog ugovora. Također se propisuje obveza podnošenja statističkih izvješća Poreznoj upravi za potrebe utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje, mogućnost i dužnost ispravka porezne prijave, osobna dostava elektroničkim putem, a sve s ciljem efikasnijeg i ekonomičnijeg vođenja poreznog postupka, poticanja poreznih obveznika na dobrovoljno ispunjenje poreznih obveza kroz stimulativne mjere čime bi se smanjili rizici i poreznog tijela i poreznog obveznika obzirom na duljinu trajanja postupaka i možebitne porezne naplate koja u trenutku izvršenja bitno narušava likvidnost poreznog obveznika. Uvode se promjene u postupovnim odredbama kojima će se omogućiti efikasniji i ekonomičniji rad poreznog tijela kao i lakša naplata poreznih dugovanja i stvaranja uvjeta za naplatu budućih poreznih davanja.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Predložene izmjene i dopune Općeg poreznog zakona uvode niz dobrih novina i rješenja koja će biti od koristi kako Poreznoj upravi a time i državi tako i gospodarstvu odnosno poduzetnicima. Porezna nagodba uvedena je u ovaj Prijedlog zakona kao jedan novi instrument za efikasniju naplatu poreznog duga, sa namjerom da se izbjegne dugotrajni postupak pregleda odnosno provjere poslovanja poreznog dužnika, s tim da ne bi smjelo biti slučajeva kaznenih djela u tom poslovanju. Međutim, postavljeno je pitanje kako će se utvrditi da nema kaznenih djela u poslovanju poreznog dužnika ako se provjera neće provoditi, ili će se ipak nekakav oblik provjere provesti?
- Pohvaljeni su napori Porezne uprave u vezi predloženih izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona koje su iznimno dobre i bitne. Naime, u 2013. godini ukinut je institut odgode plaćanja na 36 rata (članak 118. OPZ-a), također je ukinuta i odredba kojom se odgađa ovrha na šest mjeseci uz propisane instrumente osiguranja što znači da sada u Poreznoj upravi  zadnjih godinu i pol dana nema niti jedenog instrumenta temeljem kojega se može poreznom obvezniku omogućiti eventualna odgoda plaćanja poreznog duga. Iz navedenog proizlazi da je dobro da se ovim Zakonom omogućuje odgoda plaćanja poreznog duga poreznim obveznicima kad za to postoje propisani uvjeti, jer takva praksa se provodi u svim članicama EU. Pohvaljeno je također uvođenje instituta ovrha male vrijednosti kojim se propisuje da će se u tražbinama iz poreznih rješenja čiji iznos na prelazi svotu od 5.000,00 kuna, a to su u pravilu lokalni porezi, rješenja o razrezu koje je doneseno u ispostavi Porezne uprave imati snagu ovršne isprave i protekom roka za žalbu, ne mora se donositi posebno rješenje o ovrsi.
- U vezi uvođenja obvezujućeg mišljenja (članak 9a. Konačnog prijedloga zakona) postavljeno je pitanje da li je to obvezujuće mišljenje koje daje porezno tijelo obvezujuće za sve koji sudjeluju u postupku razreza poreza? Naime, u ovom Zakonu regulirano je da se radi o načelu postupanja u dobroj vjeri i obostranom povjerenju između poreznih vlasti i poreznih obveznika, ali je isto tako Općim poreznim zakonom i Zakonom o upravnom postupku na prvom mjestu istaknuto načelo zakonitosti po kojem upravni službenici moraju u upravnim postupcima postupati u skladu sa zakonom. Da li to znači da će se postupati u skladu s obvezujućim mišljenjem, a ne po Zakonu? Iznijeto je mišljenje da ukoliko se takva praksa prihvati i u drugim upravnim ovlastima, da će s vremenom doći do degradiranja načela zakonitosti.
- Iznijeto je mišljenje da je prijedlog za sklapanje upravnog ugovora, kojim uvodimo institut ugovornog prava, možda trebalo drugačije nazvati npr. ugovor o namirenju dospjelog poreznog duga. Porezno pravni odnos i porezno dužnički odnos su javno pravni odnos, na jednoj strani nalazi se država (porezna vlast) a na drugoj porezni obveznik. Važećim poreznim zakonom to je jako dobro regulirano jer je detaljno navedeno koja su prava i obveze i poreznog obveznika i porezne vlasti, kao i poreznog dužnika i porezne vlasti.
- Iznijeta je primjedba u vezi uvođenja novog instituta porezne nagodbe, jer se ugovor sklapa sa poreznim obveznikom koji nije platio porez, a nagodba će se zaključiti za novo utvrđene obveze u postupku poreznog nadzora. Naime, institut upravnog ugovora i porezne nagodbe nije usklađen s odredbama članaka 113. i 118. Općeg poreznog zakona.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske odgovorila je na pitanje u vezi donošenja obvezujućeg mišljenja od ovlaštenog poreznog tijela, na temelju pisanog zahtjeva poreznog obveznika. Naime, porezni obveznik koji ulazi u neki veliki projekt ne želi se dovesti u neizvjesnost u vezi utvrđivanja njegove porezne obveze, stoga se za konkretnu poslovnu transakciju zahtjevom obraća Poreznoj upravi koja će se izjasniti da li je predloženi način poreznog terećenja konkretnog projekta prihvatljiv, te će se izjasniti da li je suglasna ili nije suglasna sa takvim mišljenjem poreznog obveznika. Mišljenje Porezne uprave dobiva svoj broj i porezni obveznik je tada, ukoliko je Porezna uprava suglasna, siguran da je ispravno tretirao takav poslovni događaj ili transakciju. Pravilnikom će se propisati na kojim područjima će se davati obvezujuća mišljenja (područja poslovanja na međunarodnom tržištu, statusne promjene i veliki projekti koji iziskuju određenu sigurnost i garanciju da neće doći do nekih nenadanih poreznih promjena).

U vezi pitanja postavljenih glede upravnog ugovora i porezne nagodbe, predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da je Zakon o općem upravnom postupku koji se primjenjuje supsidijarno u odnosu na Opći porezni zakon, već uveo institut upravnog ugovora, što znači da Porezna uprava ni na koji način ne može taj odnos nazvati drugačije nago upravo kako ga propisuje Zakon o općem upravnom postupku. U vezi porezne nagodbe istaknula je da porezno tijelo i porezni obveznik mogu za novo utvrđene obveze u postupku poreznog nadzora, do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru, sklopiti poreznu nagodbu ukoliko za to postoji obostrani interes. Naime, uvjet za sklapanje porezne nagodbe je prihvaćanje novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora od strane poreznog obveznika i njegovo odricanje od prava na korištenje pravnih lijekova. Porezna uprava se odriče zatezne kamate te poreznom obvezniku na taj način olakšava to plaćanje i ne pokreće daljnje prekršajne postupke prema njemu.

U vezi nemogućnosti sklapanja porezne nagodbe kada je u postupku poreznog nadzora utvrđeno postojanje osnovane sumnje o počinjenju kaznenog dijela, predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da je Porezna uprava na osnovu odredbi promijenjenog Zakona o poreznoj upravi uvela tzv. kolegijalna tijela, tako da svaki nadzor koji provodi pojedinac koji mora sastaviti informaciju (zapisnik) o izvršenom nadzoru, razmatra se na višoj razini kolegijalnog tijela koje donosi meritornu konačnu odluku o tome da li postoji osnovna sumnja o počinjenju kaznenog dijela. Na taj način izbjegava se mogućnost subjektivne individualne procjene o opravdanosti osnovane sumnje o počinjenu kaznenog dijela.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

            ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG  POREZNOG ZAKONA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                     PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 88. sjednici održanoj 11. veljače 2015 godine, Prijedlog zakona o računovodstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. veljače 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Prijedlogu zakona o kamatama, kao matično radno tijelo. 

Odbor je raspolagao i sa pisanim primjedbama na Prijedlog zakona o računovodstvu koje je Odboru uputila Hrvatska udruga pružatelja poslovnih informacija.   

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je, osim ostalog da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. U Općim odredbama Prijedloga zakona transponirane su odredbe Direktive 2013/34/EU kojima je uređeno područje primjene, pojmovi, razvrstavanje poduzetnika i grupa. Uz navedeno propisani su i računovodstveni poslovi. Poduzetnici su razvrstani na temelju iznosa ukupne aktive, iznosa neto prihoda i prosječnog broja radnika tijekom poslovne godine, odnosno na mikro, male, srednje i velike poduzetnike sukladno izmjeni uvjeta iz članka 3. Direktive 2013/34/EU. Uvedena je kategorija mikro poduzetnika sukladno članku 3. stavku 1. Direktive 2013/34/EU koja omogućava određena pojednostavljenja u pogledu izvještavanja za mikro poduzetnike s obzirom da u Republici Hrvatskoj mikro poduzetnici čine više od 90% ukupnog broja poduzetnika. Osim navedenog uređuje se: Definicija knjigovodstvenih isprava, njihovo sastavljanje i čuvanje: Propisane su poslovne knjige, njihovo vođenje i čuvanje; Popis imovine i obveza; Standardi financijskog izvještavanja; Propisane su zadaće Odbora za standarde financijskog izvještavanja; Financijski izvještaji; Izvještaj o plaćanjima u javnom sektoru; javna objava; Registar godišnjih financijskih izvještaja; Nadzor (Ministarstvo financija – Porezna uprava , Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga). Propisan je način obavljanja nadzora, opseg nadzora, obavijest o nadzoru i mjere nadzora; Prekršajne odredbe.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
- Hrvatska udruga pružatelja poslovnih informacija upozorava da je odredba stavka (5) članka 35. Prijedloga zakona sadržajno kontradiktorna s odredbom prethodnog stavka (4) istog članka. Naime, odredbom stavka (4) regulirano je da je Financijska agencija dužna dati podatke iz Registra godišnjih financijskih izvještaja u elektroničkom obliku prikladnom za korištenje na zahtjev fizičkim ili pravnim osobama sukladno zakonu koji uređuje pravo na ponovnu uporabu informacija. Takvo rješenje sukladno je Zakonu te se stoga predlaže brisati stavak (5) članka 35. Prijedloga zakona jer je nepotreban i neusklađen s ostalim propisima istoga i višega ranga. U raspravi je istaknuto da Ministarstvo financija treba uzeti u obzir navedenu primjedbu i u skladu s njom izmijeniti članak 35. Prijedloga zakona i ugraditi je u Konačni prijedlog Zakona o računovodstvu.
- Upozoreno je da treba voditi računa o tome da se prilikom usuglašavanja Zakona o računovodstvu sa EU Direktivama oko obveza izvješćivanja i izuzetaka od te obveze, ne otvori prostor u kojem će biti moguće, eventualnim malverzacijama, izbjegavanje dostave određenih podataka nadležnim institucijama imajući u vidu činjenicu da je oko 90% poduzetnika u Republici Hrvatskoj po klasifikaciji razvrstano u mikro poduzetnike. Predstavnica Vlade Republike Hrvatske odgovorila je da je ovim Prijedlogom zakona uvedena kategorija mikro poduzetnika, ali oni nisu oslobođeni u smislu izvješćivanja jer su im u tom smislu ostale iste obveze kakve su imali kao mali poduzetnici. Na taj način je spriječena mogućnost da bez potrebnih podataka ostanu Porezna uprava, FINA, Državni zavod za statistiku i drugi.
- U prvom Zakonu o trgovačkim društvima bilo je nejasno definirano tko je trgovac pojedinac. Između redaka se moglo protumačiti da je trgovac pojedinac obrtnik tj. onaj koji sam obavlja neku djelatnost. Zakonom o obrtu regulirana je ta obrtnička djelatnost kao gospodarska djelatnost koju fizička osoba samostalno obavlja, a druge samostalne djelatnosti (liječnici, arhitekti i dr.) su regulirane posebnim zakonima. Kasnije u Zakonu o trgovačkim društvima bilo je definirano da je trgovac pojedinac fizička osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost samostalno, u skladu s propisima o obrtu, i upisana je u sudskom registru kao trgovac pojedinac. To može učiniti ukoliko trgovcu pojedincu godišnji prihod prelazi svotu od 2 milijuna kuna, a mora zatražiti upis u sudski registar ukoliko godišnji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kuna. U prijedlogu ovoga Zakona u člancima 5. i 6. predlaže se razvrstavanje poduzetnika na: mikro, male, srednje i velike, te razvrstavanje grupe poduzetnika na: male, srednje i velike. Također su navedeni kriteriji temeljem kojih se vrši razvrstavanje i to: iznos ukupne aktive, iznos neto prihoda i prosječan broj radnika. Predloženo je da se navedeni termini i iznosi u Zakonu o računovodstvu trebaju uskladiti sa Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o porezu na dobit.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“ i  1 glas „suzdržan) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o računovodstvu
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju ovoga Zakona radi pripreme Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik Srđan Gjurković, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 88. sjednici održanoj 11. veljače 2015. godine, Prijedlog zakona o osnivanju Fonda za sufinanciranje investicijskih projekata, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Natalija Martinčević, zastupnica Narodne stranke – reformista u Hrvatskome saboru, aktom od 4. studenoga 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa:022-03/14-12/63; Urbroj:50301-05/05-15-10) od 22. siječnja 2015. godine u kojem Vlada Republike Hrvatske smatra da predmetni Prijedlog zakona nije prihvatljiv s obzirom da je područje koje se njime predlaže urediti već regulirano odredbama Zakona o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. kojim je definirana upravljačka i institucionalna struktura za upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima te poslovi i nadležnosti. Također je, osim ostalog, istaknuto da se sufinanciranje za investicijske projekte u Republici Hrvatskoj provodi putem Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Sredstva za provedbu projekata iz navedenog područja planirana su i osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcijama za 2016. i 2017. godinu u okviru Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, kao i u okviru ministarstava nadležnih za provedbu pojedinih operativnih programa, pa je stoga predloženo osnivanje predmetnog Fonda potpuno suvišno.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, uzimajući u obzir i pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske, nije podržao ovaj Prijedlog zakona o osnivanju Fonda za sufinanciranje investicijskih projekata ( 0 glasova „za“, 7 glasova „protiv“ i 1 glas „suzdržan“), te je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o osnivanju Fonda za sufinanciranje investicijskih projekata kojega je predložila Natalija Martinčević, zastupnica Narodne stranke – reformista u Hrvatskome saboru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na 87. sjednici održanoj 5. veljače 2015. godine, o Prijedlogu zaključka o Amandmanima Vlade Republike Hrvatske na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, s Konačnim prijedlogom zakona,  P.Z.E.br. 784.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 193. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o tome da li postoje posebno opravdani razlozi za povratno djelovanje odredbi navedenih u amandmanima Vlade Republike Hrvatske na predmetni Konačni prijedlog zakona.          
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 9 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora utvrdio je da postoje posebno opravdani razlozi za povratno djelovanje odredbe stavka 3.  izmijenjenog članak 157. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama  (Amandman II Vlade RH), zbog toga što bi se predloženim amandmanom osigurao isti stupanj zaštite ( utvrđivanjem fiksnog tečaja CHF prema kuni od 6,39 kuna za 1 CHF u roku od godine dana) i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja, obrtnicima, trgovcima pojedincima te obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, kao dužnicima po ugovorima o kreditu u CHF i u kunama uz valutnu klauzulu u CHF, neovisno o visini i vrsti kredita. Naime, ova kategorija dužnika na jednak su način kao i fizičke osobe – potrošači, zbog naglog porasta tečaja CHF dovedeni u neodrživ ekonomski položaj te im je ugrožena egzistencija i daljnje poslovanje. Predloženim amandmanom stvoriti će se preduvjeti za lakše prevladavanje teškoća u kojima se nalaze.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 87. sjednici održanoj 5. veljače 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. siječnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da se ovim zakonskim prijedlogom uređuju pitanja kojima se regulira mogućnost izgradnje stanova za društveni najam, s mogućnošću njihovog otkupa, te se prilagođava primjena Zakona o društveno poticanoj stanogradnji s novim odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost u dijelu koji se odnosi na plaćanje poreza na dodanu vrijednost na zemljište. Predloženim smanjenjem kamatnih stopa ( kamate za poček otplate smanjene su sa 2% na 1% i kamate na kreditna sredstva Republike Hrvatske smanjena su sa 5% na 3%), anulira se utjecaj poreza na dodanu vrijednost koji se obračunava na građevinsko zemljište i osigurava se svrha Programa društveno poticane stanogradnje u odnosu na tržišne kamatne stope na stambene kredite.

U raspravi na Odboru podržano je donošenje predmetnog Zakona posebno iz razloga što se njime omogućava lakše rješavanje stambenog problema građanima koji nemaju riješeno stambeno pitanje. Posebno se to odnosi na izgradnju stanova za društveni najam s mogućnošću otkupa. U vezi toga postavljeno je pitanje da li država vodi računa da se po istim uvjetima izgrade i stanovi za zaštićene najmoprimce koji bi se u dogledno vrijeme trebali, temeljem presude Europskog suda za ljudska prava, iseliti iz privatnih stanova i na taj način im osigurati smještaj i riješiti taj dugotrajni problem? Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenje prošle godine uputilo u javnu raspravu Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o najmu stanova u kojem je predloženo i kao jedno od opcija i rješavanje problema zaštićenih najmoprimaca kroz program POS-a. Predloženo je također nekoliko varijanti i modela jer se ta komplicirana problematika zaštićenih najmoprimaca, ne može riješiti samo jednim modelom. U vezi modela najma i mogućnosti otkupa stanova za zaštićene najmoprimce svakako treba uključiti i sudjelovanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jer su sredstva pri otkupu stanova dijeljena između države i grada, jer  ne bi bilo dobro da se sredstva za tu namjenu osiguravaju samo iz državnog proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRUŠTVENO POTICANOJ STANOGRADNJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 87. sjednici održanoj 5. veljače 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Pomorskog zakonika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. siječnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli su, osim ostalog, da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuju odredbe Pomorskog zakonika s primjedbama Europske komisije iznesenim u postupku odobravanja poreza po tonaži broda kao dozvoljene potpore u skladu sa Priopćenjem Komisije C(2004) 43-Smjernice Zajednice o državnim potporama u pomorskom prometu (52004XC0117(01), SL C 013, 17.1.2004.). Mijenjaju se odredbe važećeg Zakonika kojima je uređeno obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje za članove posade broda u međunarodnoj plovidbi na način da se stvaraju pretpostavke za izravnu primjenu Uredbe (EZ) br.883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Jasnije se utvrđuju prava i obveze u pogledu uređenja i održavanja plovnosti plovnih putova s obzirom na područja mora na kojima se ti putovi nalaze. Konsolidiraju se i preciznije uređuju odredbe koje se odnose na naknade na način da se: propisuje tko plaća naknadu, čiji je naknada prihod, koje javne usluge se pružaju temeljem prikupljenih sredstava od naknade i tko je izuzet od obveze plaćanja naknade.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

Postavljeno je pitanje na koji način je utvrđena obveza trgovačkog društva Plovoput d.o.o. uplate sredstava u državni proračun, da li u postotku vlastitih prihoda ili je utvrđeno kao obveza od postotka ostvarene dobiti u toku jedne godine. Je li to regulirano pravilnikom, uredbom ili nekim drugim aktom? Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je Pomorskim zakonikom utvrđeno koji dio naknade su prihodi, u ovom slučaju naknade za sigurnost plovidbe koju plaćaju brodovi (prihodi oko 60 milijuna kuna) čine 85% prihoda trgovačkog društva Plovoput d.o.o. koje ono samo naplaćuje i ta odredba Pomorskog zakonika nije mijenjana. U dosadašnjem sustavu, prije predloženih izmjena i dopuna Pomorskog zakonika naplatu naknada za uporabu objekata sigurnosti plovidbe za strane jahte i brodice za Plovoput d.o.o. su radile Lučke kapetanije i njihove ispostave. Nakon što se donesu izmjene i dopune Pomorskog zakonika u posebno u djelu kojim se preciznije uređuju odredbe koje se odnose na naknade i to na način da se točno propisuje tko plaća naknadu, čiji je naknada prihod i dr., ubrzat će se i pojednostaviti kompletna procedura koja je ranije bila komplicirana.

Pohvaljene su predložene izmjene i dopune Pomorskog zakonika jer predstavljaju novi primjer uvođenja reda u tu oblast, koja će s jedne strane rezultirati time da će biti manji nameti građanima vlasnicima brodica i drugih plovila, ali i gospodarskim subjektima jer će opterećenost njihovog poslovanja biti niža, a s druge strane državni proračun neće trpjeti jer će navedenom racionalizacijom biti osigurana ista razina prihoda u državnom proračunu.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA POMORSKOG ZAKONIKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 87. sjednici održanoj 5. veljače 2015. godine, Izvješće o Prijedlogu godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2015. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. siječnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Izvješću, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju ravnatelj Državnog zavoda za statistiku istaknuo je, osim ostalog, da je Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2015. godine planirana provedba ukupno 283 statističkih istraživanja, a od toga 163 na temelju neposrednog prikupljanja podataka, 71 statističko istraživanje na temelju administrativnih izvora ili metodom promatranja  i praćenja, te 49 razvojnih aktivnosti. Od ukupno 283 statističkih istraživanja, Državni zavod za statistiku u 2015. provest će 227 istraživanja. U skladu s Državnim proračunom RH za 2015. godinu i projekcijama za 2016. i 2017. godinu i Financijskim planom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2015. godinu i projekcijama za 2016. i 2017. godinu, ukupna sredstva potrebna za provedbu Godišnjega provedbenog plana 2015. godine iznose 102.011.876,00 kuna. U sklopu financijskog plana Državnog zavoda za statistiku planirani su rashodi financirani iz Općih prihoda i primitaka u iznosu od 78.250.000,00 kuna, Vlastitih prihoda u iznosu od 144.700,00 kuna, Ostalih prihoda za posebne namjene u iznosu od 400.000,00 kuna, sredstva Pomoći iz pretpristupnih fondova EU i međunarodnih organizacija u iznosu od 15.786.434,00 kuna te refundacije iz pomoći EU-a u iznosu od 7.430.742,00 kuna.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

GODIŠNJEGA PROVEDBENOG PLANA STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2015. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurkovi,dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 87. sjednici održanoj 5. veljače 2015. godine, Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Uredbi o izmjeni Zakona o stambenoj štedni i državnom poticanju stambene štednje ( Narodne novine, br. 151/2014) i Uredbi o dopuni Zakona o sanaciji javnih ustanova (Narodne novine, broj 151/2014.), kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je razloge zbog kojih je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, temeljem zakonske ovlasti. Ovom Uredbom uvodi se varijabilni postotak državnih poticajnih sredstava (DPS) po uzoru na praksu država članica EU koje imaju višegodišnje pozitivno iskustvo promjenjivog postotka poticaja na stambenu štednju. Formula temeljem koje se računa varijabilni DPS temelji se na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana. Navedenom formulom izračuna postotka državnih poticajnih sredstava visina poticaja se usklađuje svake godine i korelira sa tržišnim kretanjima kamatnih stopa na štednju.

U vezi Uredbe o dopuni Zakona o sanaciji javnih ustanova koju je Vlada Republike Hrvatske donijela temeljem zakonskih ovlasti (Narodne novine, broj 151/2014), predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da postupak sanacije zdravstvenih ustanova nije u cijelosti proveden tijekom 2013. godine za zdravstvene ustanove čiji je osnivač lokalna i područna (regionalna) samouprava, a nisu podmirene niti sve dospjele obveze za razdoblje do 31. prosinca 2012. godine, zbog nedostatnih sredstava. Budući da se u skladu sa Zakonom o sanaciji javnih ustanova saniraju nepodmirene obveze sa stanjem na dan 31. prosinca 2012. godine, ovom se Uredbom omogućava saniranje nepodmirenih obveza sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. godine, zbog postizanja financijske stabilnosti zdravstvenih ustanova koje su u postupku sanacije.

Uvažavajući obrazloženje razloga zbog kojih je Vlada Republike Hrvatske donijela navedene Uredbe, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik Srđan Gjurković, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 85. sjednici održanoj 22. siječnja 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. siječnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je, osim ostalog, da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Hrvatski regulatorni okvir za tržište kapitala prvenstveno se usklađuje s: Direktivom 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te Uredbi (EU) br.1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća – tzv. BRR Direktiva. Također se usklađuje i sa Direktivom 2014/51/EU koja ima za cilj omogućiti na razini Europske unije poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta osiguravanjem visoke, učinkovite i usklađene razine bonitetnog uređenja i nadzora, zaštitu cjelovitosti, učinkovitosti i uredno funkcioniranje financijskih tržišta, održavanje stabilnosti financijskog sustava i jačanje međunarodne nadzorne suradnje, obzirom da se isto ne može dostatno ostvariti na razini države članice. Prijedlogom ovoga Zakona, osim ostalog, detaljno se uređuje plan oporavka investicijskog društva, odnosno mjere koje se poduzimaju radi poboljšanja financijskog položaja investicijskog društva u slučaju nastupa značajnog pogoršanja, zatim sporazum o financijskoj potpori grupe kako bi se osigurala međusobna financijska potpora u slučaju da  jedna ili više članica grupe ispune uvjete za ranu intervenciju te mjere rane intervencije koje HANFA može naložiti investicijskom društvu u slučaju znatnijeg pogoršanja njenog financijskog položaja.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec

Izvješće s rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, s Konačnim prijedlogom zakona -hitni postupak, prvo i drugo  čitanje P.Z.E.br. 784

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 85. sjednici održanoj 22. siječnja 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. siječnja 2015. godine. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je, osim ostalog, da je cilj ovoga Zakona: prijenos dijela Direktive 2014/59/EU o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava (ERRD); usklađivanje odredbe o nedostupnosti depozita s definicijom „nedostupan depozit“ iz nove Direktive 2014/49/EU o sustavu osiguranja depozita; uređenje pojedinih područja poslovanja kreditnih institucija na temelju dosadašnjih iskustava u primjeni važećeg Zakona.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 85. sjednici održanoj 22. siječnja 2015. godine, Prijedlog zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. siječnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da je cilj ovoga Zakona prenošenje u pravni poredak Republike Hrvatske Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15.svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava. Navedeni cilj se u primjeni konkretizira kao održavanje financijske stabilnosti zemlje u slučaju sanacije kreditne institucije ili investicijskog društva od javnog interesa te u najvećoj mogućoj mjeri smanjivanje gubitka za društvo, posebice izbjegavanje potrebe za spašavanjem navedenih institucija novcem poreznih obveznika. Također, važna je i zaštita deponenata i očuvanje ključnih funkcija institucije u problemima.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Postavljeno je pitanje gdje se u stvari u bitnome ovaj Zakon koji slijedi Direktivu EU razlikuje od onoga što mi imamo danas definirano u Zakonu o kreditnim institucijama? Naime, jedna od bitnih novina je eksplicitno određenje da su dioničari ti koji prvi snose trošak sanacije, a mi smo i dosada imali takav sustav. Do sada je proces sanacije banaka vodila HNB u tom smislu da bi HNB ukoliko bi procijenila da je banka došla u poteškoće imenovala upravitelja ili bi intervenirala u bankarski sustav na drugi način. Izraženo je mišljenje da je HNB stekla određena znanja i iskustvo u praktičnom menanđmentu, u praktičnim pitanjima u upravljanju banke u poteškoćama i pokušaju da se one iz tih poteškoća izvuku i na određeni način oporave. Sada bi taj zadatak trebao odraditi DAB. Međutim, DAB ima zaposleno 17 ljudi, pa je upitno da li DAB to može raditi bez povećanja svojih kapaciteta. Naime, i HNB je ova znanja s kojima raspolaže stekla u jednom teškom i dugotrajnom procesu koji je započeo krajem devedesetih godina i nije se baš uvijek u tome najbolje snalazila i suočavala se s mnogobrojnim teškoćama u bankarskom sektoru. Zatraženo je mišljenje predstavnika Vlade Republike Hrvatske o tome da li je moguće da ovaj Zakon koji mi provodimo, u stvari Direktivu EU, u nekim segmentima možda znači i efektivan korak unazad u odnosu na mehanizme koje Hrvatska ima sada već uspostavljene u pogledu sanacije banaka. Znači DAB koji će voditi sanacijsko tijelo je taj koji će i pribavljati sredstva nužna za oporavak banke. Postavljeno je pitanje što se događa ako DAB u određenom trenutku to više nije u stanju. Dakle ako se odluči da banka ide u sanaciju i onda se počnu prikupljati sredstva za dokapitalizaciju za spašavanje te banke, ako DAB unatoč odluci da se radi o javnom interesu ne može provesti taj proces?

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je da se postojeći sustav sanacije banaka u više navrata mijenjao, a glavna institucija gdje su se stjecala iskustva i znanja o sanaciji banaka bila je HNB. Upravo iz tog razloga što u HNB-u postoje iskustva i znanja, a to je također institucija koja provodi nadzor banaka i najprisutnija je u bankama, ima ključnu ulogu u cijelom procesu a to je da donosi procjenu da li je potrebna sanacija banke, te ako smatra da je to potrebno tada HNB radi plan sanacije banke i ustvari ona priprema prijedlog za sanaciju. Međutim, s obzirom da su tu uključeni i mogući utjecaji na državni proračun i prikupljanje dodatnih naknada, samo prihvaćanje prijedloga za sanaciju donosi netko drugi. Na taj način se koristi iskustvo i znanje HNB-a, a Upravno vijeće DAB-a, na čijem je čelu ministar financija, prihvaća ili odbija predloženi plan sanacije banke. U svakom slučaju DAB će morati povećati svoje kapacitete, morat će upravljati Sanacijskim fondom, morat će donositi odluke o uplatama u taj fond, a u nekim slučajevima i država može pomoći tom fondu u obliku garancije.

- Budući da su vjerovnici i dioničari prvi koji moraju sudjelovati u sanaciji kreditne institucije to će za posljedicu imati poskupljenje izvora sredstava koje banke mogu nalaziti, a to s druge strane znači da će se morati podizati kamate na štednju ali i povećanje kamata na kredite. U vezi Sanacijskog fonda i Fonda osiguranja depozita istaknuto je da Sanacijski fond mora imati ciljanu razinu od najmanje 1% iznosa osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Republici Hrvatskoj i nema nikakvog razloga da bude više od toga jer taj novac kad uđemo u eurozonu ionako odlazi u Frankfurt pa nema smisla da uplaćujemo više sredstava od drugih država. S druge strane Fond osiguranja depozita ima ciljani iznos od minimuma od 0,8%. Naša Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) ima već sada 1,7% pa je normalno da banke zanima da uz sve ostale troškove da Sanacijski fond za njih ne bude dodatni trošak. Posebno je istaknuto da treba voditi računa o tome da se radi o dva odvojena fonda kojima može upravljati jedna ista institucija a to je kod nas DAB. Međutim, ti fondovi moraju biti odvojeni jer jedno su sredstva banaka koja se smiju koristiti isključivo za sanaciju banaka, a u drugom  Fondu osiguranja depozita su zapravo državna sredstva kojima se isplaćuju deponenti ako je banka otišla u stečaj i ne može isplatiti svoje depozite. To je bitna razlika tih dvaju fondova koja bi trebala razlučiti i upravljanje tim fondovima.

-  Uloga države na neki način odmiče se od sanacije banaka, a povećava se uloga tj. značaj u sanaciji banaka njezinih dioničara i vjerovnika. Međutim, imajući u vidu da će se sredstva Sanacijskog fonda akumulirat na način da će u njega uplaćivati banke, naravno da će banke zbog toga imati povećan trošak poslovanja koji će svakako pokušati naplatiti kroz aktivne kamate, s druge strane morat će povećati i pasivne kamate jer će zbog povećanih rizika i depozitari tražiti da im se isplati veća pasivna kamata, iznijeto je mišljenje da će u konačnici sve to platiti korisnici kredita.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O SANACIJI KREDITNIH INSTITUCIJA I INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 84. sjednici održanoj 21. siječnja 2015. godine, predmetno Izvješće, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od  15. prosinca 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Izvješću o radu Državnog ureda za reviziju za 2014. godinu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju glavni državni revizor istaknuo je, osim ostalog, da je u ovom izvještajnom razdoblju Državni ured za reviziju obavio 319 revizija, od čega 245 financijskih revizija (revizija financijskih izvještaja i poslovanja) i 74 revizija učinkovitosti. Obavljen je i uvid u financijske izvještaje 102 izvanparlamentarne političke stranke i 665 članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica kojima je prestao mandat tijekom 2013. Financijske revizije se odnose na: državni proračun, 18 proračunskih korisnika, 111 lokalnih jedinica, 9 drugih subjekata revizije, 68 turističkih zajednica i Institut za turizam, 29 političkih stranaka, 6 nezavisnih zastupnika i 2 člana predstavničkih tijela lokalnih jedinica. Revizijom Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i revizijom 18 proračunskih korisnika utvrđene su nepravilnosti i propusti koji se odnose na planiranje i računovodstveno poslovanje i financijsko izvještavanje, prihode i potraživanja, rashode, imovinu, javnu nabavu, državna jamstva, te dug državnog proračuna. O Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu izraženo je uvjetno mišljenje, a o financijskim izvještajima i poslovanju proračunskih korisnika za 2013. izražena su dva bezuvjetna i 16 uvjetnih mišljenja. Od ukupno 245 subjekata koji su obuhvaćeni financijskom revizijom, za 67 ili 27,4% izraženo je bezuvjetno mišljenje, za 174 ili 71,0% uvjetno te za 4 ili 1,6% nepovoljno mišljenje. U ovom izvještajnom razdoblju Državni ured za reviziju je dao 1 919 naloga i preporuka. Od ukupno 1 381 naloga i preporuka danih u prethodnoj reviziji, postupljeno je ili su u postupku izvršenja 922 (66,8%), dok po 459 (33,2%) naloga i preporuka nije postupljeno.

 U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja:
- Pohvaljen je rad Državnog ureda za reviziju koje svaku provedenu pojedinačnu reviziju u roku od sedam dana, sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, objavljuje na svojim web stranicama, te na taj način omogućuje svim zainteresiranim osobama uvid u stanje revidiranih subjekata. Također je pohvaljen rad na provođenju revizije učinkovitosti: gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj; očuvanju prirode, zaštite bioraznolikosti i upravljanja u nacionalnim parkovima; osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona i još nekih drugih subjekata. Naime, revizijom učinkovitosti najbolje se može vidjeti u što se financijska sredstva ulažu i efekti navedenih ulaganja, te razlozi zbog kojih je došlo do određenih propusta u poslovanju revidiranih subjekata na koje DUR posebno ukazuje i daje određene preporuke za uklanjanje tih nepravilnosti.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2014. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

    PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 84. sjednici održanoj 21. siječnja 2015. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 15. prosinca 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju glavni državni revizor istaknuo je, osim ostalog, da su revizijom obuhvaćeni subjekti, koji su u 2013. ostvarili prihode iznad 100.000,00 kuna: 13 parlamentarnih i 16 izvanparlamentarnih političkih stranaka; šest nezavisnih zastupnika i dva člana predstavničkih tijela lokalnih jedinica. Osim toga, obavljena je provjera dostave godišnjih financijskih izvještaja političkih stranaka (142 političke stranke bile su obvezne dostaviti financijske izvještaje za 2013.), nezavisnih zastupnika (6), članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica kojima je mandat u tijeku (866) i članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica kojima je tijekom 2013. mandat prestao (665). Obavljena je i provjera objave financijskih izvještaja političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u propisanom roku. Također je obavljen uvid u financijske izvještaje za 2013., za 102 izvanparlamentarne političke stranke i 665 članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica po prestanku mandata. O financijskim izvještajima i poslovanju 29 političkih stranaka (13 parlamentarnih i 16 izvanparlamentarnih) koje su za 2013. ostvarile prihode iznad 100.000,00 kuna, izraženo je 12 bezuvjetnih, 15 uvjetnih i dva nepovoljna mišljenja. Utvrđene nepravilnosti se odnose na djelokrug rada i unutarnje ustrojstvo, sustav unutarnjih kontrola, planiranje, računovodstveno poslovanje, prihode, rashode, te korištenje poslovnih prostora bez naknade. O financijskim izvještajima i poslovanju nezavisnih zastupnika za 2013. izraženo je bezuvjetno mišljenje. Obavljenom revizijom financijskih izvještaja i poslovanja za 2013. za članove predstavničkih tijela lokalnih jedinica koji su ostvarili prihode iznad 100.000,00 kuna obuhvaćena su dva člana  i to: Joško Svaguša, član Gradskog vijeća Grada Splita ( izraženo je uvjetno mišljenje); Bruno Poropat, član Gradskog vijeća Grada Rovinja (izraženo je nepovoljno mišljenje). Financijske izvještaje za 2013. sa sastavnim dijelovima bile su obvezne dostaviti i objaviti 142 političke stranke (14 parlamentarnih i 128 izvanparlamentarnih). Financijske izvještaje dostavilo je 90 političkih stranaka ( 14 parlamentarnih i 76 izvanparlamentarnih), a 52 političke stranke nisu dostavile financijske izvještaje.

Na predmetno Izvješće Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije imao primjedbi te je odlučio, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
 

 Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA     

               mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 84. sjednici održanoj 21. siječnja 2015. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dostavila Hrvatska narodna banka aktom od 4. prosinca 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Polugodišnjoj informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike, kao matično radno tijelo. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 8.siječnja 2015. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.

U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je, osim ostalog, da je gospodarska aktivnost u Hrvatskoj u prvom polugodištu 2014. stagnirala, nakon ostvarenog pada u 2013. Jedino su u izvozu ostvarena znatnija pozitivna kretanja unatoč posustajanja gospodarske aktivnosti i u zemljama koje su glavne trgovački partneri Hrvatske. Međutim, u uvjetima nastanka pada investicija i započetog smanjenja državne potrošnje, rast izvoza nije bio dostatan za pokretanje gospodarskog oporavka. Realni BDP, nakon blagog tromjesečnog rasta u prva tri mjeseca 2014. godine (0,2%), u drugom se tromjesečju ponovo smanjio (za 0,3%). Zaustavljanje pada gospodarske aktivnosti u prvom polugodištu 2014. pratilo je slabljenje nepovoljnih kretanja na tržištu rada. Broj zaposlenih stabilizirao se na niskoj razini nakon snažnog pada ostvarenog u drugoj polovini 2013.,a ni broj nezaposlenih se nije bitno mijenjao od kraja 2013. Broj nezaposlenih osoba smanjio se za 1,6% u prvih šest mjeseci 2014. godine u odnosu na kraj 2013. godine. Unatoč poboljšanju, broj nezaposlenih zadržao se na visokoj razini od oko 345 tisuća. Prosječna stopa nezaposlenosti prema administrativnim izvorima iznosila je 20,4% u prvoj polovini godine, a u lipnju se smanjila na 19,8%. Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u Hrvatskoj znatno se smanjila u 2013., a u razdoblju od veljače do lipnja 2014. bila je negativna te je iznosila prosječno -0,4%. U prvom se polugodištu 2014. saldo tekućeg računa platne bilance pogoršao. U prvih šest mjeseci ostvaren je manjak od 1,8 mlrd. EUR ili 10,6% više nego u istom razdoblju prethodne godine, kao posljedica kretanja na računima sekundarnog i primarnog dohotka. Bruto inozemni dug u prvom se polugodištu 2014. povećao za 0,2 mlrd. EUR. Na kraju lipnja bruto inozemni dug iznosio je 46,3 mlrd. EUR ili 107,0% BDP-a. Istodobno je neto inozemni dug iznosio 26,2 mlrd. EUR ili 60,6% BDP-a. Hrvatska narodna banka je u prvoj polovini 2014. godine nastavila sa ekspanzivnom monetarnom politikom. Središnja banka održavala je visoku primarnu likvidnost monetarnog sustava kreiranu u prethodnim godinama, a tečaj domaće valute prema euru bio je stabilan.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

                Z A K LJ U Č A K

1. Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

          
PREDSJEDNIK  ODBORA

   mr.Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 84. sjednici održanoj 21. siječnja 2015. godine, Godišnje izvješće o državnim potporama za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. prosinca 2014. godine. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o Godišnjem izvješću o državnim potporama za 2013. godinu, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predsjednik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da je  Godišnje izvješće o državnim potporama za 2013. godinu izradilo Ministarstvo financija, sukladno novom zakonu o državnim potporama ( Narodne novine, broj 47/2014.). Prethodna Godišnja izvješća o državnim potporama izrađivala je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

Naime, Agencija je bila nadležna za odobravanje, nadzor i povrat dodijeljenih državnih potpora od 2003. godine do 30.lipnja 2013. godine, nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, pravni okvir u području državnih potpora predstavljaju Zakon o državnim potporama te naročito članci 107., 108. i 109. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i niz propisa iz pravne stečevine Europske unije. Novi Zakon o državnim potporama propisuje da nadležnost i ovlasti vezane za državne potpore objedinjuje Ministarstvo financija, kako bi se pojednostavio postupak pružanja stručne pomoći davateljima državnih potpora, uspostavio jedinstven sustav nadzora i upravljanja sredstvima, te stvorila jedinstvena baza podataka i registar državnih potpora. Godišnje izvješće o državnim potporama za 2013. godinu sastoji se od osam poglavlja i tri priloga. U 2013.godini u Republici Hrvatskoj dodijeljeno je ukupno 8.486,2 milijuna kuna potpora, te je udio navedenih potpora u BDP-u iznosio 2,6 posto.  Udio potpora u rashodima države u 2013. godini iznosio je 6,8 posto, potpore po zaposlenom iznosile su 6.220,20 kuna, dok su potpore po stanovniku Republike Hrvatske iznosile 1.973,50 kuna. Potpore sektoru industrije i usluga u 2013. godini iznosile su 5.530 milijuna kuna, što čini 65,2 posto ukupno dodijeljenih potpora, te s udjelom u BDP-u od 1,7 posto, dok su potpore sektoru poljoprivrede i ribarstva iznosile 2.956,2 milijuna kuna, odnosno 34,8 posto ukupno dodijeljenih potpora, te je udio tih potpora u BDP-u ispod 1 posto. U strukturi potpora industriji i uslugama, u 2013. godini, sektorske potpore i nadalje prevladavaju u odnosu na horizontalne potpore, te u ukupnim potporama industriji i uslugama imaju udio od 63 posto jer su dodijeljene u iznosu od 3.482,4 milijuna kuna, dok se na horizontalne potpore (uključujući regionalne potpore i potpore na lokalnoj razini) odnosi udio od 37 posto ili iznos od 2.047,6 milijuna kuna. Ukupno dodijeljene potpore bez potpora za poljoprivredu i ribarstvo, iznose 5.530 milijuna kuna te su prikazane i sukladno podjeli prema karti statističkih regija u Republici Hrvatskoj po NUTS 2 regijama.  Sukladno tome u statističkoj regiji Jadranska Hrvatska u 2013. godini je dodijeljeno ukupno 2.943 milijuna kuna potpora (2.146,5 milijuna kuna sektorskih i 796,5 milijuna kuna horizontalnih potpora) i statističkoj regiji Kontinentalna Hrvatska dodijeljeno je 2.587 milijuna kuna potpora (1.335,9 milijuna kuna sektorskih i 1.251,1 milijun kuna horizontalnih potpora). U Godišnjem izvješću o državnim potoprama za 2013. godinu, vidljiv je trend pada dodijeljenih potpora uzrokovan gospodarskom krizom te manjim iznosom sredstava raspoloživih u proračunima davatelja državnih potpora.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije imao primjedbi na Godišnje izvješće o državnim potporama za 2013. godinu, te je odlučio jednoglasno Hrvatskom saboru predložiti donošenje sljedećeg 

            Z A K LJ U Č K A

1. Prihvaća se Godišnje izvješće o državnim potporama za 2013. godinu
   
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec. predsjednik Odbora.

                                                                                                   PREDSJEDNIK  ODBORA    
    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 84. sjednici održanoj 21. siječnja 2015. godine, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o potrošačkom kreditiranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. siječnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.      

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da se ovim Zakonom predlaže uvođenje kratkoročne izvanredne mjere, u trajanju od maksimalno godinu dana, kao reakcija na poremećaje na svjetskom tržištu novca na način da se dopunom predmetnog Zakona omogući fiksiranje otplatnih anuiteta odnosno obroka na razinu tečaja kune u odnosu na CHF od 6,39 kuna za 1 švicarski franak. Cilj donošenja ove hitne mjere je ublažavanje velikog dužničkog tereta za korisnike kredita u CHF izazvanog naglim porastom tečaja švicarskog franka na međunarodnom deviznom tržištu, zbog odustajanja Švicarske narodne banke od obrane minimalnog tečaja od 1,20 CHF za euro. Ujedno je predloženo da će kreditne institucije snositi trošak navedene kratkoročne mjere  kako bi se olakšala otplata kredita u CHF. 

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
Iznijeto je mišljenje da su banke predložile brži način rješavanja problema kredita u švicarskim francima i to na način da se zamrznu rate kredita na rok od tri mjeseca, tijekom kojeg se treba naći trajno rješenje, a sljedeća tri mjeseca rate bi ostale zamrznute zbog provedbe rješenja. Osim toga banke su predložile da trajno rješenje svakako uzme u obzir socijalne razlike među dužnicima, kao i da se trajno rješenje mora zasnivati na podjeli troškova između svih sudionika, a ne da bude isključivo na teret banaka.

Upozoreno je da donošenjem ovoga Zakona uvodi sustav višestrukih tečaja, što otvara mogućnost da se npr. prihodi od izvoza konvertiraju na iznos od 10 kuna za jedan euro i mogući su i drugi slučajevi. Treba vidjeti što će Vlada Republike Hrvatske poduzeti i koji je njen plan kako što prije dugoročno riješiti problem kredita u švicarskim francima. Također je potrebno naći dugoročno kvalitetno rješenje i za kredite u drugim valutama.

Predloženi Zakon treba donijet kako bi se ublažio veliki dužnički teret za korisnike kredita u švicarskim francima. Potrebno je što prije donijeti, po mogućnosti konsenzusom, kvalitetno dugoročno rješenje tog problema u kojem bi trebalo uključiti sve zainteresirane a posebno HNB i Ministarstvo financija. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je većinom glasova (11 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

 ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O POTROŠAČKOM KREDITIRANJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                     PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 83. sjednici održanoj 9. prosinca 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o proračunu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. prosinca 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da se ovim Prijedlogom zakona predlaže usklađivanje proračunskog procesa sa zahtjevima Europske unije uključivanjem dva ključna dokumenta Europskog semestra – nacionalnog programa reformi i programa konvergencije Republike Hrvatske u procesu planiranja proračuna. Uključivanje ova dva dokumenta u proces pripreme proračuna rezultirat će promjenama u proračunskom kalendaru. Proračunski proces za naredno trogodišnje razdoblje započet će ranije budući da se ovi dokumenti trebaju dostaviti Europskoj komisiji na razmatranje i ocjenu do kraja travnja. Dobar srednjoročni proračunski okvir postići će se jačanjem uloge projekcija koje je donio Hrvatski sabor, odnosno predstavničko tijelo uz proračun i promjenama u načinu utvrđivanja limita proračunskim korisnicima kao osnove za izradu financijskih planova. Stvorit će se pretpostavke za veću fleksibilnost u izvršavanju EU projekata omogućavanjem preraspodjele sredstava najviše do 15% ako se time osigurava povećanje sredstava nacionalnog učešća planiranih u proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije. Ovaj Prijedlog zakona predviđa i donošenje strategije upravljanja javnim dugom za trogodišnje razdoblje. Godišnji izvještaj o provedbi strategije upravljanja javnim dugom biti će sastavni dio Izvještaja o izvršenju državnog proračuna. Briše se odredba Zakona kojom je propisano da omjer nepodmirenog iznosa državnog duga na kraju godine u odnosu na projekciju BDP-a ne može biti veći od 60% BDP-a. Naime, pravilo vezano uz dozvoljeni udio javnog duga u BDP-u propisat će se Zakonom o fiskalnoj odgovornosti.

U raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća stajališta:
- Postavljeno je pitanje da li se u ovaj Zakon vraćaju odredbe o preraspodjeli proračunskih sredstava na način kako je to bilo uređeno prije 2012. godine? Naime, daje se mogućnost preraspodjele proračunskih sredstava na proračunskim stavkama kod korisnika proračuna ili između proračunskih korisnika proračuna najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci ako to odobri ministar financija, odnosno gradonačelnik, načelnik ili župan. Predstavnica Vlade Republike Hrvatske odgovorila je da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012. godine ukinuta mogućnost da se odredbama Zakona o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odredbama odluke o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za pojedinu godinu odlučuje o preraspodjelama iznad 5%. Ta se odredba sada ne mijenja nego se u članku 16. izmjena i dopuna ovoga Zakona dodaje odredba kojom se preraspodjela sredstava može izvršiti najviše do 15% ako se time osigurava povećanje sredstava nacionalnog učešća planiranih u proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava EU, ako to odobri ministar financija, odnosno načelnik, gradonačelnik ili župan. To znači da se na lokalnoj razini ne može ići na preraspodjelu sredstava iznad navedenih 5% osim u slučaju kada se radi o sufinanciranju za udio u EU u navedenom iznosu do 15%.
- Iznijeto je mišljenje da je neprihvatljivo da se ovim Zakonom predlaže prenošenje djela nadležnosti, u vezi poslova u procesu strateškog planiranja i pripreme proračuna, sa Ministarstva financija na Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Na taj način smanjuju se instrumenti kojima Ministarstvo financija ispunjava svoju temeljnu zadaću a to je vođenje fiskalne politike ako će svi elementi fiskalne politike biti utvrđeni i koordinirani od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Naime, Ministarstvo financija stavlja se u poziciju da u odnosu na EU brani i zastupa ekonomsku i fiskalnu politiku kao njen tvorac i kreator a u hrvatskoj navedeni instrumenti vođenja ekonomske politike prepuštaju se Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, koje po prirodi svoga posla može imati sasvim druge prioritete u odnosu na vođenje fiskalne politike.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske odgovorila je da Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, koje koordinira rad na Nacionalnom programu reformi, za razliku od Ministarstva financija ima ustrojenu organizacijsku jedinicu za strateško planiranje. To znači da ovaj Zakon samo slijedi postojeće organizacijsko ustrojstvo i način funkcioniranja pa je ove godine Nacionalni program reformi koordiniralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, u suradnji sa drugim ministarstvima tako i sa Ministarstvom financija, dok je Ministarstvo financija koordiniralo rad na Programu konvergencije Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRORAČUNU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 83. sjednici održanoj 9. prosinca 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Turkmenistana o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. prosinca 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da se ovim Prijedlogom zakona potvrđuje Ugovor kojim se uređuju načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. Ugovorom se hrvatskim građevinskim i sličnim poduzećima omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u Turkmenistanu, ako ti radovi traju kraće od 12 mjeseci. Također se omogućuje hrvatskim društvima koja obavljaju međunarodni prijevoz robe između Republike Hrvatske i Turkmenistana, plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u republici Hrvatskoj. Ugovorom se snižavaju stope za pasivni dohodak u odnosu na postojeće stope propisane domaćim zakonima, tako da se dividende, kamate i naknade za autorska prava oporezuju stopom od 10% na izvoru. Propisani su načini otklanjanja dvostrukog oporezivanja, kao i jednako postupanje s društvima država ugovornica u raznim poreznim situacijama.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i   2 glasa „ protiv“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE TURKMENISTANA O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA POREZIMA NA DOHODAK

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr. Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 83. sjednici održanoj 9. prosinca 2014. godine, Prijedlog zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. prosinca 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da se ovim Prijedlogom zakona uređuje sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske koji je u funkciji osiguranja primjene načela dobrog financijskog upravljanja i ostvarivanja zahtjeva za osiguranje fiskalne odgovornosti. Uređuje se i unutarnja revizija kao dio sustava unutarnjih kontrola koja je u funkciji neovisne i objektivne procjene sustava unutarnjih kontrola i savjetovanja radi dodavanja vrijednosti i poboljšanja poslovanja institucije. Zakonom se utvrđuju odgovornosti, odnosi i nadležnosti u provedbi sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske, metodološki okvir za provedbu sustava unutarnjih kontrola i rad unutarnje revizije u javnom sektoru Republike Hrvatske.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, bez rasprave, većinom glasova (6 glasova „za“ i  2 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O SUSTAVU UNUTARNJIH KONTROLA U JAVNOM SEKTORU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 82. sjednici održanoj 2. prosinca 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt modernizacije sustava socijalne zaštite, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. studenoga 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt modernizacije sustava socijalne zaštite. Ugovorom o zajmu poduprijet će se pet tematskih područja i to: Jedinstveni novčani centar (JNC); Ujednačavanje i usklađivanje postupka vještačenja i administracije; Smanjenje pogrešaka, zlouporaba i korupcije; Deinstitucionalizacija; Radna aktivacija. Visina zajma iznosi 70 milijuna eura, odobren je od IBRD-a Republici Hrvatskoj na 20 godina ( uključujući poček od 4 godine), uz  kamatu šestomjesečni EURIBOR za euro, uvećan za fiksnu kamatnu maržu, početnu naknadu koja iznosi 0,25% iznosa glavnice zajma i isplaćuje se najkasnije 60 dana nakon stupanja zajma na snagu. Posljednji datum raspoloživosti zajma/ povlačenja je 31. prosinca 2018. godine. Prema planu povlačenja sredstava zajma, Republika Hrvatska će 2015. godine povući 13,5 milijuna eura; 16,7 milijuna eura 2016. godine; 18,9 milijuna eura 2017. godine te 20 milijuna eura 2018. godine. Trošak plaćanja početne provizije koja iznosi 0,25% ukupnog iznosa zajma podmiruje se iz državnog proračuna Republike Hrvatske ( s pozicija Ministarstva financija krajem 2014. ili početkom 2015. godine). Ministarstvo socijalne politike i mladih planirat će iznose potrebne za izvršavanje Ugovora o zajmu unutar limita ukupnih rashoda koje u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike utvrđuje Vlada Republike Hrvatske za naredno trogodišnje razdoblje.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA PROJEKT MODERNIZACIJE SUSTAVA SOCIJALNE ZAŠTITE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 82. sjednici održanoj 2. prosinca 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. studenoga 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknu je, osim ostalog, da će se ovim Zakonom zaštititi sudionici prometnih nesreća u kojima štetu uzrokuje vlasnik/vozač osiguranog vozila vlasniku/vozaču neosiguranog vozila na način da vlasnici, odnosno korisnici vozila koji su uredno zaključili policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti više neće ostati bez osigurateljne zaštite u slučaju kada sudjeluju u prometnoj nesreći u kojoj sudjeluje i neosigurano vozilo. Također, omogućit će se pravo regresa društvu za osiguranje od osobe odgovorne za štetu u slučaju kada je šteta prouzročena kaznenim djelom obijesne vožnje u cestovnom prometu za koje je donesena pravomoćna sudska presuda.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

Podržana je intencija ovoga Prijedloga zakona koja ima za cilj da otkloni štetne posljedice za vlasnike osiguranih vozila, koji su uredno zaključili policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, a sudjelovali su u prometnim nesrećama u kojima je sudjelovalo i neosigurano vozilo. Iznijeto je mišljenje da neovisno o činjenici da u praksi postoji problem velikog broja neosiguranih vozila na prometnicama, koga treba uvođenjem raznih mjera smanjivati, upitno je uvođenje povratnog (retroaktivnog) djelovanja odredbe članka 3. stavka 1. ovoga Zakona, jer posebno opravdani razlozi za uvođenje takve mjere nisu adekvatno obrazloženi.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 82. sjednici održanoj 2. prosinca 2014. godine, predmetna Izvješća, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora,  dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 3. studenoga 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnim Izvješćima u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo je, između ostalog, da je predmet revizije provedba aktivnosti tijela nadležnih za uspostavu sustava gospodarenja otpadom na području Republike Hrvatske, u skladu s Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2007. – 2015. godine. Ugovorom o pristupanju EU Republika Hrvatska se obvezala osigurati postupno smanjivanje otpada odloženog na postojeća neusklađena odlagališta na način da odlaže do 31. prosinca 2013. najviše do 1 710 000 tona, do 31. prosinca 2014. do 1 410 000 tona, do 31. prosinca 2015. do 1 210 000 tona, do 31. prosinca 2016. do 1 010 000 tona, a do 31. prosinca 2017. najviše do 800 000 tona. Ukupno odložene količine svih vrsta otpada na odlagalištima u Republici Hrvatskoj na koncu 2010. iznose 1 995 954 tona, na koncu 2011. iznose 2 032 808 tona, na koncu 2012. iznose 1 934 684 tona, a na koncu 2013. iznose 2 054 218 tona. Odložene količine svih vrsta otpada na odlagalištima su na koncu 2013. veće od planiranih i dopuštenih za 344 218 tona ili 20,1%. Državni ured za reviziju predlaže provoditi aktivnosti radi uspostave cjelovitog sustava odvojenog skupljanja otpada u skladu s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom čime bi se povećale količine odvojeno skupljenog, recikliranog i obrađenog komunalnog otpada. Također, predlaže poduzimanje aktivnosti smanjivanja količine odloženog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na odlagalištima, kako bi se ostvarili ciljevi određeni Strategijom i Planom gospodarenja otpadom, Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i međunarodnim obvezama.
Državni ured za reviziju je obavio 21 reviziju učinkovitosti osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona. Koncem 2013., na području Republike Hrvatske prema prostorno planskoj dokumentaciji bilo je 1 308 poduzetničkih zona, kojima su osnivači 515 jedinica lokalne samouprave i tri županije. Poduzetnička aktivnost se koncem 2013. odvijala u 451 poduzetničkoj zoni, odnosno u 34,5%, u kojima je 69 303 zaposlenika. Državni ured za reviziju je ocijenio da učinci osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu dovoljno učinkoviti, te je predložio određene preporuke u cilju povećanja učinkovitosti osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona.

Državni ured za reviziju je u 83 od ukupno 92 trgovačka društva obuhvaćena revizijom, utvrdio nepravilnosti i propuste u vezi postavljanja poslovnih ciljeva. Strateški plan nije donijelo 59 društava, a 16 nije donijelo godišnje programe rada i planove poslovanja. U 86 od ukupno 92 trgovačka društva utvrđene su nepravilnosti i propusti vezani uz mjerenje poslovnih rezultata. Od 92 trgovačka društva 45 nije s osnivačima uredilo financiranje poslovanja,a 36 nije postiglo zadovoljavajuće rezultate poslovanja i pokazatelje uspješnosti poslovanja. Državni ured za reviziju je predložio, osim ostalog, urediti s osnivačima financiranje poslovanja društva, definirati opseg i vrstu aktivnosti koje se očekuju od društava te razmotriti broj i strukturu zaposlenika potrebnih za realizaciju tih aktivnosti. Također je ocijenio da društva nisu bila dovoljno učinkovita u postizanju rezultata i ostvarivanju ciljeva poslovanja. Utvrđene su nepravilnosti i propusti koje je potrebno otkloniti kako bi se povećala učinkovitost postizanja rezultata i ostvarivanja ciljeva poslovanja.

Državni ured za reviziju je obavio deset revizija učinkovitosti sustava javne nabave u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske za 2011. – 2013. Prema izvješćima društava, ukupna vrijednost javne nabave je iznosila 17.453.129.837,00 kuna. Nepravilnosti utvrđene kod planiranja javne nabave se odnose na pisane naputke, procedure i planove nabave. Kod svih deset društava obuhvaćenih revizijom utvrđene su nepravilnosti u području planiranja nabave. Uočeni su nedostaci i propusti u provedbi postupaka javne nabave te postupanja koja nisu u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi. U osam trgovačkih društava utvrđene su nepravilnosti u području praćenja izvršenja i provedbe ugovora. Kontrole nabave koje osiguravaju zakonitost i pravilnost postupka nabave nisu ustrojene. U pojedinim društvima unutarnja revizija nije ustrojena, a u nekim društvima služba unutarnje revizije nije obavljala reviziju postupaka javne nabave.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Državni ured za reviziju vrlo kvalitetno je obavio posao revizije učinkovitosti u: gospodarenju otpadom; osnivanju i ulaganju u opremanje i razvoj poduzetničkih zona; poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave; sustavu javne nabave u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske. U navedenim područjima uočene su brojne nepravilnosti i propusti te stoga njima treba posvetiti posebnu pažnju u cilju njihovog smanjivanja i uklanjanja. U vezi učinkovitosti gospodarenja otpadom npr. Grad Zagreb i Ličko-senjska županija još uvijek nemaju definiran plan gospodarenja otpadom. To je posebno problematično kad je u pitanju Grad Zagreb. Prema odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom jedinice lokalne samouprave bile su dužne odrediti područja za izgradnju građevina za gospodarenje otpadom do kraja srpnja 2014. godine. Kada jedinica lokalne samouprave to ne učini tada to treba učiniti Vlada Republike Hrvatske i donijeti te odluke u roku od 90 dana od navedenog datuma, dakle do kraja listopada 2014. godine. Isto tako prema navedenom Zakonu sva odlagališta u Republici Hrvatskoj trebala bi biti sanirana do kraja 2017. godine. Krajem 2013. godine bilo je sanirano svega 120 odlagališta, za 44 odlagališta sanacija je u toku, a čak za 137 odlagališta sanacija je tek u fazi priprema. Vezano uz sve navedene podatke postavljeno je pitanje, obzirom da su evidentirana velika kašnjenja po svim navedenim aktivnostima kakve sankcije slijede za nepoštivanje i neprovođenje zakonom utvrđenih rokova? Predstavnik Državnog ureda za reviziju odgovorio je da rokovi za izdvojeno prikupljanje otpada, za prikupljanje i smanjivanje količina otpada i njegovu sanaciju su bili utvrđeni već u našem pretpristiupnom ugovoru s Europskom unijom iz 2004. godine. Na kraju 2013. godine Republika Hrvatska je premašila dozvoljenu količinu odloženog biorazgradivog komunalnog otpada za 53,5% više od dopuštene europskim direktivama i odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom.
Same županije su trebale više pomagati lokalnim jedinicama, posebno u vezi gospodarenja otpadom, koje nemaju adekvatne kapacitete za kvalitetnije gospodarenje otpadom. Međutim, istina je da se navedeni rokovi u praksi ne poštuju. Državni ured za reviziju na temelju svojih nalaza daje određene preporuke, temeljem kojih bi trebalo ukloniti uočene propuste i nepravilnosti, ali nije nadležan za njihovo sankcioniranje.
- Revizijom učinkovitosti postizanja rezultata i ostvarivanja ciljeva poslovanja trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 86 od ukupno 92 trgovačka društva utvrđene su nepravilnosti i propusti vezani uz mjerenje poslovnih rezultata. Sedam trgovačkih društava nije izradilo godišnje izvješće o radu i nije izvijestilo osnivače o postignutim rezultatima poslovanja. U postupcima javne nabave kod svih deset društava obuhvaćenih revizijom utvrđene su nepravilnosti u području upravljanja postupcima javne nabave. Osim ostalog planovi nabave ne sadrže podatke o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave za predmete nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od 70.000,00 kuna. Društva nemaju unutarnje akte o upravljanju postupcima nabave a to su pravilnici o primjeni, korištenju i održavanju nabavljene robe i opreme te obavljanju usluga. Postoji dobar zakonodavni okvir koji regulira navedeno područje, ali ne poštuju se rokovi i utvrđene procedure od strane navedenih trgovačkih društava. Trgovačka društva obuhvaćena revizijom trebala bi u primjerenom roku provesti preporuke Državnog ureda za reviziju, u cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i propusta, te na taj način poboljšati svoju efikasnost i učinkovitost u daljnjem radu.
- U Republici Hrvatskoj ima 1308 poduzetničkih zona od kojih je 451 aktivna i zapošljava 69 000 zaposlenika. Međutim, aktivnom poduzetničkom zonom smatra se i ona koja ima samo jedno poduzeće sa jednim zaposlenikom, pa kada bi takve poduzetničke zone izdvojili sigurno bi broj aktivnih poduzetničkih zona bio znatno manji od 451 poduzetničke zone. Osim navedenih podataka istaknuto je da je u poduzetničke zone uloženo ukupno oko 450 milijuna kuna, stoga je postavljeno pitanje što će se ili što se može poduzeti u vezi uzaludno uloženog novca u poduzetničke zone koje više ne funkcioniraju? Predstavnik Državnog ureda za reviziju odgovorio je da je ekonomska kriza, zbog koje je naglo smanjena gospodarska aktivnost, najčešći uzrok znatnog smanjenja broja aktivnih poduzetničkih zona. Iznio je kao primjer jednu poduzetničku zonu koja je izgrađena sredstvima Europske unije a zbog gospodarske krize nije bilo interesa poduzetnika i nije aktivirana, a lokalna jedinica morala je vratiti sredstva Europskoj uniji. Državni ured za reviziju je stoga preporučio jedinicama lokalne samouprave da ukoliko u postojećim poduzetničkim zonama nema više nikakvih aktivnosti razmotre mogućnost njihove prenamjene na druge djelatnosti koje će biti od koristi za jedinicu lokalne samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru sljedeći ZAKLJUČAK

1. Prihvaćaju se

a) Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
b) Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona
c) Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti postizanja rezultata i ostvarivanja ciljeva poslovanja trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
d) Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti sustava javne nabave u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr. Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 81. sjednici održanoj 25. studenoga 2014. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  13. studenoga 2014. godine. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu kao matično radno tijelo.    

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike istaknuo je da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija, i ministra financija u izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske

Osim ostalog predmetnim Zakonom utvrđuje se: proračunska zaliha u iznosu od 200.000.000,00 kuna; mogućnost zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 36.291.852.229,00 kuna iskazanog u Računu financiranja Proračuna; tekuće otplate glavnice državnog duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2015. godinu u iznosu od 22.570.713.667,00 kuna; ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 1.986.155.000,00 kuna, a tekuće otplate glavnice duga iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznose 1.639.025.000,00 kuna; godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2015. godinu iznosi 6.000.000.000,00 kuna od čega iznos od 2.500.000.000,00 kuna odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna iz članka 27. stavka 3. ovoga Zakona; jamstvena zaliha za financijska jamstva u Proračunu iznosi 548.000.000,00 kuna; za temeljni kapital, udio u kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2015. godini osigurava se 552.892.800,00 kuna.
 
Odbor za financije i državni proračun raspolagao je i sa prijedlogom amandmana na članak 36. stavak 1. Konačnog prijedloga zakona koji je dostavila Udruga gradova u Republici Hrvatskoj.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje u vezi odobravanja državnih jamstava od 6 milijardi kuna i jamstava u visini jamstvenih zaliha od 548 milijuna kuna. Da li postoji plan odnosno očekivanja za što bi se mogla koristiti sredstva zalihe? Kome će se odobravati jamstva u visini od 6 milijardi kuna? Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je da je neophodno kod zaduženja pojedinih javnih poduzeća npr. HŽ-a, HAC-a, HEP-a itd., iskazati visinu državnih jamstava, te da se mora iskazati spremnost do navedene razine sredstava pomoći javnim poduzećima da mogu potaknuti svoje (državne) investicije. Što se tiče jamstvene zalihe ona je predviđena za ona rizična jamstva koja će se aktivirati. Teško je unaprijed predvidjeti i izraditi plan aktiviranja pojedinih jamstava.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, većinom glasova ( 8  glasova  ZA  i 2  glasa PROTIV ),  Hrvatskom saboru predložiti donošenje

 ZAKONA O  IZVRŠAVANJU  DRŽAVNOG PRORAČUNA  REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec. predsjednik Odbora.
       

PREDSJEDNIK  ODBORA
       mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 81. sjednici održanoj 25. studenoga 2014. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo. 

Uvodno je mr.sc.Boris Lalovac, ministar financija istaknuo, osim ostalog, da se u 2015. godini očekuje blagi oporavak ekonomske aktivnosti odnosno realni rast bruto domaćeg proizvoda od 0,5%. Najznačajniji pozitivan doprinos očekuje se od izvoza roba i usluga koji će zabilježiti rast od 3,6% te od bruto investicija u fiksni kapital ( rast od 1,6%). U nastavku projekcijskog razdoblja očekuje se ubrzanje realnog rasta bruto domaćeg proizvoda. Tako je u 2016. godini predviđen rast od 1,3%, a u 2017. rast od 1,5%. Tijekom 2015. godine očekuje se ubrzanje inflacije te prosječni rast indeksa potrošačkih cijena od 1,4%. U narednom razdoblju očekuje se daljnje ubrzanje prosječne inflacije na 1,9% u 2016., te 2% u 2017. godini. Prihodi i rashodi državnog proračuna od 2015. godine nisu izravno usporedivi s prethodnim godinama zbog promjene načela sveobuhvatnosti državnog proračuna kojim su uključeni vlastiti i namjenski prihodi i primici te rashodi i izdaci koji se iz istih podmiruju. Naime, Zakonom o proračunu, vlastiti i namjenski prihodi i primici proračunskih korisnika sastavni su dio državnog proračuna i uplaćuju se u državni proračun. Zakon o izvršavanju državnog proračuna u prethodnim godinama propisivao je za korisnike u znanosti, visokom obrazovanju, za zdravstvene ustanove, nacionalne parkove i parkove prirode, Državni zavod za zaštitu prirode i Hrvatski hidrografski institut, izuzeće od uplate ovih prihoda i primitaka u državni proračun budući da nisu bili stvoreni tehnički preduvjeti za njihovo praćenje. Glavni razlozi i ciljevi navedenih promjena su povećanje transparentnosti i usklađivanje s novom ESA 2010 metodologijom statistike javnih financija. Izlaskom HZZO-a iz sustava državne riznice od 1. siječnja 2015. godine, koji postaje izvanproračunski korisnik, iz prihoda državnog proračuna isključuju se: prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje; prihodi od participacije i dopunskog zdravstvenog osiguranja, te ostali prihodi HZZO-a po posebnim propisima. Navedeni prihodi, kao i rashodi koji se iz istih podmiruju sastavni su dio financijskog plana HZZO-a. U državnom proračunu iskazat će se transfer HZZO-a u iznosu od 2,4 milijarde kuna sukladno članku 72. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a ukupni proračun HZZO-a će iznositi 22 milijarde kuna. Otvorit će se zajednički račun u HNB-u radi zajedničkog upravljanja likvidnošću.  Ukupni prihodi u proračunu za 2015. godinu planirani su u iznosu od 106,4 milijarde kuna, od toga najznačajnije kategorije prihoda su: porez na dohodak u razdoblju 2015. – 2017. projiciran je u iznosu od 1,9 milijardi kuna; porez na dobit u 2015. projiciran je u iznosu od 5,6 u 2016., 6,2 u 2017., 6,3 milijardi kuna; PDV se planira ostvariti u 2015. u iznosu od 41,5 milijardi kuna, u 2016. 41,9 u 2017. 43,3 milijarde kuna; doprinosi su planirani u iznosu od 23,4 milijardi u 2015. u 2016. u iznosu od 21,5, a u 2017. u iznosu od 22,1 milijardi kuna. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2015. godinu planirani su u iznosu od 119 milijardi kuna, a čine ih rashodi poslovanja u iznosu od 15,7 milijardi kuna i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 3,3 milijarde kuna. U odnosu na 2014. godinu manji su za 8,9%, odnosno 11,7 milijardi kuna i to prvenstveno zbog izdvajanja HZZO-a iz sustava državne riznice. U odnosu na 2014. najznačajnija smanjenja prema limitima bilježe: Ministarstvo obrane 142 milijuna kuna; MUP 103 milijuna kuna; Ministarstvo gospodarstva 167 milijuna kuna; Ministarstvo poljoprivrede 157 milijuna kuna; Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 174 milijuna kuna; Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 214 milijuna kuna; Ministarstvo pravosuđa 56 milijuna kuna i Ministarstvo zdravlja 1 milijardu kuna. U odnosu na 2014. najznačajnija povećanja prema limitima bilježe: Ministarstvo financija 327 milijuna kuna; Državno izborno povjerenstvo 128 milijuna kuna; Ministarstvo branitelja 19 milijuna kuna; Ministarstvo kulture 20 milijuna kuna; Ministarstvo rada i mirovinskog sustava 85 milijuna kuna i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 81 milijun kuna. Rashodi za EU projekte planirani su u ukupnom iznosu od 7,8 milijardi kuna od čega iz EU sredstava 7,1 milijardi kuna te iz nacionalne komponente 717 milijuna kuna. Ukupni manjak državnog proračuna u 2015. godini iznosit će 12,5 milijardi kuna ili 3,8% BDP-a, što znači da trošak kamata od 10,7 milijardi kuna čini najveći dio manjka. U sljedećim godinama planira se smanjivanje manjka državnog proračuna na 12,2 milijarde kuna u 2016. odnosno 8,4 milijarde kuna u 2017. godini. Kod izvanproračunskih korisnika i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave planira se uravnoteženi proračun. Manjak proračuna opće države prema nacionalnoj metodologiji u 2015. iznosit će 3,8% BDP-a, što predstavlja značajno smanjenje u odnosu na 2014. godinu a sukladno preporukama Vijeća EU.  U 2015. godini očekuje se da će dug opće države iznositi 81,6% BDP-a. Na kraju promatranog razdoblja očekuje se smanjenje duga opće države na razinu od 81% BDP-a.

Odbor je raspolagao i sa pisanim stajalištima Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora  o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu.

Nakon uvodnog izlaganja mr.sc.Borisa Lalovca, ministra financija, u raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća mišljenja:

-U ovom Prijedlogu državnog proračuna iznijeti su željeni podaci glede smanjenja deficita državnog proračuna. Međutim, postoji mnogo dokaza koji pokazuju da se planirano smanjenje deficita državnog proračuna, kao i u prethodnim godinama, neće ostvariti. Naime, predloženo smanjenje deficita državnog proračuna, tjedan dana nakon što je Hrvatski sabor proveo raspravu o rebalansu Državnog proračuna za 2014. godinu kojim se predlaže smanjenje deficita u iznosu od 3 milijarde kuna u uvjetima smanjivanja poreznog tereta, minimalnog smanjivanja rashoda i u stagnaciji ukupne ekonomije, navedeni prijedlog smanjenja deficita nije realan jer se u proteklih tjedan dana nije dogodilo ništa bitno što bi upućivalo na to da bi se planirano smanjenje deficita moglo ostvariti. Naime, iznijeto je mišljenje da iz malo detaljnijeg razmatranja strukture ovoga Prijedloga državnog proračuna proizlazi da su rashodne stavke bitno podcijenjene, kamate su minimalno uvećane u odnosu na prethodnu godinu što nije realno iz razloga što  kamate u tekućoj godini ovise o iznosu deficita prethodne godine i o deficitu državnog proračuna koji se planira u tekućoj godini. Nema tog upravljanja dugom koji može to pravilo poništiti. Na poziciji plaća planira se isto nerealna ušteda koja se temelji na uštedama u COP-u, koji još nije u cijelosti profunkcionirao. O prihodnoj strani ovoga Prijedloga državnog proračuna teško je raspravljati zbog metodološke neusporedivosti, ali i navedene primjedbe na rashodima signaliziraju i upućuju na određene sumnje u vezi s realnošću ovoga Prijedloga državnog proračuna. Upozoreno je također na tvrdnju da će se u kontekstu nadoknade jedinicama lokalne samouprave gubitaka od poreza na dohodak, uvesti stavka –Tekućih donacija koje u ovom Prijedlogu državnog proračuna nema. Mnoga obrazloženja pojedinih stavaka temelje se na korištenju sredstava iz EU fondova. Postavljeno je pitanje temeljem čega se misli da će Hrvatska na jednom početi tako brzo koristiti sredstva EU fondova? Ako je Vlada RH vrlo odlučna da provede monetizaciju Hrvatskih autocesta kako to da monetizacije nema u ovom Prijedlogu državnog proračuna? Također je postavljeno pitanje u vezi konsolidacije državnog proračuna gdje se najednom planira veliki suficit na Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, da li to znači da će se povećati premije na štednju? Naime, ne vidi se drugi način kako bi se inače mogao udvostručiti suficit te Agencije. U vezi EU fondova iznijeto je mišljenje da bi trebalo izdati nalog da se ne mogu planirati nikakvi kapitalni rashodi osim onih koji se financiraju iz EU fondova. Međutim, s druge strane treba voditi računa o tome da se predlaže smanjivanje svih aktivnosti iz proračuna Hrvatskih cesta i proračuna Hrvatskih voda pa postoji opasnost da neće biti niti sredstava iz EU fondova niti njihovih minimalnih aktivnosti koje su dosad  financirali iz vlastitih sredstava.

Ministar financija mr.sc.Boris Lalovac odgovorio je da se optimizam u vezi realnosti planiranih podataka iznijetih u ovom Prijedlogu državnog proračuna, osim ostalog, temelji na tome da prema izvršenju državnog proračuna za 10 mjeseci ove godine po svim stavkama i na materijalnim rashodima i na dijelu kamata proizlazi da je deficit državnog proračuna krajem desetog mjeseca iznosio 8,9 milijardi kuna. Međutim, nažalost krajem godine dolazi do pojačane potrošnje pojedinih ministarstva, uglavnom zbog nabave nekih kapitalnih projekata, pa se do kraja godine moraju osigurati sredstva za njihovu realizaciju kojima će se državni deficit do kraja godine povećati. Istaknuo je da će u 2015. godini pokušati spriječiti takvo ponašanje na način da će se mjesečno pratiti dinamika i realizacija svih rashoda, što znači da bi se i iznosi za kapitalne projekte ravnomjernije raspoređivali kroz cijelu godinu. Vezano za Centralni obračun plaća (COP) planira se da financiranje administracije koja se sada financira, sa preko 120 milijuna kuna, iz nacionalnih poreza treba zamijeniti sredstvima iz EU fondova. Prema informacijama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije navedeni iznos od 120 milijuna kuna mogao bi se povući iz EU fondova do kraja sljedeće godine. U vezi stavke – Tekuće donacije koje nema u Prijedlogu državnog proračuna istaknuo je da će Vlada Republike Hrvatske podnijeti amandman kako bi se nadoknadio gubitak s osnova poreza na dohodak pojedinim jedinicama lokalne samouprave. U vezi rizika ostvarivanja planiranih iznosa sredstava od EU fondova istaknuo je  da cjelokupni paket iznosi 7,1 milijardu kuna, od čega se 4 milijarde odnose na stare programe (pretpristupni fondovi 2007. do 2013. godine)  koji trebaju biti realizirani u 2015. godini. Preostali dio od 3 milijarde kuna najveći dio se odnosi na one aktivnosti gdje nema potrebe za raspisivanjem određenih natječaja posebno kad se radi o izravnim plaćanjima u poljoprivredi ili u vezi aktivne politike zapošljavanja pa se stoga puno brže povlače određena sredstva.

-Ovaj Prijedlog državnog proračuna sa prethodnim proračunima, koje je predlagala ova Vlada Republike Hrvatske, povezuje jedna zajednička crta a to je lakoća predviđanja. Tako je Prijedlog državnog proračuna za 2013. godinu sadržavao da će rast gospodarske aktivnosti u 2013. biti 1,8% a projekcija za 2014., je bila 3%, a za 2015., 3,5%. U Prijedlogu za 2014. godinu predviđao se rast od 1,3%, za 2015., 2,2%, a za 2016., 2,5%. U ovom Prijedlogu državnog proračuna za 2015. godinu planira se rast gospodarske aktivnosti od 0,5%. Iz navedenog proizlazi da su predviđanja gospodarskog rasta sa 3,5% za 2015., za istu godinu svedena na 0,5%. Ponavlja se praksa da se rebalans za tekuću godinu donosi istodobno kad i državni proračun za iduću godinu što dokazuje da planirane projekcije nisu utemeljene na realnosti. Povjerenstvo za fiskalnu politiku u svojim stajalištima upozorava na niz rizika koje ovaj Prijedlog državnog proračuna sadrži u sebi, pa se može očekivati da će uskoro doživjeti i prvi rebalans. Međutim, ovaj Prijedlog državnog proračuna nešto je realniji nego svi prethodni, ali opet je nedovoljno realan i odmaknut od stvarnosti. Postoji velika opasnost od neostvarenja predviđenih prihoda, a još veća opasnost postoji od većih rashoda.

-Upozoreno je na strukturni problem ovoga Prijedloga državnog proračuna kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani. Naime, nedostaju strukturne reforme i zato na rashodnoj strani nema značajnih intervencija. U vezi EU fondova iznijeto je mišljenje da mi nemamo potrebnih administrativnih kapaciteta za efikasnije povlačenje sredstava EU fondova. Upozoreno je da izdvajanjem HZZO-a iz državne riznice ima za posljedicu da je financijski plan HZZO-a nejasniji i lošiji od onih pozicija koje su bile nekada u državnom proračunu. Izražena je sumnja u podatak da državne bolnice čine samo 25% ukupnog troška zdravstva. Nejasan je način financiranja zdravstva. Naime, što će se to financirati iz državnog proračuna, a što će se financirati iz HZZO-a. Ukoliko kompletan zdravstveni sustav 31.12.2015. godine završi u minusu nejasno je tko će pokrivati taj minus. Deficit državnog proračuna sigurno neće biti 12,5 milijardi kuna, bez obzira koju metodologiju koristili, a ukoliko se koristi metodologija ESA 2010 onda bi deficit državnog proračuna u 2015. mogao iznositi oko 20 milijardi kuna.

-Ovaj Prijedlog državnog proračuna je realniji nego što je bio prethodnih godina. Projekcije državnog proračuna prethodne godine za 2015. i 2016. godinu su bile optimističnije iz razloga što je Vlada Republike Hrvatske poduzimala niz zakonskih mjera kojima je cilj bio potaknuti investicijsku aktivnost. Nažalost ta se očekivanja nisu ostvarila u željenom okviru pa i iz tog razloga izostao je očekivani gospodarski rast. Ovaj Prijedlog državnog proračuna moramo provesti do kraja uz što veće korištenje sredstava EU fondova, a pretpostavka za povlačenje tih sredstava nam je da izađemo iz procedure prekomjernog deficita. I zato je dobro da u ovom Prijedlogu državnog proračuna se planira upravo smanjenje proračunskog deficita u 2015. na 3,8% u 2016. na 3,6% i u 2017. godini na 2,4%. BDP-a.

-Konačno nakon šest godina krize koja se kroz državni proračun manifestira kao visoki deficit počeli smo se suočavati sa stvarnošću da više pozornosti treba posvetiti gospodarskom rastu realnog sektora. Pokazalo se da su visoke stope rasta koje su dobrim djelom generirane i visokom državnom potrošnjom i većim državnim investicijama u infrastrukturu, koje su bile u godinama visokog rasta od 5% ili 6%, zapravo stvar prošlosti. Zbog toga se treba više oslanjati na korištenje sredstava iz europskih fondova s obzirom da kao članica Europske unije moramo ove godine uplatiti oko 500 milijuna eura u EU proračun, a postoji potencijalna mogućnost da iz europskog proračuna i fondova EU povučemo oko milijardu eura godišnje. Tih milijardu eura ne odnosi se samo na projekte već postoji mogućnost da se jednim djelom koriste ta sredstva za potrošnju. Što se tiče direktnih plaćanja ona se godišnje povećavaju za oko 5%, čak nešto više jer možemo prebacivati jedan dio iz ruralnog razvoja u direktna plaćanja i to se u ovoj godini koristi. To je oko milijardu kuna koje ne trebamo izdvajati iz poreznih prihoda državnog proračuna. Dobro je da imamo neovisno tijelo Povjerenstvo za fiskalnu politiku koje će pratiti donošenje i izvršenje državnog proračuna posebno u dijelu poštivanja fiskalnog pravila. Također je dobro da su osnovane posebne stručne grupe za dubinsku analizu rashodne strane državnog proračuna koje će svojim analizama pomoći Vladi Republike Hrvatske, ali i Hrvatskome saboru da prema potrebi intervenira u trenutku kada zbog neobjektivnih razloga dolazi do određenih neopravdanih prekoračenja u državnom proračunu.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 8 glasova ZA i 2 glasa PROTIV ) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

  DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2016. I 2017. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu.
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

               PREDSJEDNIK  ODBORA
                         mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.        

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 80. sjednici održanoj 20. studenoga 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       
                 
Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske (Ministarstva financija, Porezne uprave, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije) istaknuli, osim ostalog, da se predloženim izmjenama ovoga Zakona željelo djelomično kompenzirati smanjenje prihoda jedinica lokalne samouprave nastalog uslijed poreznog rasterećenja građana tj. izmjenom Zakona o porezu na dohodak. Glavna mjera za to je povećanje udjela jedinica lokalne samouprave sa 56,5% u prihodima na 60%. Druga stvar koja se željela postići je usklađivanje dodatnih udjela odnosno dodatnih prihoda koje ostvaruju jedinice lokalne uprave na tzv. potpomognutim područjima, sa novom kategorizacijom tih područja koja je utvrđena Zakonom o regionalnom razvoju. Osim navedenog ovim Prijedlogom zakona se predlaže preraspodjela prihoda od poreza na dohodak i preraspodjela prihoda od poreza na promet nekretnina između središnje države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Preraspodjelom navedenih prihoda povećava se prihodovna strana u državnom proračunu na poziciji za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije i na poziciji za pomoći općinama, gradovima i županijama za projekte sufinancirane sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova u ukupnom iznosu od 183,7 milijuna kuna. Smanjenjem izravnih stopa za decentralizirane funkcije s dosadašnjih 12,0% na 6,0% umanjit će se namjenski prihod županija i općina odnosno gradova za financiranje decentraliziranih funkcija, a koji će biti kompenziran kroz veću pomoć s pozicije  za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije tako da ta mjera ostaje fiskalno neutralna na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovim Prijedlogom zakona udio općine i grada u porezu na promet nekretnina povećava se sa 60% na 80%, a udio države se smanjuje sa 40% na 20% čime se prihod države smanjuje za oko 232,0 milijuna kuna, a za isti iznos povećava se prihod gradova i općina. Ovim Prijedlogom zakona propisuje se da je prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju prihod državnog proračuna (očekuje se oko 300 milijuna kuna) koje će država, u vidu pomoći, tijekom godine uplatiti jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutom području za povrate poreza na dohodak po godišnjoj prijavi građana s njihova područja (oko 308,0 milijuna kuna).
      
Udruga gradova u Republici Hrvatskoj uputila je Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora na razmatranje amandmane na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća stajališta:

- Udruga gradova u Republici Hrvatskoj predlaže da se u članku 3. Konačnog prijedloga zakona promjeni članak 33. na način da stopa poreza na potrošnju koju propisuje grad, odnosno općina svojom odlukom ne može biti veća od 5%  od osnovice na koju se plaća porez na potrošnju (umjesto 3% kao što je predloženo ovim Konačnim prijedlogom zakona). Navedeno povećanje raspona za utvrđivanje poreza na potrošnju sa 3% na 5%, obrazlaže se potrebom da se zbog aktualne i buduće mjere poreznog rasterećenja rada, omogući jedinicama lokalne samouprave da provedu financijsko restrukturiranje na način da se u većoj mjeri oslanjaju na lokalne poreze i druge prihode. Predloženi amandman da se doda novi članak 5. kojim se predlaže izmjena članka 36. stavka 1. Odbor nije razmatrao jer navedeni članak 36. nije predmet izmjene ovoga Zakona. Također je predložena izmjena Članka 6. Konačnog prijedloga zakona gdje se predlažu izmjene članka 45. kojim se uređuje raspodjela poreza na dohodak na način da se osnovni udio grada, odnosno općine povećava na teret dosadašnjeg udjela u fondu izravnanja kako bi se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave nadomjestili smanjeni prihodi zbog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak. Predloženo je da se, dosadašnje pomoći za financiranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka, pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije i projekte sufinancirane sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova čiji su nositelji općine, gradovi i županije, odnosno pravne osobe u njihovom većinskom vlasništvu ili suvlasništvu i ustanovama čiji su osnivači, financiraju na teret poreza na dohodak koji je prihod državnog proračuna. O navedenim prijedlozima amandmana Odbor se nije pojedinačno izjašnjavao već je ostavio mogućnost članovima Odbora da ukoliko žele preuzmu predložene amandmane kao svoje amandmane i pošalju ih u saborsku proceduru.

- Postavljeno je pitanje da li se predlagatelj ovoga Zakona o predloženim odredbama dogovarao i raspravljao sa Udrugom gradova Republike Hrvatske, kad je Udruga Odboru predložila amandmane koji sadrže bitne promjene u odnosu na Prijedlog ovoga zakona? Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je da je suština predloženih amandmana sastoji u tome da se udio pozicija za pomoći i izravnanja za decentralizirane funkcije svede na 0%, da udio za decentralizirane funkcije ostaje 12%. Navedeni prijedlog bi značio, s obzirom na troškove provedbe decentraliziranih funkcija da bi državni proračun morao izfinancirati troškove decentraliziranih funkcija u onim jedinicama lokalne i područne samouprave gdje ne postoji fiskalni kapacitet. Navedeno bi značilo povećanje deficita državnog proračuna što nije prihvatljivo, pa se taj prijedlog nije mogao prihvatiti. Naime, cijeli zakonski paket koji uključuje Zakon o regionalnom razvoju i Zakon o brdsko-planinskim područjima je rađen po principu da nema povećanja deficita državnog proračuna.

- Problem deficita Državnog proračuna spušta se na razinu jedinica lokalne samouprave u kratkom roku. Možda bi bilo bolje da se to učini u roku recimo od dvije godine kada bi gospodarski rast taj deficit mogao eventualno nadoknaditi. Postavljeno je pitanje kako Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kao resorno Ministarstvo vidi taj problem jer na određeni način nekim jedinicama lokalne samouprave prijeti ne mogućnost njihovog funkcioniranja, što je realni problem. Naime, u konačnici za njih je ipak značajno smanjenje prihoda od nekih 15% od poreza na dohodak što je vrlo značajna stavka u njihovim proračunima. Kako Ministarstvo ocjenjuje taj problem i što će se zbivati ako neke od tih jedinica se ne budu mogle u ovako kratkom roku financijski konsolidirati?
 
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je da se najveće poteškoće očekuju kod onih jedinica lokalne samouprave koje gube status područja od posebne državne skrbi i status brdsko-planinskih područja, a ne ostvaruju status potpomognutog područja prema indeksu razvijenosti budući da će one biti izložene i gubitku prihoda po osnovi poreznog rasterećenja građana i po osnovi gubitka statusa. Za te  jedinice lokalne samouprave su predviđene tzv. prijelazne pomoći u trajanju od tri godine koje se baziraju na njihovim prihodima iz 2013. godine, dakle prije ove provedbe porezne reforme, gdje su one imale veće prihode nego 2014. godine. Izrađen je model prijelaznih potpora na način da se računaju ukupne pomoći koje je država pružila tim jedinicama u 2013. godini, a zatim se radi određena indeksacija ovisno o stupnju razvijenosti pojedine jedinice lokalne samouprave. Tako da one jedinice lokalne samouprave koje su između 75% i 100% indeksa razvijenosti imaju pravo na dvije trećine pomoći koju su ukupno primile od Državnog proračuna u 2013. godini. Izrađena je posebna klizajuća-padajuća skala koja završava trećom godinom nakon čega se ta prijelazna potpora jedinicama lokalne samouprave gasi.
               
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.
    

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 80. sjednici održanoj 20. studenoga 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. studenoga 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       
                 
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da se ovim Prijedlogom zakona nastoji otkloniti proturječnosti i preklapanja s odredbama drugih zakona, a u cilju smanjivanja neodređenosti i veće pravne sigurnosti pravnog sustava. Paralelno s poreznim zakonima upućenim u saborsku proceduru te preuzetim obvezama iz Nacionalnog programa reformi i daljnje racionalizacije rashoda nastavlja se proces reorganizacije Porezne uprave. Ovim Prijedlogom zakona stvaraju se uvjeti za dodatnu specijalizaciju i povećanje djelotvornosti temeljnih funkcija i poslovnih procesa Porezne uprave.
     
U raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća stajališta:
- Postavljeno je pitanje da se pojasni što je novina ovoga Prijedloga zakona, da li tehnologija i metodologija kojom se imenuje ravnatelj Porezne uprave i intervencija u upravljanju Poreznom upravom, te iz kojih se razloga mijenja način izbora ravnatelja Porezne uprave?
    
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je da Zakon o državnim službenicima propisuje i primanje u radni odnos i odgovornost državnih službenika, znači sadrži norme koje su bile propisane isto tako Zakonom o poreznoj upravi, koji je donesen 2013. godine. Iz navedenog proizlazi da su dva zakonska propisa regulirala istu materiju na drugačiji način pa se predlaže brisanje odredbi ovoga Zakona koje se odnose na javni natječaj za ravnatelja Porezne uprave jer je to regulirano Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika.
               
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.
    

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 80. sjednici održanoj 20. studenoga 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao zainteresirano radno tijelo.       
                 
Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da se ovim Prijedlogom zakona predlaže uklanjanje ograničenja jedinici lokalne  samouprave u upravljanju njezinim prihodima, te se omogućava ravnomjernija i učinkovitija raspodjela sredstava zakonom namijenjenih obavljanju komunalnih djelatnosti. Naime, na taj način građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije i javnu rasvjetu financira se, između ostalog, i sredstvima prikupljenim od komunalne naknade. Ujedno se ovim Prijedlogom zakona vrši usklađivanje Zakona o komunalnom gospodarstvu sa odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu rada ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave u dijelu koji se odnosi na obavljanje inspekcijskog nadzora nad provedbom toga zakona. Naime, prestankom rada Državnog inspektorata poslove inspekcijskog nadzora nad naplatom proračunskih i ostalih prihoda iz područja roba i usluga preuzima Ministarstvo financija kao stvarno nadležno tijelo.
     
U raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća stajališta:
- Ovim se izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu omogućuje da se u cijelosti komunalna naknada koristi za financiranje izgradnje objekata komunalne infrastrukture, što do sada nije bilo dopušteno već su ta sredstva korištena namjenski za održavanje komunalne infrastrukture. Zbog čega nije predložena alternativa da se određeni postotak npr. 30% ili 40% sredstava komunalne naknade koristi namjenski za održavanje, a preostali dio sredstava za financiranje građenja objekata i uređaja  komunalne infrastrukture. Na taj način spriječila bi se mogućnost da pojedine jedinice lokalne samouprave dođu u situaciju da ostanu bez financijskih sredstava za održavanje komunalne infrastrukture.
       
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske odgovorila je da je u ovom trenutku odlučeno da se u cijelosti uklanja propisano ograničenje jedinice lokalne samouprave u upravljanju njezinim prihodima s osnova komunalne naknade. Međutim, istaknula je da će ovaj Zakon vrlo brzo biti u cijelosti izmijenjen i izradit će se novi Zakon. Naime, trenutno je u pripremi Zakon o pogrebničkim uslugama a isto tako i Zakon o dimnjačarskim uslugama pa na taj način pojedini segmenti izlaze iz Zakona o komunalnim uslugama, stoga će se pripremiti novi Zakon.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.
    

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 80. sjednici održanoj 20. studenoga 2014., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o novčanim fondovima COM (2013) 615 – D.E.U.br.14/038, koje je predsjedniku Odbora za financije i državni proračun u skladu s člankom 154. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 6. studenoga 2014.godine.
         
Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je predmetno stajalište Republike Hrvatske Zaključkom: Klasa: 022-03/14-07/407, Urbroj: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 20. listopada 2014. godine. Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je dr.sc.Maroje Lang, pomoćnik ministra financija.
          
Nakon kraće rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je podržao Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o novčanim fondovima COM (2013) 615.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

MIŠLJENJE

Podržava  se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o novčanim fondovima COM (2014) 43.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr.sc. Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 11.studenoga 2014. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  30. listopada 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo. 
       
Uvodno je ministar financija mr.sc.Boris Lalovac istaknuo, osim ostalog, da se predloženim Izmjenama i dopunama državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu usklađuju proračunski planovi s ostvarenim kretanjima tijekom godine. Odstupanja se u prvom redu odnose na slabije ostvarenje proračunskih prihoda uslijed nepovoljnih gospodarskih kretanja u odnosu na prethodno planirane te dodatnih proračunskih troškova zbog poplava u istočnoj Slavoniji. Također se predlažu određene preraspodjele sredstava na pojedinim kategorijama na kojima planirana sredstva nisu dostatna, a nužno ih je izvršiti u ovoj godini. Projekcija gospodarskog rasta za 2014. godinu korigirana je na niže ( u Programu konvergencije iz travnja iznosila je 0,0%) te ukazuje na realno smanjenje bruto domaćeg proizvoda od 0,7% što znači šestu uzastopnu recesijsku godinu. Krajem siječnja 2014. godine pokrenuta je od strane Europske komisije procedura prekomjernog deficita za Republiku Hrvatsku čiji je cilj u najkraćem razumnom roku dostići predviđene razine deficita opće države. Poduzete mjere Vlade Republike Hrvatske nisu bile dovoljne pa su programom konvergencije usvojene dodatne mjere u vidu povećanja trošarina te naknada teleoperaterima. Prema novom planu proračuna u 2014. godini očekuje se smanjenje proračunskih prihoda u odnosu na plan iz ožujka 2014. za 2,6 milijardi kuna, tako da umjesto ranije planiranih 117,1 milijardu kuna, prema novom planu ukupni prihodi iznose 114,5 milijardi kuna, od čega prihodi poslovanja iznose 113.9 milijardi kuna a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 559 milijuna kuna. Zbog nastavka trenda smanjenja prihoda i povećanja deficita nužna je dalja racionalizacija rashoda i njihovo stavljanje u okvire novih proračunskih mogućnosti. Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2014. godinu ukupni rashodi smanjuju se sa 130,7 milijardi na 130,1 milijardu kuna, odnosno za 544,0 milijuna kuna. Rashodi poslovanja iznose 128 milijardi kuna, a najveći dio odnosi se na: naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade u iznosu od 67,7 milijardi kuna; rashode za zaposlene u iznosu od 21,6 milijardi kuna; financijske rashode u iznosu od 11,0 milijardi kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 114,5 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 130,1 milijardu kuna, manjak državnog proračuna za 2014. godinu planiran je u iznosu od 15,6 milijardi kuna ili 4,8% BDP-a. Istovremeno će ukupni manjak proračuna opće države u 2014. godini iznositi 5% BDP-a, što je za 0,4 postotna boda više u odnosu na plan usvojen u ožujku ove godine. Pritom državni proračun bilježi razinu manjka od 4,8% BDP-a, a izvanproračunski korisnici smanjuju svoj manjak s 0,4% BDP-a na 0,2% BDP-a. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imat će uravnotežen proračun. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku, koje je sukladno odredbi točke IV. podstavka 2. Odluke o osnivanju povjerenstva za fiskalnu politiku, obvezno zauzeti stajalište o primjeni fiskalnog pravila utvrđenog Zakonom o fiskalnoj odgovornosti u prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika i o tome izvijestiti Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora prije rasprave u Hrvatskome saboru.

U raspravi na Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora iznijeta su slijedeća stajališta:
- Upozoreno je da se sukladno odredbama Zakona o proračunu prilikom rasprave o državnom proračunu ili izmjenama i dopunama državnog proračuna raspravlja i o projekcijama za naredne dvije godine. Budući Vlada Republike Hrvatske nije dostavila Hrvatskome saboru projekcije državnog proračuna za 2015. i 2016. godinu zatraženo je da to učini do početka plenarne sjednice Hrvatskoga sabora na kojoj će se provesti rasprava o rebalansu državnog proračuna za 2014. godinu. Također je zatraženo da se na Internet stranici Hrvatskoga sabora objavi rebalans državnog proračuna za 2014. godinu na petoj razini kako bi svi imali detaljan uvid posebno o svim troškovima, te na kojim se pozicijama smanjuju ili povećavaju sredstva korisnika državnog proračuna.

- Postavljeno je pitanje što je sa dugovima u zdravstvu, da li se proračun zdravstva vodi na način da se u rashode knjiži samo ono što je plaćeno ili će do kraja godine biti oko 2,103 milijarde kuna neplaćenih računa koji će u principu teretiti proračun sljedeće godine? Naime, mi ne znamo stvarno stanje u zdravstvu, koliki su stvarni minusi zdravstva i što će se dogoditi ako HZZO izađe iz Državne riznice. Budući trošak proračuna je po metodologiji ESA 2010 u stvari deficit, u tom slučaju planirani deficit državnog proračuna za 2014. godinu više neće iznositi 15,6 milijardi kuna nego 18 milijardu kuna. Osim toga, iznijeto je mišljenje da i 3 milijarde kuna u proračunu iz drugog mirovinskog stupa, koji ne može biti prihod državnog proračuna, u stvari povećava stvarni deficit na 21 milijardu kuna. Bez većih rezova rashodne  strane državnog proračuna tj. bez strukturnih promjena kod najvećih korisnika proračunskih sredstava neće se moći značajnije smanjit rashodi državnog proračuna.

- Ministar financija je izvijestio članove Odbora da će vjerojatno ministar zdravlja na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora, prilikom rasprave o ovom rebalansu državnog proračuna ili prilikom donošenja državnog proračuna za 2015. godinu, izvijestiti zastupnike o stanju i sanaciji zdravstva u protekle dvije godine s  dubljom analizom o iznosu dugova u zdravstvu.

- Ukazano je na problem slabe iskorištenosti sredstava iz europskih fondova, ali i na problem da se smanjuju financijska sredstva na pozicijama državnog proračuna namijenjena regionalnom razvoju i investicijama u poljoprivredi, a to nije dobro iz razloga jer se smanjuju financijska sredstva za one projekte koji potiču razvoj gospodarstva i stvaraju nove vrijednosti.

- Rebalans proračuna je uvijek posljedica loših procjena i loših aktivnosti ali nije uobičajno da se rebalans državnog proračuna donosi mjesec dana prije isteka godine. Postavljeno je pitanje temeljem kojih analiza se došlo do podatka da neće biti gospodarskog rasta nego da će doći do gospodarskog pada od 0,7%? Trebalo je sačekati kraj godine i rebalansirati državni proračun sukladno ostvarenju jer ništa što je predviđano nije ostvareno. Tako je povećana opća stopa PDV-a za 2%, a smanjeni su prihodi s tog osnova. Glavni razlog rebalansa je pad ekonomske aktivnosti i stagnacija i zato nema prihoda u proračunu, a ništa nije učinjeno da se poveća ekonomska aktivnost, a posebno nije bilo dovoljno aktivnosti usmjerenih na smanjenje rashoda. Puno puta je upozoravano da treba smanjiti rashode za intelektualne usluge, za nepotreban zakup poslovnih prostora, za troškove održavanja softvera, postojanje velikog broja nepotrebnih državnih agencija, rashode za donacije i druge rashode koji utječu na povećanje a ne smanjenje deficita.

- Iznijeto je mišljenje da će se proračunski deficit za ovu godinu ostvariti kako je planiran ovim rebalansom, međutim treba uzeti u obzir sve napore Vlade Republike Hrvatske koje poduzima u cilju povećanja gospodarskih aktivnosti i aktivnosti smanjenja rashoda državnog proračuna. Naime, u vezi smanjenja rashoda Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o provođenju dubinske analize rashoda Državnog proračuna Republike Hrvatske radi izrade inačica paketa mjera koje će dovesti do smanjenja ukupne javne potrošnje, uz istodobno povećanje učinkovitosti trošenja proračunskih sredstava te uz najmanji mogući negativni učinak na postojeću razinu javnih usluga. Dubinskom analizom obuhvatit će se: rashodi za zaposlene koji se isplaćuju iz državnog proračuna; subvencije; sustav zdravstva; poslovanje agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima; porezni rashodi.

- Zatraženo je da se ministar financija očituje o stajalištima Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora koje je u osam točaka iznijelo razloge zbog kojih postoji visok rizik da se fiskalno pravilo za 2014. godinu neće ispuniti. Ministar financija je istaknuo da uvažava stručno mišljenje Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora i da je svjestan situacije u kojoj se nalaze javne financije i državni proračun. U ovoj situaciji u kojoj se nalazimo uz nužne poticaje u cilju osiguranja rasta gospodarskih aktivnosti, koje će Vlada Republike Hrvatske uskoro predložiti, potreban je i konsenzus svih u cilju dogovora i realizacije strukturnih promjena u zdravstvu i strukturnih promjena u mirovinskom sustavu koji su najveći korisnici proračunskih sredstava. Međutim, treba razmotriti i dogovoriti eventualno smanjenje socijalnih naknada, smanjenje plaća, smanjenje poreznog opterećenja i drugih mogućih aktivnosti u cilju dovođenja deficita državnog proračuna u zadane okvire.

- Iznijeto je mišljenje da realno planiranje i nužna primjena fiskalnog pravila, kojeg Vlada Republike Hrvatske u svim proračunskim dokumentima treba predstaviti i obrazložiti, je možda poruka za izradu državnog proračuna za 2015. godinu. Naime, to znači da je realno planiranje i pridržavanje fiskalnog pravila i fiskalne odgovornosti jedan veliki korak za smanjenje deficita.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i  3 glasa „protiv“) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2014. godinu i projekcija plana za 2015. i 2016. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2014. godinu i projekcija plana za 2015. i 2016. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2014. godinu i projekcija plana za 2015. i 2016. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2014. godinu i projekcija plana za 2015. i 2016. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2014. godinu i projekcija plana za 2015. i 2016. godinu,

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 11. studenoga 2014. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. listopada 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu kao matično radno tijelo.    
               
Ovim se Zakonom zbog promjene visine deficita državnog proračuna mijenja iznos do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala što je iskazano u Računu financiranja sa 33.522.029.471,00 na 33.572.426.585,00 kuna. Tekuće otplate glavnice državnog duga mijenjaju se sa 22.570.251.486,00 kuna na 24.189.218.486,00 kuna. Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Proračuna mijenja se sa 2.954.977.000,00 kuna na 2.370.437.000,00 kuna. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna mijenjaju se sa 1.438.983.349,00 kuna na 1.448.383.349,00 kuna; mijenja se godišnja vrijednost novih financijskih jamstava sa 5.000.000.000,00 kuna na 6.000.000.000,00 kuna, od čega na izvanproračunske korisnike državnog proračuna se odnosi umjesto 3.000.000.000,00 kuna 2.500.000.000,00 kuna; mijenja se iznos jamstvene zalihe za financijska jamstva u Proračunu sa 729.000.000,00 kuna na 829.000.000,00 kuna; mijenja se iznos koji je planiran za HABOR, iskazan na pozicijama Ministarstva financija u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2014. godinu sa una na 920.000.000,00 kuna na 520.000.000,00 kuna. Također, radi omogućavanja izvršenja obveza Centra za restrukturiranje i prodaju preuzetih Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, ovim se Zakonom dopunjuje dio koji se odnosi na upravljanje državnom imovinom.
               
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 6  glasova „za“ i  3  glasa „protiv“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O  IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU  DRŽAVNOG PRORAČUNA  REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU            
   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec. predsjednik Odbora.

  
PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 11. studenoga 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. listopada 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       
                 
Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da će se ovim Prijedlogom zakona provesti usklađivanje sa odredbama Direktive Vijeća 2006/112/EZ koja je dopunjena Direktivom Vijeća 2008/8/EZ u odnosu na odredbe o mjestu oporezivanja određenih specifičnih vrsta usluga (telekomunikacijske i elektroničke, usluge radija i TV programa) koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2015. godine. Provest će se usklađivanje i sa odredbama Direktive Vijeća 2013/61/EU u pogledu najudaljenijih francuskih regija, a posebno prekomorske zemlje Mayotte, koja se treba implementirati u Zakon o PDV-u. Očekuje se da će donošenjem ovoga Zakona, zbog uvođenja oporezivanja sniženom stopom PDV-a od 5% svih lijekova koji se izdaju na recept, rezultirati negativnim učinkom na državni proračun Republike Hrvatske u iznosu od oko 54.000.000,00 kuna na razini godine, dok je teško procijeniti koji će učinak na državni proračun imati usklađivanje ovoga Zakona s odredbama navedenih Direktiva Vijeća EU. Također je teško procijeniti kakav će učinak na državni proračun Republike Hrvatske imati uvođenje mogućnosti obračuna PDV-a prema naplaćenim naknadama za sve porezne obveznike čije isporuke nisu veće od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Iznijeto je mišljenje da nije točna konstatacija da za provedbu ovoga Zakona neće trebati osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, te da bi njegov učinak u konačnici trebao biti neutralan. Naime, ako je netko imao obvezu obračunati i platiti PDV u roku 30 dana ili 60 dana, a sada ima obvezu tek što naplati svoju fakturu, i to u situaciji kad se u Hrvatskoj skoro ništa ne plaća, tada će odredbe ovoga Zakona još više potaknuti neplaćanje. Ionako je prihod od PDV-a pao sada će još više pasti. Umjesto da rješavamo problem neplaćanja i da oni koji ne plaćaju ne mogu uzeti kao pretporez PDV iz neplaćene fakture, oni imaju i dalje to pravo. Ne plaćaju državi, ne plaćaju svom dobavljaču koji ne može zbog toga platiti PDV opet državi. Neprimjereno je da se na računu za usluge telekomunikacija posebno navodi povećan iznos računa od 10% zbog trošarine koju je država uvela. Postavljeno je pitanje utvrđivanja limita od 3 milijuna kuna. Naime, zašto porezni obveznici čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj godini nije bila veća od 3 milijuna kuna  mogu odlučiti hoće li ili neće primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama. Zašto taj limit ne bi bio veći ili se odnosio na sve porezne obveznike? U ovom prijedlogu Zakona nedostaje simulacija temeljem koje su predložene njegove odredbe.
 
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je da se ovim Zakonom omogućuje  tzv. malim poduzetnicima kojih ima oko 98% i čine značajan udio u gospodarstvu, da dođu do obrtnog kapitala i da sa te strane olakšaju i ubrzaju svoj proizvodni proces. Stoga je ovaj Prijedlog zakona podržala i Hrvatska obrtnička komora. Limit od 3 milijuna kuna predložen je na osnovu europske direktive kojom je utvrđeno da taj iznos može biti maksimalno do 500 tisuća eura. Znači poduzetnici i dalje mogu izabrati hoće li raditi po naplaćenoj realizaciji, što više odgovara nekim djelatnostima, ili će to raditi prema izdanim računima, dakle tako da i oni mogu odbijati svoj pretporez. I tu svako od poduzetnika ili svaka grana poduzetništva može naći svoj interes. Znači cilj ovoga zakona je upravo da se poboljša naplata u Republici Hrvatskoj, a to znači da u obrazac koji prijavljuje poduzetnik oko PDV-a on će označiti i tko mu to nije isplatio, tj. nije odobrio, tko je eventualno skinuo svoj PDV a nije uplatio taj porez, to će pomoći da porezna uprava „prisili“ kroz svoje mehanizme takve poduzetnike da plate porez.
 
Istaknuto je da Udruga poslodavaca u potpunosti podržava plaćanje PDV-a po naplati jer to svakako pomaže u radu malim i srednjim poduzetnicima. Međutim, potrebno je što prije zakonom  propisati bolje i jasnije mehanizme nadzora plaćanja i utvrditi primjerene kazne za neplaćanje.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 6 glasova „za“ 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.
    

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 11. studenoga 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. listopada 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       
                 
Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je, osim ostalog, da se izradi  Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina pristupilo prije svega radi usklađenja sa odredbama Zakonom o porezu na dodanu vrijednost prema kojima se od 1.siječnja 2015. godine porezom na dodanu vrijednost oporezuje isporuka građevinskog zemljišta i tzv. izgrađenih nekretnina kada tu isporuku obave porezni obveznici evidentirani u registru obveznika poreza na dodanu vrijednost. Slijedom navedenog, zemljište i građevina će se oporezivati kao jedinstvena cjelina ( osim na građevine, i na zemljište će se plaćati porez na dodanu vrijednost, a ne više porez na promet nekretnina). Osim navedenog ovim Prijedlogom zakona mijenjaju se i dopunjuju područja koja se odnose na: predmet oporezivanja, poreznu osnovicu, porezna oslobađanja pri unosu nekretnina u trgovačko društvo, utvrđivanje poreza, naplata poreza, kaznene odredbe.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Iznijeto je mišljenje da treba uskladiti pojam poreznog duga i nastanka poreznog duga kako ne bi bilo zloporaba zbog određene praznine u Zakonu. Naime, utvrđivanje porezne osnovice odnosno razrez poreza u trenutku prijave odnosno saznanja kada nastaje porezni dug. Naime, iznijet je primjer prometa nekretnine iz 1999. do 2013., godine znači 14 godina razlike, postavlja se pitanje je li netko platio na vrijeme porez, kolika je glavnica, kolika je kamata, da li se nekoga može motivirati da ne prijavljuje prodaju nekretnine već naprosto čeka da tu obvezu utvrdi Porezna uprava. Teško je utvrditi poreznu osnovicu koliko je ta nekretnina vrijedila u trenutku nastanka porezne osnovice, znači kada je promet stvarno izvršen. Kada se govori o procijeni Porezne uprave istaknuto je da ona u pravilu poduzima procjenu kada je tržišna vrijednost odnosno vrijednost u ispravama ili financijska vrijednost manja od tržišne. Izraženo je mišljenje da Poreznoj upravi treba dati najšire ovlasti tako da ukoliko postoji određena dvojba ili sumnja oko vrijednosti navedene u ispravi ili financijskim izvještajima ona je ovlaštena poduzimati procjenu.
- Kada radi procjenu vrijednosti nekretnina Porezna uprava bi trebala priznati kao poreznu osnovicu iznos za koji je nekretnina stečena u javnom natječaju ili na dražbi. Jer to je u tom trenutku tržišna cijena, pa nije logično da netko drugi utvrđuje tržišnu cijenu. Predloženo je da se razmotri mogućnost smanjenja porezne stope poreza na promet nekretnina na 2%, a eventualno smanjenje prihoda s tog osnova može se nadoknaditi uvođenjem poreza na promet neke druge imovine. Naime, događa se da netko tko dobije poduzeće za 0 kuna proda ga za 100 milijuna eura i na taj promet ne plati ni kune poreza. Treba se uvesti porez na promet drugih vrijednosnica, od raznoraznih poslovnih udjela do dionica.
 
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske odgovorila je da je osnovica poreza na promet nekretnina tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze. Kad se govori o porezu na promet nekretnina istaknula je da postoje tri izvora kako da Porezna uprava sazna da je došlo do prometa nekretnina. Postoji Zakon o vlasništvu koji obvezuje sud da dostavi svaku ispravu o stjecanju nekretnine, postoji javni bilježnik koji mora dostaviti ispravu stjecanja i postoji sam porezni obveznik. Tako da Porezna uprava sigurno dolazi do saznanja i zna za nastanak porezne obveze. Što se tiče komentara vezano za prodaju nekretnina na javnoj dražbi od 2011. godine u zakonu je propisana izričita odredba po kojoj ako se nekretnina proda u postupku javne dražbe to je cijena koja se prihvaća kao porezna osnovica. Što se tiče oporezivanja kapitalnih dobitaka upravo se uvodi, Zakonom o izmjenama i dopunama poreza na dohodak, oporezivanje kapitalnih dobitaka na način da ako neko otuđuje udio u trgovačkom društvu,  u razdoblju od tri godine tada će podlijegati oporezivanju dohotka od kapitalnih  dobitaka.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA PROMET NEKRETNINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.
    

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 11. studenoga 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. listopada 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       
                 
Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da se u skladu s Nacionalnim programom reformi, ovim Prijedlogom zakona poduzimaju aktivnosti u cilju smanjenja proračunskog deficita i porezne evazije. Izvršava se usklađivanje s Direktivom Vijeća 2014/86/EU od 8. srpnja 2014. (SL L 219/40 od 25.07.2014.) kojom je izmijenjena Direktiva Vijeća 2011/96/EU o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica. Tako je Zakonom propisano umanjenje osnovice poreza na dobit za prihode od dividendi i udjela u dobiti, iz razloga što se dividende i udjeli u dobiti isplaćuju iz dobiti koja je prethodno oporezovana porezom na dobit te se na taj način izbjegava dvostruko oporezivanje istim porezom na razini matičnog društva odnosno na razini imatelja dionica ili udjela određenog društva. Predlaže se promjena u načinu korištenja porezne olakšice za reinvestiranu dobit na način da se osim uvjeta o povećanju temeljnog kapitala postavlja i uvjet investiranja u dugotrajnu imovinu, koja se koristi u procesu proizvodnje i pružanja usluga u poreznom razdoblju u kojemu se iskazuje umanjenje osnovice na dobit, uz obvezu očuvanja postojećih radnih mjesta najmanje dvije godine nakon godine u kojoj je izvršeno umanjenje osnovice poreza na dobit. Porezni obveznici temeljem izvršenja investicija u dugotrajnu imovinu ne mogu u istom poreznom razdoblju iskoristiti poreznu olakšicu za reinvestiranu dobit i poreznu olakšicu temeljem Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Procijenjeno je da će donošenjem ovoga Zakona od 2016. godine prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske biti veći za oko 500 milijuna kuna, odnosno kako će utjecaj porezne olakšice za reinvestiranu dobit smanjiti rashode državnog proračuna za taj iznos.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „za“ i  1 glas „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT

     
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.
    

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 11. studenoga 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. listopada 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       
                 
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da se ovim Prijedlogom zakona predlaže povećanje osobnog odbitka s 2.200,00 kuna na 2.600,00 kuna mjesečno,a osobnog odbitka umirovljenika s 3.400,00 kuna na 3.800,00 kuna mjesečno te izmjena poreznih razreda na način da će se porezna stopa od 25% primijeniti na razliku porezne osnovice između 2.200,00 kuna i 13.200,00 kuna mjesečno, a porezna stopa od 40% na poreznu osnovicu iznad 13.200,00 kuna mjesečno. Povećanje osobnog odbitka i promjena poreznih razreda utjecat će na povećanje neto plaća ( prema procijeni za 1,2 milijuna radnika). Očekuje se da će uslijed navedenih izmjena doći do smanjenja prihoda od poreza na dohodak za oko 2 milijarde kuna na godišnjoj razini. Povećanjem osobnog odbitka umirovljenika, odnosno neoporezivog dijela dohotka oko 80.000 umirovljenika bilo bi oslobođeno plaćanja poreza na dohodak, a prihodi od poreza na dohodak bi se na godišnjoj razini smanjili za oko 136 milijuna kuna ( ukoliko umirovljenik nema uzdržavanih članova obitelji). Procjenjuje se da će145.000 umirovljenika dobiti povećanu mirovinu. Prema predloženim izmjenama i dopunama Zakona, kamate na štednju bi se oporezivale po stopi od 12% istodobno s isplatom ili pripisom kamata i to neovisno o iznosu, a tako plaćeni porez bi se mogao iskazati u godišnjoj poreznoj prijavi. Očekuje se da će uvođenjem oporezivanja kamata na štednju doći do povećanja prihoda od poreza na dohodak za oko 300 milijuna kuna na godišnjoj razini. U svrhu daljnjeg proširenja porezne osnovice i poreznog rasterećenja rada u odnosu na kapital, predlaže se oporezivanje realiziranih kapitalnih dobitaka od financijske imovine po stopi od 12%. Procijenjeno je da će donošenjem ovoga Zakona doći do smanjenja prihoda od poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za 1,8 milijardi kuna na godišnjoj razini te će se povećati iznos povrata poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iz državnog proračuna za oko 73 milijuna kuna.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
Hrvatska gospodarska komora predložile je amandmane na konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i to na članak 11. kojim se mijenja članak 30. postojećeg zakona. Naime, prijedlog je da se u stavku 12. na kraju stavka doda dopuna koja glasi: Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi primitaka iz stavka 11. ovoga članka, ako su ti primici ostvareni od otuđenja udjela iz Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.“ Naime, navedeni Fond je osnovan posebnim zakonom i njegovi članovi nisu mogli utjecati na izbor vrijednosnih papira u koje će se ulagati imovina tog Fonda. Stoga HGK smatra da bi Hrvatski branitelji trebali slijedom toga biti izuzeti od plaćanja poreza na kapitalnu dobit. U istom članku predlaže se u stavku 17. dodati novu točku 6. kroz koju bi se u biti izjednačavalo oporezivanje portfelja računa sa oporezivanjem investicijskih fondova. U istom članku u stavku 19. predlaže se izmijeniti točku 4. u cilju usklađivanja sa postojećom hrvatskom praksom jer kod nas trenutno nema ni jednog krovnog fonda, pa stoga se predlaže umjesto pojma krovnog fonda u biti koristiti pojam društvo za upravljanje investicijskim fondom. Zatim se dodaje točka 5. koja se također tiče udjela iz Fonda hrvatskih branitelja. Dodaje se i točka 6. koja glasi: „nenovčane transakcije između različitih izdavatelja ili unutar istog izdavatelja u slučaju statusnih promjena pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine.“ U članku 30. također se predlaže dopuna u stavku 23. koja se također tiče udjela u Fondu hrvatskih branitelja. U stavku 24. istog članka predloženo je da se umjesto formulacije, kapitalni gubici mogu se dobiti samo od dohotka od kapitala koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini, predlaže se umjesto formulacije dohotka od kapitalnih dobitaka u biti uzme ukupan dohodak od kapitala.

Drugi amandman HGK odnosi se na članak 23. gdje se predlaže dopuna stavka 10. na način da obveza za plaćanjem predujma nastaje 8 dana od isplate primitka a ne istodobno s isplatom primitka, jer je potrebno dodatno vrijeme za operativno provođenje obračuna i isplate.

- Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak utjecat će na smanjenje prihoda jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kao primjer je istaknut grad Osijek gdje se procjenjuje smanjenje na razini od 27 milijuna kuna i to izvornih sredstava koji su bili nenamjenska sredstva a koristila su se za sve namjene. Potrebno je pomoći jedinicama lokalne uprave na način da se ide u određenu izmjenu ( širinu) zakonskih rješenja kojima bi se omogućilo da se mogu nenamjenski koristiti do sada namjenski prihodi jer sve jedinice lokalne uprave u Hrvatskoj imati će jedan snažan udar u idućoj godini, s osnova ovoga Zakona, koji će prema procjenama kompenzirati na način  da će ići sa povećanjem cijene komunalnih usluga. Naime, tih 1,8 milijardi kuna manjka mora se iskompenzirati povećanjem cijena komunalnih usluga što će sigurno dovesti do toga da građani Republike Hrvatske neće osjetiti povećanje plaća jer će istovremeno ići povećanje komunalne naknade, cijene vrtića i svih onih drugih usluga koje jedinice lokalne i područne (regionalne) uprave pružaju svojim građanima. U vezi uvođenja novog poreza na prihod od kamata od štednje, iznijeto je mišljenje da bi taj prihod trebalo prepustiti jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave s čime bi se dijelom kompenzirao ovaj udar koji slijedi u idućoj godini s osnova ovoga Zakona.
 
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da će Vlada Republike Hrvatske uskoro predložiti kompenzacijske mjere kojima će se ublažiti udar koji očekuju jedinice lokalne uprave. Članovi Odbora se nisu izjašnjavali o prijedlogu amandmana HGK iz razloga što su kasno upućeni Odboru pa ih nisu mogli temeljitije proučiti, ali su preporučili predstavnicima Vlade Republike Hrvatske da ih razmotri i eventualno predloži kao amandmane Vlade Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.
    

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 11. studenoga 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. listopada 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       
                 
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da je Europska komisija krajem siječnja 2014. godine pokrenula korektivnu proceduru prekomjernog deficita za Republiku Hrvatsku čiji je cilj u najkraćem razumnom roku dostići predviđene razine potrebno je poduzeti mjere radi smanjenja rashoda državnog proračuna Republike Hrvatske. Jedna od ušteda koje je moguće ostvariti jest i smanjenje troškova tiskanja rješenja kojima se osiguranicima obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja utvrđuje obveza doprinosa za njihovo osobno osiguranje. Za očekivat je da će broj tiskanih rješenja koji je u 2013. godini iznosio 207.349, nakon stupanja na snagu ovoga Zakona smanjiti na otprilike 82.000 rješenja koja bi se tiskala u 2016. godini i sljedećim godinama. S tog osnova očekuje se ušteda od otprilike 3.125.000,00 kuna u 2016. godini. Osim navedenog, odredbama ovoga Prijedloga zakona uređuje se pitanje obveze doprinosa za zapošljavanje poslodavcima koji sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom imaju obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, na način da će se brisati odredba prema kojoj su poslodavci- obveznici plaćanja posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, doprinos za zapošljavanje plaćali po stopi od 1,6%. Na ovaj način svim poslodavcima, neovisno o tome da li su obveznici zapošljavanja osoba s invaliditetom prema odredbama posebnog zakona, propisuje se jedinstvena stopa za obračun doprinosa za zapošljavanje od 1,7%. Također se predlaže urediti pitanje obveze doprinosa za mlade osobe do 30 godina života s kojima poslodavac sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme, na način da taj poslodavac neće imati obvezu obračunavanja doprinosa na osnovicu, odnosno doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprinosa za zaštitu zdravlja na radu i doprinosa za zapošljavanje i to u razdoblju do 5 godina od početka zaposlenja
              
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje 
     

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA
     

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.
    

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 11. studenoga 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o igrama na sreću, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. listopada 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Udruge sportskih kladionica i BOLUS d.o.o. za sportsko klađenje u kojem se, osim ostalog, poziva da se još jednom razmotri uvođenje poreza na sve dobitke odnosno izostavljanja neoporezivog iznosa od 750,00 kuna, jer će se na taj način još više smanjiti uplata a time i ukupni iznos od ostvarene naknade u državnom proračunu.       
               
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da su predmetne izmjene  Zakona inicirane kao jedna od mjera za smanjenje deficita državnog proračuna Republike Hrvatske u cilju osiguranja održivosti javnih financija. S osnova oporezivanja dosada neoporezivih dobitaka od igara klađenja u iznosu od 750,00 kuna poreznom stopom od 10%, odnosno oporezivanja tom stopom svih dobitaka od igara klađenja u iznosu do 10.000,00 kuna planiraju se dodatni fiskalni prihodi u državnom proračunu Republike Hrvatske u 2015. godini u iznosu od 165.000.000,00 kuna. Naime, ovim Prijedlogom zakona predlaže se da se porez na dobitke plaća na sve dobitke od igara klađenja i to na način da se na ostvarene dobitke u iznosu do 10.000,00 kuna plaća po stopi od 10%, na dobitke iznad 10.000,00 kuna do 30.000,00 kuna po stopi od 15%, na dobitke iznad 30.000,00 kuna do 500.000,00 kuna po stopi od 20%, te na dobitke iznad 500.000,00 kuna po stopi od 30%. Predmetnim izmjenama Zakona nisu obuhvaćene zakonske odredbe koje reguliraju oporezivanje dobitaka od lutrijskih igara (instant i ekspres lutrija, srećke) stoga, od plaćanja poreza na dobitke od lutrijskih igara i dalje će ostati izuzeti dobici ostvareni u iznosu do 750,00 kuna.
   
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Upozoreno je na činjenicu da se ništa ne poduzima u vezi zabrane rada inozemnim Internet kladionicama na kojima se igrači mogu nesmetano kladiti, niti se vodi računa o njihovom nesmetanom reklamiranju u svim medijima u Republici Hrvatskoj što je također zabranjeno, dok ujedno takvi priređivači ne plaćaju nikakve poreze. Na takav način se stvara nelojalna konkurencija od koje država ne štiti domaće licencirane priređivače klađenja.
- Izraženo je nepovjerenje u vezi podataka koje su dani na primjeru Rumunjske gdje su zbog  ukidanja neoporezivog iznosa dobitaka od klađenja koji je iznosio 170 eura, pale uplate tj. prihodi od klađenja od 47,3% na godišnjoj razini, a to je prema iznijetom mišljenju gotovo nemoguće da će iz navedenih razloga pola ljudi prestati se kladiti.
- Prijedlog ovoga zakona treba podržati jer je to jedna od mjera za smanjenje deficita državnog proračuna Republike Hrvatske u cilju održivosti javnih financija. Oporezivanje dobitaka od igara klađenja ostvarenih u iznosu od 750,00 kuna planiraju se dodatni fiskalni prihodi u državnom proračunu Republike Hrvatske u 2015. godini u iznosu od 165.000.000,00 kuna.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da Zakon o igrama na sreću je zakon u koji se ne ugrađuje Direktiva EU, ali on podliježe prethodnoj notifikaciji u EU. U ovom trenutku cjeloviti Zakon o igrama na sreću u kojem su predviđene aktivnosti glede blokiranja Internet stranica onih koji neovlašteno priređuju igre na sreću i drugih prijedloga je u postupku notifikacije u EU. Taj Zakon se ne može donijeti bez odobrenja Europske komisije. Jedino što možemo uređivati u tom Zakonu to su fiskalna pravila jer to je uvijek u domeni svake države članice.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 11. studenoga 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Europske komisije u ime Europske unije i Vlade Republike Hrvatske kojim se mijenja i dopunjuje Višegodišnji sporazum o financiranju 2007. – 2012. sklopljen 4. studenoga 2013., s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. listopada 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       
                 
Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da je osnovni cilj ovoga Zakona da se odredi osnova za bespovratno korištenje financijskih sredstava koja će se koristiti u okviru programa IPA-komponenta V. – Ruralni razvoj, dodatno i za 2013. godinu za Republiku Hrvatsku. Ukupna vrijednost EU sredstava za realizaciju programa IPA – komponenta V. – Ruralni razvoj u razdoblju 2007. – 2012. godine iznosi 129.896.938 eura. Obvezno učešće Republike Hrvatske u realizaciji navedenog Programa osigurava se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2014. godinu ukupno 250.000.000,00 kuna (1.113.750,00 kuna odnosi se na izvor 11; 61.386.250,00 kuna na izvor 12 i 187.500.000,00 kuna na izvor 51). U projekcijama za 2015. i 2016. godinu planiran je po svakoj pojedinoj godini ukupan iznos od 280.000.000,00 kuna (od toga 70.000.000,00 na izvoru 12, a 210.000.000,00 kuna na izvoru 51), na razdjelu državnog proračuna Republike Hrvatske ministarstva nadležnog za poljoprivredu.

Odbor je podržao predmetni Zakon i odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU EUROPSKE KOMISIJE U IME EUROPSKE UNIJE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE KOJIM SE MIJENJA I DOPUNJUJE VIŠEGODIŠNJI SPORAZUM O FINANCIRANJU 2007. – 2012. SKLOPLJEN 4. STUDENOGA 2013.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 11. studenoga 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. listopada 2014. godine. dbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       
                 
Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da se ovim Izmjenama i dopunama Zakona pristupilo prvenstveno zbog prijenosa nove Direktive Europske unije 2013./14/EU i daljnjeg usklađenja pravnog okvira poslovanja otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom s europskom praksom. Cilj Direktive 2013/14/EU je smanjenje prevelikog oslanjanja ulagatelja, ali i društava za upravljanje fondovima (UCITS), na kreditne rejtinge prilikom ulaganja u dužničke financijske instrumente, a da pri tom ne provode vlastite procjene kreditne sposobnosti izdavatelja takvih dužničkih financijskih instrumenata. S tim u vezi predlaže se da društvo za upravljanje ili društvo za investicije koristi proces upravljanja rizicima koji u svakom trenutku omogućuje praćenje i mjerenje pozicijskog rizika koji u svakom trenutku omogućuje praćenje i mjerenje pozicijskog rizika i doprinosa pozicija sveukupnom profilu rizičnosti portfelja UCITS-a.

Države članice EU dužne su odredbe Direktive 2013/14/EU uskladiti s nacionalnim zakonodavstvom do 21. prosinca 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTVORENIM INVESTICIJSKIM FONDOVIMA S JAVNOM PONUDOM

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.
    

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 11. studenoga 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. listopada 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       
                 
Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da se ovim Izmjenama i dopunama Zakona pristupilo prvenstveno zbog prijenosa nove Direktive Europske unije 2013./14/EU i daljnjeg usklađenja pravnog okvira poslovanja alternativnih investicijskih fondova s europskom praksom. Na taj način će se pravno urediti sigurnost i stabilnost poslovanja alternativnih investicijskih fondova u svrhu daljnje zaštite interesa ulagača i imatelja udjela, a time i promicanja i očuvanja povjerenja u tržište kapitala, odnosno stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske. Cilj Direktive 2013/14/EU je smanjenje prevelikog oslanjanja alternativnih investicijskih fondova na kreditne rejtinge prilikom ulaganja u dužničke financijske instrumente a da pritom ne provode vlastite procjene kreditne sposobnosti izdavatelja takvih dužničkih financijskih instrumenata. Države članice EU dužne su odredbe Direktive 2013/14/EU uskladiti s nacionalnim zakonodavstvom do 21. prosinca 2014. godine.
             
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ALTERNATIVNIM INVESTICIJSKIM FONDOVIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.
    

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 77. sjednici održanoj 15. listopada 2014. godine, Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od  29. kolovoza 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, ( Klasa: 022-03/14-07/335; Urbroj: 50301-05/16-14-8) u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da nema primjedbi na Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2013. godinu.
               
Nakon uvodnog obrazloženja zamjenice predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Budući je prošli tjedan na Gospodarsko-socijalnom vijeću predstavljan Nacrt prijedloga Zakona o uvođenju poreza na kapitalnu dobit, postavljeno je pitanje kakve su reakcije tržišta i kakvo je mišljenje HANFA-e o tom potezu Vlade Republike Hrvatske? U vezi provedbenih propisa HANFA-e u uvodnom obrazloženju kazano je da HANFA u stvari pokušava pojednostaviti zahtjeve koji se na sudionike stavljaju a proizlaze iz Direktiva EU. U vezi s tim iznijeta je konstatacija da u dijelu regulative o alternativnim investicijskim fondovima je naša regulativa u pojedinim dijelovima stroža nego što to propisuje Direktiva EU. S obzirom da postoji značajan višak prihoda nad rashodima HANFA-e za 2013. godinu postavljeno je pitanje da li će HANFA smanjiti teret na subjekte nadzora s osnova naknada i drugih troškova koje plaćaju subjekti nadzora?

U vezi prvog pitanja predstavnica HANFA-e istaknula je da HANFA nije bila konzultirana niti pozvana da sudjeluje na Gospodarsko-socijalnom vijeću gdje je predstavljen navedeni Nacrt prijedloga Zakona tako da ga ne može komentirati. U vezi olakšavanja provođenja propisa subjektima nadzora, naravno da se provode odredbe Uredbi i Direktiva EU. Međutim, kod nekih Direktiva EU ostavlja se mogućnost državi članici da ipak procijeni, s obzirom na okolnosti na samom tržištu, određeni manevarski prostor. Kod Uredbi EU nema nikakvih odstupanja one se u cijelosti prenose u pravni sustav Republike Hrvatske. U vezi viška prihoda nad rashodima u 2013. godini u iznosu od 12 milijuna kuna, u odnosu na 2012. godinu kad je taj iznos bio 3 milijuna kuna, predstavnica HANFA-e istaknula je da je uzrok velike oscilacije viška prihoda taj što je vrlo teško projicirati na precizan način kako će se kretati osnovice na temelju kojih se obračunava i ubire naknada. Kao primjer istaknula je mirovinske fondove koji ulažu u različite financijske instrumente, kako u zemlji tako i u inozemstvu pa je teško projicirati s velikom preciznošću kako će se kretati prinosi na tržištu kapitala u idućoj godini. Naime, postoji cijeli aspekt društveno političkih i ekonomskih parametara koji utječu na kretanje vrijednosti financijskih instrumenata a koji su dosta volativni i koji zapravo onemogućavaju preciznije računanje imovine, a bilo bi neoportuno svake godine mijenjati te postotke u Pravilnicima HANFA-e, jer bi se tada reklo da tu nema pravne sigurnosti da se jedne godine naplaćuje naknada od pola posto a druge od jedan posto zbog toga što se očekuje da će biti negativna kretanja na tržištu kapitala.

- Iznijeto je mišljenje da je u Godišnjem izvješću o radu HANFA-e za 2013. godinu iznijeto samo ono što je pozitivno, a što je u proteklom razdoblju HANFA u okviru svojih ovlasti obavila. Međutim, o propustima i negativnostima u radu HANFA-e nema niti riječi. U vezi navedenog mišljenja istaknuto je nekoliko detalja. Naime, između ostalog u ovlastima HANFA-e je da prvenstveno nadzire financijsko tržište i da vodi računa o stabilnosti financijskog tržišta poglavito kad je riječ o tržištu kapitala. Istaknuto je da ima više slučajeva u kojima pri primjeni Zakona o preuzimanju dioničkih društava, HANFA je svojim neaktivnostima i zbog nepridržavanja zakonom utvrđenih rokova prouzročila potencijalnim investitorima, bilo da investiraju u vrijednosne papire, bilo da investiraju u neka prava ili nešto treće, gospodarsku štetu. Naime, po zakonu dužna je u roku od 14 dana odgovoriti zainteresiranome subjektu na zahtjev o objavi preuzimanja određenih dioničkih društava kojim eventualni stjecatelj poziva dioničare da pod određenim uvjetima mogu otuđiti svoje dionice. Naravno da HANFA ima tu ključnu ulogu, ne samo nadzora, nego i izdavanja akta kojim odobrava ili ne odobrava eventualnom stjecatelju poduzimanje takvih radnji, dakle objave preuzimanja. Ne samo da se HANFA u određenim slučajevima nije pridržavala roka od 14 dana, nego je čak u nekim slučajevima proteklo i nekoliko mjeseci prije nego što je HANFA izdala akt kojim odobrava ili ne odobrava objavu preuzimanja. Naravno da je zahtjev upućen HANFA-i sadržavao sve ono što zakon propisuje, od vrijednosne dokumentacije za potencijalno stjecanje tih društava kao i ostalu prateću dokumentaciju. U predmetnom Godišnjem izvješću iznijeti su podaci o pokrenutim prekršajnim postupcima za razdoblje od 2006. do 2013. godine, u kojima je između ostalog navedeno da je u 2012. godini pokrenuto 27, u  2013. godini 30 prekršajnih postupaka, a da je u jednom postupku došlo do obustave postupka. Postavljeno je pitanje iz kojih razloga je došlo do obustave postupka, da li zbog propusta HANFA-e ili nekih drugih razloga? HANFA za svoj rad odgovara Hrvatskome saboru, ali iznijeto je mišljenje da bi bilo dobro kad bi zbog nečinjenja zakonom propisanih radnji, unutar HANFA-e, bili konkretno sankcionirani oni koji su svojim propustima u činjenju zakonom propisanih radnji prouzročili nekom pravnom subjektu ili fizičkoj osobi štetu. Na navedene konstatacije i pitanja zatražen je odgovor od predstavnice HANFA-e.

Predstavnica HANFA-e istaknula je da HANFA postupa sukladno odredbama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, kao i po Zakonu o upravnom postupku. U kontekstu pitanja da HANFA nije pravovremeno odgovorila na zahtjev o objavi preuzimanja dioničkog društva načelno je odgovoreno da HANFA radi svoj posao, ne osvrćući se ni na jedan pojedinačni slučaj, a strogo se pridržava rokova koji su propisani Zakonom o upravnom postupku koji govori u kojim okolnostima i ovisno o određenoj situaciji je određeni rok propisan. Predstavnica HANFA-e iznijela je svoje uvjerenje da je postupano u svakom postupku unutar zadanih rokova, a vezano uz navedenu obustavu postupka obvezala se da će Odboru dostaviti pisani odgovor. Članovi Odbora su zatražili da HANFA dostavi Odboru analizu svih zaprimljenih predmeta (kad je predmet zaprimljen, da li ima svu potrebnu dokumentaciju, kad je odgovoreno)  koji se odnose na tržište kapitala i o tome pisano izvijesti Odbor do rasprave na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora, o predmetnom Godišnjem izvješću.

- U 2013. godini HANFA je u svom radu napravila dodatni iskorak vršeći i nadzor potencijalnih rizika. Obzirom da se vrši nadzor i nad subjektima nadzora koji su vrlo osjetljivi, posebno mirovinski fondovi, postavljeno je pitanje da li je HANFA u prethodnom razdoblju uočila neke rizike i upozorila subjekte nadzora na te rizike? Predstavnica HANFA-e odgovorila je da što se tiče nadzora nad mirovinskim fondovima on je obavljan u vrijeme starog Zakona o  mirovinskim fondovima, a sada se počeo obavljati nadzor prema odredbama novog Zakona o obveznim mirovinskim fondovima. U novom Zakonu je napravljen kvantni skok. Procijenili smo da je veličina mirovinskih fondova od sistemskog rizika za hrvatsko tržište ukoliko bi došlo do nekakvih nepropisanih radnji, stoga smo napisali puno preciznije, konkretnije, način obavljanja investicijskih procesa, nadzor nad investicijskim procesima, što u prethodnom razdoblju uopće nije postojalo. Propisali smo i pitanje upravljanja rizicima sa konfliktom interesa, pojačali smo odgovornost članova Nadzornih odbora, da ne bi došlo do situacije da postoje određeni konflikti u percepciji Uprave kako treba upravljati imovinom fondova pažnjom dobrog gospodarstvenika, u odnosu na interese pojedinačnih vlasnika koji mogu biti maksimiziranje njihove dobiti. Znači to je nova platforma po kojoj sada radimo i u tom smislu nadzori koje smo sada proveli u zadnja tri kvartala ne ukazuju na nikakve značajne manjkavosti.

- Postavljeno je i pitanje da li HANFA neposrednim nadzorom obuhvati sva društva u roku od dvije ili tri godine, te kako se prate preporuke i rješenja za otklanjanje uočenih nepravilnosti? Osim toga uočeno je da određeni broj predstavki HANFA-i dolazi zbog nerazumijevanja uvjeta pojedinih ugovornih odnosa, što u prijevodu znači da je rad na informiranju korisnika usluga i dalje izuzetno bitan. Navedena konstatacija nadovezana je i na odredbe Zakona o potrošačkom kreditiranju i obvezu, u tom segmentu, banaka da u ugovorima ne bi trebalo biti onih malih sitnih slova koji često sadrže vrlo bitne odredbe ugovora. Postavljeno je pitanje da li HANFA radi na dodatnom informiranju korisnika financijskih usluga kako bi im bili što jasniji propisani uvjeti pojedinih ugovornih odnosa? Predstavnica HANFA-e odgovorila je da se obavljanje neposrednog nadzora kod svih subjekata nadzora, vrši bar jednom u tri godine, a ovisno o tome što pokazuju nalazi neposrednog nadzora kod pojedinih subjekata tada se kod pojedinih subjekata neposredan nadzor provodi i češće, ovisno o stupnju nekih nepravilnosti i mogućih nezakonitosti. Što se tiče pitanja kako se prati ispunjavanje preporuka i rješenja naglasila je da je uveden sustav koji omogućuje da se u svakom trenutku vidi koji je status pojedinog subjekta nadzora i različitih komunikacija sa njim, te ovisno o tome što je u samoj preporuci ili rješenju propisano. Znači u nekim od tih dokumenata propišemo u kojem roku se mora uskladiti, tada se prati istek tog roka i provjerava da li je usklađivanje izvršeno sukladno uputama iz rješenja ili našim preporukama. U vez pitanja predstavki i razumijevanju korisnika ili potrošača, istaknula je da se angažman HANFA-e očituje na način da je kroz ovu godinu unutar HANFA-e pokrenuta izrada nacrta različitih brošura koje imaju za cilj pojašnjavanje odredbi vezano uz različite financijske usluge. Svaki od pet sektora (Osiguranje, Leasing, Faktoring, Tržište kapitala, Investicijski i mirovinski fondovi) je dobio zadatak da napravi jednu brošuru koja bi bila čitka, razumljiva prosječnom korisniku tih usluga, navedene brošure su još u postupku donošenja. Drugi način informiranja nalazi se na web stranicama HANFA-e gdje se nalaze određene brošure i odgovori na česta pitanja, te telefonski brojevi na koje se korisnici mogu javljati. Što se tiče samih ugovora koje korisnici usluga potpisuju, HANFA je imala kontakte sa subjektima nadzora gdje ih je upozorila da ti dokumenti i ugovori trebaju biti jednostavnije pisani kako bi ih korisnici mogli u potpunosti razumjeti. HANFA je član Nacionalne skupine za financijsku pismenost gdje je davala svoje komentare i viđenja što bi trebalo napraviti u cilju tzv. opismenjavanja financijskih korisnika.
        
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova ( 5 glasova „za“ 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan),  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 
                

ZAKLJUČAK 

1. Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković,dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 77. sjednici održanoj 15. listopada 2014. godine, Konačno izvješće o obavljenim poslovima i sredstvima utrošenim za Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 44. stavka 4. Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine „Narodne novine“ broj 92/10), dostavio Državni zavod za statistiku, aktom od 8. rujna 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Izvješću, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnog radnog tijela.
     
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske ( Klasa: 022-03/14-12/48, Urbroj: 50301-05/18-14-9, od 9. listopada 2014.) u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru prihvaćanje predmetnog Konačnog izvješća, ali ukazuje da je u predmetnom Konačnom izvješću potrebno na stranici 4. ("Metodologija i popisni obrasci", prvi paragraf) navesti pune nazive Uredbi i to Uredba (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. godine o popisu stanovništva i stanova (SL L 218, 13.8.2008.) i Uredba Komisije (EZ) br. 1201/2009 od 30. studenoga 2009. godine o provedbi Uredbe (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o popisu stanovništva i stanova u pogledu tehničkih specifikacija tema i njihovih rasčlanjivanja (SL L 329, 15.12.2009.).
     
U uvodnom izlaganju Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku istaknuo je, osim ostalog, da je Državni zavod za statistiku na temelju Zakona o Popisu 2011. pripremio, organizirao i proveo Popis 2011. u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom obrane, Ministarstvom pravosuđa i Državnom geodetskom upravom koji su u pripremi, organizaciji i provedbi Popisa sudjelovali unutar svojih nadležnosti. Popis 2011. proveden je prema Metodološkim uputama koje su potpuno usklađene s međunarodnim statističkim standardima. Popisivanje na terenu, u kojem je ukupno angažirano više od 17,5 tisuća sudionika, provedeno je u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011. godine. Obrada popisnih podataka nije provedena planiranom dinamikom jer je zapošljavanje djelatnika potrebnih za obradu popisnih podataka izostalo u 2011. godini iz razloga što Vlada Republike Hrvatske, unatoč traženja Državnog zavoda za statistiku, nije donijela Odluku o davanju suglasnosti Državnom zavodu za statistiku za prijam državnih službenika na određeno vrijeme iako su sredstva za zapošljavanje navedenih zaposlenika bila osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2011. godinu. Navedenu Odluku Vlada

Republike Hrvatske donijela je u travnju 2012. tako da je obrada popisnih podataka u punom opsegu započela tek sredinom 2012. godine. Unatoč navedenom Državni zavod za statistiku konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. objavio je u skladu s rokovima UN-a i Eurostata tako da zakašnjeli početak obrade ni na koji način nije utjecao na međunarodne obveze Republike Hrvatske. Za financiranje poslova Državnog zavoda za statistiku u Popisu 2011. utrošeno je ukupno 103.642.335,87 kuna. Troškovi geodetske uprave vezani za Popis 2011., iznose 13.432.083,55 kuna, tako da sveukupni troškovi Popisa 2011. iznose 117.074.419,43 kuna.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Prvi podaci iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova već su prezentirani hrvatskoj javnosti u lipnju 2011. godine, dakle praktički dva mjeseca iza završenog Popisa, a ipak ostaje dojam u javnosti da se Popis jako otegnuo. Iz predmetnog Konačnog izvješća razvidno je da je zapravo prošlo gotovo godinu dana od trenutka kada se završio Popis do trenutka kada se počela raditi ozbiljna obrada podataka i to upravo iz razloga što prethodna Vlada RH je imala određenih dilema kako uopće zaposliti određeni broj ljudi potrebnih za dodatan unos i obradu podataka, dok je aktualna Vlada RH donijela Odluku da se ide na zapošljavanje 400 ljudi po modelu javnih radova. Naglašeno je da je zapravo napravljena velika ušteda, oko 50 milijuna kuna, u odnosu na projiciranu svotu osiguranu u državnom proračunu, s tim da je bitno smanjen broj ljudi koji su radili na terenu, prije svega popisivači. Ukupan trošak za 2011. godinu je bio manji nego što je bio za 2001. godinu i to je za svaku pohvalu. Postavljeno je pitanje da li je bolje da se sada postigao navedeni financijski efekt s osnova navedene uštede, zbog toga što je smanjen broj popisivača ili bi bilo ipak bolje zadržati veći broj popisivača?

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku odgovorio je da je ključna razlika između 2001. i 2011. godine bila upravo u trajanju Popisa. Naime, 2001. godine je Popis trajao dva tjedna i zbog toga je trebao znatno veći broj popisivača nego što je to bilo u slučaju 2011. godine. Najviše se zapravo štedjelo na promidžbi, što nije baš idealno. Naime, Državni zavod za statistiku je pripremio cjelokupnu promidžbu Popisa ali se u zadnji trenutak od toga odustalo, tako da se Popis nije adekvatno prezentirao u medijima i moglo se puno bolje komunicirati čemu Popis služi kao i njegova provedba. U kasnijoj fazi vjerojatno ne bi bilo ovih poteškoća oko same komunikacije, zbog koje se zapravo ostavlja dojam da je cijeli posao gotovo drastično kasnio iako to nikako nije slučaj.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK 

1. Prihvaća se Konačno izvješće o obavljenim poslovima i sredstvima utrošenima za Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, zajedno sa primjedbama Vlade Republike Hrvatske iznijetima u pisanom mišljenju Vlade Republike Hrvatske od 9. listopada 2014. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurkovi,dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 77. sjednici održanoj 15. listopada 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Velikog Vojvodstva Luksemburga o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. rujna 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     
               
U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je, osim ostalog, da se ovim Ugovorom uređuju načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. Ugovorom se hrvatskim građevinskim i sličnim poduzećima omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u Velikom Vojvodstvu Luksemburgu, ako ti radovi traju kraće od 12 mjeseci. Oporezivanje dobiti od poslovanja općenito vrši država rezidentnosti društva, osim u slučajevima postojanja stalne poslovne jedinice. Hrvatskim društvima koja obavljaju međunarodni prijevoz robe između Republike Hrvatske i Velikog Vojvodstva Luksemburga, omogućuje se plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Republici Hrvatskoj. Ugovorom se snižavaju stope za pasivni dohodak u odnosu na postojeće stope propisane domaćim zakonima, tako da se kamate oporezuju stopom od 10% na izvoru, a naknade za autorska prava se oporezuju stopom od 5 % na izvoru. Pri oporezivanju dividendi utvrđena je stopa poreza po odbitku od 5 % ako je stvarni korisnik društvo (osim partnerstva) u čijem je izravnom vlasništvu najmanje 10 % kapitala društva koje isplaćuje dividendu, a u svim ostalim slučajevima predviđena je stopa poreza po odbitku od 15 %.
    
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje da li je Republika Hrvatska potpisala Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i imovinu sa svim članicama EU? Predstavnica Vlade Republike Hrvatske odgovorila je da navedeni Ugovor još nije potpisan samo sa Ciprom.
   
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje
    

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I VELIKOG VOJVODSTVA LUKSEMBURGA O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK I NA IMOVINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.
                                                                                                    

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 76. sjednici održanoj 24. rujna 2014. godine, Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2014. godine i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2014. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. rujna 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim Izvještajima kao matično radno tijelo.     

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je, osim ostalog, istaknuo da  kretanje bruto domaćeg proizvoda u prvom polugodištu 2014. godine ukazuje na nastavak naglašeno recesijskih kretanja iz prethodnih godina. Naime, Bruto domaći proizvod je u prvom tromjesečju 2014. godine na međugodišnjoj razini realno smanjen 0,4 % kao posljedica nastavka pada domaće potražnje. Smanjenju bruto domaćeg proizvoda najviše je pridonio uvoz roba i usluga koji je zabilježio realno povećanje od 2,5 %. Slijede bruto investicije u fiksni kapital, koje su u prvom tromjesečju 2014. ostvarile realno međugodišnje smanjenje od 3,6 %. U drugom tromjesečju 2014. ostvareno je realno smanjenje bruto domaćeg proizvoda od 0,8 % u usporedbi s istim razdobljem 2013. godine. U prvom polugodištu 2014. godine ukupni prihodi državnog proračuna ostvareni su u iznosu od 55,9 milijardi kuna, a zabilježili su međugodišnje povećanje od 6,9 %. Ujedno, ovako ostvareni prihodi čine 47,8 % godišnjeg plana. Prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu 2014. godine rezultat su gospodarskih kretanja te mjera koje su stupile na snagu uslijed odluke Europske komisije o uključivanju Republike Hrvatske u proceduru prekomjernog manjka, a u cilju smanjivanja istog. Prihodi poslovanja u prvom polugodištu 2014. godine ostvareni su u iznosu od 55,6 milijardi kuna ili 47,6 % godišnjeg plana, a zabilježili su međugodišnje povećanje od 6,6 %. Ukupni rashodi za 2014. godinu planirani su u iznosu od 130,7 milijardi kuna, od čega rashodi poslovanja u iznosu od 128,1 milijardu kuna i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 2,6 milijardi kuna. Izvršenje ukupnih rashoda državnog proračuna u prvih šest mjeseci 2014. godine iznosi 63,9 milijardi kuna što je 48,9 % planiranih rashoda za 2014. godinu. U odnosu na isto razdoblje 2013. godine došlo je do povećanja ukupnih rashoda u iznosu od 138,5 milijuna kuna ili 0,2 %. Ukupni rashodi poslovanja planirani su u Državnom proračunu za 2014. godinu u iznosu od 128,1 milijardu kuna, a u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. godine izvršeni su u iznosu od 63,2 milijarde kuna, što je 49,3 % godišnjeg plana. U strukturi ostvarenih rashoda poslovanja, za promatrano razdoblje, najveći udio (52,4 %) čine naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade, a slijede rashodi za zaposlene s udjelom od 17 %.

U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, manjak proračuna konsolidirane opće države u prvom polugodištu 2014. ostvaren je u iznosu od 6,7 milijardi kuna ili 2 % BDP-a. Manjak državnog proračuna iznosio je 8 milijardi kuna ili 2,4 % BDP-a, što je 3,4 milijarde kuna manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 255 milijuna kuna ili 0,1 % BDP-a. Proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji uključuje 571 jedinicu koje su u zadanom roku dostavile financijske izvještaje te županijske uprave za ceste, zabilježio je višak od 1 milijarde kuna ili 0,3 % BDP-a. Predstavnica ministarstva financija dodatno je  ukratko obrazložila Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2014. godine, te se posebno osvrnula na opis rizika zadovoljenja fiskalnog pravila za tekuću proračunsku godinu.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da posebno treba voditi računa o primjeni i korištenju pojedinih metodologija ESA, kako ne bi došlo do različitog tumačenja i prezentacije metodološki neusporedivih makroekonomskih podataka u pojedinim Izvještajima.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, većinom  glasova  ( 8 glasova „za“ i 1 glas „protiv“)  predložiti Hrvatskom saboru da donese

POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRVO POLUGODIŠTE 2014. GODINE

Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za prvo polugodište 2014. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za prvo polugodište 2014. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za prvo polugodište 2014. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za prvo polugodište 2014. godine.
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za prvo polugodište 2014. godine;

Sukladno članku 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članka 16. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:

POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA PRVO POLUGODIŠTE 2014. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković,dipl.oec., predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.  

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 76. sjednici održanoj 24. rujna 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o provedbi Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 2009. do 2014. između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. rujna 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakon kao matično radno tijelo.     

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je, između ostalog, istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje predmetni Memorandum koji predstavlja pravnu osnovu za financiranje projekata koje je Republika Hrvatska predložila u okviru Norveškog financijskog  mehanizma za razdoblje od 2009. do 2014. Pomoć Kraljevine Norveške u okviru financijskog mehanizma usmjerena je na: (1) dostojan rad i tripartitni dijalog, (2) program za nevladine organizacije i (3) program izgradnje kapaciteta i jačanje pravosuđa. Ukupna vrijednost Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 1.srpnja 2013. do 31.travnja 2014. godine iznosi 35.236.000,00 kuna. Vrijednost koja je predviđena darovnicom Kraljevine Norveške Republici Hrvatskoj iznosi 32.593.300,00 kuna, dok će ostatak iznosa osigurati tijela državne uprave u svojim proračunima. Ukupna vrijednost sufinanciranja iznosi 5.161.928,46 kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno, bez rasprave,  predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA O SUGLASNOSTI O PROVEDBI NORVEŠKOG FINANCIJSKOG MEHANIZMA ZA RAZDOBLJE OD 2009. DO 2014. IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I KRALJEVINE NORVEŠKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković,dipl.oec., predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 76. sjednici održanoj 24. rujna 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2009. do 2014. između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške, Islanda i Kneževine Lihtenštajna, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. rujna 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakon kao matično radno tijelo.     

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je, između ostalog, istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje predmetni Memorandum koji predstavlja pravnu osnovu za financiranje projekata koje je Republika Hrvatska predložila u okviru EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2009. do 2014. Financiranje projekata usmjereno je na sljedeće prioritete: (1) program za nevladine organizacije i (2) program lokalne i regionalne inicijative za smanjenje nejednakosti na nacionalnoj razini i promicanje socijalne uključivosti. Vrijednost koja je predviđena darovnicom Kraljevine Norveške, Kraljevine Lihtenštajn i Islanda Republici Hrvatskoj iznosi 35.427.500,00 kuna. Iznos sufinanciranja će osigurati tijela državne uprave, te lokalne samouprave i uprave u svojim proračunima. Ukupna vrijednost sufinanciranja iznosi 6.651.254,60 kuna, od čega će 2.277.394,60 kuna osigurati tijela državne uprave, a 4.373.860,00 kuna osigurat će Grad Šibenik.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno, bez rasprave,  predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA O SUGLASNOSTI O PROVEDBI EGP FINANCIJSKOG MEHANIZMA ZA RAZDOBLJE OD 2009. DO 2014. IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I KRALJEVINE NORVEŠKE, ISLANDA I KNEŽEVINE LIHTENŠTAJNA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković,dipl.oec., predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 75. sjednici održanoj 18. rujna 2014. godine, Konačni prijedlog zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. srpnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.    
                
U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je, razlike između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na prvo čitanje ovoga Zakona, a posebno se osvrnula i na primjedbe Odbora iznijete u prvom čitanju ovoga Zakona. Uvažavajući sve primjedbe i prijedloge Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, u Konačni prijedlog zakona unesene su sljedeće promjene i to: iz članka 2. stavka 1. brisane su vjerske zajednice iz popisa obveznika primjene odredbi Zakona, izuzev u dijelu koji se odnosi na dostavu izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava i financijski nadzor sredstava iz javnih izvora; Brisan je članak 33. kojim se propisivao iznos od 230.000,00 kuna prihoda ostvarenih tijekom jedne godine od obavljanja gospodarske djelatnosti kao granica iznad koje je za obavljanje gospodarske djelatnosti potrebno osnovati trgovačko društvo ili drugi oblik udruživanja koji nije neprofitni. Također je na traženje Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora dana detaljnija procjena fiskalnog učinka provođenja ovoga Zakona.
   
U raspravi na Odboru izraženo je zadovoljstvo činjenicom da je predlagatelj ovoga Zakona uvažio sve primjedbe i prijedloge Odbora iznijete u prvom čitanju ovoga Zakona. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je većinom glasova ( 9 glasova „za“ i  2 glasa „suzdržana“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O FINANCIJSKOM POSLOVANJU I RAČUNOVODSTVU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                      
PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 75. sjednici održanoj 18. rujna 2014. godine, Godišnje izvješće Financijske agencije za 2013. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji, dostavio Nadzorni odbor Financijske agencije, aktom od 25. srpnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvještaju kao matično radno tijelo. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske  (Klasa: 022-03/14-07/315, Urbroj: 50301-05/16-14-9) od 4. rujna 2014. godine, koja nema primjedbi na Godišnje izvješće Financijske agencije za 2013. godinu.
    
U uvodnom izlaganju predsjednica Uprave Financijske agencije istaknula je, osim ostalog, da je Financijska agencija u 2013. godini poslujući na dinamičnom tržištu i u recesijskom okruženju uspjela ostvariti najveći dio svojih poslovnih i društvenih ciljeva te ostvariti i poslovne rezultate koji su nadmašili prošlogodišnje. Poslovanje financijske agencije u 2013. godini se odvijalo u dva osnovna poslovna segmenta i to: poslovi za financijsku industriju i korporativne klijente, te poslovi za javni sektor i poslovi koji su obavljani temeljem javnih ovlasti. Svoju vodeću poziciju u poslovima izdavanja i upravljanja velikom količinom digitalnih certifikata, Financijska agencija je ojačala podrškom provedbi Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. U okviru uspostave Sustava centraliziranog obračuna plaća (COP) tijekom 2013. godine odrađeni su svi poslovi nužni za uvođenje institucija u sustav, a s krajem godine njih 473 bilo je spremno za obračun i obračunalo plaće iz COP-a. Također Fina je operativno radila i na provedbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi temeljem kojeg je zaprimljeno ukupno 5.824 predmeta u kojima je iskazano cca 53 milijarde kuna prijavljenih obveza te obuhvaćeno oko 45.000 radnika u tvrtkama koje su ušle u proces predstečajnih nagodbi. Ovi poslovi, uz stalne poslove podrške sustavu Državne riznice i REGOS-a, obilježili su poslovanje u segmentu poslova za javni sektor u 2013. godini. Svi poslovno zacrtani ciljevi FINA-e za 2013. godinu u globalu su ostvareni. Ukupne investicije za 2013. godinu iznosile su 67.561.103,00 kune i veće su za 39% u odnosu na 2012. godinu. Najviše je investirano u informatičku opremu. Financijska agencija je u 2013. godini ostvarila prihode u iznosu 825.217.398,00 kuna dok ukupno ostvareni rashodi iznose 748.831.8582,00 kuna. U usporedbi s ostvarenjem u prethodnoj godini prihodi i rashodi su veći za 6 %. Ovakvi rezultati imali su za posljedicu rezultat ostvarene bruto dobiti koja je u 2013. godini iznosila 76.385.541,00 kuna što je za 11 % više od ostvarenja prošle prethodne godine, a za 43 % više od ostvarene bruto dobiti 2011. godine.

 U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Zatraženo je objašnjenje što sadrži stavka –Ostala financijska imovina, u iznosu od 467,6 milijuna, kao i objašnjenje ulaganja u vrijednosne papire u iznosu od 10 milijuna kuna. Predsjednica Uprave Financijske agencije objasnila je da se stavka – Ostala financijska imovina, odnosi na slobodna financijska sredstva koja se, sukladno kreditnim politikama Financijske agencije, ulažu u novčarske fondove. Financijska agencija ima korporativno usvojene kreditne politike od strane Nadzornog odbora,  proceduru o plasmanu slobodnih novčanih sredstava i temeljem toga ulažu se slobodna novčana sredstva. U vezi pitanja glede ulaganja u vrijednosne papire u iznosu od 9.988.000,00 kuna, nije odgovoreno iz razloga što nije raspolagala sa Bilješkama vezanim uz predmetno Izvješće, te se obvezala dati naknadno odgovor na to pitanje.
- Iznijeta je konstatacija da je Financijska agencija u protekle tri godine ostvarila najpovoljnije financijske rezultate, dakle najvišu razinu dobiti, a u okviru toga naglašeno je da najveće zasluge za ostvarenje takvog financijskog rezultata ima prisilna naplata. Naime, iz Tabele – Struktura ostvarenih rashoda u posljednje tri godine razvidno je da su troškovi –Financijskih i izvanrednih rashoda i Ostali troškovi poslovanja drastično povećani i u odnosu na 2012. i u odnosu na 2011. godinu. Tako su Ostali troškovi povećani za 40%, a Financijski i izvanredni rashodi su povećani za čak 90%.
- Obzirom da je poznato da je Financijska agencija raspolagala, i još uvijek raspolaže, sa velikim brojem odmarališta, postavljeno je pitanje koja je sudbina tih odmarališta, budući se radi o velikoj i vrijednoj imovini?
  
Predsjednica Uprave Financijske agencije istaknula je da Financijska agencija nije registrirana za obavljanje djelatnosti u vezi korištenja odmarališta, a početkom 2012. godine dobila je i zabranu korištenja tih odmarališta. Nastojalo se komercijalizirati neke od tih objekata koji su tzv. samostojeći, jer Financijska agencija u nekim regijama posjeduje zgrade u kojima ima u prizemlju poslovnicu, a na katu su bili apartmani koje su nekad koristili zaposlenici Financijske agencije za odmor. Takvi apartmani se ne mogu dati na tržište, zbog sigurnosnih razloga, dok je za jedanaest samostojećih objekata raspisan natječaj i ponuđeno je turističkim tvrtkama da ih uzmu u najam. Navedeni natječaj je ponavljan četiri puta i na kraju se uspjelo iznajmiti samo jedan objekt, što znači da nije bilo velikoga interesa za najam tih objekata. Financijska agencija je iznajmila dosta poslovnih prostora, a najveći najmoprimac je Agencija za plaćanja u poljoprivredi koja koristi oko 4.800 kvadratnih metara. Naime, Europska komisija je tražila od navedene Agencije da ima svoju cjelovitu mrežu u Republici Hrvatskoj, a najbolju ponudu dala je Financijska agencija. Financijska agencija je uložila oko 1.800.000,00 kuna za uređenje nekih od iznajmljenih objekata. U Financijskoj agenciji se ubrzano radi na izradi Analize svih nekretnina s kojima Financijska agencija raspolaže, koja treba biti završena do kraja 2014. godine  u kojoj će, osim ostalog, biti ponuđeni i određeni prijedlozi upućeni Vladi Republike Hrvatske na razmatranje. U vezi postavljenog pitanja za izvanredne rashode, istaknula je da se oni najviše sastoje od neotpisane vrijednosti i od otuđene i rashodovane imovine. Financijska agencija zatražila je da se obavi revizija, upravo zbog vrijednosnog usklađenja imovine Financijske agencije koja nije napravljena još od 2006. godine, znači nije usklađena vrijednost imovine nekretnina u vlasništvu Financijske agencije sa stvarnim stanjem. Financijska agencija ima sporazum sa Ministarstvom financija gdje su podijeljene neke nekretnine još iz vremena Službe državnog knjigovodstva (SDK-a). Navedeni posao još nije završen do kraja, ali izražena je nada da će do kraja 2014. godine to biti završeno, paralelno sa navedenom Analizom svih nekretnina u vlasništvu Financijske agencije.

- U vezi poslovanja Financijske agencije sa stanovništvom, postoje određene primjedbe građana a to su npr.: na određene ovrhe (vodovoda, kanalizacije, čistoće) prema građanima u visini iznosa od 400,00 do 1000,00 kuna. Naime, na takve male iznose Financijska agencija naplaćuje neprimjereno visok iznos građanima od 250,00 kuna da bi skinula ovrhu i riješila probleme koje građani imaju s ovrhom. Također je istaknuto da Financijska agencija ne dopušta da se taj iznos plati u gotovini na blagajni Financijske agencije nego plaćanje se mora izvršiti putem tekućeg računa ili žiro računa. Skidanje ovrhe sa računa građana predugo traje, određena ovrha zbog relativno malog iznosa od 400,00 kuna povećava troškove građana za 250,00 kuna što je skupo i nepotrebno. Problem se javlja i u bankama koje zbog ovrhe od 400,00 kuna blokiraju građanima i devizne računa i sve druge račune, pa tako građanin koji se nađe u inozemstvu ne može raspolagati sa svojim novcem kojeg ima na računu. Navedene probleme trebalo bi pokušati riješiti i pojeftiniti i ubrzati postupak skidanja ovrhe posebno ako se radi o  tako mali iznosima.
 
- Također je upozoreno da postoji problem građana koji su primorani poreznu prijavu slati elektronskim putem preko Financijske agencije, dok su ranije tu prijavu ispunjavali na formularu u Poreznoj upravi. Naime, uočeno je da često nastaju problemi jer informacijski sustav Financijske agencije često pada što dovodi u teškoće građane koji žele uredno ispunjavati svoju poreznu obvezu informatičkim putem. Problem je i u tome što prosječan građanin ne može svaki mjesec ažurirati nove programe koje koristi Financijska agencija.
 
Predsjednica Uprave Financijske agencije istaknula je da Zakon o ovrhama decidirano propisuje ulogu Financijske agencije u ovršnom postupku i Financijska agencija je u tom slučaju čisti provajder. Ugovor je sklopljen, postoje javne ovlasti između Financijske agencije i Ministarstva pravosuđa. Propisana je procedura, hodogram aktivnosti tko što radi i na kraju sve završava u banci gdje se blokiraju računi. Pošto u ovrhama prijete tužbe u interesu je Financijske agencije da radi po utvrđenoj proceduri, jer se radi o velikim iznosima za odgovornu osobu u pravnoj osobi i za pravnu osobu u slučaju utvrđivanja nepravilnosti. Cjenik kojeg primjenjuje Financijska agencija je odobren od Ministarstva pravosuđa. Izrazila je sumnju da se naknada za manje iznose ovrha naplaćuje od strane Financijske agencije u iznosu od 250,00 kuna, ali obvezala se da će navedenu informaciju provjeriti.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova ( 8 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK 

1. Prihvaća se Godišnje izvješće Financijske agencije za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurkovi,dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 75. sjednici održanoj 18. rujna 2014. godine, Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne  agencije za 2013. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska energetska regulatorna agencija, aktom od 30. lipnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnim Izvješćima, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 21. kolovoza 2014. godine (Klasa:022-03/14-07/258, Urbroj: 50301-05/18-14-8), o predmetnom Izvješću u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2013. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2013. godinu, uz prijedlog da se, ukoliko su raspoložive analize i procijene, buduća izvješća detaljnije i kvalitetnije nadopune u području regulacijske sposobnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava s mjerama i mogućim scenarijima za rješavanje ograničavajućeg faktora za razvoj i realizaciju projekata proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

Uvodno je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije ukratko istaknuo, osim ostalog, da sukladno obvezama propisanim Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti Hrvatska energetska regulatorna agencija podnosi Hrvatskom saboru Godišnje izvješće za 2013. godinu. Godišnje izvješće sadrži informacije o poduzetim aktivnostima i postignutim rezultatima vezano za djelokrug poslova HERA-e te rezultate praćenja izvršenja obveza energetskih subjekata prema Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti, Zakonu o energiji, kao i drugim zakonima kojima se uređuju pojedina tržišta energije. Godišnje izvješće sadrži i analizu stanja energetskog sektora s pregledom razvoja energetskog tržišta i javnih usluga u energetskom sektoru Republike Hrvatske. Sastavni dio ovog izvješća je i Izvješće o ostvarenju proračuna HERA-e za 2013. godinu. Način financiranja HERA-e uređen je Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti, prema kojem HERA ima proračun čiji su prihod naknade za obavljanje poslova regulacije energetskih djelatnosti. HERA je samostalna u raspoređivanju svog proračuna radi ostvarivanja funkcije regulatora energetskih djelatnosti.

Zamjenica predsjednika Upravnog vijeća HERA-e istaknula je da su ukupni prihodi za 2013. godinu iznosili 29.879.350,00 kuna i za 14,22% su veći od prihoda 2012. godine. U strukturi ukupnih prihoda najznačajniji su prihodi od naknada za obavljanje energetske djelatnosti koji čine 89,56 % ukupnih prihoda. Ukupni rashodi u 2013. godini iznose 21.084.849,00 kuna i za 15,19 % su veći od rashoda u 2012. godini. U strukturi ukupnih rashoda glavninu rashoda čine rashodi za radnike ( plaće, doprinosi na plaće i ostali rashodi za radnike) 64,85 % ukupnih rashoda, dok materijalni rashodi čine 28,34 % ukupnih rashoda. HERA je u 2013. godini ostvarila višak prihoda nad rashodima u iznosu od 8.794.501,00 kuna. Prema mišljenju ovlaštenog revizora ( HLB Revidicion d.o.o. iz Varaždina) financijski izvještaji istinito i objektivno prikazuju u svim značajnim odrednicama, financijsko stanje HERA-e na dan 31. prosinca 2013. godine, te prihode i rashode poslovanja za 2013. godinu sukladno Uredbi o računovodstvu neprofitnih organizacija. Osim toga istaknula je i da je prilikom rasprave o prošlogodišnjem Izvješću HERA-e prihvaćena preporuka Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora da se višak sredstava od 38 milijuna kuna uplati u državni proračun. Naravno, to je učinjeno nakon što je donijeta Odluka Vlade Republike Hrvatske.

U raspravi na Odboru podržan je prijedlog Vlade Republike Hrvatske,da se buduća izvješća HERA-e detaljnije i kvalitetnije nadopune u području regulacijske sposobnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava s mjerama koje će omogućiti brži razvoj i realizaciju projekata proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Također je istaknuto da je u narednom razdoblju potrebno izvršiti potrebno kadrovsko ekipiranje HERA-e jer ulaganje u ljudske potencijale nije trošak već investicija koja će se kroz kvalitetan i stručni rad višestruko isplatiti.
               
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2013. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2013. godinu
   
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec. predsjednik Odbora.
                                                                                                  

PREDSJEDNIK  ODBORA    
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 75. sjednici održanoj 18. rujna 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o oporezivanju dohotka od štednje između Guernseya i Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. srpnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum kako bi se stvorio pravni temelj za provedbu Direktive 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od štednje u obliku isplata kamata u odnosima između Republike Hrvatske i Guernseya. Sporazumom se uređuje automatska razmjena informacija o dohotku od štednje u obliku isplata kamata izvršenih u jednoj ugovornoj strani stvarnim korisnicima, fizičkim osobama, koji su rezidenti u drugoj ugovornoj strani. Nadležno tijelo ugovorne stranke u kojoj isplatitelj kamata ima sjedište bit će u obvezi priopćiti informacije za sve isplate kamata izvršene u jednoj godini, najmanje jedanput godišnje u roku od šest mjeseci od isteka kalendarske godine, nadležnom tijelu druge ugovorne stranke u kojoj je prebivalište stvarnog korisnika.
   
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O OPOREZIVANJU DOHOTKA OD ŠTEDNJE IZMEĐU GUERNSEYA I REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                    
PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 75. sjednici održanoj 18. rujna 2014. godine, Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila sukladno odredbi članka 13. Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“, broj 73/08, 90/11, 133/12 i 80/13) Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, aktom od 18. lipnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnim Izvješćima, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 17. srpnja 2014. godine ( Klasa:022-03/14-07/243, Urbroj: 50301-05/18-14-10), u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da nema primjedbi na Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije za 2013. godinu.
               
Uvodno je predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije istaknuo, osim ostalog, da je Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) u 2013. godini radila na ostvarenju regulatornih ciljeva i načela na tržištima elektroničkih komunikacijskih i poštanskih usluga. Ciljevi i načela utvrđeni su Godišnjim programom rada HAKOM-a za 2013. godinu i obuhvaćaju promicanje tržišnog natjecanja, osiguravanje zaštite korisnika usluga te učinkovito upravljanje ograničenim  prirodnim dobrima kao što su radiofrekvencijski spektar i adresni i brojevni prostor. Posebni naglasci u radu stavljeni su na zaštitu tržišnog natjecanja, promicanje djelotvornih ulaganja i inovacija uz osiguravanje zaštite tržišnog natjecanja i poštivanja načela nediskriminacije, promicanje regulatorne predvidljivosti, sprečavanje diskriminacije u postupanju prema operatorima, osiguranje visoke razine zaštite korisnika te učinkovito upravljanje ograničenim prirodnim dobrima. Tržište poštanskih usluga u RH je početkom 2013. godine i formalno liberalizirano, a s 1. srpnja 2013. postalo je dio jedinstvenog tržišta EU. Davatelji poštanskih usluga ( prijavljeno je 23 davatelja) iskazali su u 2013. godini prihode u ukupnom iznosu od 1.426.100.267,00 kuna, koji su manji za približno 3% u odnosu na 2012. godinu.   
   
Ukupni prihodi HAKOM-a za 2013. godinu ostvareni su u iznosu od 106.271.386,00 kuna (od toga područje elektroničkih komunikacija ostvarilo je 102.609.419,00 kuna, a poštanske usluge ostvarile su 3.661.967,00 kuna). Ukupni rashodi ostvareni su u iznosu od 103.913.041,00 kuna (od toga područje elektroničkih komunikacija ostvarilo je 101.468.730,00 kuna, a poštanske usluge ostvarile su 2.444.311,00 kuna). Rezultat poslovanja HAKOM-a za 2013. godinu iznosi 2.358.345,00 kuna ( od toga elektroničke komunikacije su ostvarile 1.140.689,00 kuna, a poštanske usluge 1.217.656,00 kuna). Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija propisano je da se prihodi i rashodi iskazuju prema načelu nastanka događaja, neovisno o naplati ili plaćanju. Zakonom o elektroničkim komunikacijama propisano je da će HAKOM prenijeti višak prikupljenih sredstava u odnosu na godišnji financijski plan u sljedeću kalendarsku godinu. U izvanbilančnoj evidenciji  evidentiraju se prihodi proračuna RH iskazani kao potraživanje od korisnika, uz istovremeno iskazivanja obveza prema državnom proračunu. HAKOM samo fakturira ove naknade u korist državnog proračuna, a iznosi naknada se izravno uplaćuju u državni proračun. U 2013. godini ukupno je fakturirano 680.304.775,00 kuna u korist državnog proračuna, od toga 655.417.325,00 kuna (96 %) odnosi se na naknade za uporabu RF spektra. Ostalo se odnosi na naknade za adrese i brojeve i zakonske zatezne kamate. Prema evidenciji HAKOM-a u 2013. u državni proračun ukupno je uplaćeno 681.057.926,00 kuna. Naime, stara potraživanja koja se uplaćuju na račun HAKOM-a (2008. godina i ranije) i pogrešno doznačena sredstva državnog proračuna koja korisnici zabunom doznače na žiro-račun HAKOM-a, HAKOM redovito uplaćuje u državni proračun. U 2013. u državni proračun ukupno je transferirano 665.982,00 kuna. Povećanje dospjelih nenaplaćenih potraživanja dijelom je rezultat predstečajnih nagodbi koje su u tijeku.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Postavljeno je pitanje koliko je tržište poštanskih i telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj, koliko je poduzeća na tržištu poštanskih usluga, a koliko na tržištu komunikacijskih usluga? Drugo pitanje postavljeno je u vezi 172 zaposlenika u Agenciji, je li to optimalan broj za regulaciju tolikih poduzeća koja se nalaze na navedenim tržištima? Kao primjer iznijet je podatak da u Sloveniji jedna slična takva agencija ima 30 zaposlenih.
- Treće pitanje odnosilo se na stanje depozita u iznosu od 52.460.897,00 kuna, od kuda dolaze depoziti i kakav je njihov status ubuduće?
     
Predsjednik Vijeća HAKOM-a kazao je da bi volio znati koja je točno Agencija u sloveniji koja zapošljava 30 zaposlenih, jer takvu informaciju nema. Naime, trebalo bi uspoređivati regulatorno tijelo sa drugim regulatornim tijelom. HAKOM nije agencija nego regulatorno tijelo koje ima 172 zaposlenika, a nakon pripajanja Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga (HRTZU) broj zaposlenika je ostao isti. To je optimalan broj zaposlenih imajući u vidu činjenicu da HAKOM regulira tržište elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga, uvjeta gradnje, radio-televiziju i sada željezničke usluge. Što se tiče pitanja za depozite, istaknuo je da se radi programu potpora, radi se o natječajima koji su višemjesečni. Od raspisivanja natječaja određeni čimbenici na tržištu koji su dobili taj natječaj imaju rok od šest mjeseci da ga realiziraju i u tom razdoblju sasvim je gospodarski opravdano ta sredstva oročiti da se sačuva njihova vrijednost. U vezi broja poduzeća, odgovorio je da se  radi o davateljima poštanskih usluga kojih ima 23, a što se tiče čimbenika na tržištu telekomunikacijskih usluga odnosno, elektroničkih komunikacija, radi se o nekoliko stotina čimbenika. Davatelja usluga sa posebnom vrijednošću ima 287; egzisita 9 operatora na tržištu nepokretnih komunikacija; 3 operatora na tržištu pokretnih komunikacija, radi se o jednoj industriji koja zapošljava desetke tisuća zaposlenika. Nadalje, radi se o 182 radijska naknadnika, 30 televizijskih naknadnika i radi se o 555 jedinica lokalne i regionalne samouprave koji su također čimbenici na tržištu koje HAKOM regulira.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 9 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan) Hrvatskom saboru predložiti donošenje sljedećeg
           

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije za 2013. godinu
   
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec. predsjednik Odbora.
                                                                                                  

PREDSJEDNIK  ODBORA    
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 75. sjednici održanoj 18. rujna 2014. godine, Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2013. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. srpnja 2014.godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Izvješću kao zainteresirano radno tijelo.
               
Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da predmetno Izvješće obuhvaća ključne podatke o provedbi I, II i V komponente programa IPA, te Operativnih programa ''Promet'', ''Zaštita okoliša'', ''Regionalna konkurentnost'' i ''Razvoj ljudskih potencijala'' financijskim sredstvima strukturnih instrumenata Europske unije, polazeći od financijskih pokazatelja uspješnosti strukturnih instrumenata Europske unije, polazeći od financijskih pokazatelja uspješnosti apsorpcije pojedine komponente odnosno Operativnog programa, napose statusa ugovaranja, plaćanja i ovjeravanja, kao i automatskog opoziva sredstava EU, s posebnim osvrtom na trendove koji se mogu identificirati u odnosu na informacije o statusu provedbe pojedine komponente programa IPA odnosno Operativnog programa iz prethodnog izvještajnog razdoblja. Također, predmetno Izvješće sadrži i: sažeti pregled utvrđenih nepravilnosti u korištenju sredstava fondova Europske unije i poduzetih postupaka po istima; pregled osnovnih informacija o procesu procijene usklađenosti sustava s nacionalnim pravilima i pravilima EU za korištenje strukturnih instrumenata EU u RH za programsko razdoblje 2007. – 2013., kao i aktivnosti Radne skupine za fondove EU, provedene u predmetnom izvještajnom razdoblju; informacije o pripremama za korištenje Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) rezerviranih za Republiku Hrvatsku u programskom razdoblju 2014. – 2020.

U razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2013. godine Europska komisija je na račun Nacionalnog fonda doznačila iznos od 53,61 milijuna eura, što predstavlja 12,80 % od ukupno doznačenih iznosa od 418,03 milijuna eura od početka provedbe programa IPA. U predmetnom razdoblju ugovoreno je projekata u vrijednosti od 53,42 milijuna eura, odnosno 9,55 % od ukupno ugovorenih sredstava na dan 31. prosinca 2013. godine, koja iznose 559,47 milijuna eura, što čini 44,59 % ukupno dodijeljenog iznosa od 1.254,66 milijuna eura sredstava EU. Krajnjim korisnicima i ugovarateljima plaćeno je ukupno 76,63 milijuna eura, odnosno 20,61 % od ukupno plaćenog iznosa od početka provedbe koji iznosi 371,77 milijuna eura. Zaključno s 31. prosinca 2013. godine isplaćeno je 66,45 % ukupno ugovorenog iznosa od početka provedbe. Postotak ugovorenosti dodijeljenih sredstava po pojedinim komponentama programa IPA odnosno operativnim programima kretao se od 33,68 % do 70,10 %, a postotak isplaćenosti ugovorenih sredstava kretao se od 25,67 % do 83,52 %.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Iznijeta je primjedba da pojedini grafikoni u predmetnom Izvješću nisu dovoljno jasni i podaci iznijeti u njima ne omogućuju kvalitetnu raspravu. Kao primjer iznijet je Grafikon 16. na stranici 91 Izvješća u kojem je prikazan Grafički prikaz geografske rasprostranjenosti projekata u okviru shema dodjele bespovratnih sredstava Operativnog programa „Regionalna konkurentnost“ od početka provedbe do kraja izvještajnog razdoblja 31. prosinca 2013. Predloženo je da se navedeni grafikon prikaže zbog jasnoće u boji, ili da se napišu podaci po županijama kako bi se točno znalo što pripada svakoj županiji.
- Prilikom izrade ovakvog Izvješća koje obrađuje više godina napomenuto je da nije dobro isticati ni jednu godinu, iz jednostavnog razloga što se na takav način prezentacije dobije kriva slika. U vezi uspješnosti ili neuspješnosti korištenja sredstava EU fondova iznijeto je mišljenje da Hrvatska već ima veliki minus u 2016. godini jer velika sredstva neće moći povući jer neke stvari nisu odrađene. Predmetno Izvješće mora povući jasnu crtu između pretpristupnih fondova , kohezijskih  i strukturnih fondova, to su dvije sasvim različite stvari. Problem koji Hrvatska ima oko korištenja kohezijskih i strukturnih fondova i određene stvari koje nisu odrađene uzrokovat će veliki minus u 2016. i 2017. godini jer nećemo moći povući sredstva koja će nam biti na raspolaganju.
 
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske obvezala se da će do rasprave na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora o predmetnom Izvješću navedeni Grafikoni biti jasno prikazani. U vezi mišljenja da će korištenje sredstava kohezijskih i strukturnih fondova imati negativan predznak u 2016. i 2017. godini, istaknula je da Prognoze Vlade Republike Hrvatske pokazuju druge podatke koji upućuju da će korištenje sredstva iz kohezijskih i strukturnih fondova u 2016. godini imati pozitivan predznak.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 8 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) predložiti Hrvatskome saboru  sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2013. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik, mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 74. sjednici održanoj 8. srpnja 2014. godine, Konačni prijedlog zakona o faktoringu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. srpnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je razlike između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na ona iz Prijedloga zakona, te razloge zbog kojih su razlike nastale. U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Iznijeta je konstatacija da u svim rječnicima stranih riječi i financijskim leksikonima doslovno piše da je faktoring kratkoročno financiranje izvoznih ili uvoznih poslova. Stoga bi bilo primjereno, prema iznijetom mišljenju, da ovaj Zakon nosi naziv: Zakon o kratkoročnom financiranju izvoznih i uvoznih poslova.          
- Predstavnik Vlade Republike Hrvatske dodatno je obrazložio razloge zbog kojih nije prihvaćen prijedlog Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, iznijet u prvom čitanju ovoga Zakona, da se promjeni naziv ovoga Zakona tako da glasi „ Zakon o otkupu potraživanja – faktoringu“. Osim ostalog naglasio je da osnovni razlog neprihvaćanja proizlazi iz toga da je „ otkup potraživanja“ sadržajno širi pojam od pojma faktoringa. Otkup potraživanja podrazumijeva otkupe svih vrsta potraživanja, dospjelih i nedospjelih, dok faktoring predstavlja posebnu financijsku uslugu koja se sastoji u kontinuiranom otkupu isključivo nedospjelih potraživanja proizašlih s osnova isporuke dobara i/ili pružanja usluga. To znači da svaki otkup potraživanja nije ujedno i faktoring, a svrha ovoga Zakona jest regulirati poslove faktoringa, faktoring društava, nadzor faktoring društava i slično.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje    

ZAKONA O FAKTORINGU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                  
PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 74. sjednici održanoj 8. srpnja 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. lipnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     
                
U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Donošenjem ovoga Zakona omogućit će se primjena Smjernica EIOP-e te će nadzorno tijelo, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i društava za (re)osiguranje moći započeti pripreme za prijelaz na novi sustav obavljanja poslova osiguranja i reosiguranja sukladno Direktivi Solventnost II. Povećat će se iznosi temeljnog kapitala i jamstvenog kapitala te iznosi na temelju kojih se izračunava granica solventnosti društava za osiguranje zbog promjene tečaja, a kako bi odgovarali iznosima u odgovarajućim propisima Europske unije, koji su usklađeni s Europskim indeksom potrošačkih cijena koji objavljuje Eurostat. Ovaj Zakon uskladit će i iznose temeljnog i jamstvenog kapitala društava za reosiguranje sukladno Obavijesti Europske komisije o prilagodbi određenih iznosa utvrđenih u Direktivi o reosiguranju (2005/68/EZ) sukladno inflaciji.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je sa prijedlozima amandmana Hrvatske gospodarske komore (Klasa: 011-03/14-02/74, Urbroj: 311-08-14-01, od 4. srpnja 2014.) na članke 33., 37., 110., 112., 144. i 148. Konačnog prijedloga zakona. Hrvatsko aktuarsko društvo također je dostavilo Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora prijedlog amandmana na članak 33. Konačnog prijedloga zakona.
 
Nakon provedene rasprave o prijedlozima navedenih amandmana članovi Odbora su većinom glasova ( 4 glasa „za“ i 3 glasa „suzdržana“) odlučili da Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora prihvati prijedloge amandmana na članke 110.; 144. i 148. Konačnog prijedloga zakona, kao svoje amandmane.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je predložiti Hrvatskome saboru  donošenje    

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSIGURANJU

zajedno sa sljedećim amandmanima:
AMANDMAN I
U članku 110. stavak (7) mijenja se i glasi:
„(7) Nadzorno tijelo pravilnikom će detaljnije propisati sadržaj izvješća iz stavka 5. ovoga članka“.
Obrazloženje
Predlaže se da Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donese pravilnik kojim će se detaljnije propisati sadržaj izvješća kojim su društva za zastupanje u osiguranju i pravne osobe iz članka 250. stavak 4. ovog Zakona dužne izvještavati nadzorno tijelo.

AMANDMAN II
U članku 144. dodaje se stavak (5) koji glasi:
„(5) Društva za osiguranje dužna su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uspostaviti učinkovit sustav upravljanja u skladu s člankom 51. kojim je izmijenjen članak 92. stavak 4. ovoga Zakona.“
Obrazloženje
Predlaže se da se u članku 144. Konačnog prijedloga zakona propiše dodatni rok za uspostavu učinkovitog sustava upravljanja iz članka 51. ovoga Zakona a s obzirom na broj i opsežnost dokumenata koje je potrebno izraditi u okviru uspostave učinkovitog sustava upravljanja.

AMANDMAN  III
U članku 148. iza riječi „članka 75. ovoga Zakona kojim je dodan članak 157.b Zakona,“ dodaju se riječi „članka 110. ovoga Zakona kojim je dodan članak 248.a Zakona,“.
Obrazloženje
Sukladno prijedlogu amandmana na članak 110., korigira se i članak 148., na način da se dodaje predloženi pravilnik kojim će se detaljnije propisati sadržaj izvješća iz stavka 5. novog članka 248.a.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 74. sjednici održanoj 8. srpnja 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Program poboljšanja kvalitete i djelotvornosti pružanja zdravstvenih usluga, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. srpnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     
            
U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Program poboljšanja kvalitete i djelotvornosti pružanja zdravstvenih usluga. Program poboljšanja kvalitete i djelotvornosti pružanja zdravstvenih usluga obuhvaća 5 od 8 prioriteta iz Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. – 20120. koji su usmjereni na rješavanje glavnih reformskih izazova u zdravstvu, a to su: jačanje upravljačkih kapaciteta u zdravstvu; reorganizacija ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova; poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti; jačanje preventivnih aktivnosti; očuvanje financijske stabilnosti u zdravstvu. Ukupan iznos Zajma je 75.000.000,00 eura s tim da od ukupnog iznosa Zajma 90% sredstava je namijenjeno Ministarstvu financija, dok je 10% sredstava Zajma, odnosno 7.500.000,00 eura namijenjeno Ministarstvu zdravlja. Sredstvima Zajma koja su namijenjena Ministarstvu zdravlja financirala bi se tehnička pomoć u upravljanju planiranim intervencijama i njihovoj provedbi. Tek po donošenju ovoga Zakona i njegovoj objavi u Narodnim novinama Zajam će postati efektivan i sredstva se mogu koristiti.

U raspravi na Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora postavljeno je pitanje u što će Ministarstvo financija utrošiti 67,5 milijuna eura? Naime, kada se dižu krediti točno se zna struktura i način financiranja i takvi krediti nisu trošak kad se podižu, nego su trošak tek u trenutku kada se kredit vraća. Zato bi bilo dobro da se zna kako će sredstva koja pripadaju Ministarstvu financija biti utrošena i da li će na određeni način biti korištena za financiranje proračunskog deficita. Predstavnica Vlade Republike Hrvatske nije znala odgovoriti na postavljeno pitanje.
  
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“)  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje  
  

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA PROGRAM POBOLJŠANJA KVALITETE I DJELOTVORNOSTI PRUŽANJA ZDRAVSTVENIH USLUGA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                    
PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 74. sjednici održanoj 8. srpnja 2014. godine, Prijedlog zakona o zaštiti novčarskih institucija, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. lipnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.     
              
U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da se ovim zakonskim prijedlogom propisuju: mjere zaštite osoba i imovine u poslovnicama novčarskih institucija; mjere zaštite osoba i imovine pri korištenju uređaja za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti; mjere zaštite osoba i imovine prilikom distribucije gotovog novca i vrijednosti; mjere zaštite tajnosti osobnih i drugih podataka u novčarskim institucijama; nadzor nad provedbom Zakona. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Hrvatske gospodarske komore na Prijedlog zakona o zaštiti novčarskih institucija (Klasa: 011-03/14-02/73, Urbroj: 311-08-14-01) od 4. srpnja 2014. godine.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
Odredbe koje se odnose na zaštitu stambenih štedionica potrebno je preispitati uzimajući u obzir specifičnosti poslovanja stambenih štedionica. Naime, stambene štedionice ne posluju s gotovim novcem niti kod stambene štednje niti kod stambenih kredita. Stambene štedionice, svoje poslovanje s klijentima obavljaju gotovo isključivo u poslovnicama banaka ( temeljem Ugovora o poslovnoj suradnji i uz suglasnost Hrvatske narodne banke da se dio poslova može eksternalizirati). Važno je istaknuti da poslovnice tih banaka već zadovoljavaju uvjete prema postojećoj zakonskoj regulativi, dakle u potpunosti ispunjavaju i sve uvjete propisane u predmetnom Prijedlogu zakona. Stoga je nepotrebno sa sigurnosnog, a i financijskog stajališta da se propisuje u članku 5. stavku (1) točka 5. i stavku (3) Prijedloga zakona, da ukoliko stambene štedionice posao obavljaju u poslovnim prostorima druge novčarske institucije svaka od njih mora zadovoljavati iste uvjete zaštite. Budući da temeljem ugovora o poslovnoj suradnji banka sve potrebne uvjete, pa tako i zaštitu, osigurava i za konkretnu stambenu štedionicu isti se poslovi ne bi trebali duplirati i u odnosu na stambene štedionice.
     
Također je istaknuto da ovim Prijedlogom zakona nisu jasno definirane obveze stambene štedionice u slučajevima kada ne posluje s gotovim novcem i vrijednostima, te se predlaže da se stambene štedionice izuzmu od primjene odredbi predloženog zakona u slučaju ako svoje poslovanje s klijentima obavljaju preko poslovnih banaka koje navedeni zakon ispunjavaju odnosno da se izrijekom navede kako se Zakon primjenjuje na stambene štedionice samo ukoliko posluju s gotovim novcem i vrijednostima. Nedovoljno su precizirane odredbe o mjerama zaštite za objekte pravnih osoba i obrta koji obavljaju novčarsko poslovanje putem uplatno isplatnih transakcija gotovim novcem, te bi u praksi moglo doći do određenih nejasnoća u primjeni predložene odredbe članka 7. stavak (1) točka 14.). Naime, upitno je da li se te odredbe odnose na maloprodajne trgovine koje uz svoju osnovnu djelatnost obavljaju i novčarske poslove uplata i isplata gotovog novca, s obzirom da se člankom 3. stavak (1) točke 13. kao novčarske institucije definiraju pravne osobe i obrti kojima je poslovanje gotovim novcem osnovna djelatnost.
     
U članku 6. Prijedloga zakona kojim su propisane prostorno-tehničke mjere zaštite poslovnice, iznijeto je mišljenje da nije potrebno miješati se u unutarnje ustrojstvo financijskih institucija jer se time neće utjecati na sigurnost osoba i imovine u poslovnicama.
     
U članku 7. stavku 4. alineja 7 Prijedloga zakona, propisano je da se tjelesnom zaštitom štite poslovnice poslovnih banaka u kojima se novčarsko poslovanje obavlja na 10 i više aktivnih uplatno-isplatnih mjesta s najmanje dva zaštitara u smjeni. Iznijeto je mišljenje da se u ovakvim slučajevima treba primijeniti dinamička procjena ugroženosti, a ne staviti arbitrarni broj (10 uplatno-isplatnih mjesta). Ako uređenje nekih poslovnica to zahtijeva, moguće je da je i za manje mjesta potrebno osigurati dva zaštitara u smjeni, dok u adekvatno uređenim poslovnicama koje mogu imati i više od 10 uplatno-isplatni mjesta nisu potrebna niti dvojica zaštitara u smjeni. Isto se odnosi i na poslovnice FINA-e (stavak 3. istog članka), što može dovesti do toga da se zbog ušteda trajno zatvore uplatno-isplatna mjesta „viška“.
    
U članku 18. predloženo je da se izbriše tekst: „te provjeravati stanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava“. Naime, nema potrebe propisivati da zaštitar koji obavlja poslove tjelesne zaštite u objektima novčarskih institucija provjerava stanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava, kad je već definirano sigurnosnim procedurama svake novčarske institucije zasebno.
                
U vezi članka 26. iznijeto je mišljenje da izrada sigurnosne procedure za svaki eksterni uređaj za uplatu/isplatu zasebno nema smisla i time se ne postiže ništa osim gomilanja nepotrebne papirologije. Uz to postavljaju se operativna pitanja: Gdje bi sigurnosna procedura eksternih uređaja trebala biti pohranjena? Tko treba biti s istom upoznat? Gdje se vodi evidencija o tome? Na koji način kontrolirati da li bankomat opslužuje djelatnik ugovornog partnera koji je upoznat sa sigurnosnom procedurom baš tog bankomata?
Logičnije je da se uz ugovore sa tvrtkama koje pružaju uslugu opsluživanja eksternih uređaja napravi jedna sigurnosna procedura koja će vrijediti za sve.
     
U vezi članka 27. Prijedloga zakona kojim se propisuje da se sigurnosni plan zaštite mora uzeti u obzir pri izradi prosudbe ugroženosti sigurnosnih elaborata i projektnih zadataka, iznijeto je mišljenje da bi prosudbe ugroženosti trebale biti temelj za izradu sigurnosnih planova i procedura, a ne obratno.
      
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  sljedeće

     ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti novčanih institucija
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju ovoga Zakona radi pripreme Konačnog prijedloga zakona    
                
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                    
PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 73. sjednici održanoj 4. srpnja 2014., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o strukturnim mjerama kojima se poboljšava otpornost kreditnih institucija EU-a COM (2014) 43.– D.E.U.br. 14/034, koje je predsjedniku Odbora za financije i državni proračun u skladu s člankom 154. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 18. lipnja 2014.godine.

Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je predmetno stajalište Republike Hrvatske Zaključkom: Klasa: 022-03/14-07/217, Urbroj: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 27. svibnja 2014. godine.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je dr.sc.Maroje Lang, pomoćnik ministra financija.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja:
- Hrvatska udruga banaka dostavila je primjedbe iznijete u šest točaka i to:
1. Potrebno je bolje razumjeti kumulativni utjecaj nedavnih opsežnih reformi
financijskih usluga i bankovnog sektora (Bankovna unija) prije nego se donose novi propisi.
2. Prijedlog je u suprotnosti s ciljem Europa 2020 agende rasta i Priopćenjem o
dugoročnom financiranju europskog gospodarstva. Naime Prijedlog ne bi poboljšao financijsku stabilnost, a uvodi značajnu neizvjesnost. Vjerojatni su štetni učinci na financiranje europskog gospodarstva i bankovnog sektora EU.
3. Prijedlog odvajanja stvara nesigurnost i otežava pružanje važnih usluga. Aktivnosti
za klijenta ( od kojih bi neke bile izdvojene/ zabranjene) su korisne za realno gospodarstvo, one osiguravaju likvidnost financijskim instrumentima na sekundarnom tržištu, a omogućuju razvoj alata za upravljanje rizicima. Kontradiktorno je zalagati se za razvoj tržišta kapitala
( alternativni izvori financiranja), a u isto vrijeme otežavati tržišne aktivnosti potrebne za taj razvoj. Prijedlog smanjuje kapacitet klijenata banaka za upravljanje rizicima („hedging“).
4. Struktura banaka nije bila glavni pokretač u financijskoj krizi, prema izvješću
Liikanen-a jer su se problemi pojavili u svim vrstama i veličini banaka. Većina problema se odnosila na davanje kredita, posebice u području kreditiranja stambenih i komercijalnih nekretnina – a ne na aktivnosti trgovanja na financijskim tržištima. Univerzalne banke ( koje su tipične za Europu) nude veću financijsku stabilnost zbog diverzifikacije rizika- ta diverzifikacija će biti izgubljena ako se aktivnosti odvoje.
5. Već su uvedene mjere za „Too-Big-to-Fail“ (TBTF) banke i to treba uzeti u obzir.
Prijedlog se nepotrebno preklapa s BRRD. Regulatorne reforme koje su već učinjene znače da su banke znatno sigurnije nego prije krize – daleko manje je vjerojatno da će porezni obveznici morati podržati sektor u budućnosti, a i moguća izloženost je višekratno manja nego sredstva koja su bila uložena tijekom krize. Vlastite procjene učinka Komisije“ ne nalaze izravan blagotvoran učinak strukturnog odvajanja na gubitke javnih financija.“
6. Procjena utjecaja Komisije ne analizira sveobuhvatne posljedice ovoga Prijedloga.
Nedovoljno se analizira utjecaj Prijedloga na realnu ekonomiju. Očekivanje da će neto društveni utjecaj biti pozitivan nije dokazano kvantitativnom analizom.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je podržao Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o strukturnim mjerama kojima se poboljšava otpornost kreditnih institucija EU-a COM (2014) 43.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

MIŠLJENJE

Podržava  se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o strukturnim mjerama kojima se poboljšava otpornost kreditnih institucija EU-a COM (2014) 43.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr.sc. Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 73. sjednici održanoj 4. srpnja 2014., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izvješćivanju i transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira COM (2014) 40.-D.E.U.br.14/033, koje je predsjedniku Odbora za financije i državni proračun u skladu s člankom 154. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 18. lipnja 2014.godine.

Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je predmetno stajalište Republike Hrvatske Zaključkom: Klasa: 022-03/14-07/2017, Urbroj: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 27. svibnja 2014. godine.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je dr.sc.Maroje Lang, pomoćnik ministra financija.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja:
Pozitivnim je ocijenjena inicijativa Europske komisije da se nešto što je izvan bankarskog sektora regulira i može se podržati sve što ima za cilj veću transparentnost određenog sustava. Tako u ovom slučaju ne bi samo potrošači  nego i kompanije koje trguju sa svim mogućim vrijednosnim papirima trebale dobiti puno korisnih informacija npr. u što se ulažu vrijednosni papiri, kako se rade određene transakcije i druge aktivnosti vezane uz vrijednosne papire. To su pozitivni elementi ove Uredbe, međutim postoje i potencijalno negativni elementi koji su sadržani u tome da treba voditi računa da na kraju troškovi provođenja Uredbe ne unište i ono malo tržišta kapitala koje u Europi treba jačati. Naime, cilj je da se alternativni načini financiranja što više pojačaju. Kao primjer iznijet je podatak da se u Europi 75 % gospodarstva financira putem banaka, a 25 % otpada na alternativni način financiranja, dok je u Americi upravo obrnuto. Također je istaknuto da ukoliko je cilj jačanje alternativnog tržišta onda nije potrebna nikakva pretjerana regulacija, jer treba pažljivo odvagati i voditi računa o tome da troškovi i način implementacije te Uredbe ne oslabe mogući rast alternativnih tržišta kapitala.

Stavovi Republike Hrvatske trebali bi ići u smjeru održavanja ravnopravnosti na eurotržištu, prvenstveno u okviru odnosa unutar 28 zemalja članica EU, od kojih se jedan dio ne nalazi u euro zoni. Stoga se Republika Hrvatska treba zalagati za što je moguće transparentniji sustav koji bi osigurao izbjegavanje mogućih manipulacija na području koji se nalazi izvan bakarskog sustava. Naime, kao mala zemlja sa relativno slabo razvijenim financijskim tržištem moramo voditi računa da se ne dovedemo u neravnopravni položaj sa zemljama koje se nalaze u euro zoni. Stoga se trebamo pridružiti i podržati stajalište zemalja koje će čuvati interes jačanja alternativnih financijskih tržišta, kojima će se ujedno jačati i gospodarstvo unutar tih tržišta.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je podržao Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izvješćivanju i transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira COM (2014) 40.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izvješćivanju i transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira COM (2014) 40.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr.sc. Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 72. sjednici održanoj 2. srpnja 2014. godine, Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dostavila Hrvatska narodna banka aktom od 30. svibnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je, osim ostalog, da su nepovoljni trendovi u gospodarstvu obilježili 2013. godinu. Nastavio se pad gospodarske aktivnosti i domaće potrošnje već petu godinu za redom. Bruto domaći proizvod u Republici Hrvatskoj u 2013. godini realno je smanjen za 1 %, pa je ostvaren kumulativni pad gospodarske aktivnosti od 12 % u usporedbi s 2008. godinom. Smanjenje gospodarske aktivnosti na razini cijele 2013. godine podjednako je posljedica pada izvoza i agregatne potražnje. Realna bruto dodana vrijednost u 2013. u većini se djelatnosti smanjila. Uvjeti na tržištu rada nastavili su se pogoršavati tako da se prosječan broj zaposlenih na godišnjoj razini smanjio za 1,5 %, a istodobno se broj nezaposlenih  povećao tako da je stopa nezaposlenosti prema anketnim izvorima u 2013. godini iznosila prosječno 17,1 %, dok je u 2012. godini iznosila 15, 8%. U takvim su uvjetima nominalne plaće tek blago porasle, dok su se realne plaće četvrtu godinu za redom smanjile.  Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena znatno se smanjila tijekom 2013., s 4,7 % u prosincu 2012. na samo 0,3 % u prosincu 2013., pri čemu se najviše smanjio doprinos cijena energije i prehrambenih proizvoda. Saldo tekućeg računa platne bilance dodatno se u 2013. godini poboljšao te je nakon četiri godine kontinuirane kontrakcije manjka, ostvaren pozitivan saldo od 1,3 % BDP-a. Poboljšanje neto dužničke pozicije nastavljeno je i u 2013. godini, kada je neto inozemni dug smanjen za 0,3 mlrd. EUR, te je na kraju godine iznosio 25,8 mlrd. EUR, odnosno 59,6 % BDP-a. Za razliku od toga, država je pogoršala svoju neto dužničku poziciju, a povećalo se i stanje neto inozemnog duga na osnovi inozemnih izvornih ulaganja. Hrvatska narodna banka u 2013. godini dodatno je poboljšala likvidnost monetarnog sustava i istodobno održala stabilnost nominalnog tečaja kune prema euru. Nominalni dnevni tečaj kune prema euru kretao se tijekom godine u rasponu od -1,6 % do 1,0 % oko prosječnog godišnjeg tečaja koji je iznosio 7,57 EUR/HRK te je bio za 0,7 % slabiji nego u 2012. godini. Glavni instrument monetarne politike bile su devizne transakcije središnje banke, kojima je s državom, poslovnim bankama i Europskom komisijom neto otkupljeno 341,3 mil. EUR i tako kreirano 2,6 mlrd. kuna. Rast međunarodnih pričuva nastavio se u 2013. godini. Bruto međunarodne pričuve dosegnule su na kraju godine 12,9 mlrd. EUR, što je za 1,7 mlrd. EUR ili 14,9 % više nego godinu prije. Nakon snažne fiskalne prilagodbe u 2012. godini, manjak opće države prema metodologiji ESA 95 u prošloj je godini bio na gotovo jednakoj razini kao i u 2012. godini odnosno iznosio je 4,9 % BDP-a. Međutim, ocijenjeno neto zaduživanje prema metodologiji GFS 2001 povećalo se na godišnjoj razini za 2 postotna boda, s 3,4 % na 5,4 % BDP-a. Zbog financiranja manjka zaduživanjem i osiguranja sredstava za financijske potrebe državnog proračuna za 2014. godinu, javni dug je snažno porastao i dosegnuo krajem 2013. godine razinu od 67,1 % BDP-a.

Hrvatska narodna banka je u 2013. godini ostvarila neto dobit u iznosu od 735.577.000,00 kuna, od toga je u opće pričuve HNB-a raspoređeno 303.604.000,00 kuna, dok je u državni proračun raspoređeno 431.973.000,00 kuna. Višak prihoda nad rashodima raspoređuje se u skladu s člankom 57. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.

Reviziju financijskih izvještaja HNB-a obavilo je revizorsko društvo ERNST & YONG d.o.o., koje u svom mišljenju ističe da financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2013. godine, njezine financijske rezultate i novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja prihvaćenim u Europskoj uniji

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prima se na znanje Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je dr.sc.Martina Dalić, potpredsjednica Odbora.

                                                                            
POTPREDSJEDNICA  ODBORA
dr.sc. Martina Dalić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 70. sjednici održanoj 10.lipnja 2014.godine, Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu koje je, sukladno odredbi članka 6. stavka 3. Zakona o Državnom uredu za reviziju, predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 30.svibnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Izvješću, kao matično radno tijelo.
    
U uvodnom izlaganju glavni državni revizor istaknuo je da je na temelju odredbe članka 6. Zakona o Državnom uredu za reviziju, obavljena revizija Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013., s ciljem da se utvrdi da li je predmetni dokument sastavljen u skladu s računovodstvenim propisima, te jesu li dosljedno primijenjene odredbe zakona i propisa koji uređuju proračunska prava. Za Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu izraženo je uvjetno mišljenje. Na izražavanje uvjetnog mišljenja utjecale su sljedeće činjenice: Podaci u Glavnoj knjizi državnog proračuna nisu potpuni, jer nisu iskazani podaci o potraživanjima za poreze, doprinose i posebne poreze, te podaci o vrijednosti državne imovine. Također, pojedina potraživanja za poreze i druga javna davanja otpisana su primjenom odredbi pojedinih zakona i drugih propisa, reprogramirana, te naplaćena nekretninama, udjelima i dionicama ili prijebojem međusobnih potraživanja što također nije evidentirano u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima, a imala su utjecaj na prihode, rashode i imovinu državnog proračuna. Zatim vrijednost novih financijskih jamstava je viša od iznosa propisanih Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu. Osim toga sredstvima proračunske zalihe financirani su rashodi koji su se mogli predvidjeti ili se kontinuirano provode, stoga su mogli i trebali biti planirani. Za otklanjanje svih ovih nepravilnosti i propusta Državni ured za reviziju je dao naloge i preporuke po kojima se mora postupiti.
 
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja:
- Izvješće Državnog ureda za reviziju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske po godinama se razlikuje samo u iznosima prihoda, rashoda i rebalansiranih prihoda i rashoda, a zapravo zaključci su uvijek isti. Iz godine u godinu ponavljaju se isti propusti i krajnje je vrijeme da se na ukazane propuste reagira na način da ih prilikom sljedeće revizije više ne bude. Nedopustivo je da se već nekoliko godina od strane Državnog ureda za reviziju upozorava na nedostatan broj zaposlenika u Sektoru za upravljanje javnim dugom. Tako je koncem 2012. godine od sistematiziranih 26 radnih mjesta u tom Sektoru bilo popunjeno 13 radnih mjesta. Nedostatan broj zaposlenih ima za posljedicu, osim ostalog, da je obavljanje pojedinih poslova koji se odnose na analize, strategiju i rizike zapostavljen.
- U predmetnom Izvješću navedena je i provjera izvršenja naloga i preporuka revizije za 2012. godinu iz koje je vidljivo da je Ministarstvo financija dio nalaza i preporuka u cijelosti proveo, dio je u postupku izvršenja, dok jedan dio naloga i preporuka nije izvršen. Iz navedenih podataka proizlazi da se ipak čine određeni napori da se nalozi i preporuke Državnog ureda za reviziju više uvažavaju i izvršavaju. Ministarstvo financija će se tijekom ove godine usmjeriti na provođenje radnji harmonizacije računovodstvenih sustava te metodološkom ujednačavanju u smislu obuhvata jedinica sektora opće države prema nacionalnoj metodologiji i metodologiji ESA, kako bi svi podaci u Izvješću za 2015. godinu bili jasni i nedvosmisleni a time će se postići veća efikasnost sveukupnog procesa izvještavanja.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koji je Hrvatskome saboru dostavio Državni ured za reviziju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na  70.sjednici održanoj 10. lipnja 2014.godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  29. svibnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i Prijedlogu godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2013. godinu, kao matično radno tijelo.   
   
Na temelju članka 110. stavka 2. Zakona o proračunu Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu koji, osim ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (Račun prihoda i rashoda za 2013. godinu; Račun financiranja za 2013. godinu; Račun financiranja za 2013. godinu – analitika)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Ekonomska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u 2013. godini
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2013. godini
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2013. godini
- Deficit općeg proračuna u 2013. godini
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2013. godini

Uz Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članka 18. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, podnosi i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2013. godinu na donošenje.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Vlade Republike Hrvatske ukratko je iznio, osim ostalog, da je u 2013. godini bruto domaći proizvod bio realno mani za 1,0% u odnosu na 2012. godinu. Bruto domaći proizvod u tekućim cijenama iznosio je 328.252 milijuna kuna, što predstavlja stagnaciju u usporedbi s 2012. godinom, dok je rast deflatora bruto domaćeg proizvoda iznosio 0,9 %. Sve komponente s rashodne strane bruto domaćeg proizvoda, osim državne potrošnje i potrošnje neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima, zabilježile su realno smanjenje u usporedbi s 2012. godinom. Slaba gospodarska aktivnost tijekom 2013. godine utjecala je na nastavak nepovoljnih kretanja na tržištu rada. Prosječan broj registriranih nezaposlenih u 2013. godini iznosio je 345.112, što je 20.789 osoba ili 6,4 % više nego u 2912. godini. Prosječan broj zaposlenih iznosio je 1.364.298 u 2013. godini te je smanjen za 30.818 ili 2,2 % . Prosječna stopa nezaposlenosti iznosila je 17,1 % u 2013. godini, što je 1,3 postotna boda više u usporedbi s 2012. godinom. Isključivanje utjecaja inflacije ukazuje da je u 2013. godini prosječna bruto plaća na međugodišnjoj razini realno smanjena 1,4 %, dok je neto plaća realno smanjena 1,5 %. Slaba gospodarska aktivnost te odsustvo domaćih troškovnih pritisaka nekoliko posljednjih godina djeluju u smjeru usporavanja inflacije. Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena usporila na 2,2 % u 2013. godini. Ukupni inozemni dug je iznosio 45,6 milijardi eura krajem 2013. godine i činio je 105,3 % BDP-a, što je za 2,6 postotnih bodova više u odnosu na 2012. godinu. u 2013. godini zabilježeno je povećanje inozemnog duga od 771 milijuna eura ili 1,7 %. Međunarodne pričuve HNB-a povećale su se u 2013. godini 14,9 % te su na kraju prosinca iznosile 12,9 milijardi EUR. Tečaj kune prema euru bio je stabilan u 2013. godini.

Uz negativna kretanja u realnom gospodarstvu tijekom 2013. godine, prihode su odredile i zakonske izmjene u poreznim propisima koje su posljedica članstva RH u EU od 1. srpnja 2013. godine. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2013. ostvareni su u iznosu od 108,8 milijardi kuna, što je 1,5 % manje u odnosu na plan odnosno 0,9 % manje u usporedbi s 2012. godinom. Prihodi poslovanja u 2013. godini ostvareni su u iznosu od 108,6 milijardi kuna, što čini međugodišnji pad od 0,9 %. U njihovoj strukturi najznačajniji su porezni prihodi ( 57,8 %), prihodi od doprinosa (34,2 %), preostali dio odnosi se na pomoći, prihode od imovine, prihode od administrativnih pristojbi i prihode po posebnim propisima, kazne te ostale prihode. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2013. godinu planirani su u iznosu od 126,8 milijardi kuna. Izvršenje ukupnih rashoda u 2013. godini iznosilo je 125,1 milijardu kuna, odnosno 98,6 % plana. Izvršenje rashoda za 2013. godinu veće je za 4,4 % u odnosu na izvršenje 2012. godine, što je prvenstveno rezultat uplate doprinosa Republike Hrvatske proračunu Europske unije u iznosu od 1,8 milijardi kuna, te podmirenih obveza ustanova u zdravstvu u sanaciji i HZZO-a u iznosu od 3,3 milijarde kuna. Udio rashoda za zaposlene u ukupnim rashodima u odnosu na prethodnu godinu manji je za 7,3 %, materijalnih rashod za 6,9 % i subvencija za 7,9 %. Mjere racionalizacije na rashodnoj strani proračuna rezultat su potrebe za uspostavljanjem fiskalne ravnoteže i održive razine financiranja. Ukupni manjak proračuna konsolidirane opće države u 2013. godini ostvaren je u iznosu od 17,3 milijarde kuna ili 5,3 % BDP-a, što je za 0,3 postotna boda manje u odnosu na planirani manjak. Glavnina manjka od 4,9 % BDP-a zabilježena je na razini državnog proračuna, dok je na razini izvanproračunskih korisnika ostvaren manjak od 0,5 % BDP-a. Proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji po prvi puta (zbog prilagodbe izvještavanja prema EU) uključuje 572 jedinice  te županijske uprave za ceste, zabilježio je višak od 0,2 % BDP-a.

Zakonom o fiskalnoj odgovornosti određuju se pravila kojima se ograničava državna potrošnja, jača odgovornost za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava te jača sustav kontrola i nadzora radi osiguranja fiskalne odgovornosti. Primjena fiskalnog pravila računa se na temelju ostvarenja proračuna opće države s jedne strane te očekivanog kretanja bruto domaćeg proizvoda u trenutku izrade proračuna, s druge strane. Fiskalno pravilo za 2013. godinu nije zadovoljeno. Naime, rashodi proračuna opće države u planiranom BDP-u smanjeni su za 0,6 postotna boda umjesto 1,0 postotnog boda propisanog fiskalnim pravilom. Glavni razlog za neispunjenje fiskalnog pravila proizlazi iz novih obveza uplate doprinosa Republike Hrvatske proračunu EU te podmirenja obveza ustanova u zdravstvu u sanaciji i HZZO-a. Udjel ostvarenih rashoda u ostvarenom BDP-u povećan je 0,2 postotna boda, zbog lošijeg ostvarenja gospodarskih kretanja u 2013. od očekivanih prilikom izrade proračuna.
 
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o primjeni fiskalnog pravila u vezi  Prijedloga godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. Povjerenstvo za fiskalnu politiku je zaključilo da fiskalno pravilo za 2013. godinu nije ispunjeno.

U raspravi na Odboru istaknuta su sljedeća stajališta:
- Istaknuto je da su druge Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu donesene u prosincu 2013. godine te da je neuobičajno, s obzirom na vrijeme donošenja rebalansa državnog proračuna, da odstupanje prihoda i rashoda državnog proračuna bude tako veliko. Uzimajući u obzir i nedavnu izjavu ministra financija o problemima državnog proračuna u prva četiri mjeseca ove godine, gdje se osim ostalog navodi da su plaćeni računi iz 2013. godine, postavlja se pitanje koliko ovo Izvješće o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu daje realan prikaz stanja državnih financija. Postavljeno je i pitanje koliko je prihodovna strana i planirani prihodi državnog proračuna usklađena s projekcijom Porezne uprave oko planiranih prihoda. Efekt fiskalizacije, prema izjavama iz Porezne uprave, bio je povećani promet od oko osam, devet milijardi kuna. Budući se fiskalizacija odnosila najviše na fizičke osobe onda bi bilo logično da kod poreza na dohodak taj iznos malo poraste, a što se tiče poreza na dodanu vrijednost kod ugostiteljskih djelatnosti taj iznos je bio čak u mnogim slučajevima negativan jer je pretporez od 25 % bio veći od obveze poreza od 10% koliko se trebalo uplatiti za ugostiteljske usluge. U odnosu na rashode istaknuto je da temeljem ovoga Izvješća nije jasno koliki su stvarni rashodi zdravsta u Hrvatskoj na godišnjoj razini. U vezi subvencija izraženo je mišljenje da podatak od 870 milijuna kuna namijenjen za subvencije za razvoj željezničkog prometa nije točan iz razloga što je izdano jamstvo od oko milijardu kuna, jer praktički ono što se prije financiralo iz državnog proračuna i prikazivalo kao trošak državnog proračuna, sad je prebačeno na poziciju jamstva. Za godinu dvije kad HŽ ne bude mogao vraćati ta jamstva i kad ta jamstva počnu dolaziti na naplatu, onda će to značiti i povećanje deficita državnog proračuna. Temeljem navedenog izražena je sumnja da je deficit državnog proračuna prošle godine iznosio 16,2 milijarde kuna, već je deficit bio puno veći zbog prikrivenih rashoda koji se mogu vidjeti u povećanju rashoda u prva četiri mjeseca 2014. godine.
- Iznijeto je mišljenje da je predmetno Izvješće  svedeno na razinu konstatacija jer je izostala bilo kakva analiza o stanju financija  u navedenom periodu u Republici Hrvatskoj. U vezi činjenice da nije ispoštovano fiskalno pravilo ocijenjeno je neprimjerenim da se mijenja fiskalno pravilo, kako bi ga ubuduće bilo moguće ispuniti, bez određene analize o posljedicama navedene izmjene za gospodarstvo i za ukupno stanje financija u državi. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu propisano je da u 2013. godini ukupan državni dug može iznositi najviše 60 % od ukupnog BDP-a za 2013. godinu. To je zakonska odredba a ne paušalna ocjena koja je u predmetnom Izvješću svedena na konstataciju da se ne poštuje zakon već da je taj iznos 65 % BDP-a. Istodobno u Zakonu o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske  za 2014. godinu regulirano je da ukupni državni dug ne može biti veći od 62 % BDP-a što znači da smo probili granicu od 60 % BDP-a i za 2014. godinu. Nedostaje analiza i obrazloženje uzroka stanja i učinaka koja donose određena odstupanja kako bi znali koja je to granica do koje se možemo zaduživati. Ukoliko ne poštujemo odredbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti onda nam taj Zakon ne treba jer se ne smijemo prema zakonskim odredbama odnositi kao prema nekim preporukama.
- Ostvarenje prihoda državnog proračuna u 2013. godini je manje od planiranih jer su temeljeni na nerealnim projekcijama. Naime, cijeli državni proračun za 2013. godinu temeljio se na rastu gospodarskih aktivnosti od 1,8 % BDP-a, a niti jedan pokazatelj nije upućivao na takav rast. To se ponavlja i prilikom Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske  za 2013. godinu, donesene u svibnju 2013. godine, kada je izmijenjen projicirani rast BDP-a za 2013. godinu s 1,8 % na 0,7 %. Drugim rebalansom državnog proračuna  u prosincu 2013. godine projekcija  rasta BDP-a i dalje se smanjuje s 0,7 % na 0,2 %. Istaknuto je da je u periodu od godinu i pol dana izvršena 31 promjena u poreznom sustavu Republike Hrvatske, koja je izravno utjecala na ukupnu ekonomsku aktivnost u državi. Umjesto navedenih poreznih izmjena trebalo je izraditi sustavnu analizu obuhvativši sve porezne promjene koje bi stupile na snagu u isto vrijeme te na taj način stvorile pretpostavke za poboljšanje ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( šest glasova „ZA“ i dva glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU  DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog  plana Hrvatskih voda za 2013. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2013. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2013. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2013. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Agencije za upravljanje državnom imovinom za I – IX 2013. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za X – XII 2013. godine;

Na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članka 18. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskom saboru da donese

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 70. sjednici održanoj 10. lipnja 2014 godine, Prijedlog zakona o dopunama Zakona o porezu na dohodak, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada u Hrvatskome saboru, aktom od 21. ožujka 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o porezu na dohodak, kao matično radno tijelo. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 5. lipnja 2014. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske navodi da ne podržava  Prijedlog zakona o dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je u saborsku proceduru uputio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada u Hrvatskome saboru.   
               
U uvodnom izlaganju predstavnica Kluba zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada istaknula je da bi se donošenjem predloženih dopuna Zakona o porezu na dohodak riješili problemi na koje nailazi u ovom trenutku oko 54 371 radnik koji rade a ne primaju redovito plaću. Naime, ovim Prijedlogom zakona predlaže se da se u slučaju isplata plaća za više proteklih mjeseci istoga poreznog razdoblja primjenjuju propisi koji važe na dan isplate i osobni odbitak za svaki mjesec za koji se obavlja isplata, utvrđen prema propisima koji su važili u mjesecu u kojem je plaća trebala biti isplaćena. U slučaju isplata koje se odnose na protekla porezna razdoblja (kalendarske godine), a porezni obveznik potvrdom Porezne uprave dokaže da za to porezno razdoblje ili više razdoblja nije podnosio godišnju poreznu prijavu odnosno da nije koristio osobne odbitke, primjenjuju se propisi koji su važili na dan kada je plaća trebala biti isplaćena i osobni odbitak za svaki mjesec za koji se obavlja isplata, utvrđen prema propisima koji su važili u mjesecu u kojem je plaća trebala biti isplaćena. Predloženim rješenjem izbjeći će se situacije da su radnici koji neredovito primaju plaću dodatno kažnjeni plaćanjem poreza po stopi koja se primjenjuje na iznadprosječna primanja.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Iznijeto je mišljenje da radnici koji neredovito primaju plaće nisu dovoljno zaštićeni i bez obzira što podnose kaznene prijave, zbog sporog i neefikasnog pravosuđa ne dobivaju ono što im pripada. Predugo se čeka na rješavanje navedenog problema u kojem se nalaze radnici koji neredovito primaju plaću, iako su uvedeni novi sistemi evidencije putem OIB-a, a posebno JOPPD-a (Jedinstven obrazac poreza, prireza i doprinosa) koji bi trebao omogućiti efikasnije prikupljanje podataka o: ostvarenom dohotku fizičkih osoba, obračunu i uplati poreza na dohodak i prireza na dohodak, te obveze obračunavanja i plaćanja doprinosa.
- Upozoreno je na mogućnost korištenja zakonske odredbe koja se ranije primjenjivala, a trebalo bi je ponovo uvesti, da isplatitelj u trenutku isplate poreza na dohodak primjeni u potpunosti sva pravila obračuna poreza na dohodak i da se ne plaća povećani porez na dohodak prilikom neredovitih isplata plaća. Međutim, može se dogoditi da temeljem ovakvog načina obračuna, kako je predloženo ovim Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o porezu na dohodak, obveznik poreza na dohodak u konačnici plati manji porez nego što je trebao platiti, a nije obveznik podnošenja godišnje porezne prijave.
- Predstavnik Vlade Republike Hrvatske dodatno je obrazložio pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske u kojim se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona. Naime, osim ostalog, istaknuo je da je predložena dopuna Zakona o porezu na dohodak u ovom trenutku neprihvatljiva zbog činjenice da se tehnološki ne može kontrolirati i pratiti za koja razdoblja se određene uplate vrše. Tako na primjer plaće i osobni odbici kao takvi nisu sadržani samo kao jedno osobno pravo nego kao kumulativno pravo koje se ostvaruje putem obitelji. Ukoliko jedan član obitelji ne dobije plaću, on svoj osobni odbitak može prenijeti na drugog člana obitelji (npr. suprugu) koja radi i dobila je plaću i sa poreznom prijavom ostvariti taj dobitak i onda bi Porezna uprava ili bilo koje drugo tijelo moralo u budućnosti utvrđivati da li se pravo na osobni odbitak već koristilo ili nije. Porezna uprava prikuplja puno podataka od uvođenja OIB-a, i drugih aktivnosti, kroz JOPPD obrazac nastojati će što brže i kvalitetnije riješiti ovaj problem. Svojim aktivnostima Porezna uprava je uspjela sa 180 tisuća radnika koji nisu dobivali redovno plaće doći do broja od 30 do 50 tisuća radnika koji ne dobivaju redovito plaće. Istaknuo je također da radnik koji neredovito prima plaću ima pravo kroz godišnju poreznu prijavu zatražiti svoje pravo, ali i poslodavac je taj koji može radniku kojem nije redovito isplaćivao plaću izvršiti niveliranje i vratiti mu taj dio poreza bez podnošenja godišnje porezne prijave.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, sukladno prijedlogu Vlade Republike Hrvatske, odlučio je većinom glasova (šest glasova „Za“, jedan glas „PROTIV“ i jedan glas „SUZDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK         

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama  Zakona o porezu na dohodak koji je predložio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada u Hrvatskome  saboru       
  
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik Srđan Gjurković,   predsjednik Odbora.
   

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 69. sjednici održanoj 4. lipnja 2014. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji turističkih zajednica i Instituta za turizam, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 23. svibnja 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju glavni državni revizor istaknuo je, između ostalog, da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju 68 turističkih zajednica ( Hrvatske turističke zajednice, 20 turističkih zajednica županija, Turističke zajednice grada Zagreba, 39 turističkih zajednica gradova, 4 turističke zajednice općina i 3 turističke zajednice područja) i Instituta za turizam. Revizijom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2012. godinu. Postupci revizije provedeni su od 1. listopada 2013. do 30. travnja 2014. godine. O financijskim izvještajima i poslovanju revizijom obuhvaćenih turističkih zajednica i Instituta za turizam za 2012., izražena su: 23 bezuvjetna mišljenja i 46 uvjetnih mišljenja. Ukupni prihodi svih turističkih zajednica u 2012. iznosili su 751.346.683,00 kuna, a ukupni rashodi za 2012. iznosili su 723.504.874,00 kuna. U 2012. ostvaren je višak prihoda u iznosu od 27.841.809,00 kuna. Ukupni prihodi svih turističkih zajednica u 2013. iznosili su 785.385.502,00 kuna, ukupni rashodi za isti period iznosili su 711.427.964,00 kuna, a ostvareni višak prihoda u 2013. iznosio je 73.957.583,00 kuna. Ukupni prihodi Instituta za turizam u 2012. ostvareni su u iznosu od 10.313.876,00 kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 10.149.042,00 kuna. Ukupna potraživanja su iskazana u iznosu 350.942,00 kuna, a obveze u iznosu 1.349.905,00 kuna.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
-    Državni ured za reviziju je izradio jednu sveobuhvatnu analizu kojom su obuhvaćene tri četvrtine  svih turističkih zajednica koje posluju u Republici Hrvatskoj, s tim da je težište obavljene revizije usmjereno na efikasnost promicanja turizma, turističkih zajednica i suradnji sa jedinicama lokalne samouprave i trošenju ostvarenih prihoda. Iz podataka je vidljivo da postoji pozitivna tendencija povećanja broja bezuvjetnih revizorskih mišljenja u odnosu na izražena uvjetna mišljenja revidiranim subjektima. Što se tiče efikasnosti naplate prihoda najinteresantniji je odnos potraživanja i obveza turističkih zajednica. Naime, obveze su čak 3,6 puta veće od potraživanja s tim da je Državni ured za reviziju u predmetnom Izvješću konstatirao da iznos potraživanja zapravo nije realno iskazan. Činjenica je da se ne poduzimaju mjere za efikasniju naplatu ni kad je u pitanju turistička članarina, ni kad je u pitanju boravišna pristojba koja zapravo predstavlja primarni izvor sredstava potrebnih za financiranje turističkih zajednica sa udjelom od oko 50 % ukupnog proračuna turističkih zajednica. Obzirom da poslove evidencije, obračuna i naplate članarina obavlja Porezna uprava na temelju Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, istaknuto je mišljenje da postojeći sustav praćenja i naplate turističke članarine nije učinkovit. Naime, postojeći sustav treba mijenjati iz razloga što izvješća s podacima o obveznicima i uplati turističke članarine za prethodnu godinu Porezna uprava dostavlja turističkim zajednicama jednom godišnje, a ne tijekom godine. Na navedeni način izvješćivanja od strane Porezne uprave onemogućuje se turističkim zajednicama da dobiju pravovremeno saznanja o ukupnom broju obveznika, zaduženjima obveznika kako bi poduzele adekvatne mjere za naplatu turističke članarine.
- Što se tiče poslova nadzora nad naplatom prihoda od boravišne pristojbe, koje je do kraja 2013. godine obavljao Državni inspektorat a ubuduće će to obavljati Ministarstvo financija – Carinska uprava, izražena je nada da će navedena izmjena rezultirati određenim kvalitetnim pomacima s ciljem bolje naplate boravišne pristojbe. Kad su u pitanju rashodi turističkih zajednica upozoreno je na činjenicu da u tom segmentu ima dosta problema zbog nepostojanja internih akata koji su vezani prvenstveno za rashode za zaposlene ( kad je riječ o službenim putovanjima i isplatama plaća) i tu se nešto mora poduzeti kako bi se problemi što prije uklonili. Upozoreno je na neprimjerenu visinu bruto plaće isplaćene u Hrvatskoj turističkoj zajednici koja iznosi 46.500,00 kuna i upitno je da li je ta plaća zaslužena.
- Nalazi Državnog ureda za reviziju trebali bi biti temelj za donošenje odluka u turističkom sektoru, a to izostaje iz razloga što se prelazi preko nalaza državne revizije kao da se ništa nije dogodilo. Nalazi moraju služiti za ispravljanje uočenih negativnosti, u određenom segmentu, kod revidiranih subjekata. Iznijeto je mišljenje  da sustav turističkih zajednica nije dovoljno uređen. Naime, ima slučajeva da ista turistička zajednica u jednom gradu naplaćuje boravišnu pristojbu, a u drugom mjestu ne naplaćuje i na taj način prisiljava turiste da moraju tražiti izvan tog mjesta banku kako bi platili boravišnu pristojbu. To ukazuje na veliku inertnost turističkih zajednica kad je u pitanju reakcija na utvrđene nepravilnosti. Posebno je ukazano na probleme u vezi vođenja poslovnih knjiga, tako pojedine turističke zajednice u poslovnim knjigama ne evidentiraju potraživanja za boravišne pristojbe niti ih iskazuju u financijskim izvješćima. Ako netko potraživanja ne evidentira u svojim poslovnim knjigama nema nikakvog uporišta da dobije od državne revizije uvjetno mišljenje, nego mora dobiti nepovoljno mišljenje. Neprihvatljiva je činjenica da u predstečajnu nagodbu idu turističke zajednice koje nisu naplatile boravišnu pristojbu, a nema ništa lakše od naplate boravišne pristojbe. Mora se nešto konkretno poduzeti da se takvi i drugi propusti iz godine u godinu ne ponavljaju.
- Upozoreno je da su gradonačelnici i načelnici po Zakonu predsjednici Upravnih vijeća turističkih zajednica i imaju ingerencije da upravljaju tim Vijećem, ali sustav im onemogućuje kontrolu koja je neophodna za kvalitetno upravljanje turističkim zajednicama. To je zakonski problem koji otežava rad turističkim zajednicama, gradonačelnicima i načelnicima. Ukazano je i na preveliki boj turističkih zajednica, među kojim ima i onih sa jednim zaposlenim radnikom koji sigurno nije u mogućnosti odraditi poslove nužne za kvalitetno funkcioniranje turističke zajednice. Iz navedenog razloga trebalo bi težiti smanjenju broja turističkih zajednica i njihovom okrupnjavanju s ciljem povećanja njihove efikasnosti i podizanja kvalitete obavljanja poslova.
- Većina turističkih zajednica koje su revidirane i to skoro više od 90 % u vezi vođenja računovodstvenog poslovanja dobili su od Državnog ureda za reviziju uvjetno mišljenje, a to između ostalog znači da im evidencija poslovnih događaja u poslovnim knjigama nije bila sukladna zakonskim odredbama. Ponovo je ukazano na nelogičnost da se revidiranim subjektima koji nemaju financijska izvješća usklađena s podacima u poslovnim knjigama daju uvjetna mišljenja. Većina turističkih zajednica nema kriterije i mjerila na temelju kojih se donose odluke o financiranju pojedinih programa i projekata i nemaju utvrđene ciljeve i pokazatelje za praćenje ostvarenja učinaka pojedinih aktivnosti za razvoj i unapređenje turizma. Turističke zajednice nisu u sustavu javne nabave što znači da postoji mogućnost,  kad se ulažu sredstva u promicanje turizma, održavanje određenih manifestacija, donošenja subjektivnih odluka o izboru i cijeni realizacije određenih projekata bez jasno utvrđenih kriterija. Izraženo je mišljenje da bi Ministarstvo turizma i Porezna uprava trebali preispitat postojeći sustav evidencije, obračuna i naplate članarina, koji nije dovoljno dobar, te predložiti izmjene Zakona o članarinama u turističkim zajednicama s ciljem boljeg funkcioniranja tog sustava. Također treba razmotriti i mogućnost reguliranja bolje naplate boravišnih pristojbi i efikasnije kontrole trošenja financijskih sredstava turističkih zajednica.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je većinom glasova ( sedam glasova „za“ i jedan glas „suzdržan), predložiti Hrvatskome saboru  sljedeći 

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji turističkih zajednica i Instituta za turizam

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 69. sjednici održanoj 4. lipnja 2014. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji očuvanja prirode, zaštite bioraznolikosti i upravljanja u nacionalnim parkovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 23. svibnja 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela.     

 U uvodnom izlaganju glavni državni revizor istaknuo je, između ostalog, da je Državni ured za reviziju u listopadu 2012. potpisao Sporazum s vrhovnim revizijskim institucijama Danske, Norveške, Poljske, Ukrajine, Bugarske i Litve, o zajedničkoj reviziji nacionalnih parkova. Na temelju nacionalnih izvješća o obavljenim revizijama, sastavit će se izvješće koje će sadržavati zajedničke nalaze i preporuke kako bi se unaprijedilo upravljanje i zaštita bioraznolikosti u nacionalnim parkovima. Subjekti revizije su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Javna ustanova Nacionalni park Kornati, Javna ustanova Nacionalni park Krka, Javna ustanova Nacionalni park Mljet i Javna ustanova Nacionalni park Paklenica. Za ocjenu učinkovitosti sustava očuvanja prirode i zaštite bioraznolikosti u nacionalnim parkovima u Republici Hrvatskoj, utvrđeni su sljedeći ciljevi revizije: ocijeniti primjerenost zakonodavnog okvira i institucionalnog okvira; ocijeniti učinkovitost nadležnih tijela i pravilnost u provedbi mjera; ocijeniti učinkovitost upravljanja u nacionalnim parkovima. Na temelju činjenica utvrđenih revizijom ocijenjeno je da je zakonodavni okvir u vezi očuvanja prirode i zaštite bioraznolikosti usklađen sa europskim zakonodavstvom, ali Zakonom o zaštiti prirode nije cjelovito uređena zaštita i očuvanje prirode i njezinih vrijednosti te nisu jasno određene nadležnosti institucije u zaštiti prirode. Državni ured za reviziju je ocijenio da bi se prihvaćanjem i provedbom preporuka u sustavu očuvanja prirode i zaštite bioraznolikosti u nacionalnim parkovima unaprijedila zaštita te povećala učinkovitost navedenog sustava.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Pohvaljeno je predmetno Izvješće posebno iz razloga što Državni ured za reviziju predlaže način uklanjanja uočenih nepravilnosti i propusta u radu revidiranih subjekata. Osim toga Državni ured za reviziju upozorava i na česte promjene zakonskog okvira koje onemogućuju učinkovitiji rad nacionalnih parkova. Kada bi se samo reagiralo na nalaze državne revizije i otklanjale uočene nepravilnosti mi bi prepolovili broj poteškoća u Republici Hrvatskoj. Nažalost, do sada se rijetko dešavalo da smo bilo koju zakonsku odredbu promptno donijeli na osnovi nalaza Državnog ureda za reviziju. Takvu praksu treba mijenjati te potaknuti nadležna ministarstva da temeljitije razmotre naputke Državnog ureda za reviziju i prema potrebi i predlože izmjenu zakonske regulative koja onemogućava kvalitetniji rad revidiranih subjekata.
- U vezi izvora financiranja navedena četiri nacionalna parka, koja su bila predmet revizije, vidljivo je da su primarni izvor prihoda vlastiti prihodi tih ustanova, slijede prihodi iz državnog proračuna, a uopće nema ili ima vrlo malo prihoda iz fondova Europske unije. Stoga treba što veću pažnju i napore usmjeriti na educiranje zaposlenika u tim javnim ustanovama i osposobiti ih za izradu projekata na osnovu kojih će se tražiti sredstva iz fondova EU. Naime, nužno je što prije povećati zastupljenost sredstava iz europskih fondova u financiranju nacionalnih parkova.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru  sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji očuvanja prirode, zaštite bioraznolikosti i upravljanja u nacionalnim parkovima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 69. sjednici održanoj 4. lipnja 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o drugom zajmu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. svibnja 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom potvrđuje predmetni Ugovor o drugom zajmu kojim se propisuje način podmirivanja financijskih obveza koje nastaju za Republiku Hrvatsku kao zajmoprimca i određuje nadležnost za provedbu Ugovora o drugom zajmu. Donošenjem ovoga Zakona osiguravaju se sredstva za provođenje programa reformi koje se podupiru Drugim zajmom za razvojnu politiku gospodarskog oporavka. Program reformi obuhvaća sljedeće aktivnosti/ komponente: Jačanje fiskalne održivosti konsolidacijom rashoda; Stvaranje poticajnog okruženja za rast privatnog sektora. Ukupan iznos zajma za realizaciju Programa iznosi 150 milijuna eura. Prema uvjetima ponuđenim od IBRD-a Republici Hrvatskoj, zajam će biti odobren na 15 godina, uz kamatu: šestomjesečni EURIBOR za euro, uvećan za fiksnu kamatnu maržu; dospijeće kamata je polugodišnje; dospijeće glavnice u cijelosti je 15. studenoga 2028. godine; posljednji datum raspoloživosti zajma/povlačenja je 31. kolovoza 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O DRUGOM ZAJMU ZA RAZVOJNU POLITIKU GOSPODARSKOG OPORAVKA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 69. sjednici održanoj 4. lipnja 2014. godine, Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2013. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. svibnja 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Izvješću, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica Državnog zavoda za statistiku istaknula je, između ostalog, da je Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2013. planirana provedba ukupno 283 statistička istraživanja, od toga 188 istraživanja na temelju neposrednog prikupljanja podataka, 58 statističkih istraživanja na temelju administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja te 37 razvojnih aktivnosti. Od ukupno 283 statistička istraživanja u 2013. godini Državni zavod za statistiku planirao je provođenje 211 istraživanja, dok su ostali nositelji službene statistike  planirali 72 istraživanja. Ukupni rashodi financijskog plana Državnog zavoda za statistiku u 2013. iznosili su 87.286.287,20 kuna, što je 90,49% od ukupno planiranih 96.460.134,00 kuna, a 15,35 % manje od ukupnih rashoda ostvarenih u 2012. godini. Rashodi financirani iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske na izvorima Opći prihodi i primici, Sredstva učešća za pomoći, Vlastiti prihodi i Ostali prihodi za posebne namjene iznosili su 80.486.174,71 kuna, što je 14,85% manje od rashoda ostvarenih u 2012. U 2013. udio rashoda financiranih sredstvima EU-a u ukupnim rashodima iznosio je 7,79%. Rashodi financirani sredstvima fondova EU-a na izvorima Pomoći EU, Inozemne darovnice i Refundacije iz pomoći EU iznosili su 6.800.112,49 kuna, što je 20,81% manje u odnosu na rashode ostvarene 2012.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

Bruto domaći proizvod se od 1999. godine obračunava na način da se uzima u obzir i siva ekonomija. Međutim, Državni zavod za statistiku od 1990. godine do 1999. godine sivu ekonomiju nije uključivao u BDP stoga su podaci iz toga perioda zapravo neusporedivi. Postavljeno je pitanje ima li Državni zavod za statistiku namjeru preoblikovati podatke za razdoblje kada siva ekonomija nije bila uključena u obračun BDP-a, kako bi ti podaci bili usporedivi sa onim vremenskim razdobljem kada je u izračun BDP-a uključena i siva ekonomija.  Budući je Državni zavod za statistiku tijekom 2013. godine pratio aktivnosti i sudjelovao u radnim skupinama iz područja nacionalnih računa osigurana je pravodobna metodološka priprema redefiniranja izvora podataka i primjena unaprijeđenih međunarodnih standarda iz područja nacionalnih računa SNA 2008/ESA 2010. Odbor za financije i državni proračun zatražio je od Državnog zavoda za statistiku ukoliko je moguće da dostavi članovima Odbora unapređenja vezana za novu metodologiju ESA 2010.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2013. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurkovi,dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 68. sjednici održanoj 22. svibnja 2014. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2013. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 16. travnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 15. svibnja 2014. godine, u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2013. godinu.
               
U uvodnom izlaganju predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak istaknuo je da je tijekom 2013. godine HBOR nastavio poslovati s ciljem poticanja poduzetnika na nova ulaganja, odnosno pokretanje novog investicijskog ciklusa, održavanje i poboljšavanje likvidnosti te je nastavljeno s mjerama koje su započete i pokazale se uspješnima u 2012. godini. U 2013. godini započela je provedba Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi u okviru koje se provodi postupak predstečajne nagodbe s ciljem uspostavljanja likvidnosti i solventnosti dužnika. HBOR je inicirao osnivanje Razvojnog investicijskog fonda za pomoć poduzećima koja uspješno izađu iz predstečajne nagodbe i koja imaju održiv plan daljnjeg poslovanja. Inicijativa je pokrenuta krajem 2013. godine te se realizacija očekuje tijekom 2014. godine.
 
HBOR je tijekom 2013. godine odobrio 1.256 kredita u iznosu od 7,8 milijardi kuna. Kreditna aktivnost u 2013. godini manja je u odnosu na 2012. godinu koja je bila rekordna i po broju i po iznosu odobrenih kredita. Međutim, u odnosu na 2011. iznos odobrenih kredita povećan je za 19 %. Tijekom 2013. godine udio izravno odobrenih kredita od strane HBOR-a iznosio je visokih 44%, što pokazuje da HBOR kao državna banka preuzima veće rizike i prati projekte za koje poslovne banke ne iskazuju velike interes. Malim i srednjim poduzetnicima po svim programima odobreno je 1.080 kredita u iznosu od 3,5 milijardi kuna, odnosno od ukupnog broja kredita 86% bilo je za male i srednje poduzetnike. Do kraja 2013. godine HBOR je putem svojih programa podržao više od 12 tisuća izvoznih projekata u iznosu većem od 55 milijardi kuna, 7.712 projekata podržano je kroz poslove osiguranja izvoza u iznosu 18,6 milijardi kuna te je do sada izdano 130 garancija za izvozne poslove u iznosu od 762,6 milijuna kuna. Hrvatske izvoznike je HBOR tijekom 2013. godine podržao u ukupnom iznosu od 6,52 milijardi kuna. Izvoznicima je po svim programima odobreno ukupno 418 kredita u iznosu od gotovo 4,5 milijardi kuna, kroz police osiguranja izvoza osiguran je izvozni promet u vrijednosti 1,92 milijarde kuna i odobreno 37 činidbenih bankarskih garancija po nalogu izvoznika u iznosu od 102,3 milijuna kuna. U 2013. godini HBOR je ostvario ukupne prihode u iznosu 983,1 milijuna kuna, rashode u iznosu od 793,0 milijuna kuna i pozitivan financijski rezultat u iznosu od 189,2 milijuna kuna. Reviziju poslovanja HBOR-a i Grupe za 2013. godinu provelo je revizorsko društvo Deloitte d.o.o. koje je u svojem izvještaju iznijelo mišljenje, da financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj Banke i Grupe na dan 31. prosinca 2013. godine, njegovu financijsku uspješnost i njegove novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska unija.
 
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Pohvaljeno je predmetno Izvješće koje je kvalitetno izrađeno, kao i svih ranijih godina, a ujedno je i odraz kvalitetnog poslovanja HBOR-a kao institucije. Vrlo je značajna kreditna podrška poduzetnicima, a prije svega izvoznicima, u iznosu oko 8 milijardi kuna. Navedeni iznos manji je za oko 2 milijarde kuna u odnosu na 2012. godinu, zbog manje potražnje za kreditima za obrtna sredstva obzirom da je dosta poduzetnika tijekom 2013. godine bilo u predstečajnmim nagodbama. Međutim, činjenica da je 64% sredstava plasirano u investicije ohrabruje i svojevrstan je pokazatelj pokrenutog investicijskog ciklusa. Pohvaljena je inicijativa HBOR-a, koja je pokrenuta krajem  2013. godine, za osnivanje Razvojnog investicijskog fonda za pomoć poduzećima koja uspješno izađu iz predstečajne nagodbe. Nažalost postoji jedan broj tvrtki koji je uspješno izašao iz predstečajne nagodbe, međutim, nakon kratkog vremena se nađe u teškoćama koje ne uspijeva prevladati i u tom smislu je nužno da navedeni Razvojni investicijski fond što prije profunkcionira. HBOR je također u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta pokrenuo Program poduzetništva mladih koji je aktiviran krajem prošle godine i za koji postoji veliki interes mladih budući je nažalost vrlo veliki broj mladih bez posla.

- HBOR svake izvještajne godine dostavlja Hrvatskom saboru kvalitetna Izvješća u kojima u pravilu uvijek ima i novih proizvoda s kojima HBOR izlazi na financijsko tržište. U razdoblju od 2008. godine do danas kada poslovno bankarstvo nije u dovoljnoj mjeri pratilo gospodarstvo, HBOR je  pratio jedan dio tvrtki koje su imale problema u poslovanju i osiguravao financiranje obrtnih sredstava. Dobro je što je HBOR to činio, ali efekti takve aktivnosti možda nisu bili najbolji jer godišnje nije uspijevao plasirati sva sredstva koja su bila na raspolaganju budući se radilo ipak o problematičnim tvrtkama. Izraženo je mišljenje da je politika koja se zadnjih godina provodila, da HBOR bude više direktno zastupljen sa svojim plasmanima kredita prema poslovnim subjektima, ili u podjeli rizika sa poslovnim bankama, dala očekivane efekte. Taj trend aktivnosti HBOR-a je dobar i treba ga nastaviti u narednom periodu, posebno što se tiče investicijskih sredstava i njihove veće zastupljenosti u kreditnim plasmanima. Naime, zadnjih tri četiri godine HBOR osigurava i po ročnosti i po visini kamata i po cijeni kapitala daleko povoljnije uvijete od onih koje osiguravaju poslovne banke. Uprava HBOR-a i svi zaposleni u HBOR-u ulažu velike napore oko predstečajnih nagodbi jer se u tim postupcima i HBOR nalazio kao vjerovnik i tu je puno napora učinjeno ne samo da se osigura jedan dio povrata sredstava koje je HBOR plasirao, nego i da se tim poduzećima koja su u predstečajnoj nagodbi osigura nastavak proizvodnje.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE O POTVRĐIVANJU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK (HBOR) ZA 2013. GODINU
              

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 68. sjednici održanoj 22. svibnja 2014 godine, Prijedlog zakona o kamatama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. travnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Prijedlogu zakona o kamatama, kao matično radno tijelo. Hrvatska gospodarska komora uputila je, 21. svibnja 2014. godine, Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora pisano mišljenje na Prijedlog zakona o kamatama.
               
U uvodnom izlaganju predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli su da je cilj donošenja Zakona o kamatama ujednačavanje osnovice za izračun zateznih kamatnih stopa u odnosima među partnerima. Naime, zbog razlike pri utvrđivanju zatezne kamatne stope u Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi nasuprot Zakonu o obveznim odnosima, pokazala se potreba za konzistentnim uređenjem zateznih kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj te se ovim Prijedlogom zakona predlaže izračun izračun zatezne kamatne stope utemeljen na referentnoj kamatnoj stopi čime se postiže ujednačen način izračuna u odnosima između svih potencijalnih sudionika.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
- Iznijeto je mišljenje Hrvatske udruge banaka koja podržava napore usmjerene da se jednim zakonom regulira problematika koju sada reguliraju  četiri zakona i jedan podzakonski akt. Međutim, ako je cilj da se kamate urede u jedinstvenom propisu tj. ovim Prijedlogom zakona o kamatama treba staviti van snage sve druge propise koji reguliraju temu kamatnih stopa. To znači da bi trebalo ugraditi u ovaj Prijedlog zakona odredbe članaka 11.b i 11.c iz Zakona o potrošačkom kreditiranju, a ukinuti članak 20.a. Osim toga HUB je mišljenja da prosječna kamatna stopa koja će se koristiti kao osnovica mora biti kamatna stopa (jedna ili više) na potrošačke kredite, a ne na kredite poduzećima. EU praksa je definirati više prosječnih stopa, onako kako je bilo predviđeno u nekoj od ranijih verzija Prijedloga zakona o kamatama. Broj takvih stopa, odnosno da li bi se krediti dijelili po vrstama (i koliko vrsta) i/ili iznosima i/ili ročnosti ostavili bi stručnoj diskusiji HNB-a i Ministarstva financija. Nije potrebno imati desetke stopa, ali neki minimum bio bi potreban za tri ili četiri vrste kredita u dvije valute (HRK i EUR). Također bi trebalo  osloboditi sva ograničenja slobodnog ugovaranja zatezne kamate između poduzetnika, te definirati zakonsku zateznu kamatu na razini da ima i "kazneni" učinak, npr. najviša ugovorna povećana za 50%. Ta kamata se primjenjuje jedino kad nije ugovoreno drukčije. Sukladno EU praksi trebalo bi ograničiti ugovornu kamatnu stopu samo u cilju sprečavanja lihvarenja, dakle minimalno 50% iznad prosječne tržišne stope za određenu skupinu kreditnih proizvoda i valutu, kao što je u čl. 11.c ZPK. Posebno je naglašena potreba izrade potpune procjene učinka propisa (ovog Prijedloga zakona o kamatama), i to ne samo ekonomske, nego i društvene, zbog mogućih predvidivih negativnih posljedica.

- U vezi članka 2. stavka 2. Prijedloga zakona o kamatama u kojem se pojašnjava značenje pojma koja je to osoba javnog prava u smislu ovoga Zakona, iznijeto je mišljenje da ta definicija ne odgovara pojmu osobe javnog prava. Naime, osoba javnog prava je načelno država, sva tijela jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave, kao i svi drugi subjekti koji se financiraju u cijelosti ili pretežnim dijelom iz državnog proračuna. Ima nekih drugih zakonskih tekstova koji pravilno definiraju pojam „osobe javnog prava“ kao npr. Zakon o određivanju imovinsko pravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, pa bi trebalo još jednom preispitati navedeni pojam i definirati ga na jedinstven način. Nije dobro da se predložena definicija pojma „osoba javnog prava“ tako proizvoljno tumači jer donošenje ovoga Zakona u predloženom tekstu može imati dalekosežne financijske posljedice zbog mogućih nedoumica i različitih tumačenja pojma „osoba javnog prava“.

- Iznijeto je stajalište Hrvatske gospodarske komore, sadržano u pisanom mišljenju HGK upućenom Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, u kojem se predlože da se razmotri mogućnost dopune članka 9. stavak 1. Prijedloga zakona, kojim se navodi da se članak 3. stavak 2. ovoga Zakona ne odnosi na stambene kredite i ostale potrošačke kredite za koje je maksimalna kamatna stopa uređena Zakonom o potrošačkom kreditiranju. Naime, Zakonom o potrošačkom kreditiranju propisana je još jedna maksimalna kamatna stopa na navedene vrste potrošačkih kredita a to je ona u članku 20.a – gornja granica efektivne kamatne stope. Slijedom navedenog, a kako bi se izbjegle eventualne nejasnoće u primjeni, predlaže se u članku 9. jasno normirati pitanje na koji se način ograničenje visine zateznih kamata prema Zakonu o kamatama odnosi na maksimalnu EKS na stambene i ostale potrošačke kredite regulirane prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

ZAKLJUČKE        

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o kamatama
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju ovoga Zakona radi pripreme Konačnog prijedloga zakona     
                   
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik Srđan Gjurković, predsjednik Odbora.
    

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 68. sjednici održanoj 22. svibnja 2014 godine, Prijedlog zakona o dopunu Općeg poreznog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada u Hrvatskome saboru, aktom od 27. veljače 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Prijedlogu zakona o dopuni Općeg poreznog zakona, kao matično radno tijelo. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 30. travnja 2014. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske navodi da ne podržava navedeni Prijedlog zakona o dopuni Općeg poreznog zakona.   
               
U uvodnom izlaganju predstavnik Kluba zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada istaknuo je, osim ostalog, da se ovim Prijedlogom zakona predlaže da obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena ako Ministarstvo financija – Porezna uprava, bez pristanka poreznog obveznika objavi na svojim internetskim stranicama iznos za koji su u sklopljenoj predstečajnoj nagodbi umanjene tražbine tijela javne uprave prema poreznom dužniku. Predložena izmjena članka 8. Općeg poreznog zakona predstavlja iskorak i važan instrument ka vraćanju povjerenja građana u institut predstečajnih nagodbi, na način da se objava poreznog duga kao i imena dužnika kojima je država otpisala dio poreznog duga ne smatra povredom porezne tajne.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
- Iznijet je prijedlog da se razmotri mogućnost da se javno objave i podaci do kojih se došlo temeljem članka 62. Zakona o porezu na dohodak kojim je uređeno da se ispituje porijeklo imovine pojedinih poreznih obveznika, odnosno ukoliko se utvrdi putem OIB-a da postoji nesrazmjer između imovine i primitaka koja određena fizička osoba ima tada se provodi porezni nadzor kako bi se utvrdilo da li postoje neki primici koji nisu oporezovani. U tom smislu bilo bi dobro da se rezultati provedenih poreznih nadzora također javno objave. Naime, postoje informacije da se kontrole od strane Porezne uprave provode ali nema povratnih informacija. Porezni obveznici nad kojima je proveden porezni nadzor ne dobivaju zapisnike o poreznom nadzoru što je, prema iznijetom mišljenju, protivno članku 51. i članku 111. Općeg poreznog zakona. Stoga bi trebalo šire obuhvatiti i izmijeniti odredbe Općeg poreznog zakona od predloženih ovom dopunom Poreznog zakona koju je predložio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada.

- Opće porezni zakon uređuje odnose između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima stoga nije dobro da se parcijalno mijenja u nekim segmentima koji nisu suštinski. Iznijeto je mišljenje da bi u ovom slučaju bilo bolje izmijeniti Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi na način da se u propiše obveza da se u trenutku završetka predstečajne nagodbe javno objave svi podaci traženi ovim Prijedlogom zakona o dopuni Općeg poreznog zakona. Naime, svakom je u interesu da provođenje stečajnih nagodbi bude javno i transparentno da se vidi zašto je netko, osobito oni koji su poslovali sa državom i naplaćivali sve poslove a našli se u problemima, došao u poziciju da mu država oprašta stotine milijuna kuna.

- Prevladalo je mišljenje kojim se podupire mišljenje Vlade Republike Hrvatske koja predlaže Hrvatskom saboru da ne podrži predmetni Prijedlog zakona o dopuni Općeg poreznog zakona, imajući u vidu da je odredbom članka 28. stavka 1. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi omogućena potrebna transparentnost postupka te uvid javnosti u sve odluke donijete u postupku predstečajne nagodbe, uključujući i sve otpise koji se odnose na tijela javne uprave, kao i činjenicu da je Opći porezni zakon postupovni zakon kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o poreznim i drugim javnim davanjima.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, sukladno prijedlogu Vlade Republike Hrvatske, odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“)  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK         

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopuni Općeg poreznog zakona koji je predložio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada u Hrvatskome saboru       
  
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik Srđan Gjurković, predsjednik Odbora.
   

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 68. sjednici održanoj 22. svibnja 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Indije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. svibnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da se ovim Ugovorom uređuju načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. Ugovorom se hrvatskim građevinskim i sličnim poduzećima omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u Republici Indiji, ako ti radovi traju kraće od 12 mjeseci. Oporezivanje dobiti od poslovanja općenito vrši država rezidentnosti društva, osim u slučajevima postojanja stalne poslovne jedinice. Također će se omogućiti hrvatskim društvima koja obavljaju međunarodni prijevoz robe između republike Hrvatske i Republike Indije, plaćanje poreza na osnovu dobiti isključivo u Republici Hrvatskoj. Ugovorom se snižavaju stope za pasivni dohodak u odnosu na postojeće stope propisane domaćim zakonima, tako da se kamate i naknade za autorska prava oporezuju stopom od 10% na izvoru. Pri oporezivanju dividendi utvrđena je stopa poreza po odbitku od 5% ako je stvarni korisnik društvo (osim partnerstva) u čijem je izravnom vlasništvu najmanje 10% kapitala društva koje isplaćuje dividendu, a u svim ostalim slučajevima predviđena je stopa poreza po odbitku od 15%. Propisani su načini otklanjanja dvostrukog oporezivanja, kao i jednako postupanje s društvima država ugovornica u raznim poreznim situacijama.
   
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE INDIJE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK 
              

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 67. sjednici održanoj 13. svibnja 2014. godine, Prijedlog za iskazivanje povjerenja mr.sc. Borisu Lalovcu za obavljanje dužnosti ministra financija, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. svibnja 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora navedeni Prijedlog raspravio je na temelju odredbe 119. stavka 6. poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.     

 Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 9 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) poduprijeti donošenje Odluke za iskazivanje povjerenja mr.sc. Borisu Lalovcu za obavljanje dužnosti ministra financija.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika mr.Srđana Gjurkovića, dipl.oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 66. sjednici održanoj 26.ožujka 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije između Kraljevine Nizozemske, u odnosu na Sint Maarten, i Republike Hrvatske o automatskoj razmjeni informacija o dohotku od štednje u obliku isplata kamata, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. ožujka 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je obveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz punopravnog članstva u EU i propisivanje pravnog okvira za provedbu Direktive 2003/48/EZ Vijeća Europske unije od 3. lipnja 2003. o oporezivanju dohotka od štednje isplaćenog u obliku kamata. Ovim Zakonom potvrđuje se Konvencija kojom se uređuje automatska razmjena informacija o dohotku od štednje u obliku isplata kamata izvršenih u jednoj od država ugovornica stvarnim korisnicima, fizičkim osobama, koji su rezidenti u drugoj državi ugovornici. U prijelaznom razdoblju iz članka 10. Direktive 2003/48/EZ Sint Maarten neće automatski razmjenjivati informacije već će na isplate kamata, kada je stvarni korisnik rezident u Republici Hrvatskoj, primjenjivati porez po odbitku po stopi od 35% od čega će 75% tako ostvarenog prihoda doznačiti Republici Hrvatskoj. Konvencijom su propisani i načini otklanjanja dvostrukog oporezivanja do kojeg bi moglo doći uslijed oporezivanja po odbitku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE IZMEĐU KRALJEVINE NIZOZEMSKE, U ODNOSU NA SINT MAARTEN, I REPUBLIKE HRVATSKE O AUTOMATSKOJ RAZMJENI INFORMACIJA O DOHOTKU OD ŠTEDNJE U OBLIKU ISPLATA KAMATA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 66. sjednici održanoj 26.ožujka 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije između Kraljevine Nizozemske, u odnosu na karipski dio Nizozemske (otoci Bonaire, Sint Eustatius i Saba), i Republike Hrvatske o automatskoj razmjeni informacija o dohotku od štednje u obliku isplata kamata, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. ožujka 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je obveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz punopravnog članstva u EU i propisivanje pravnog okvira za provedbu Direktive 2003/48/EZ Vijeća Europske unije od 3. lipnja 2003. o oporezivanju dohotka od štednje isplaćenog u obliku kamata. Ovim Zakonom potvrđuje se Konvencija kojom se uređuje automatska razmjena informacija o dohotku od štednje u obliku isplata kamata izvršenih u jednoj od država ugovornica stvarnim korisnicima, fizičkim osobama, koji su rezidenti u drugoj državi ugovornici. Time će se omogućiti oporezivanje dohotka od štednje u obliku isplata kamata u onoj državi ugovornici u kojoj je stvarni korisnik rezident u svrhe oporezivanja. Informacija će se dostavljati automatski, najmanje jednom godišnje, u roku od šest mjeseci od isteka kalendarske godine za sve isplate kamata ostvarene u toj godini.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE IZMEĐU KRALJEVINE NIZOZEMSKE, U ODNOSU NA KARIPSKI DIO NIZOZEMSKE (OTOCI BONAIRE, SINT EUSTATIUS I SABA), I REPUBLIKE HRVATSKE O AUTOMATSKOJ RAZMJENI INFORMACIJA O DOHOTKU OD ŠTEDNJE U OBLIKU ISPLATA KAMATA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 66. sjednici održanoj 26. ožujka 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o transparentnosti tokova javnih sredstava, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. ožujka 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je Zakonom o transparentnosti tokova javnih sredstava preuzeta u hrvatsko zakonodavstvo Direktiva Komisije 2006/111/EZ od 16. studenoga 2006. o transparentnosti financijskih odnosa između država članica i javnih poduzetnika, kao i o financijskoj transparentnosti unutar određenih poduzetnika (SL L 318, 17.11.2006.). U važećem Zakonu o transparentnosti tokova javnih sredstava propisana je odredba u članku 5. stavku 2. koja u određenoj mjeri ograničava područje koje ima za cilj urediti navedena Direktiva, tako da su zasebne račune obvezni voditi samo poduzetnici s posebnim ovlastima kojima su stavljena na raspolaganje javna sredstva. Izmjenama predloženim ovim Zakonom uklonio bi se dio teksta u stavku 2. članka 5. Zakona, te bi se time proširio krug poduzetnika s posebnim ovlastima – obveznika primjene Zakona o transparentnosti tokova javnih sredstava te, posljedično, vođenja zasebnih računa, te bi se time osigurala potpuna usklađenost sa Direktivom, posebno njenim člankom 1. stavkom 2. Osim toga predloženim izmjenama ovoga Zakona prilagodile bi se prekršajne odredbe Zakona sa sadržajem Prekršajnog zakona na način da se propišu različite kazne za prekršaje ovisno o tome je li ih počinio poduzetnik – pravna osoba ili poduzetnik – fizička osoba.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje da li oni koji iz određenih javnih ovlasti ostvaruju određena sredstva moraju voditi posebno računovodstvo ili se to odnosi samo na trgovačka društva, ili na sve pravne subjekte bez obzira na oblik organiziranja. Kao primjer iznijet je Hrvatski auto klub (HAK) koji je udruga koja obavlja javne ovlasti, da li i HAK mora voditi posebno računovodstvo za taj dio posla koji obavlja? Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se radi o dijelu pravne stečevine koja se odnosi isključivo na gospodarsku djelatnost. Naime, ta obveza odnosi se, sukladno navedenoj Direktivi Komisije, isključivo na one gospodarske djelatnosti kojima je dano posebno ili isključivo pravo ili obveza pružanja usluga od općeg gospodarskog interesa, kao primjer navedena je Hrvatska pošta koja je dobila određena prava za obavljanje nekih posebnih usluga za državu na rok od 15 godina, a njihovo se obavljanje kontrolira svake godine tako da HP mora izdvojeno voditi i prikazivati svoje troškove i prihode na osnovu tog isključivog prava za obavljanje dodijeljenog posla. Takvi gospodarski subjekti dužni su na taj način izvještavati (po posebnim stavkama) Ministarstvo financija ukoliko im je godišnji prihod veći od 40 milijuna eura, ako im je prihod veći od 250 milijuna eura oni moraju izvještavati Ministarstvo financija sa svim kompletnim izvještajima i ti se podaci kasnije dostavljaju Europskoj komisiji. U tom smislu se ova Direktiva mora prenijeti u hrvatsko zakonodavstvo.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRANSPARENTNOSTI TOKOVA JAVNIH SREDSTAVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr. Srđan Gjurković, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 66. sjednici održanoj 26. ožujka 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije između Kraljevine Nizozemske, u odnosu na Curacao, i Republike Hrvatske o automatskoj razmjeni informacija o dohotku od štednje u obliku isplata kamata, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. ožujka 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je obveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz punopravnog članstva u EU i propisivanje pravnog okvira za provedbu Direktive 2003/48/EZ Vijeća Europske unije od 3. lipnja 2003. o oporezivanju dohotka od štednje isplaćenog u obliku kamata. Ovim Zakonom potvrđuje se Konvencija kojom se uređuje automatska razmjena informacija o dohotku od štednje u obliku isplata kamata izvršenih u jednoj od država ugovornica stvarnim korisnicima, fizičkim osobama, koji su rezidenti u drugoj državi ugovornici. U prijelaznom razdoblju iz članka 10. Direktive 2003/48/EZ Curacao neće automatski razmjenjivati informacije već će na isplate kamata, kada je stvarni korisnik rezident u Republici Hrvatskoj, primjenjivati porez po odbitku po stopi od 35% od čega će 75% tako ostvarenog prihoda doznačiti Republici Hrvatskoj. Konvencijom su propisani i načini otklanjanja dvostrukog oporezivanja do kojeg bi moglo doći uslijed oporezivanja po odbitku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE IZMEĐU KRALJEVINE NIZOZEMSKE, U ODNOSU NA CURACAO, I REPUBLIKE HRVATSKE O AUTOMATSKOJ RAZMJENI INFORMACIJA O DOHOTKU OD ŠTEDNJE U OBLIKU ISPLATA KAMATA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr. Srđan Gjurković, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 66. sjednici održanoj 26. ožujka 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije između Kraljevine Nizozemske, u odnosu na Arubu, i Republike Hrvatske o automatskoj razmjeni informacija o dohotku od štednje u obliku isplata kamata, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. ožujka 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je  obveza Republike Hrvatske koja proizlazi iz punopravnog članstva u EU i propisivanje pravnog okvira za provedbu Direktive 2003/48/EZ Vijeća Europske unije od 3. lipnja 2003. o oporezivanju dohotka od štednje isplaćenog u obliku kamata. Ovim Zakonom potvrđuje  se Konvencija kojom se uređuje automatska razmjena informacija o dohotku od štednje u obliku isplata kamata izvršenih u jednoj od država ugovornica stvarnim korisnicima, fizičkim osobama, koji su rezidenti u drugoj državi ugovornici. Navedena informacija će se dostavljati najmanje jednom godišnje, u roku od šest mjeseci od isteka kalendarske godine za sve isplate kamata ostvarene u toj godini.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE IZMEĐU KRALJEVINE NIZOZEMSKE, U ODNOSU NA ARUBU, I REPUBLIKE HRVATSKE O AUTOMATSKOJ RAZMJENI INFORMACIJA O DOHOTKU OD ŠTEDNJE U OBLIKU ISPLATA KAMATA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. Srđan Gjurković, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 65. sjednici održanoj 20.ožujka 2014.,  razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama platnog prometa na unutarnjem tržištu i izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2013/36/EU i 2009/110/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ COM (2013) 547, koje je predsjedniku Odbora za financije i državni proračun sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 14.ožujka 2014.godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama platnog prometa na unutarnjem tržištu i izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2013/36/EU i 2009/110/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ COM (2013) 547, Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom, Klasa: 022-03/14-07/80, Urbroj: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 25.veljače 2014.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija.

Članovi Odbora u raspravi su podržali Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive COM (2013) 547. Istaknuto je da će Prijedlog direktive  doprinijeti modernizaciji zakonodavnog okvira za platne usluge u skladu s razvojem tehnologije i tržišta, promicanju inovacija, povećanju izbora za potrošače, poticanju na smanjenje cijena platnih usluga te unaprjeđenje sigurnosti online plaćanja. Naglašeno je da će se ovim Prijedlogom direktive unaprijediti funkcioniranje unutarnjeg tržišta za platne usluge. Time bi se omogućilo potrošačima, trgovcima na malo i drugim sudionicima na tržištu iskorištavanje pogodnosti unutarnjeg tržišta EU-a. Međutim, u raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da postoji određena pravna praznina u dijelu kojim se reguliraju usluge poput trećih pružatelja usluga koji žele obaviti plaćanje za korisnika pa traže njegov pin, pasvord i druge podatke kako bi mogli za korisnika izvršiti uplate. U takvom pružanju usluga dolazi do sigurnosnog rizika u lancu plaćanja i nemogućnosti kvalitetne zaštite potrošača. Europska centralna banka predložila je amandman na čl.58. koji kaže da ne smije biti dopušteno da se dobivaju personalizirane sigurnosne oznake koje je izdala institucija platnog prometa. Bilo bi dobro da Republika Hrvatska u svom stajalištu podrži amandman Europske središnje banke. Također, je iznijeto mišljenje da bi trebalo preispitati odredbu kojom se regulira odgovornost pružatelja platnih usluga za neautorizirane transakcije kojom se traži da „provajder“ vrati novac u roku od 24 sata. Naime, još se traži dodatno pravno mišljenje koliko je to moguće jer nije uopće utvrđena odgovornost za krivo plaćanje i da li se to odnosi na pružatelja usluga treće strane ili  postoji određena pogreška u tom pitanju, a osim toga taj rok plaćanja je prekratak.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

Podržava  se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama platnog predmeta na unutarnjem tržištu i izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2013/36/EU i  2009/110/EZ te stavljanje izvan snage Direktive 2007/64/EZ  COM (2013) 547

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                      mr.sc. Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 65. sjednici održanoj 20.ožujka 2014.,  razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost s obzirom na standardnu prijavu PDV-a  COM (2013) 721, koje je predsjedniku Odbora za financije i državni proračun sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 7.ožujka 2014.godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost s obzirom na standardnu prijavu PDV-a COM (2013) 721, Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom, Klasa: 022-03/13-07/370, Urbroj: 50301-21/21-13-1 na sjednici održanoj 3.prosinca 2013.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva financija.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je podržao Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost s obzirom na standardnu prijavu PDV-a COM (2013) 721.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

Podržava  se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost s obzirom na standardnu prijavu PDV-a COM (2013) 721

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                      mr.sc. Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 65. sjednici održanoj 20.ožujka 2014.,  razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica COM (2013) 550, koje je predsjedniku Odbora za financije i državni proračun sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 14.ožujka 2014.godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica COM (2013) 550, Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom, Klasa: 022-03/14-07/80, Urbroj: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 25.veljače 2014.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva financija.

U raspravi na Odboru podržani su ciljevi navedeni u Prijedlogu uredbe kojima se stvaraju uvjeti za daljnji razvoj i jačanje tržišta platnog prometa u Europskoj uniji, te da se promiču sigurnije, inovativnije i učinkovitije sheme plaćanja karticama. Međutim, iznijeto je mišljenje da je trebalo podržati izvorni prijedlog Komisije kojim je propisano da međubankovne naknade iznose 0,2% vrijednosti transakcije, a ne niži iznos od 7 euroceti ili 0,2% koji je EU parlament nametnuo. Ograničavanje naknada u Španjolskoj je pokazalo suprotne efekte, tako da se smanjilo plaćanje karticama. Jedini koji su imali koristi od tj postigli su određene uštede bili su veliki trgovački centri. Nikakva ušteda se nije prenijela na građane iako se želi unaprijediti i stimulirati bezgotovinsko plaćanje, a u Španjolskoj se na taj način povećalo gotovinsko plaćanje, pa su povučena ta ograničenja jer su se pokazala neučinkovitima. Također je istaknuto mišljenje da bi trgovačke kartice trebale biti isključene iz ovog Prijedloga uredbe jer su one proizvod posebnog partikularnog tržišta i važeće su samo u okviru npr. trgovačkih društava koji su ih izdali.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

Podržava  se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica COM (2013) 550

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                      mr.sc. Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 65. sjednici održanoj 20.ožujka 2014.,  razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni  Direktive 2011/96/EZ o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica COM (2013) 814 koje je predsjedniku Odbora za financije i državni proračun sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 7.ožujka 2014.godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/96/EZ o zajedničkom sustavu  oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica COM (2013) 814, Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa: 022-03/14-07/09, Urbroj: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 14.siječnja 2014.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva financija.

Odbor je podržao Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/96/EZ o zajedničkom sustavu  oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica COM (2013) 814, te je jednoglasno odlučio predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

Podržava  se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/96/EZ o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica COM (2013) 814

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                        mr.sc. Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 65. sjednici održanoj 20.ožujka 2014.,  razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o  Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije COM (2013) 884, koje je predsjedniku Odbora za financije i državni proračun sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 13.ožujka 2014.godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije COM (2013) 884, Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom, Klasa: 022-03/14-07/10, Urbroj: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 14. siječnja 2014.

Uvodno su predstavnici Ministarstva financija obrazložili stajalište Republike Hrvatske o predmetnom Prijedlogu direktive te su, osim ostalog, istaknuli da ovaj Prijedlog direktive teži jednom obliku harmonizacije provedbe carinskog zakonodavstva koje je interno područje EU i provodi se temeljem Uredbi i nacionalne države u tom dijelu nemaju puno manevarskog prostora u smislu normativnog uređenja. Međutim, u smislu propisivanja prekršajno-pravnih i drugih sankcija ima mogućnosti predlaganja konkretnih rješenja. Dvije su bitne sporne točke vezano za ovaj Prijedlog direktive. Prva se odnosi na propisivanje objektivne odgovornosti za povrede carinskog zakonodavstva. Naše prekršajno pravo polazi od načela subjektivne odgovornosti, a taj koncept slijede i drugi prekršajno pravni sustavi u većini država članica EU. Dakle, odgovornost za prekršajne sankcije postoji ako postoji bilo koji oblik krivnje, znači nema objektivne odgovornosti, odgovornost mora biti osobne subjektivne naravi. Međutim, postoji 11 država članica EU koje propisuju tu striktnu ili objektivnu odgovornost, a Hrvatska ne spada u taj pravni krug. Drugi sporni element odnosi se na propisivanje raspona novčanih kazni prema vrijednosti robe. Naime, Direktiva polazi od diferencijacije tri vrste prekršaja, odnosno povreda carinskog zakonodavstva. Prva vrsta se primjenjuje na objektivnu odgovornost, druga na nehaj, a treća na namjeru. Za svaku od te tri skupine su propisani i rasponi novčanih kazni. Taj koncept je prema našoj procjeni nešto što bi predstavljalo odugovlačenje i otežavajući element za provedbu prekršajnih postupaka, iz razloga što bi se provedba prekršajnih postupaka u bitnome temeljila i na utvrđivanje vrijednosti robe. Što se tiče samog koncepta ove Direktive gotovo sve države članice EU osporavaju pravnu osnovu donošenja te Direktive, odnosno polaze od pretpostavke da po načelu supsidijarnosti ova Direktiva nema mjesta u carinskom zakonodavstvu na razini EU, a polazeći od okolnosti da su prekršajno-pravni sustavi posebni, kompleksni i da uključuju cjelinu pravnih sustava. Zadiranje samo jednog uskog segmenta carinskih prekršaja u tkivo prekršajnog i kaznenog zakonodavstva u širem smislu ne smatra se u bitnom opravdanim. Prihvaćanje ovakvog koncepta dovelo bi do značajne distorzije našeg kazneno-pravnog sustava.

Članovi Odbora u raspravi su podržali Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije COM (2013) 884. U svom stajalištu Vlada Republike Hrvatske ističe da, Republika Hrvatska u ovom obliku ne može prihvatiti Prijedlog direktive. Naime, uvođenje objektivne odgovornosti za prekršaje, koje se predlaže u ovom Prijedlogu direktive, nije u skladu sa kazneno pravnim sustavom Republike Hrvatske u širem smislu, ali i temeljnim načelima koja jamče osnovu pravičnog suđenja i osiguravaju zaštitu temeljnih sloboda i prava čovjeka pri provedbi prekršajnih postupaka. Također je neprihvatljiv i model kojim se predlaže propisivanje raspona novčanih kazni prema vrijednosti robe. Međutim, u raspravi na Odboru iznijeto je stajalište da se Republika Hrvatska ne bi trebala suprotstavljati predloženom modelu propisivanja raspona novčanih kazni prema vrijednosti robe. Naime, tom pitanju treba pozornije pristupiti iz razloga što ipak postoji potreba razlikovanja i utvrđivanja sankcija za određene prekršaje uzimajući u obzir vrijednost robe. Prilikom daljnjeg usuglašavanja stajališta članica EU o ovom pitanju, Republika Hrvatska trebala bi razmotriti i još jednom preispitati, a po potrebi i ublažiti svoje stajalište o navedenom pitanju. S obzirom da se radi više o pravosudnom pitanju nego ekonomskom istaknut je prijedlog da se o ovom Prijedlogu direktive treba provesti rasprava i na Odboru za pravosuđe Hrvatskoga sabora.
U raspravi na Odboru su predstavnici Ministarstva financija istaknuli da je rasprava o predmetnom Prijedlogu direktive u Europskom vijeću u početnoj fazi u kojoj se prikupljaju opće primjedbe koje su usmjerene na uvođenje objektivne odgovornosti počinitelja prekršaja, na propisivanje prekršajno-pravnih sankcija u određenim rasponima, te na pravni temelj uopće donošenja ove Direktive. Većina država članica EU osporava pravnu utemeljenost  donošenja predložene Direktive i traži dodatna pravna pojašnjenja od samog Vijeća EU.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

Podržava  se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije COM (2013) 884 u kojem se ističe da Republike Hrvatske ne može prihvatiti predmetni Prijedlog direktive već predlaže suštinsku izmjenu teksta Prijedloga direktive

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                      mr.sc. Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 65. sjednici održanoj 20.ožujka 2014.,  razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br.515/97 od 13.ožujka 1997. o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o njihovoj suradnji s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa i carinskim i poljoprivrednim pitanjima COM (2013) 796, koje je predsjedniku Odbora za financije i državni proračun sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 13.ožujka 2014.godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br.515/97 od 13.ožujka 1997. o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o njihovoj suradnji s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima COM (2013) 796, Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom, Klasa: 022-03/14-07/10, Urbroj: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 14.siječnja 2014.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva financija.

Odbor je podržao Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća COM (2013) 796 COM. Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća doprinijeti će suzbijanju povreda carinskog zakonodavstva kao što su krivi opis uvezene robe i time iskorištavanje nižih carina ili krive izjave o podrijetlu robe te izbjegavanje količinskih ograničenja uvoznih kvota, a ujedno će potaknuti funkcioniranje sustava za borbu protiv prijevara u području carinskog zakonodavstva te poboljšati upravljanje carinskim rizicima na nacionalnoj razini i na razini EU.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

Podržava  se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br.515/97 od 13.ožujka 1997. o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o njihovoj suradnji s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima COM (2013) 796

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                        mr.sc. Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 64. sjednici održanoj 11.ožujka 2014. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  5. ožujka 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo. 
       
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da je Vlada Republike Hrvatske izradila Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu kako bi usvojila preporuke Vijeća Europske unije u svrhu rješavanja prekomjernog proračunskog manjka. Vijeće EU je u svojim preporukama za rješavanje prekomjernog proračunskog manjka od Hrvatske zatražilo  da do 2016. godine smanji svoj proračunski manjak ispod 3% BDP-a, te državni dug dovede na putanju smanjenja ispod 60% BDP-a dvije godine kasnije. Hrvatska mora donijeti konsolidacijske mjere u iznosu od 2,3% BDP-a u 2014., te 1% BDP-a u 2015. i 2016. godini. To znači mjere fiskalne konsolidacije u 2014. moraju rezultirati uštedama od 7,7 milijardi kuna te dodatnih 3,5 milijardi kuna u svakoj od iduće dvije godine. Kako bi provela navedeno Vlada Republike Hrvatske ovim Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu predlaže niz mjera na prihodnoj i rashodnoj strani državnog proračuna. Na strani prihoda, predlaže se: vraćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na bruto plaću s 13 na 15%;  povrat doprinosa za mirovinsko osiguranje osoba s beneficiranim stažom iz drugog u prvi stup; proširenje obuhvata oporezivanja dobitaka od igara na sreću; povećanje koncesijskih naknada; te veće povećanje povlačenja dobiti poduzeća u državnom vlasništvu nego tijekom protekle dvije godine. Ukupni učinak mjera na prihodnoj strani iznosi 5,8 milijardi kuna ili 1,7% BDP-a. Na rashodnoj strani predlaže se smanjenje rashoda državnog proračuna u iznosu od 2,9 mlrd. kuna ili 0,8% BDP-a. Predloženo je smanjenje na svim kategorijama rashoda. Osim državnog proračuna predloženo je i smanjenje manjka izvanproračunskih korisnika, Hrvatskih cesta i Hrvatskih voda, koji će zajednički smanjiti manjak u ovoj godini za 280 milijuna kuna. Na ovaj način predložene su mjere u iznosu od gotovo 9 milijardi kuna ili 2,7% BDP-a u 2014. godini. S obzirom da će dio predloženih strukturnih mjera imati učinak od samo 9 mjeseci u 2014. godini, njihov puni efekt odrazit će se i na fiskalnu konsolidaciju u 2015. godini. Novim planom ukupni prihodi državnog proračuna iznose 117,1 milijardu kuna, pri čemu prihodi poslovanja iznose 116,7 milijardi kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 315,5 milijuna kuna. Ukupni rashodi povećavaju se sa 130,5 milijardi kuna na 130,7 milijardi kuna, odnosno za 103,3 milijuna kuna. Međutim, ukupni rashodi stvarno se smanjuju za 146,7 milijuna kuna s obzirom da je u njihovoj strukturi izvršeno smanjenje rashoda kod svih proračunskih korisnika za 3,6 milijardi kuna, ali se istovremeno izvršilo i povećanje određenih stavaka za 3,7 milijardi kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 117,1 milijardu kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 130,7 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2014. godinu iznosit će 13,6 milijardi kuna ili 4,1% BDP-a. Ukupni manjak proračuna opće države u 2014. godini iznosit će 4,5% BDP-a, što je 1,3 postotna boda niže u odnosu na prvotni plan. Sukladno planiranom manjku proračuna konsolidirane opće države, odnosno planovima za financiranjem u 2014. godini, očekuje se da će javni dug na kraju 2014. godine iznositi 69,5% BDP-a.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku, koje je sukladno odredbi točke IV. podstavka 2. Odluke o osnivanju povjerenstva za fiskalnu politiku, obvezno zauzeti stajalište o primjeni fiskalnog pravila utvrđenog Zakonom o fiskalnoj odgovornosti u prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika i o tome izvijestiti Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora prije rasprave u Hrvatskome saboru.

Predsjednik Povjerenstva za fiskalnu politiku istaknuo je tri najznačajnije točke iz Stajališta Povjerenstva za fiskalnu politiku. Naime, Povjerenstvo smatra da su makroekonomske projekcije ekonomskog rasta u Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu realnije nego kod donošenja  izvornog proračuna, ali ujedno ističe postojanje znatnih rizika od neispunjenja očekivanog ekonomskog rasta. Ti su rizici povezani uz nepovoljna kretanja na kraju prošle godine, zatim uz planiranu fiskalnu konsolidaciju i strukturne probleme u gospodarstvu koji priječe brzo obnavljanje rasta. Povjerenstvo ocjenjuje da je prijedlog rebalansa državnog proračuna dobar iskorak u smjeru smanjenja fiskalnih neravnoteža u okruženju visoke razine javnog duga i potreba za financiranjem koje smanjuju fiskalni kapacitet zbog sve većeg iznosa kamata na javni dug. Također Povjerenstvo očekuje objavu srednjoročnog fiskalnog plana iz kojeg će biti jasnija buduća hrvatska fiskalna pozicija. Povjerenstvo procjenjuje da bi ostvarivanje proračuna u skladu s predloženim izmjenama i dopunama trebalo dovesti do ispunjenja privremenog fiskalnog pravila. Također, Povjerenstvo smatra da proces fiskalne konsolidacije treba promatrati dugoročno, a bolja procjena moći će se dati nakon što budu poznate sve fiskalne mjere koje Vlada Republike Hrvatske planira poduzeti do 2016. godine.

Nakon uvodnih izlaganja predstavnika Vlade Republike Hrvatske i Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora u raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća stajališta:

- Iznijeto je mišljenje da državni proračun za 2014. godinu i rebalans državnog proračuna za 2014. godinu nisu donijeti na osnovu određene ekonomske politike niti na temelju određenih sustavnih mjera, već na temelju ad hoc mjera. Uz ovaj prijedlog rebalansa državnog proračuna trebalo je prikazati bar osnovne projekcije za 2015. i 2016. godinu. Prema iznijetom mišljenju i ovim se rebalansom državnog proračuna potvrđuje teza da je 2012. godine najveću korist od smanjenja zdravstvenog doprinosa imao državni proračun. Naime, na taj način ušteđeno je preko 500 milijuna kuna kojima je prividno smanjena rashodna strana državnog proračuna, a sad se ta rashodna strana povećava za 270 milijuna kuna. Ovim rebalansom državnog proračuna smanjena su manje-više sva ona sredstva koja su trebala biti usmjerena prema bržem razvoju gospodarstva. Zaključno je iznijeto stajalište da je prema ovom rebalansu 2014. godina iza nas, međutim, 2015. godina je stvarna opasnost za proračunske korisnike i građane to više što je to izborna godina. Postavljeno je pitanje da li se očekuje još jedan rebalans državnog proračuna s obzirom da je najavljeno da će se od 1. 7. 2014. godine HZZO izdvojiti iz Državne riznice, jer je onda logično da ne bude na pozicijama Ministarstva zdravlja?

- Nesumnjivo je da je ovaj rebalans državnog proračuna morao biti izrađen u skladu s smjernicama EU, u skladu s procedurom prekomjernog deficita u koju smo ušli. Međutim, u proceduri prekomjernog deficita nalazi se, ili ju je prošlo, više od polovice zemalja članica EU tako da mi nismo nikakav izuzetak što se sada nalazimo u proceduri prekomjernog deficita. Nije točna tvrdnja, iznijeta u raspravi, da nemamo nikakvu ekonomsku politiku. Naime, Vlada Republike Hrvatske je u proteklom periodu napravila niz promjena, niz reformskih zahvata i da nije bilo tih reformi sigurno bi situacija sada bila puno gora. Nažalost gospodarska situacija u cijeloj EU nije dobra i stagnira što nama ne ide u prilog i nismo u mogućnosti u takvom okruženju postizati znatno bolje rezultate u gospodarstvu. Pored toga svjedoci smo daljnjeg procesa sanacije zdravstva, a kada toga ne bi bilo deficit državnog proračuna bio bi manji barem za 3 ili 5 milijardi kuna ovisno u koju godinu taj manjak stavljamo jer sustav zdravstva koji smo naslijedili zatekli smo 5,1 milijardu kuna neplaćenih obveza.

- Raspravu o predloženom rebalansu državnog proračuna treba usmjeriti i povezati sa provođenjem mjera koje je donijelo Vijeće EU  koje se odnose na Hrvatsku, a vezano za proceduru prekomjernog deficita. Naime, do kraja travnja ove godine moramo ovaj rebalans i mjere koje provodimo uskladiti s Europskom Komisijom i Vijećem EU. Dakle, kada je donosilo jesensku prognozu za 2013. godinu Vijeće EU je utvrdilo da će Hrvatska ući u proceduru prekomjernog deficita. Već tada je prognoza bila da će i u razdoblju i nakon 2013. godine i u 2015. godini rasti naš deficit državnog proračuna i biti iznad 3% BDP-a, a jedan od glavnih uzroka je visoki iznos sredstava za isplatu kamata u državnom proračunu koji je i u koliziji i sa manjkom proračunskih prihoda. To znači da imamo sve manje proračunske prihode i sve veće kamate koje onda narušavaju ravnotežu u državnom proračunu. Vijeće EU ukazuje na potrebu da se napravi temeljita revizija rashoda u cilju racionalizacije izdataka za plaće, socijalnu sigurnost, subvencije, zatim da treba predvidjeti dovoljno fiskalnog prostora za provedbu onih projekata koji potiču rast, odnosno onih projekata u koje će biti uključeno financiranje sredstvima fondova EU. Vijeće EU ukazuje i na potrebu da se nastavi fiskalna i financijska konsolidacija, što znači da se daje potpora Ministarstvu financija u daljnjem provođenju financijske discipline, ali traži se i jače provođenja planiranih reformi a posebno provođenje reforme javne uprave. Moramo reći našim građanima da je Hrvatska u teškoj situaciji i da se određene mjere moraju poduzimati kako bi stvorili bolje uvjete za izlazak iz krize koja traje već šestu godinu.

- Istaknuto je da je prvi cilj ovoga rebalansa državnog proračuna, u proceduri prekomjernog deficita, smanjenje deficita od predviđenih 5,8% u ovoj prvoj godini da dođemo do 4,5% BDP-a i to je ovim rebalansom učinjeno. Za ozbiljniji pomak nužan je oporavak gospodarstva i svi zajedno moramo raditi na mjerama koje će osigurati što brži rast gospodarstva. Trebamo uzeti u obzir i glavni prigovor struke vezano za strukturni deficit iz kojeg proizlazi da je s prihodne strane strukturni deficit povećan za 0,7%, a sa rashodne strane samo o,2%. Što se tiče prihodne strane ovog rebalansa državnog proračuna izraženo je mišljenje da je u ovom času u kojem gospodarstvo i dalj bilježi pad bilo nužno predložiti povećanje iznosa zdravstvenog doprinosa s 13% na 15% kako bi se ostvario planirani deficit u 2014. godini na 4,5% BDP-a. Ozbiljni problem za državni proračun strukturalno predstavljaju javni dug, mirovine i zdravstvo.

- Ova godina bi trebala biti obilježena rastom BDP-a od oko 0,2%, što je vrlo skromno ali ukazuje na pozitivne trendove rasta gospodarskih aktivnosti. Naglašeno je da je u siječnju 2014. godine u odnosu na siječanj 2013. godine zabilježen rast industrijske proizvodnje. Zabilježeno je i povećanje broja turista u protekla dva mjeseca oko 11%, otvaraju se investicije u privatnom sektoru koje su direktno vezane uz provođenje Zakona o strateškim investicijama. Prema tome ova godina je uz daljnju konsolidaciju državnog proračuna, smanjenje proračunskog deficita godina u kojoj Hrvatska treba izaći iz krize. Tome bi trebalo doprinijeti i povlačenje sredstava iz EU fondova ( 4,6 milijardi kuna) kojima će se pospješiti brži razvoj javnog sektora u smislu izgradnje infrastrukture, kao i financiranje projekata privatnog sektora.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i  1 glas „protiv“) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2014. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2014. godinu.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 64. sjednici održanoj 11.ožujka 2014. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. ožujka 2014. godine. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu kao matično radno tijelo.     

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom: daje ovlast Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu pravosuđa za donošenje rješenja o povratu pogrešno ili više uplaćenih sredstava u Državni proračun. Davanjem takve ovlasti navedenim ministarstvima skratila bi se procedura, kao i vrijeme povrata pogrešno ili više uplaćenih sredstava uplatiteljima; mijenja se iznos do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala što je iskazano u Računu financiranja. Tekuće otplate glavnice državnog duga mijenjaju se sa 22.478.036.482,00 kuna na 22.570.251.486,00 kuna. Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Proračuna mijenja se sa 3.128.977.000,00 kuna na 2.954.977.000,00 kuna. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna mijenjaju se sa 1.390.383.349,00 kuna na 1.438.983.349,00 kuna; mijenja se iznos jamstvene zalihe za financijska jamstva u Proračunu sa 434.000.000,00 kuna na 729.000.000,00 kuna; mijenja se iznos koji je planiran za HABOR, iskazan na pozicijama Ministarstva financija u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2014. godinu sa 1.070.000.000,00 kuna na 920.000.000,00 kuna. Utvrđene su i dodatne mjere za umanjenje prekomjernog deficita.

U raspravi je postavljeno pitanje od kuda se planira pokriti 3 milijarde kuna obzirom da se deficit državnog proračuna smanjio za 4 milijarde kuna, a potreba za zaduživanjem negdje oko 7 milijardi kuna, a obzirom da se rashodi mogu isključivo financirati iz prodaje imovine? Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je da se krajem prošle godine pristupilo predfinanciranju za 2014. godinu tako da je godina počela sa značajnim depozitima države kod HNB-a i u tom smislu ti depoziti će pokriti značajan dio potrebe za financiranjem u ovoj godini. Izračunato je da neće biti potrebno toliko sredstava kao što je bilo planom proračuna predviđeno jer nisu do kraja ti depoziti bili ugrađeni.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i   1 glas „protiv“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

 ZAKONA O  IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU  DRŽAVNOG PRORAČUNA  REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec. predsjednik Odbora.

   PREDSJEDNIK  ODBORA
 mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 64. sjednici održanoj 11.ožujka 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. ožujka 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da je Europska komisija krajem siječnja 2014. godine pokrenula proceduru prekomjernog deficita za Republiku Hrvatsku dužnost je države da različitim mjerama gospodarske politike, a u skladu s gospodarskim mogućnostima provede daljnje mjere osiguranja fiskalnih prihoda. Stoga se ovim Prijedlogom zakona predlaže povećanje opće stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13% na 15%. Naime, prijašnja mjera kojom je doprinos za zdravstveno osiguranje smanjen s 15% na 13% nije polučila očekivane rezultate u vidu povećanja BDP-a, smanjenja deficita i povećanja zaposlenosti, odnosno smanjenja nezaposlenosti, a istodobno je prouzročila očekivano umanjenje prihoda proračuna u 2012. godini u iznosu od 1.514.955.985 kuna i u 2013. godini u iznosu od 2.272.433.978 kuna. Predloženim izmjenama Zakona ostvarit će se dodatni prihodi proračuna s osnove doprinosa za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,6 milijardi kuna u 2014. godini i 2,4 milijarde kuna u 2015. godini.
Uredit će se i pitanje obveze doprinosa za zapošljavanje osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost i koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima o mirovinskom osiguranju.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Iznijeto je mišljenje da predloženi Zakon samo pokazuje da se jedna od najbitnijih gospodarskih mjera Vlade Republike Hrvatske pokaza promašenom. Međutim, u ovom zakonu ima puno drugih odredbi koje ukazuju da se kod donošenja određenih zakona treba donijeti i tzv set vezanih zakona. Tako kod promjene zakona kojim se omogućilo onima koji obavljaju samostalnu djelatnost, prije svega malim obrtnicima, da će imati pravo na Zavodu za zapošljavanje, ali i obvezu plaćanja doprinosa za zapošljavanje, tada se morao promijeniti i Zakon o doprinosima. Navedeni prijedlog Zakona, prema iznijetom mišljenju mogao bi se eventualno podržati kada bi se stopa PDV-a smanjila na 23%.
- U raspravi je prevladalo mišljenje da je nužno donijeti Predloženi zakon i to ne samo zbog pokrenute procedure prekomjernog deficita kojom moramo pokrenuti niz mjera ekonomske politike u cilju osiguranja fiskalnih prihoda, nego i zbog neučinkovitosti prijašnje mjere kojom se opća stopa za zdravstveno osiguranje snizila s 15% na 13% i nije polučila očekivane gospodarske efekte.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

  ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.
    

PREDSJEDNIK  ODBORA

  mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 64. sjednici održanoj 11.ožujka 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o igrama na sreću, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. ožujka 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.        

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da je s obzirom da deficit opće države prelazi granicu od 3%, a dug 60% BDP-a, Europska komisija krajem siječnja 2014. godine pokrenula korektivnu proceduru prekomjernog deficita za Republiku Hrvatsku čiji je cilj u najkraćem razumnom roku dostići predviđene razine deficita opće države i duga. S obzirom na pokazatelje ekonomskih kretanja i potrebe osiguranja stabilnosti državnog proračuna Vlada Republike Hrvatske smatra opravdanim i potrebnim donijeti predložene izmjene Zakona o igrama na sreću na način da se oporezuju svi dobici lutrijskih i igara klađenja. Predloženim izmjenama Zakona o igrama na sreću predlaže se da se porez na dobitke plaća na sve dobitke i to na način da se dobici do 30.000,00 kuna oporezuju sa stopom od 10%, dok ostale dvije stope ostaju nepromijenjene (15% na dobitke od 30.000,00 kuna do 500.000,00 kuna i 20% na dobitke iznad 500.000,00 kuna). Očekuje se pozitivan fiskalni efekt od ove mjere u iznosu od oko 300.000.000,00 kuna ukoliko dio igrača ne odustane od sudjelovanja u lutrijskim igrama ili igrama klađenja zbog oporezivanja svih dobitaka.

Odbor je raspolagao i sa pisanim stajalištem Udruge sportskih kladionica u kojem se ističe, osim ostalog, da će uvođenjem nove porezne obveze od 10% na sve dobitke do 30.000,00 kuna, doći do pada prometa, uništenja same igre klađenja i gubitka interesa igrača za sudjelovanje u klađenju koje priređuju domaći priređivači. Temeljem navedenog ostvarit će se negativni fiskalni učinci za državu, a ujedno će se uništiti industrija igara na sreću klađenje.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Istaknuta je činjenica da se na sve uplate u kladionicama odmah plaća 5% poreza. Što se tiče dobitaka postavlja se elementarno pitanje što je to dobitak? Da li je dobitak ono sve što dobijete ili je dobitak razlika između onoga što ste uplatili i dobili? Posebno je upozoreno na problem ilegalnog Internet klađenja. Naime, koliko će građana zbog predloženog povećanja poreza odustati od legalnih klađenja i preći na ilegalna Internet klađenja, te koliko će zbog toga biti manje uplata od legalnog klađenja. Stoga bi trebalo razmisliti o nekim drugačijim iznosima oporezivosti i neoporezivosti pojedinih iznosa uplata pojedinih igara na sreću. Trebalo bi imati podatke koliko u postotku ima uplata npr. od 10 kuna, 15 kuna, 50 kuna 100 kuna i više. Kao i podatke o dobicima za 10 uplaćenih kuna, 15 uplaćenih kuna koji su relativno mali i iznose 20, 30 50 ili eventualno 100 kuna. Druga stvar je kategorija profesionalnog klađenja kojega u Hrvatskoj nema.
- Iznijeta je jedna porezna tehnička primjedba i istaknuto je da primjena progresivne porezne stope nije dobra. Naime, ta direktna progresija napuštena je gotovo u svim poreznim sustavima jer ima jednu negativnu posljedicu. Naime, po ovom prijedlogu Zakona ako neko ostvari dobitak od 29.999,00 kuna onda će platiti porez 2.000,00 kuna, ako ima dobitak samo nekoliko kuna preko 30. 000,00 kuna platit će porez 4.000,00 kuna. Uvijek se kod progresivnog oporezivanja koristi tzv. rasčlanjena progresija da se kaže da će se do 30.000,00 kuna platiti toliko a iznad toga iznosa u određenom postotku. Isto tako trebalo bi razmotrit mogućnost da se utvrdi donja granica na koju se ne bi plaćao porez.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 1 glas  „protiv“  ) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
                         mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 64. sjednici održanoj 11.ožujka 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola između Republike Hrvatske i Republike San Marino kojim se mijenja i dopunjuje Ugovor između Republike Hrvatske i Republike San Marino o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. ožujka 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.      
              
U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da se ovim Zakonom potvrđuje Protokol kojim se u cijelosti mijenja postojeći članak 26. Ugovora između Republike Hrvatske i Republike San Marino o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak, kako bi se u odnosima Republike Hrvatske i Republike San Marino, odnosno njihovih nadležnih tijela, omogućila razmjena obavijesti koje su od značaja za provedbu odredaba Ugovora ili provedbu domaćeg zakonodavstva, pri čemu su obuhvaćeni svi porezi koje uvedu obje države ili njihova lokalna tijela.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE SAN MARINO KOJIM SE MIJENJA I DOPUNJUJE UGOVOR IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE SAN MARINO O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA POREZIMA NA DOHODAK

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                     PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 64. sjednici održanoj 11.ožujka 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije između Republike Hrvatske i Portugalske Republike o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. ožujka 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.      

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da se ovom Konvencijom uređuju načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. U Uvodnom dijelu Konvencije sadržane su definicije pojmova koji se spominju u ostalim odredbama Konvencije. Konvencijom se hrvatskim građevinskim i sličnim poduzećima omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u Portugalskoj Republici, ako ti radovi traju kraće od 12 mjeseci. Oporezivanje dobiti od poslovanja općenito vrši država rezidentnosti društva, osim u slučajevima postojanja stalne poslovne jedinice. Hrvatskim zrakoplovnim i pomorskim društvima koja obavljaju prijevoz robe ili putnika između Republike Hrvatske i Portugalske Republike, omogućit će se plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Republici Hrvatskoj. Ugovorom se snižavaju stope za pasivni dohodak u odnosu na postojeće stope propisane domaćim zakonima, tako da se kamate i naknade za autorska prava oporezuju stopom od 10% na izvoru. Pri oporezivanju dividendi utvrđena je stopa poreza po odbitku od 5% za izravno vlasništvo od najmanje 10% kapitala, te 10% u svim drugim slučajevima. Propisani su načini otklanjanja dvostrukog oporezivanja, kao i jednako postupanje s društvima država ugovornica u raznim poreznim situacijama.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I PORTUGALSKE REPUBLIKE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.
                                                                                                    

PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 64. sjednici održanoj 11.ožujka 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe u vezi s Regionalnim programom stambenog zbrinjavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. ožujka 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.        

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da je zajednički regionalni program o trajnim rješenjima za izbjeglice i interno raseljene osobe zajednička inicijativa Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Crne gore i Republike Srbije tj. zemalja partnera, utemeljen na Zajedničkoj deklaraciji koju su potpisali  ministri vanjskih poslova zemalja partnera u Beogradu 2011. godine. Regionalni program stambenog zbrinjavanja sastoji se od četiri nacionalna programa stambenog zbrinjavanja. U okviru Programa u Republici Hrvatskoj je predviđeno stambeno zbrinuti 3.541 obitelji, odnosno 8.529 osoba te su u tu svrhu planirana i potrebna sredstva u vrijednosti od 119.7 milijuna eura (planirani udio Hrvatske u cijelom programu iznosio je 25%). Okvirnim sporazumom uređuje se pravni okvir za korištenje financijskih sredstava iz Fonda Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja kojim upravlja CEB te se uređuje pravni okvir suradnje Republike Hrvatske i CEB-a.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

      ZAKONA O POTVRĐIVANJU OKVIRNOG SPORAZUMA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I RAZVOJNE BANKE VIJEĆA EUROPE U VEZI S REGIONALNIM PROGRAMOM STAMBENOG ZBRINJAVANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
                         mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 64. sjednici održanoj 11.ožujka 2014. godine, Prijedlog zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. ožujka 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao zainteresirano radno tijelo.       

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da u ovom trenutku iznimno nepovoljnih kretanja u gospodarstvu, zadržavanje prava proisteklih iz trenutno važećih zakonskih propisa značilo bi pritisak na daljnji rast manjka proračuna i javnog duga, do dodatnog pada kreditnog rejtinga, te daljnjeg porasta cijena zaduživanja države, ali i ukupnog gospodarskog sustava. U ovom trenutku se na području rada državnih i javnih službi primjenjuje niz kolektivnih ugovora, odnosno sporazuma i drugih ugovora, koji su zaključivani u vrijeme boljeg gospodarskog stanja, a u vrijeme recesije i nužnih mjera štednje, više nije moguće u potpunosti poštivati. Plaće zaposlenih u državnoj i javnim službama obračunavaju se kao umnožak osnovice za izračun plaće i 0,5% za svaku navršenu godinu rada. Pri tome je kolektivnim ugovorima za zaposlene u državnoj i javnim službama još dodatno ugovoreno pravo na postotno uvećanje koeficijenata složenosti poslova, odnosno uvećanje plaće za 4, 8 i 10 postotnih poena nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža. S obzirom da se na dohodak od 0,5% za svaku navršenu godinu rada još dodaje kolektivnim ugovorima ugovoreno povećanje plaće za 4, 8 i 10% po istoj osnovi, u uvjetima gospodarske krize i prekomjernog deficita predlaže se uskratiti to pravo na predmetno dvostruko povećanje plaće po istoj osnovi. S tog osnova planira se da će se troškovi državnog proračuna za zaposlene u javnim i državnim službama smanjiti za otprilike 500 milijuna kuna u 2014. godini. Navedeno pravo na uvećanje plaća po osnovi ostvarenih godina staža uskratilo bi se od 1. travnja do 31. prosinca 2014. godine.
        
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje kako će se u 2015. godini u  državnom proračunu osigurati iznos od 500 milijuna kuna koji će se ovim Prijedlogom zakona osigurati s osnova uskraćivanja prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina staža u visini 4,8, i 10 posto? Naime, uskraćivanje navedenih prava primjenjivat će se od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2014. godine, s tog osnova u Državnom proračunu za 2015. godinu neće biti navedenih sredstava. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je odgovorio da su navedeni dodaci na plaće, koji su različiti ovisno o kolektivnim ugovorima, uvedeni u vrijeme kada nije bilo gospodarske krize, s jedinom namjerom da se povećaju plaće u državnim i javnim službama. Sada kada se nalazimo u krizi predlažemo ukidanje navedenih dodataka na plaće za vjernost službi, a ujedno se radi i na prijedlozima novih propisa kojima se želi prije svega ujednačiti iznose plaća u državnim i javnim službama, donošenjem jednakih kriterija, kako bi se za jednaki posao isplaćivale i jednake plaće.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

      ZAKONA O USKRATI PRAVA NA UVEĆANJE PLAĆE PO OSNOVI OSTVARENIH GODINA RADNOG STAŽA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
                         mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 63. sjednici održanoj 5. ožujka 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za „Projekt modernizacije HŽ Infrastrukture“, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. veljače 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da   ukupni troškovi povezani s „Projektom modernizacije HŽ Infrastrukture“ koji se sastoji od: nabave nove opreme za održavanje željezničkih pruga; nabave i instaliranja informacijskog sustava za upravljanje energetskom učinkovitošću; financiranja dijela programa restrukturiranja radne snage iznose 40,0 milijuna EUR. Prema uvjetima ponuđenim od EBRD-a HŽ Infrastrukturi d.o.o., zajam je odobren na 15 godina, uključujući 3 godine počeka na otplatu glavnice. Sredstva zajma bit će na raspolaganju za korištenje odmah nakon što Ugovor o jamstvu stupi na snagu. Posljednji dan raspoloživosti zajma je 30. lipnja 2016. godine.

U raspravi na Odboru postavljena su sljedeća pitanja: Da li su za dio navedenog Projekta korištena i sredstva EU fondova? Kako su raspoređena sredstva u iznosu od 19,5 milijuna eura za restrukturiranje radne snage i isplatu otpremnina? Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da sredstva EU fondova nisu planirana za provođenje ovoga Projekta, a otpremnine radnicima će se isplaćivati ovisno o godinama staža u HŽ Infrastrukturi, s tim da  najviši iznos otpremnine neto iznosi 200.000,00 kuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA „PROJEKT MODERNIZACIJE HŽ INFRASTRUKTURE“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, sukladno točki II. stavka 3. Odluke o osnivanju Povjerenstva za fiskalnu politiku („Narodne novine“, br.156/13.), je na 62. sjednici održanoj 26. veljače 2014. godine nakon provedene rasprave odlučio jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeću

            ODLUKU
O IMENOVANJU ČLANOVA POVJERENSTVA ZA FISKALNU POLITIKU

Za članove Povjerenstva za fiskalnu politiku imenuju se:

- mr. sc. VESNA KASUM, predstavnica Državnog ureda za reviziju,

- dr. sc. DANIJEL NESTIĆ, predstavnik Ekonomskog instituta Zagreb,

- dr. sc. VJEKOSLAV BRATIĆ, predstavnik Instituta za javne financije,

- dr. sc. ANTE ŽIGMAN, predstavnik Hrvatske narodne banke,

- doc.dr.sc. SAŠA DREZGIĆ, iz reda predstavnika ekonomskih fakulteta,

- dr.sc.NATAŠA ŽUNIĆ-KOVAČEVIĆ, iz reda predstavnika pravnih fakulteta.

Obrazloženje

Odlukom o osnivanju Povjerenstva za fiskalnu politiku („Narodne novine“, br. 156/13.- u daljnjem tekstu: Odluka) u točki I. propisano je da se Povjerenstvo za fiskalnu politiku (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) osniva kao stručno i neovisno tijelo s ciljem unaprjeđenja sustava javnih financija i praćenja primjene fiskalnih pravila utvrđenih Zakonom o fiskalnoj odgovornosti.

U točki II. Odluke propisano je da Povjerenstvom predsjeda predsjednik Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora koji je ujedno i član Povjerenstva.

Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i šest članova, a članove Povjerenstva imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun na razdoblje od pet godina i nakon isteka mandata mogu biti ponovno imenovani.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju Odluke o osnivanju Povjerenstva za fiskalnu politiku zatražio je od institucija iz točke II. stavka 2. ove Odluke da predlože svoje predstavnike za članove Povjerenstva za fiskalnu politiku.
 Članove Povjerenstva, kao svoje predstavnike, Odboru za financije i državni proračun predložile su:
 Državni ured za reviziju – mr.sc.Vesnu Kasum,
 Ekonomski institute Zagreb – dr.sc.Danijela Nestića,
 Institut za javne financije – dr.sc.Vjekoslava Bratića,
 Hrvatska narodna banka – dr.sc.Ante Žigman,
 Ekonomski fakultet sveučilišta u Zagrebu (prof.dr.sc.Lajoša Žagera),
 Ekonomski fakultet sveučilišta u Splitu (prof.dr.sc.Nikšu Nikolića),
 Ekonomski fakultet sveučilišta u Osijeku (prof.dr.sc.Branka Matića),
 Ekonomski fakultet sveučilišta u Rijeci (doc.dr.sc.Sašu Drezgića),
 Pravni fakultet sveučilišta u Zagrebu (prof.dr.sc.Hrvoja Arbutinu),
 Pravni fakultet sveučilišta u Splitu ( nije dostavio prijedlog kandidata),
 Pravni fakultet sveučilišta u Osijeku (prof.dr.sc.Renatu Perić) i
 Pravni fakultet sveučilišta u Rijeci (dr.sc. Natašu Žunić-Kovačević)

Nakon provedenog glasanja o predloženim kandidatima navedenih ekonomskih i pravnih fakulteta Odbor je izabrao predstavnika Ekonomskog fakulteta sveučilišta u Rijeci doc.dr.sc.Sašu Drezgića i predstavnicu Pravnog fakulteta sveučilišta u Rijeci dr.sc.Natašu Žunić-Kovačević za članove Povjerenstva za fiskalnu politiku, iz reda ekonomskih i pravnih fakulteta sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci.

Članovi ekonomskih i pravnih fakulteta izmjenjuju se u radu Povjerenstva. U svakom mandate imenuje se predstavnik iz redova različitih ekonomskih i pravnih fakulteta sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku I Rijeci.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                     PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 62. sjednici održanoj 26. veljače 2014 godine, Prijedlog zakona o državnim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. veljače 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Prijedlogu zakona o državnim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona, kao matično radno tijelo.    

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da se ovim Prijedlogom zakona uređuju nadležnosti tijela Republike Hrvatske iz područja državnih potpora i potpora male vrijednosti, politika državnih potpora Republike Hrvatske, postupanja prije dodijele državnih potpora, vođenje evidencija i izvještavanja o državnim potporama i potporama male vrijednosti. Predloženim zakonom se nastoji olakšati funkcioniranje sustava državnih potpora u Republici Hrvatskoj, a imajući u vidu da je područje državnih potpora u isključivoj nadležnosti Europske unije, te da je djelokrug poslovanja institucija država članica u ovom području znatno ograničen. Temeljem važećeg Zakona o državnim potporama, davatelji državnih potpora obvezni su dostavljati određene podatke o dodijeljenim državnim potporama dvjema institucijama i to: Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja i Ministarstvu financija. Ovim Prijedlogom zakona to bi se pojednostavilo uspostavljanjem jedinstvene baze podataka o državnim potporama pri Ministarstvu financija. Temeljem zaprimljenih podataka o dodijeljenim državnim potporama jedna institucija tj. Ministarstvo financija izrađivala bi istovrsno izvješće za Europsku komisiju i hrvatske institucije. Također, komunikaciju između Europske komisije i davatelja državnih potpora u Republici Hrvatskoj vodilo bi Ministarstvo financija. Navedene promjene rezultirale bi učinkovitijim i jednostavnijim funkcioniranjem svih sudionika sustava državnih potpora na razini Republike Hrvatske

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, nije imao konkretnih primjedbi na odredbe predmetnog Zakona te je jednoglasno odlučio  predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

 ZAKONA O DRŽAVNIM POTPORAMA               

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik Srđan Gjurković,   predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
              mr.Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 62. sjednici održanoj 26. veljače 2014 godine, Prijedlog zakona o factoringu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. veljače 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Prijedlogu zakona o factoringu, kao matično radno tijelo.     

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da se ovim Prijedlogom zakona uređuju: ugovor o factoringu, prava i obveze subjekata u poslovima factoringa, uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada factoring društva, način i uvjeti za prekogranično obavljanje djelatnosti, izvještavanje, nadzor poslovanja factoring društava, upravljanje rizicima. Donošenje navedene zakonske regulative omogućilo bi efikasniji nadzor nad društvima koja se bave poslovima factoringa.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
-     Podržano je donošenje ovoga Zakona jer se njime jača regulacija financijskih tržišta u Republici Hrvatskoj, budući to područje do sada nije bilo zakonom regulirano. Naime, poznato je da je jedna banka iz inozemstva, kojoj nije bilo dopušteno poslovati u Republici Hrvatskoj, najviše poslova u regiji ostvarivala upravo na poslovima factoringa. Na razini Europske unije također  se priprema uređivanje poslova factoringa tako da ćemo vjerojatno za koju godinu morati se usuglasiti sa novom Direktivom EU koja će regulirati to područje, naravno ukoliko se ona donese.
-     Upozoreno je na odredbe članka 4. i članka 5. Prijedloga zakona kojima se definira što je posao factoringa, te predmet factoringa. Iznijeto je mišljenje da su navedene formulacije komplicirano napisane te da bi te formulacije trebalo preformulirati na jednostavniji i razumljiviji način. Također je iznijeto i mišljenje da bi još jednom trebalo razmotriti mogućnost promjene naziva ovoga zakona na način da glasi: „Zakon o otkupu potraživanja – factoringu“. Naime, budući je u praksi već prihvaćen izraz factoring bilo bi dobro zadržati ga kao dodatak predloženom hrvatskom nazivu ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

Z A K LJ U Č K E        
1. Prihvaća se Zakon o factoringu
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju ovoga Zakona radi pripreme Konačnog prijedloga zakona      
                    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik Srđan Gjurković, predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
              mr.Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 62. sjednici održanoj 26. veljače 2014. godine, Godišnje izvješće Financijske agencije za 2012. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji, dostavio Nadzorni odbor Financijske agencije, aktom od 8. siječnja 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvještaju kao matično radno tijelo. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske koja nema primjedbi na Godišnje izvješće Financijske agencije za 2012. godinu.

U uvodnom izlaganju predsjednica Uprave Financijske agencije istaknula je, osim ostalog, najznačajnije poslovne događaje koji su obilježili poslovanje Financijske agencije u 2012. godini a vezani su za ključne segmente poslovanja, prije svega u dijelu usluga za financijsku industriju i korporativne klijente i usluge za javni sektor, ali i u dijelu vezanom za informatiku i informatičku podršku poslovanju. Financijska agencija je u 2012. godini ostvarila prihode u iznosu 777.767.444,00 kuna dok ukupno ostvareni rashodi iznose 708.745.932,00 kuna. U usporedbi s ostvarenjem u prethodnoj godini prihodi su manji za 5%, a rashodi za 7%. Ostvarena bruto dobit u 2012. godini iznosi 69.021.513,00 kuna što je za 29% više od ostvarene bruto dobiti u 2011. godini, a za 11% manje od ostvarene bruto dobiti u 2010. godini.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

-     U raspravi je postavljeno nekoliko pitanja predsjednici Uprave Financijske agencije i to  vezano za; servere ministarstva financija, naime da li Financijska agencija ima neki plan i kako je riješila pitanje kontinuiteta  održavanja servera ministarstva financija na kojima se odvija rad Državne riznice? Zatim koja je uloga Financijske agencije u postupcima predstečajne nagodbe, te mišljenje kako to funkcionira sa aspekta Financijske agencije? Zatim je postavljeno pitanje u vezi Centralnog obračuna plaća, zašto taj projekt već nije završen, te kada se planira njegovo provođenje u cijelosti? Predsjednica Uprave Financijske agencije odgovorila je na postavljena pitanja i istaknula je, osim ostalog, da je Financijska agencija sa Ministarstvom financija sklopila ugovor kojim je preuzeta obveza servisiranja svih poslova Državne riznice. U vezi posla predstečajne nagodbe istaknula je da je Financijska agencija u tom poslu klasičan primjer „provajdera“, odnosno administratora budući u njenom prostoru rade nagodbena vijeća. Financijska agencija ima u pravilu dva djelatnika u nagodbenom vijeću, dok su predsjednici nagodbenog vijeća stručnjaci iz Ministarstva financija, iz Porezne uprave i iz Carinske uprave. Sklopljen je ugovor sa Ministarstvom financija da će Financijska agencija postupno preuzimati, nakon dodatne izobrazbe (polaganje pravosudnog ispita) određenog broja zaposlenika, i mjesta predsjednika nagodbenih vijeća. Dakle kompletna administracija, logistika te odvijanje ročišta je u ingerenciji Financijske agencije. U vezi Centralnog obračuna plaća istaknula je da je u tom poslu Financijska agencija također u ulozi izvršioca. Naime, da je na vrijeme donijeta Uredba o centralnom obračunu plaća kojom bi se propisali osnovni gabariti tada bi taj posao bio puno ranije završen. Naime, ako se napravi softver na bilo kojoj platformi, koji obračunava plaće po zadanim gabaritima za 10 000 ljudi tada on može sigurno raditi i za puno veći broj ljudi naravno uz implementaciju specifičnosti po pojedinim resorima. Prema terminskom planu Financijske agencije, koji treba biti usvojen, cijeli posao Centralnog obračuna plaća trebao bi se završiti do 30. rujna 2014. godine.
 
-Izraženo je zadovoljstvo činjenicom da je okončana tranzicijska strategija upravo sa 2012. godinom i da je sada nastupio period pozitivnog poslovanja Financijske agencije. U međuvremenu je usvojena i nova Strategija i sanirano je poslovanje Fininog Gotovinskog centra. Međutim, iznijeto je mišljenje da bi u narednom periodu trebalo posvetiti više pažnje, u financijskom smislu, boljem opremanju mreže Fininih podružnica. Posebno treba voditi računa i o kadrovskom jačanju podružnica jer je u njima zaposlena prosječno starija populacija niže kvalifikacijske spreme.

- Istaknuto je da je Poslovna suradnja Financijske agencije i bankarskog sektora izvrsna. Naime, Financijska agencija je konačno prepoznala da je ona jedna od firmi na tržištu te da se ulaskom u Europsku uniju platni promet može obavljati i negdje drugdje te da je zato formirala cijene svojih usluga na razini konkurentnih cijena u Europskoj uniji. Posljedica takvog ponašanja Financijske agencije je nešto manji promet ali Financijska agencija je zadržala tržište i kliring u zemlji.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova (  9 glasova „za“  i   1 glas „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

                    Z A K LJ U Č A K 
1. Prihvaća se Godišnje izvješće Financijske agencije za 2012. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurkovi,dipl.oec., predsjednik Odbora.

         PREDSJEDNIK ODBORA
         mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 60. sjednici održanoj 4. veljače 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. siječnja 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da se ovim Prijedlogom zakona propisuju, osim već propisanih, novi poslovi carinske službe koji obuhvaćaju: provedbu upravnih i drugih poslova u vezi s ispunjavanjem propisanih uvjeta za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku te nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje poslovanje i djelatnost ovlaštenih carinskih otpremnika; nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje obavljanje trgovine i obavljanje usluga; nadzor nad naplatom proračunskih i ostalih prihoda te transakcijama u području prometa roba i usluga, ugostiteljske djelatnosti i pružanja usluga u turizmu te naplatom boravišne pristojbe, nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje obavljanje audiovizualnih djelatnosti; nadzor nad prometom predmeta od plemenitih kovina; nadzor nad provedbom propisa u području stavljanja na tržište šumskog reprodukcijskog materijala; nadzor na graničnom prijelazu, odnosno na drugom mjestu gdje se obavlja carinski nadzor dozvola i drugih isprava sukladno propisima o prijevozu u cestovnom prometu te osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzije vozila u prometu na cestama sukladno propisima o sigurnosti prometa na cestama, kao i nadzor nad primjenom propisa kojim se uređuje ograničavanje uporabe duhanskih proizvoda.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je, bez rasprave, većinom glasova ( 8 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

        ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ SLUŽBI  

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                     PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 60. sjednici održanoj 4. veljače 2014. godine, Prijedlog zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. siječnja 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je, osim ostalog, da se ovim Prijedlogom zakona uređuje sustav financijskog poslovanja neprofitnih organizacija koji uključuje ne samo računovodstvo, već i odredbe vezane uz izradu i izvršavanje financijskih planova, reviziju te nadzor nad poslovanjem neprofitnih organizacija. Obveznici na koje se primjenjuju odredbe predmetnog zakona jesu: domaće i strane udruge i njihovi savezi, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikati, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera. Odredbe ovoga Prijedloga zakona koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga i upis u Registar neprofitnih organizacija primjenjuju se i na političke stranke.
 
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim primjedbama, na odredbe ovoga Prijedloga zakona, GONG-a i Zaklade“Čujem, vjerujem, vidim“. 

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:

- Iznijeto je mišljenje da se Prijedlogom zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija najveće promjene očekuju u dvije skupine i to vjerskim zajednicama i sportskim udrugama. Nužno je da se u odredbama ovoga Prijedloga zakona neki pojmovi jasno razluče i preciziraju. Naime, u sportskim društvima nije svaki transfer novca ili prodaja nečega automatski gospodarska djelatnost, jer u okviru takvih aktivnosti postoji i tzv. odšteta za učinjenu uslugu koja je u drugim zemljama jasno definirana i propisana. Kod vjerskih zajednica također treba jasno razlučiti da milodari, naknade za sprovod, za vjenčanje nemaju karakter gospodarske djelatnosti, kao i davanja tijekom godine koja ovise isključivo od dobre volje vjernika koliko će dati sredstava za funkcioniranje pojedine vjerske zajednice. Druga je stvar ukoliko pojedina vjerska zajednica ulaže svoja sredstva u neku investiciju u tom slučaju treba propisati način evidentiranja tih sredstava. Kada se radi o aktivnostima sportskih klubova trebalo bi porezno riješiti puno stvari, od oporezivanja naknade službenim osobama na utakmicama do isplaćenih ugovora igračima kod pojedinih transfera igrača, a tek onda treba utvrditi i definirati što jesu a što nisu gospodarske aktivnosti sportskih klubova. U predloženom zakonu treba navedene neprofitne organizacije podijeliti po skupinama. Naime, imamo primjera da pojedini sportski klubovi u nogometu, košarci i nekim drugim sportovima djeluju kao profesionalni, a neki su registrirani kao udruge a po funkcioniranju su u stvari privatno vlasništvo. Neke sportske udruge imaju određene prostore koje mogu iznajmljivati i posjeduju određenu imovinu, a uz navedeno postižu i određene sportske rezultate pa imaju sve predispozicije da mogu kao klub samostalno funkcionirati, bez dotacija državnih i javnih tvrtki. S druge strane postoje i sportske udruge koje postižu dobre rezultate ali nemaju svoj prostor i svoju imovinu, a mogu biti zahvaćeni dodatnim oporezivanjem primjenom ovoga Zakona, pa će biti na teretu državnog ili lokalnih proračuna, ili će prestati sa obavljanjem svoje djelatnosti.

- Predloženim načinom vođenja knjigovodstva neprofitnih organizacija kao i načinom financijskog izvještavanja dodatno se povećavaju troškovi neprofitnim organizacijama, jer većina nema osobe osposobljene za obavljanje poslova vođenja takvog knjigovodstva, kao i za izradu i podnošenje financijskih izvještaja.

- Materija koja se regulira predloženim zakonom vrlo je osjetljiva jer se primjenjuje na veliki broj vrlo različitih neprofitnih organizacija i teško je utvrditi koji dio njihovih aktivnosti ima gospodarski karakter. Stoga bi bilo dobro da se postupi po dosadašnjoj praksi primjereno Zakonu o porezu na dobit, gdje je točno propisano tko nije obveznik poreza na dobit, ali ako je riječ o nelojalnoj konkurenciji također može uči u sustav poreza na dobit. Znači jednostavno poreznim inspekcijskim nadzorom ukoliko se utvrdi da netko ostvaruje određenu gospodarsku aktivnost i ostvaruje dobit koja nije primjerena toj grani djelatnosti kojom se bavi, u tom slučaju se za takvu gospodarsku aktivnost propisuje porez.

- Djelovanje neprofitnih organizacija mora biti javno i transparentno iz razloga što zapošljavaju oko 20 000 radnika, a iz proračuna zadnjih pet godina za njihovo funkcioniranje izdvojeno oko 7,5 milijardi kuna. Budući imamo različite sektore u kojima djeluju neprofitne organizacije javljaju se i različiti pristupi reguliranju njihovog poslovanja, zato ovim Zakonom treba unijeti više reda i jasno propisati sve segmente u kojima djeluju neprofitne organizacije. Bilo bi dobro da se organiziraju prezentacije i modeli primjene odredbi ovoga Zakona za sve neprofitne organizacije, kao što je to učinjeno kod postupnog uvođenja fiskalizacije, kojima bi im se omogućilo da usklade svoje aktivnosti s odredbama ovoga Zakona. Ne bi bilo dobro da dio neprofitnih organizacija koje su od javnog interesa, zbog nemogućnosti djelovanja u okviru odredbi ovoga Zakona, prestanu sa djelovanjem.

- U obrazloženju ovoga Zakona u svezi ocjene i izvora potrebnih sredstava za provođenje ovoga Zakona istaknuto je da je u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2014. godinu potrebno osigurati sredstva u iznosu od 120.000,00 kuna za potrebe unapređenja Registra neprofitnih organizacija kojeg vodi Ministarstvo financija. Međutim, u raspravi je iznijeto mišljenje da bi trebalo izraditi i detaljniju procjenu financijskog učinka provođenja ovoga Zakona. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru  sljedeće

    Z A K LJ U Č K E      

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                     PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 59. sjednici održanoj 28. siječnja 2014. godine, Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. godine, koja je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2013. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Izvješću kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da su  predmetnim Izvješćem obuhvaćeni ključni podaci o provedbi svih komponenti instrumenta pretpristupne pomoći, polazeći od financijskih pokazatelja uspješnosti apsorpcije pojedine komponente, napose statusa ugovaranja, plaćanja i ovjeravanja, s posebnim osvrtom na trendove koji se mogu identificirati u odnosu na informacije o statusu provedbe pojedine komponente programa IPA iz prethodnog izvještajnog razdoblja. U razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. godine Europska komisija je na račun Nacionalnog fonda doznačila iznos od 73,40 milijuna eura, što predstavlja 20,14% od ukupno doznačenog iznosa od 364,43 milijuna eura od početka provedbe programa IPA.  U predmetnom izvještajnom razdoblju ugovoreno je 80,47 milijuna eura, odnosno 15,90% od ukupno ugovorenih sredstava programa IPA na dan 30. lipnja 2013. godine, koja iznose 506,05 milijuna eura, što čini 62,94% od ukupno dodijeljenog iznosa od 804,00 milijuna eura od početka provedbe programa IPA. Krajnjim korisnicima i ugovarateljima plaćeno je ukupno 56,65 milijuna eura, odnosno 19,20% od ukupno plaćenog iznosa od početka provedbe programa IPA koji iznosi 295,11 milijuna eura. Zaključno s 30. lipnja 2013. godine isplaćeno je 58,32% od ukupno ugovorenog iznosa svih komponenti programa IPA od početka njegove provedbe. U navedenom izvještajnom razdoblju zabilježeni su značajni pozitivni pomaci koji se odnose na ugovorena, kao i isplaćena sredstva krajnjim korisnicima i ugovarateljima. Analizirajući podatke na zadnji dan izvještajnog razdoblja 30. lipnja 2013., razvidan je napredak ostvaren u ugovaranju koji iznosi nešto manje od 100 milijuna eura u odnosu na isto prethodno izvještajno razdoblje, a iznos plaćanja izvršenih prema krajnjim korisnicima premašuje 50 milijuna eura, što ujedno iznosi gotovo 20% ukupno isplaćenog iznosa od početka provedbe programa IPA.
 
U raspravi na Odboru istaknuto je i nekoliko podataka i informacija o aktivnostima koje je poduzela Hrvatska gospodarska komora tijekom 2013. godine u cilju promoviranja EU fondova i upoznavanja šire javnosti, posebice malih i srednjih poduzetnika. Tako je u 2013. godini Centar za EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori organizirao 75 različitih edukativnih aktivnosti na kojima je bilo gotovo 5000 sudionika. Također je u tom Centru formirana baza projektnih ideja poduzetnika s ciljem pravodobnog informiranja poduzetnika o raspisanim natječajima i sada u toj fazi ima 240 projekata. Osim navedenog Hrvatska gospodarska komora organizira i druge aktivnosti usmjerene daljnjoj edukaciji posebno malih i srednjih poduzetnika glede korištenja sredstava EU fondova.         
   
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru  sljedeći

           Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik, mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

   PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                       mr.Srđan Gjurković dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 59. sjednici održanoj 28.i 29. siječnja 2014. godine, Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. siječnja 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Uredbi o dopuni Zakona o igrama na sreću ( Narodne novine, br. 87/2009 i 35/2013), kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je razloge zbog kojih je Vlada Republike Hrvatske donijela predmetnu Uredbu, temeljem zakonske ovlasti, kao i predloženu dopunu Zakona o igrama na sreću.

Uvažavajući obrazloženje razloga zbog kojih je Vlada Republike Hrvatske donijela navedene Uredbe, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

                                                              Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske  donijela na temelju zakonske ovlasti

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik Srđan Gjurković,   predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
              mr.Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 59. sjednici održanoj 28. i 29. siječnja 2014. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dostavila Hrvatska narodna banka aktom od 9. prosinca 2013. godine.

Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Polugodišnjoj informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike, kao matično radno tijelo. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 16.siječnja 2014. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.

U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je, osim ostalog, da je u prvoj polovini 2013. godine zabilježena stabilizacija domaće gospodarske aktivnosti, nakon višegodišnjeg trenda njezina smanjivanja. Blagom oporavku u drugom tromjesečju pogodovala su nešto povoljnija kretanja u eurozoni i oporavak uvjeta na međunarodnim financijskim tržištima, kao i ulazak Hrvatske u Europsku uniju i primjena fiskalnih blagajna. Među ograničavajućim faktorima snažnijega gospodarskog oporavka i nadalje se izdvaja slaba konkurentnost, koju bi trebala ojačati opsežnim strukturnim reformama usmjerenim na poboljšanje uvjeta investiranja i poslovanja u izvozno orijentiranim djelatnostima. Realni BDP u prvom tromjesečju 2013. neznatno je pao (0,1%) u odnosu na posljednje tromjesečje 2012. godine pod utjecajem smanjenja izvoza, dok je u drugom tromjesečju blago porastao (0,2%) zbog rasta svih sastavnica agregatne potražnje. Broj zaposlenih osoba povećao se u prvoj polovini 2013. godine, stoga se zaustavio trend snažnog pada broja zaposlenih u drugoj polovini 2012. godine. Anketna stopa nezaposlenosti u prvoj polovini 2013. iznosila je prosječno 17,3% pri čemu je, kao i kod administrativne stope, zabilježeno njezino relativno poboljšanje: s 18,1% u prvom na 16,5% u drugom tromjesečju. Monetarna politika i nadalje je bila usmjerena na podržavanje visoke likvidnosti bankovnog sustava, što potvrđuje njezinu ekspanzivnu orijentaciju. Tečaj domaće valute prema euru ostao je stabilan, čime se ostvaruju osnovni preduvjeti financijske stabilnosti u zemlji. Tijekom prvog polugodišta 2013. inflacija potrošačkih cijena znatno se usporila, s 5,2% u siječnju na 2,0% u lipnju. Saldo tekućeg računa platne bilance nastavio se poboljšavati tijekom prvog polugodišta 2013. godine, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećao se za 0,3 milijarde EUR, dok je njegov relativni godišnji pokazatelj porastao s -1,0% BDP-a na 0,8% BDP-a. Bruto inozemni dug u prvom se polugodištu 2013. povećao za 1,2 mlrd. EUR (isključi li se utjecaj međuvalutnih i ostalih promjena) te je na kraju lipnja iznosio 46,2 mlrd. EUR, odnosno 104,9% BDP-a (ostvarenog u posljednja četiri tromjesečja). Ukupne su međunarodne pričuve HNB-a, uz porast od 784,6 mil. EUR tijekom prvog polugodišta, na kraju lipnja dosegnule 12,0 mlrd. EUR, dok su neto međunarodne pričuve porasle za 264,8 mil. EUR, na 10,5 mlrd. EUR. U prvoj polovini 2013. godine prihodi konsolidirane opće države smanjeni su za 0,7% na godišnjoj razini, što je uglavnom posljedica pada prihoda od poreza na dobit i socijalnih doprinosa, dok su prihodi od PDV-a imali najveći pozitivan učinak na kretanje ukupnih prihoda. Rashodi konsolidirane opće države, uključujući nabavu nefinancijske imovine, povećani su za 8,5% u odnosu na prethodnu godinu, pretežno zbog sanacije dugova u zdravstvu. Blago smanjivanje prihoda i relativno snažan rast rashoda uzrok su povećanja ukupnog fiskalnog manjka na godišnjoj razini za 5,6 mlrd. kuna, te je on u prvih šest mjeseci iznosio 12,6 mlrd. kuna. Sredstva za financiranje manjka osigurana su novim zaduživanjem, stoga se nastavio snažno povećavati javni dug.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Postavljeno je pitanje: Kada se obavlja kupoprodaja eura prema Ministarstvu financija po kojem tečaju Hrvatska narodna banka kupuje, a po kojem prodaje euro Ministarstvu financija?

Predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je da je očito povoljnije državi kupovati euro na taj način nego na tržištu. Osim toga istaknuo je u vezi transakcija s Ministarstvom financija, da kad Hrvatska narodna banka prikazuje Intervencije onda transakcije s Ministarstvom financija ne prikazuje u sklopu Intervencija, njih posebno prikazuje. Zato se ponekad krivo tumači kad se gledaju Intervencije ispada da je u prvom polugodištu 2013. godine Hrvatska narodna banka prodala gotovo 300 milijuna eura deviza. Međutim, Hrvatska narodna banka puno više je kupila od države deviza, tako da je imala neto kupovinu deviza pa su zbog toga i porasle međunarodne pričuve. Radi se o transakcijama koje nisu na tržištu i drugačija im je narav.
- Iz iznijetih podataka u predmetnom Izvješću razvidno je da se plasmani smanjuju, nema potražnje što rezultira time da su najveći kreditni dužnici u našem bankarskom sustavu stanovništvo, gospodarstvo pa onda država. Također postoje veliki problemi sa rizičnim plasmanima banka tako da se svaki četvrti plasman gospodarstvu ne vraća, a stanovništvo čini 10% neurednih i teško naplativih plasmana. U dogovoru sa predstavnikom Hrvatske narodne banke odlučeno je da vanjska članica Odbora dostavi pisani prijedlog o tome Hrvatskoj narodnoj banci, koja će taj prijedlog razmotriti i obavijestiti je o stajalištu Hrvatske narodne banke.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

                  Z A K LJ U Č A K

1. Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

           PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                          mr.Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 59. sjednici održanoj 28. i 29. siječnja 2014. godine, Izvješće o Prijedlogu godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2014. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. siječnja 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Izvješću, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju ravnatelj Državnog zavoda za statistiku istaknuo je, osim ostalog, da je Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2014. godine planirana provedba ukupno 300 statističkih istraživanja, a od toga 194 ne temelju neposrednog prikupljanja podataka, 62 statističkih istraživanja na temelju administrativnih izvora ili metodom promatranja  i praćenja, te 44 razvojnih aktivnosti. Od ukupno 300 statističkih istraživanja, Državni zavod za statistiku će u 2014. provesti 223 istraživanja. U skladu s Državnim proračunom RH za 2014. godinu i projekcijama za 2015. i 2016. godinu ukupna sredstva potrebna za provedbu Godišnjega provedbenog plana 2014. iznose121.642.550,00 kuna. Od toga, sredstva potrebna  Državnom zavodu za statistiku iznose 107.780.090,00 kuna. U sklopu financijskog plana Državnog zavoda za statistiku planirani su rashodi financirani iz: Općih prihoda i primitaka u iznosu od 84.376.855,00 kuna; Vlastitih prihoda u iznosu od 144.600,00 kuna; Namjenskih prihoda u iznosu od 575.331,00 kuna; sredstava Pomoći iz pretpristupnih fondova EU i međunarodnih organizacija u iznosu od 15.558.545,00 kuna te refundacije iz pomoći EU-a u iznosu od 7.124.759,00 kuna. Potrebna sredstva usklađivat će se prema izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu.

U raspravi na Odboru istaknuto je da je ove godine poboljšan termin donošenja Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske, u odnosu na prošlogodišnji koji je razmatran krajem travnja 2013. godine.
              
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

  GODIŠNJEGA PROVEDBENOG PLANA STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2014. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurkovi,dipl.oec., predsjednik Odbora.
        

 PREDSJEDNIK ODBORA
               mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 59. sjednici održanoj 28. i 29. siječnja 2014 godine, Prijedlog zakona o životnom partnerstvu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine.
 
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu zakona o životnom partnerstvu kao zainteresirano radno tijelo.     

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je, osim ostalog, da postojeći Zakon o istospolnim zajednicama propisuje izuzetno uzak opseg prava koja ne mogu osigurati temelj za svakodnevno funkcioniranje istospolnih životnih zajednica. Zakon o istospolnim zajednicama osigurava istospolnim partnerima samo: pravo na međusobno uzdržavanje i pravo na stjecanje zajedničke imovine. Uz navedeno, prava i povlastice koje uređuju drugi zakoni ne primjenjuju se na istospolnu, već samo na bračnu i u većem dijelu na izvanbračnu zajednicu. Naime, pravni poredak Republike Hrvatske nije do kraja proveo pravno nadređeno jamstvo jednakog postupanja propisano relevantnim aktima Europske unije. Stoga se ovim Prijedlogom zakona želi osigurati i normativno riješiti niz prava vezanih uz status životnih partnera, neophodnih za svakodnevni normalan život. Posebno se osvrnula na reguliranje imovinskih odnosa životnih partnera, nasljeđivanje i porezni status životnog partnerstva.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije imao primjedbi na Prijedlog zakona o životnom partnerstvu te je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru  sljedeći 

 Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog Zakona o životnom partnerstvu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik Srđan Gjurković, predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
              mr.Srđan Gjurković, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 59. sjednici održanoj 28. i 29. siječnja 2014. godine, Godišnje izvješće o državnim potporama za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja aktom od 10. prosinca 2013. godine. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Godišnjem izvješću, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/13-12/62, Urbroj: 50301-05/16-14-13) od 16. siječnja 2014. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje izvješće o državnim potporama za 2012. godinu.

Uvodno je predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja istaknuo, osim ostalog, da se Godišnje izvješće o državnim potporama za 2012. godinu sastoji od deset poglavlja i četiri priloga. U 2012. godini u Republici Hrvatskoj dodijeljeno je ukupno 8.798,2 milijuna kuna potpora, a njihov udio u BDP-u je iznosio oko 2,7 %. Udio potpora u rashodima države u 2012. iznosio je 7,4 %, potpore po zaposlenom iznosile su 6.306,4 kune, dok su potpore po stanovniku Republike Hrvatske iznosile 2.046,1 kunu. Potpore sektoru industrije i usluga iznosile su 5.255,5 milijuna kuna, što čini 59,7 % ukupno dodijeljenih potpora, s udjelom u BDP-u od 1,6%, dok su potpore sektoru poljoprivrede i ribarstva iznosile 3.542,7 milijuna kuna, odnosno 40,3% ukupno dodijeljenih potpora, te je udio tih potpora sektoru poljoprivrede i ribarstva u BDP-u iznosio oko 1,1 %. U strukturi potpora industriji i uslugama prevladavaju sektorske potpore s udjelom od 69,8% (u iznosu od 3.670 milijuna kuna, dok se na horizontalne potpore odnosi udio od 30,2% ( u iznosu od 1.585,5 milijuna kuna). Prema instrumentima dodijele potpora u 2012., najčešći instrument dodijele potpore bile su subvencije s udjelom od 72% u ukupno dodijeljenim potporama (6.337,6 milijuna kuna), zatim slijede jamstva s udjelom od 10,2% (894 milijuna kuna), porezne olakšice s udjelom od 8,6% (760,1 milijun kuna), povoljni krediti s udjelom od 6,9% (604,8 milijuna kuna) te potpore dodijeljene putem udjela u vlasničkom kapitalu s udjelom od 2,3% (201,7 milijuna kuna). Nakon analize svih dostavljenih podataka o dodijeljenim potporama, vidljivo je smanjenje potpora, a glavni razlog je recesija te velike gospodarske poteškoće u poslovanju poduzetnika kao i smanjenim proračunskim mogućnostima. Osim toga i dalje je prisutan veliki nesrazmjer dodijeljenih potpora u Republici Hrvatskoj i EU 27 u odnosu na BDP, a isto tako, promatrajući potpore dodijeljene „Industriji i uslugama“ koje su u nadležnosti Agencije, prisutan je i veliki nesrazmjer između dodijeljenih horizontalnih i sektorskih potpora koje u EU 27 iznose 90 : 10 posto, a u Republici Hrvatskoj 30 : 70 posto.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje tko definira učinkovitost potpora da li izjave korisnika ili neko nezavisno tijelo?

Predstavnika Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja istaknuo je da je Agencija krajem 2011. i početkom 2012. godine definirala osnovne uvjete iz kojih bi bilo razvidno na koji način su potpore dodijeljene i njihova učinkovitost. Ove izjave koje je Agencija zaprimila nisu izjave od korisnika potpore nego od davatelja potpore. Vjerojatno će se ubrzo nešto mijenjati u svezi učinkovitosti dodijeljenih potpora jer je prošli tjedan u Europskoj komisiji bilo razgovora o smjernicama kojima će se propisati na koji način treba procjenjivat učinkovitost, nakon što su potpore dodijeljene. Što se tiče samih izjava davatelja državnih potpora Agencija nije zadovoljna, posebno što se tiče učinkovitosti, s obzirom na povrat informacija. Naime, od ukupno 23 davatelja državnih potpora povratnu informaciju o učinkovitosti dalo je  12 davatelja državnih potpora.  Učinkovitost davanja državnih potpora biti će više naglašena u idućem razdoblju jer je u stvari 2012. godina bila prva godina kada je bilo zatraženo od davatelja državnih potpora da na neki način sami odrede, po određenim uvjetima i određenim mehanizmima, koja je bila učinkovitost određenog programa pojedinačne potpore. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno Hrvatskom saboru predložiti donošenje sljedećeg

            Z A K LJ U Č K A

1. Prihvaća se Godišnje izvješće o državnim potporama za 2012. godinu
   
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec. predsjednik Odbora.

                                                                                                   PREDSJEDNIK  ODBORA    
    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 58. sjednici održanoj 22. siječnja 2014. godine, Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. prosinca 2013. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.    

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, razlike između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz prijedloga Zakona i razloge zbog kojih su te razlike nastale.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Zatraženo je pojašnjenje obrazloženja u vezi članka 4. Konačnog prijedloga zakona kojim se definira da javni dug ne prelazi 60 posto BDP-a. Međutim, u dosadašnjim obrazloženjima nigdje nije korišten izraz  javni dug već dug opće države. Postavljeno je pitanje da li se sa obvezom davanja izjave o fiskalnoj odgovornosti od strane predstavnika javnih poduzeća, komunalnih poduzeća, mijenja i definicija javnog duga na način da se ne uzima u obzir samo opća država. Naime, treba pojasniti da li definicija javnog duga treba obuhvaćati i dugove javnih poduzeća, odnosno trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica.
- Člankom 5. Konačnog prijedloga zakona je definirano da fiskalno pravilo prema kojemu ukupni rashodi proračuna opće države izraženi udjelom u BDP-u moraju se godišnje smanjivati za najmanje jedan postotni bod do trenutka kad primarni fiskalni saldo općeg proračuna u nominalnom iznosu bude jednak nuli i pozitivan. Međutim, ako je primarni saldo, odnosno primarni višak ili manjak, rezultat tekućih prihoda minus tekući rashodi (iz kojih su isključene kamate), a kamate značajno rastu onda može doći do situacije da je već sada primarni fiskalni saldo nula. To znači da mjera primarnog fiskalnog salda (viška ili manjka) već sada možda nema smisla kao mjera. Naime, primarni fiskalni saldo u zemljama koje imaju tendenciju rasta javnog duga,  možda nije dovoljno vjerodostojan za primjenu ovog fiskalnog pravila.
- Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je na navedene primjedbe upozorivši da je u vezi obrazloženja uz članak 4. Konačnog prijedloga zakona vjerojatno se mislilo na prethodno fiskalno pravilo. Od starog fiskalnog pravila napravljen je odmak na način da je predložen dosta kompliciran koncept koji je potpuno usklađen sa Europskom unijom, te se predlaže smanjenje strukturnog salda najmanje 0,5 posto BDP-a godišnje. Na predloženi način usklađujemo se sa europskim pravilima za situaciju visokog deficita odnosno za situaciju o dugoročno održivom deficitu. Što se tiče primjedbe na definiciju javnog duga istaknuo je da je javni dug definiran u skladu s Direktivom EU. Međutim, definiciju javnog duga moguće je preciznije pojasniti i popratnim aktima.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 58. sjednici održanoj 22. siječnja 2014. godine, Konačni prijedlog zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. prosinca 2013. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da su u odnosu na tekst Prijedloga zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji je prihvaćen u Hrvatskom saboru 29. studenoga 2013. godine, u Konačnom prijedlogu zakona ugrađene određene izmjene koje su posljedica daljnjeg prenošenja propisa Europske unije u nacionalno zakonodavstvo, uvažavanja prijedloga i mišljenja saborskih radnih tijela, kao i potrebe preciziranja pojedinih odredbi i nomotehničkog uređivanja teksta.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  nije imao primjedbi (amandmana) na Konačni prijedlog zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, te je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 58. sjednici održanoj 22. siječnja 2014. godine, Konačni prijedlog zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. prosinca 2013. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je razlike između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i razloge zbog kojih su te razlike nastale. Konačni prijedlog zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima sadrži izmjene u odnosu na prekršajne odredbe, koje su u potpunosti usuglašene s danim primjedbama. Nadalje, s obzirom na stupanje na snagu nove Direktive 2013/14/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/41/EZ o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, Direktive 2009/65/EZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) i Direktive 2011/61/ o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova u odnosu na preveliko oslanjanje na kreditne rejtinge (SL L 145, 31.5.2013.), tekst predloženog Zakona usuglašen je s navedenom Direktivom.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije imao primjedbi (amandmana) na Konačni prijedlog zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, te je odlučio jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O MIROVINSKIM OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 58. sjednici održanoj 22. siječnja 2014. godine, Konačni prijedlog zakona o obveznim mirovinskim fondovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. prosinca 2013. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je razlike između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona kao i razloge zbog kojih su te razlike nastale.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije imao primjedbi ( amandmana) na Konačni prijedlog zakona o obveznim mirovinskim fondovima, te je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 58. sjednici održanoj 22. siječnja 2014. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima, kako je izmijenjena i dopunjena Protokolom kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. siječnja 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.    

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je, osim ostalog, da se ovim Zakonom potvrđuje Konvencija kojom se u odnosima država koje su potpisnice Konvencije uspostavlja potrebni međunarodnopravni okvir za pružanje uzajamne pomoći u poreznim stvarima te za poboljšavanje međusobne razmjene poreznih informacija kao važnom sustavu u borbi protiv porezne utaje. Konvencijom su utvrđeni porezi na koje se Konvencija primjenjuje, razrađene su vrste i modaliteti razmijene informacija, uključujući istodobne porezne nadzore i sudjelovanje u poreznim nadzorima u inozemstvu, nadalje pomoć u naplati, uključujući mjere osiguranja, te dostava dokumenata. Potvrđivanjem Konvencije Republika Hrvatska postaje strankom Konvencije koja joj omogućava primjenu postupaka i mehanizama suradnje s drugim državama strankama Konvencije.

U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona iz razloga što je u interesu Republike Hrvatske da što prije postane strankom Konvencije, kako bi se omogućila primjena postupaka i mehanizama suradnje u poreznim stvarima predviđenim Konvencijom. Osim toga stvorili bi se i preduvjeti za sklapanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država u cilju unapređenja izvršenja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi zakona FATCA (Foreign Account Tax Compliance Act) u skladu s preporukom Europske komisije.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O UZAJAMNOJ ADMINISTRATIVNOJ POMOĆI U POREZNIM STVARIMA, KAKO JE IZMIJENJENA I DOPUNJENA PROTOKOLOM KOJIM SE MIJENJA I DOPUNJUJE KONVENCIJA O UZAJAMNOJ ADMINISTRATIVNOJ  POMOĆI U POREZNIM STVARIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 57. sjednici održanoj 17. prosinca 2013. godine, Prijedlog zakona o kreditnim institucijama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. prosinca 2013. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.    
                

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da su do 1.siječnja 2014. godine države članice obvezne svoje nacionalne propise koji uređuju područje poslovanja kreditnih institucija i investicijskih društava uskladiti s Direktivom 2013/36/EU, dok se uredba (EU) br.575/2013 od 1. siječnja 2014. izravno primjenjuje u svim državama članica. Glavne promjene koje donosi ovaj Zakon odnose se na definiranje obveze održavanja potrebnog kapitala kroz više različitih razina, nazvanih zaštitni slojevi kapitala. Uz to su pojačani kriteriji za upravljanje samom kreditnom institucijom, posebno kroz detaljno propisivanje odredbi o uvjetima potrebnim za obavljanje poslova člana nadzornog odbora. Također su odgovarajuća radna tijela kreditne institucije (Odbor za imenovanja, Odbor za rizike i Odbor za primitke), povezana sa samim nadzornim odborom te pomažu u radu prilikom nadziranja kreditne institucije. Redefinirano je poglavlje supervizije kreditnih institucija, posebice s obzirom na pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji te suradnja s nadležnim tijelima i razmjena informacija. Danom stupanja na snagu ovoga Prijedloga zakona prestaju važiti podzakonski akti koji su uređivali područje jamstvenog kapitala kreditnih institucija i njegove adekvatnosti budući da je to područje Uredbom (EU) br. 575/2013 jedinstveno uređeno na nivou Europske unije.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Iznijeto je mišljenje da nije prihvatljiva odredba članka 310. Konačnog prijedloga zakona kojom se preferira Centar za mirenje Hrvatske gospodarske komore kao jedini  kojemu se može podnijeti prijedlog za rješavanje sporova između potrošača i kreditne institucije koji nastaju u primjeni odredbi ovoga Zakona. Naime, takvu mogućnost trebalo bi dati i drugim centrima koji imaju certifikat Ministarstva pravosuđa.
- Predloženi Zakon o kreditnim institucijama predstavlja dobru osnovu za daljnju nadogradnju i promjene koje će proizaći temeljem pregovora koji se vode unutar Europske unije, u cilju jačanja financijske stabilnosti.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je većinom glasova (7 glasova“za“ i  1glas „ suzdržan“)  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje
                                     

ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 57. sjednici održanoj 17. prosinca 2013. godine, Prijedlog odluke o osnivanju Povjerenstva za fiskalnu politiku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. prosinca 2013. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.    
                

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je, osim ostalog, da u svrhu praćenja provedbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti, te radi prenošenja odredbi Direktive Vijeća 2011/85/EU u zakonodavstvo Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske predlaže osnivanje Povjerenstva za fiskalnu politiku kao stručnog i neovisnog radnog tijela Hrvatskoga sabora s ciljem unapređenja sustava javnih financija i praćenja primjene fiskalnih pravila utvrđenih Zakonom o fiskalnoj odgovornosti čime će se pridonijeti osiguranju i održavanju fiskalne discipline, transparentnosti te srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. 

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja:
-U Prijedlogu odluke nije potrebno taksativno navoditi institucije koje predlažu svoje predstavnike za članove  Povjerenstva jer postoji još niz institucija u Hrvatskoj koje svojom stručnošću zaslužuju imati svoje predstavnike u navedenom Povjerenstvu. Stoga je primjerenije predložiti raspisivanje javnog poziva na koji bi se mogli prijaviti neovisni stručnjaci, a Odbor za financije i državni proračun i Hrvatski sabor odlučili bi o izboru članova navedenog Povjerenstva.
-Trebalo je propisati da se članovi Povjerenstva imenuju na razdoblje od 4 godine, a ne na 5 godina kao što je predloženo u Prijedlogu odluke jer trajanje mandata od 5 godina neuobičajno je za takvu vrstu radnog tijela. Također je predloženo predugo razdoblje nakon kojeg se izmjenjuju predstavnici iz redova različitih ekonomskih i pravnih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, u radu Povjerenstva.
-U točki III. Prijedloga odluke trebalo bi ublažiti kriterij da članovi Povjerenstva ne smiju biti članovi političkih stranaka, u trenutku imenovanja, a niti u prethodne tri godine. Naime, bilo bi prihvatljivije propisati da član Povjerenstva ne može biti kandidat koji je član užeg rukovodstva političke stranke, jer sama stranačka pripadnost ne bi trebala biti presudna da pravi profesionalac neovisno o stranačkoj pripadnosti svoj rad obavlja savjesno i profesionalno.
- Povjerenstvo kad utvrdi značajnija odstupanja kod usporedbe makroekonomskih i proračunskih projekcija s  posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije, trebalo bi o tome češće izvještavati Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski sabor.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je većinom glasova ( 7 glasova“za“ i 1 glas „ suzdržan“)  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje
               

O D L U K E o osnivanju Povjerenstva za fiskalnu politiku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.
   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 57. sjednici održanoj 17. prosinca 2013. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. prosinca 2013. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je, osim ostalog, da se ovim izmjenama i dopunama Zakona vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s najnovijom europskom regulativom na području bankarstva koja utječe i na tržište kapitala. Sukladno tome ovim Prijedlogom zakona hrvatsko zakonodavstvo prvenstveno se usklađuje s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ. Također se osigurava i provedba Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća br. 575/2013 od 26.lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva, kao i izmjena uredbe (EU) br. 548/2012. Prenošenje Direktive u hrvatski pravni sustav želi se postići pojačani nadzor kreditnih institucija koji ima za cilj štititi interese štediša i investitora, te osigurati stabilnost financijskog sustava. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala uređuje se i pristup djelatnosti kreditnih institucija, modaliteti za upravljanje kreditnim institucijama, supervizijski odnosno nadzorni okvir poslovanja kreditnih institucija, te bonitetna pravila za kreditne institucije i investicijska društva. Jedan dio predloženih izmjena i dopuna ovoga Zakona usklađuje se s odredbama ostalih propisa, prvenstveno Zakona o općem upravnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije imao primjedbi  na odredbe predmetnog Zakona te je odlučio većinom glasova (7 glasova “za“ i 1 glas „ suzdržan“)  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

        ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                       PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 57. sjednici održanoj 17. prosinca 2013. godine, Prijedlog zakona o Vijeću za financijsku stabilnost, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. prosinca 2013. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.    
                

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da je u tekstu Uredbe (EU) br. 1092/2010 izražena prijeka potreba za osnivanjem nacionalnih tijela koja će biti nadležna za makrobonitetni nadzor financijskih sustava u svim državama članicama Europske unije. Predviđeno je da radom svih nacionalnih tijela za makrobonitetni nadzor koordinira ESRB koji ima ovlast donositi preporuke i izdavati upozorenja. Donošenjem ovoga Prijedloga zakona osigurati će se temeljne pretpostavke za koordinaciju implementacije makrobonitetnih mjera i instrumenata koji će u skladu s Direktivom 2013/36/EU biti propisani novim Zakonom o kreditnim institucijama i novim Zakonom o tržištu kapitala. Vijeće za financijsku stabilnost bit će nadležno za oblikovanje makrobonitetne politike te smanjivanje i sprječavanje sistemskih rizika te će imati ovlast za izdavanje upozorenja i preporuka vezanih uz očuvanje financijske stabilnosti nadležnim tijelima, drugim tijelima državne uprave i pravnim osobama s javnim ovlastima koja djeluju u Republici Hrvatskoj.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  nije imao primjedbi na predložene odredbe ovoga Zakona, te je odlučio većinom glasova ( 7 glasova“za“ i 1 glas „ protiv“)  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

                                  ZAKONA O VIJEĆU ZA FINANCIJSKU STABILNOST

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 57. sjednici održanoj  17. prosinca 2013. godine, Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o pitanju EU jamstva Europskoj investicijskoj banci za gubitke koji bi nastali uslijed financijskih operacija i potpora investicijama izvan Europske unije COM (2013) 293, koje je predsjedniku Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 6. prosinca 2013. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o pitanju EU jamstava Europskoj investicijskoj banci za gubitke koji bi nastali uslijed financijskih operacija i potpora investicijama izvan Europske unije COM (2013) 293, usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom Klasa: 022-03/13-07/236, Urbroj: 50301-12/21-13-1 na sjednici održanoj 3. rujna 2013. godine.
              
Stajalište Republike Hrvatske obrazložili su predstavnici Ministarstva financija.
   
U raspravi na Odboru podržano je Stajalište Republike Hrvatske kojim se podržava donošenje predmetne Odluke Europskog parlamenta i Vijeća za instrument jamstva EU proračuna Europskoj investicijskoj banci za gubitke koji bi nastali uslijed financijskih operacija i potpora investicijama izvan EU, budući se navedenim instrumentom pomaže razvitku zemalja i regija u razvoju i tranziciji, kao i pred-pristupnim zemljama.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

Podržava  se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o pitanju EU jamstva Europskoj investicijskoj banci za gubitke koji bi nastali uslijed financijskih operacija i potpora investicijama izvan Europske unije COM (2013) 293

     PREDSJEDNIK  ODBORA
                         mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 57. sjednici održanoj 17. prosinca 2013. godine, Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi ujednačenih pravila i ujednačenog postupka za rješavanje kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru Jedinstvenog mehanizma rješavanja i Jedinstvenog fonda za rješavanje banaka te o izmjeni Uredbe (EU) br.1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeće COM (2013) 520, koje je predsjedniku Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 6. prosinca 2013. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi ujednačenih pravila i ujednačenog postupka za rješavanje kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog mehanizma rješavanja i Jedinstvenog fonda za rješavanje banaka te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća COM (2013) 520., usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom Klasa:022-03/13-07/241, Urbroj: 50301-12/21-13-1 na sjednici održanoj 10. rujna 2013. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložili su predstavnici Ministarstva financija.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja:
- Bezuvjetno je podržano osnivanje bankarske unije i jedinstvenog mehanizma supervizije uz napomenu da je bitno propisivanje jednakih pravila za sve banke koje moraju imati jednaki status bez upliva nacionalnih interesa i diskrecijskih prava pojedinih država članica.
- U vezi odnosa s Komisijinim nadzorom državnih potpora (Obrazloženje 4.1.3) istaknuto je da se otvara dodatna mogućnost da se u Hrvatskoj provede rasprava i o Fondu i o osiguranju štednje, jer ako država upravlja DAB-om i sama odlučuje o njegovom djelovanju tada je to državna potpora. Tada bi odluka Komisije na temelju propisa o državnim potporama bila preduvjet za donošenje odluke Komisije o pokretanju rješavanja problema za određenu banku. Međutim, ako je mješovito upravljanje Fondom tada je moguće da to nije državna potpora a to znači da možemo puno brže reagirati na pokretanje rješavanja određene banke bez dodatnih konzultacija s Europskom komisijom.
- Podržana je intencija ove Uredbe kojom se uspostavlja mehanizam za restrukturiranje banaka kojim će se trend spašavanja banaka sa poreznih obveznika preusmjeriti prema privatnim izvorima, odnosno uplatama samog bankarskog sustava u Jedinstveni fond kako bi se spriječilo prelijevanje krize između samih Vlada zemalja članica i bankarskog sustava.

- U raspravi na Odboru podržano je Stajalište Republike Hrvatske kojim se podržava donošenje predmetne Uredbe jer će predložena uspostava jedinstvenog mehanizma restrukturiranja kreditnih institucija i određenih investicijskih društava imati pozitivne efekte za sve Države članice koje su uključene u jedinstveni rezolucijski mehanizam.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

Podržava  se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi ujednačenih pravila i ujednačenog postupka za rješavanje kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru Jedinstvenog mehanizma rješavanja i Jedinstvenog fonda za rješavanje banaka te o izmjeni Uredbe (EU) br.1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeće COM (2013) 520

     PREDSJEDNIK  ODBORA
                         mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 56. sjednici održanoj 10. prosinca 2013. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije u vezi s Nacionalnim programom za Hrvatsku u okviru programa IPA – komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2013. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. prosinca 2013. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.        

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da  se ovim Zakonom potvrđuje Sporazuma o financiranju između Vlade RH i EK koji se odnosi na Nacionalni program za Hrvatsku u okviru predmetnog IPA programa. Sporazum o financiranju predstavlja pravnu osnovu za financiranje projekata koje je Republika Hrvatska predložila u okviru programa IPA – komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2013. godinu. Ukupna vrijednost Programa za 2013. godinu iznosi 104.428.657,00 kuna. Vrijednost koja je predviđena darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj iznosi 87.813.312,00 kuna, dok će ostatak iznosa osigurati tijela državne uprave u svojim proračunima. Ukupna vrijednost sufinanciranja iznosi 16.615.345,00 kuna. U fiskalnoj 2015. godini za izvršenje sporazuma o financiranju potrebno je osigurati ukupno 88.379.979,00 kuna od čega će se 74.318.093,00 kuna financirati iz IPA kontribucije dok će se 14.061.886,00 kuna osigurati iz državnog proračuna Republike Hrvatske. U fiskalnoj 2016. godini za izvršenje sporazuma potrebno je osigurati ukupno 16.048.678,00 kuna od čega će se 13.495.219,00 kuna financirati iz IPA kontribucije, dok će se 2.553.459,00 kuna osigurati iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Odbor je podržao predmetni Zakon i odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU   IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE U VEZI S NACIONALNIM PROGRAMOM ZA HRVATSKU U OKVIRU PROGRAMA IPA – KOMPONENTA POMOĆ U TRANZICIJI I JAČANJE INSTITUCIJA ZA 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
                         mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 55. sjednici održanoj 4. prosinca 2013. godine, Konačni prijedlog zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika HSU-a aktom od 14. kolovoza 2013. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao zainteresirano radno tijelo.    

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/13-12/01, Urbroj: 50301-04/12-13-28) od 28. studenoga 2013. godine, u kojem ističe da se Vlada Republike Hrvatske ne protivi donošenju predloženog zakona, koji je podnio Klub zastupnika HSU-a u Hrvatskome saboru, s tim da Vlada Republike Hrvatske predlaže da se izvrše odgovarajuće amandmanske izmjene i dopune predloženog teksta.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ovoga Zakona istaknuo je, osim ostalog, razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i razloge zbog kojih su te razlike nastale. Također je istaknuo da Klub zastupnika HSU-a, predlagatelj ovoga Zakona, u cijelosti prihvaća predložene amandmane Vlade Republike Hrvatske. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske ministar Mirando Mrsić, ukratko je istaknuo stajalište Vlade Republike Hrvatske da predloženi Zakon treba donijeti zajedno sa predloženim amandmanima.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je, većinom glasova ( 8 glasova „za“ i 2 glasa „ suzdržana“), predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O DOŽIVOTNOJ OTPREMNINI ODNOSNO DOKUPU MIROVINE, zajedno sa predloženim amandmanima Vlade Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                    mr.Srđan Gjurković, dipl.oec

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 55. sjednici održanoj 4. prosinca 2013. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. studenoga 2013. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Hrvatske gospodarske komore o predmetnom Zakonu.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je, osim ostalog, da su u predloženi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi najvećim dijelom ugrađena određena rješenja sadržana u Uredbi o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine , broj 144/2012). Osim toga ovim Zakonom se rješava  i dio problema koji su uočeni u dosadašnjoj praksi, te su odredbe o rokovima plaćanja usklađene s odredbama Direktive 2011/7/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u poslovnim transakcijama. Točno se propisuje da prijedlog za pokretanje stečajnog postupka podnosi Financijska agencija, odnosno nagodbeno vijeće. Rok za dostavu izmijenjenog plana financijskog restrukturiranja skraćuje se s 30 na 15 dana, uz istovremeno omogućavanje dužniku da, ako plan restrukturiranja nije izglasan, još dva puta ponudi izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja. Također se predlaže da u postupku sklapanja nagodbe pred trgovačkim sudom, Republiku Hrvatsku zastupa državno odvjetništvo sukladno odredbama Zakona o državnom odvjetništvu. Otkako je u primjeni Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi FINA je zaprimila ukupno 5.167 prijedloga za pokretanje postupka predstečajne nagodbe, s ukupnim obvezama od 48,9 milijardi kuna. Od stupanja na snagu zakona, 1. listopada 2012. godine, insolventnost u Hrvatskoj smanjena je za 9,8 milijardi kuna.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
-U odnosu na članak 21. kojim se predlaže da se u članku 88. stavak (1) Zakona udvostruči najveći iznos visine kazne sa 1.000.000,00 kuna na 2.000.000,00 kuna za prekršaj poduzetnika koji „ne ispuni novčanu obvezu u roku ugovorenom sukladno odredbama ovog zakona odnosno u zakonskom roku ispunjenja novčane obveze sukladno odredbama ovoga Zakona“ istaknuto je mišljenje da je postojeća visina kazne dovoljno visoka da destimulira poduzetnika za svjesno izbjegavanje plaćanja svojih obveza u zakonskom roku, te da nema potrebe za njenim povećanjem. Također je ukazano na nejasnoću koja proizlazi iz predložene izmjene u članku 13. stavku (1), kojom se iz članka 70. stavka (1) briše dio teksta:“ i postupaka vezanih za tražbine na koje postupak predstečajne nagodbe ne utječe“. Naime, upitno je kakve učinke ima ova odredba na ostvarenje prava razlučnih vjerovnika.
-U primjeni Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi uočeno je da njegovo provođenje ne ide  na način kakao je zakonodavac očekivao. Naime, u primjeni su se pojavile određene anomalije koje idu na štetu malih subjekata tj. tvrtki koje imaju mala potraživanja, a koja su iznimno važna za njihov opstanak i daljnje poslovanje. Procjenjuje se da je na taj način izgubljen veliki broj radnih mjesta u malim tvrtkama, te je s tog razloga istaknuta potreba da se pokušaju naći neka druga bolja rješenja kojima bi se poboljšao proces predstečajne nagodbe, te smanjila šteta koju male tvrtke imaju primjenom pojedinih odredbi ovoga Prijedloga zakona.
-Istaknuto je da je od stupanja na snagu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi zaprimljeno 5.167 prijedloga za pokretanje postupka predstečajne nagodbe, od toga je 80% riješeno (pozitivno ili negativno) što je pozitivan pokazatelj, u odnosu na dosadašnje dugotrajne stečajne postupke koji u prosijeku traju više od 5 godina.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je većinom glasova ( 8 glasova“za“ i 2 glasa „ protiv“)  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKOM POSLOVANJU I PREDSTEČAJNOJ NAGODBI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 54. sjednici održanoj 27. studenoga 2013. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. studenoga 2013. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.      

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da je Ustavni sud Republike Hrvatske donio 8.srpnja 2013. godine Odluku U-I/4469/2008 i 9. srpnja 2013. godine Odluku U-I/2470/2010 temeljem kojih prestaje važenje odredbi članka 13. stavka 3. i članka 61. stavaka 2. i 3. Zakona o preuzimanju dioničkih društava s datumom 15. prosinca 2013. godine. Stoga se ovaj Prijedlog zakona usklađuje s pravnim stajalištima Ustavnog suda izraženim u navedenim Odlukama. Osim navedenog, predložene izmjene i dopune Zakona o preuzimanju dioničkih društava uvjetovane su potrebom unapređenja pravnog okvira preuzimanja dioničkih društava u brojnim aspektima kao i uklanjanja poteškoća uočenih njegovom provedbom u praksi. 

Odbor je raspolagao i sa pisanim prijedlogom amandmana na članak 17. Konačnog prijedloga zakona koji su uputili investicijsko društvo RASTd.o.o iz Varaždina i Hrvatska gospodarska komora.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- U članku 17. Konačnog prijedloga zakona predloženo je da se  iza novog stavka (5) doda novi stavak (6) koji glasi: „Elaborat o procjeni fer vrijednosti dionice ciljnog društva iz stavka (5) ovog članka ovlaštena je izraditi osoba koja ima odobrenje za obavljanje poslova savjetovanja o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima kao i za savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u društvima sukladno propisima koji uređuju tržište kapitala.“  Na predloženi način precizira se nadležnost izrade elaborata o procjeni fer vrijednosti dionice ciljnog društva, taj se segment zakona ujednačava s odredbama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske u dijelu kojim se određuje potreba procjene fer vrijednosti dionica, a u skladu je i s odredbama kojima se uređuje tržište kapitala. Također je predloženo da se u istom članku u stavku (3) u novoj točki 9. briše tekst: “revidiran od strane neovisnog ovlaštenog revizora“. Naime, usvajanjem prethodno predloženog novog stavka (6) članka 17. Konačnog prijedloga zakona nema potrebe zahtijevati da rezultat rada procjenitelja bude dodatno predmet ocjene neovisnog ovlaštenog revizora.

U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje da nema potrebe posebno propisivati, ovim Zakonom, da elaborat o procijeni fer vrijednosti dionice ciljnog društva treba izraditi ovlaštena osoba koja ima odobrenje za obavljanje poslova savjetovanja o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i drugih poslova predloženih ovim amandmanom.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je većinom glasova ( 8 glasova“za“ i 2 glasa „suzdržana“)  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

                ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PREUZIMANJU DIONIČKIH DRUŠTAVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                     PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.  

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 53. sjednici održanoj 21.studenoga 2013. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2013. godine.

 Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu kao matično radno tijelo.    

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske, istaknuo da se ovim Zakonom, zbog povećanja deficita državnog proračuna, mijenja se iznos do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala (sa 15.573.502.517,00 kuna na 15.571.902.518,00 kuna) što je iskazano u Računu financiranja. Također se mijenja visina zaduženja  iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna (sa 3.959.781.161,00 kuna na 3.500.482.304,00 kuna), te iznos tekuće otplate glavnice duga  iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna (sa 1.707.758.454,00 kuna na 1.054.794.585,00 kuna). Predloženo rješenje omogućuje redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O  IZMJENAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU  DRŽAVNOG PRORAČUNA  REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec. predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 53. sjednici održanoj 21. studenoga 2013. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  14. studenoga 2013. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu kao matično radno tijelo.   

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike istaknuo je da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija, i ministra financija u izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske
Osim ostalog predmetnim Zakonom utvrđuje se: proračunska zaliha u iznosu od 200.000.000,00 kuna; mogućnost zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 40.554.511.304,00 kuna iskazanog u Računu financiranja Proračuna; tekuće otplate glavnice državnog duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2014. godinu u iznosu od 22.478.036.482,00 kuna; ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 3.128.977.000,00 kuna, a tekuće otplate glavnice duga iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznose 1.390.383.349,00 kuna; u 2014. godini ukupan državni dug iznosit će preko 60% od ukupnog BDP-a u 2014. godini, ali Vlada RH je dužna poduzeti mjere kojima će ukupan državni dug u narednim godinama smanjiti da ne iznosi više od 60% od ukupnog BDP-a; godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2014. godinu iznosi 5.000.000.000,00 kuna od čega iznos od 3.000.000.000,00 kuna pripada izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna iz članka 27. stavka 3. ovoga Zakona; jamstvena zaliha za financijska jamstva u Proračunu iznosi 434.000.000,00 kuna; za temeljni kapital, subvenciju kamata i udio u kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2014. godini osigurava se 970.000.000,00 kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, većinom glasova ( 8  glasova  ZA  i 3 glasa PROTIV )  Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec. predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu podnose se i:
Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu:
- Hrvatskih voda,
- Hrvatskih cesta,
- Centra za restrukturiranje i prodaju,
- Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
- Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu /konsolidirano/;
Obrazloženje državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu.
       
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 53. sjednici održanoj 21. studenoga 2013. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu izrađen na temelju makroekonomskih projekcija koje predviđaju zaustavljanje petogodišnje recesije, uz pokretanje trenda gospodarskog rasta, potaknutog postupnim ubrzavanjem investicijskog ciklusa javnih poduzeća. Na oporavak ukazuju i neki visokofrekventni pokazatelji, posebice dobra turistička sezona i oporavak osobne potrošnje na koji upućuje pozitivni rast trgovine na malo. Tako se očekuje da će nakon neznatnog rasta od 0,2% u 2013., ekonomski rast u 2014. iznositi 1,3%, uz ubrzanje na 2,2% u 2015. i 2,5% u 2016. godini. Istodobno, zbog potrebe za fiskalnom konsolidacijom, doprinos državne potrošnje će u iduće dvije godine biti negativan. Projekcija prihoda državnog proračuna temelji se na očekivanom oporavku i jačanju gospodarske aktivnosti, određenim izmjenama u poreznom sustavu, jačanju porezne discipline te fiskalnim učincima članstva u EU. U proračunu za 2014. godinu ukupni prihodi planirani su u iznosu od 113,1 milijardu kuna, pri čemu prihodi poslovanja iznose 112,8 milijardi kuna, dok su prihodi od prodaje nefinancijske imovine planirani u iznosu od 265,5 milijuna kuna. Ukupni prihodi državnog proračuna za 2015. projicirani su u iznosu od 118,3 milijarde kuna, a za 2016. godinu 122,8 milijardi kuna. Kretanje rashoda državnog proračuna određeno je troškovima financiranja visokog javnog duga koji je narastao uslijed višegodišnjih deficita i preuzetih dugova zbog lošeg upravljanja u prošlosti, te rashodima vezanim uz članstvo u EU. U odnosu na novi plan 2013. godine, u 2014. godini potrebno je osigurati dodatna sredstva za financijske rashode (1,6 milijardi kuna), doprinos proračunu EU (1,8 milijardi kuna) te rashode povezane uz financiranje projekata iz EU fondova (2,5 milijardi kuna). Ukupni rashodi državnog proračuna za 2014. godinu planirani su u iznosu od 130,5 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 3,7 milijardi kuna. U 2015. i 2016. godini očekuje se daljnji rast rashoda državnog proračuna uslijed povećanih rashoda za kamate i rashoda za financiranje EU projekata. Ukupni rashodi u 2015. iznosit će 133,4 milijarde kuna, a u 2016. godini 134,3 milijarde kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 113,1 milijardu kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 130,5 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2014. godinu iznosit će 17,5 milijardi kuna ili 5% BDP-a. Na razini opće države će u 2014. godini ostati nepromijenjen i iznosit će 5,5% BDP-a. U 2015. godini manjak državnog proračuna projiciran je na razini od 15,1 milijardu kuna ili 4,2% BDP-a, dok će se u 2016. godini kretati na razini od 11,5 milijardi kuna ili 3% BDP-a. Na razini opće države deficit će u 2015. iznositi 4,6% BDP-a, a u 2016. godini 3,5% BDP-a. Predloženi državni proračun odražava reformske napore Vlade Republike Hrvatske u svrhu ostvarivanja dugoročne održivosti javnih financija. Europska komisija već je najavila pokretanje procedure prekomjernog deficita. Tijekom studenog i prosinca definirat će se, a u siječnju 2014. godine usvojiti program fiskalne prilagodbe koje će Vijeće EU zahtijevati od Republike Hrvatske. Ukoliko se ukaže potrebnim, Vlada Republike Hrvatske ponudit će i dodatne mjere smanjenja proračunskog manjka, koji će u tom slučaju ugroziti predstavljene makroekonomske projekcije.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Vlade Republike Hrvatske u raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća mišljenja:
- Pri puta se događa da se u isto vrijeme donosi Prijedlog rebalansa državnog proračuna za tekuću godinu i Prijedlog državnog proračuna za 2014.g. s projekcijama za 2015. i 2016. godinu, što će stvoriti određene tehničke poteškoće. Primjerice u Prijedlogu državnog proračuna za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu iznijeti su podaci za proračun iz 2013. godine koji ne odgovaraju iznosima koji će se utvrditi rebalansom državnog proračuna za 2013. godinu. Naime, svi indeksi koji su navedeni u tabeli nisu točni jer je predviđeno da su prihodi poslovanja113 milijardi, rashodi 121 milijardu a deficit 10 milijardi, a rebalansom državnog proračuna se predlaže da će prihodi biti 110 milijardi kuna, rashodi 125 milijardi kuna, a deficit 16 milijardi kuna, tako da sve usporedbe i projekcije ne odgovaraju indeksima za 2013. godinu.
- Činjenica je da predloženi državni proračun za iduću godinu sa projekcijama za 2015. i 2016.godinu nije proračun koji će pratiti fiskalnu politiku tijekom iduće godine. Odnosno razvidno je u ovom trenutku da će se on morati mijenjati u narednoj godini, a to i sam predlagatelj navodi u obrazloženju državnog proračuna. Stoga o ovom dokumentu i ne treba previše raspravljati i bavit se određenim detaljima jer će po svemu sudeći u 2014. godini biti predložen rebalans koji će sadržavati sasvim druge podatke, koji će možda jasnije pokazivati što i kako i na koji način će ekonomska politika stvoriti uvjete da se gospodarsko i fiskalno stanje pokrene tj. da se zaokrenu sadašnji trendovi.
- Predloženi državni proračun vjerojatno će u prvom polugodištu 2014. godine biti revidiran. Naime, iskazivanjem ovako visokog deficita i visokog javnog duga Republika Hrvatska ulazi u sustav prekomjernog deficita i morati će u dogovoru sa Europskom komisijom započeti ono što je potrebno kada jedna država članica EU uđe u proceduru prekomjernog deficita. Što možemo učiniti u ovakvoj situaciji kada je deficit veći od 16 milijardi kuna, a u državnom proračunu za 2014. godinu imamo obvezu isplatiti 11,6 milijardi kuna za kamate. Moramo početi smanjivati glavnicu javnog duga i to u situaciji kada nemamo dovoljan rast BDP-a. To se može jedino prodajom državne imovine, da se smanji glavnica javnog duga a time i kamate na javni dug koje se plaćaju iz državnog proračuna, a time će se ujedno smanjiti i deficit državnog proračuna. Ovaj prijedlog državnog proračuna je u stvari polazna osnova na kojoj će se morati poduzimati mjere koje su potrebne da se smanjuje deficit odnosno javni dug, kako bi se što prije izašlo iz procedure prekomjernog deficita.
- Vezano za mjere prekomjernog deficita istaknuto je da je očito da je Republika Hrvatska u ovoj transformaciji ulaska u EU, prilagođavanje novim metodama izračuna deficita i javnog duga, stvoreni su preduvjeti za stvaranje točne slike o stvarnom stanju u kojem se nalazimo. U ovom  trenutku nužne su kratkoročne mjere koje se poduzimaju vezano za privatizaciju Croatia osiguranja, Hrvatske poštanske banke, kao i monetizacija Hrvatskih autocesta, jer će se tim mjerama osigurati daljnji razvoj navedenih gospodarskih subjekata bez trošenja proračunskog novca.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 8  glasova ZA i 3 glasa PROTIV ) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2015. I 2016. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu.
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu  podnose se i:
- Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu:
- Hrvatskih voda,
- Hrvatskih cesta,
- Centra za restrukturiranje i prodaju,
- Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka       
- Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu  /konsolidirano/;
- Obrazloženje Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu
       
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 53. sjednici održanoj 21.studenoga 2013. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  14. studenoga 2013. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da je tijekom 2013. godine gospodarski pad bio veći od očekivanog pa su se stoga promijenile i makroekonomske pretpostavke za tekuću godinu. Projekcija gospodarskog rasta snižena je s 0,7% na 0,2 %. Takvo kretanje gospodarstva imalo je negativan učinak na prikupljanje proračunskih prihoda. Također je, zbog ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju došlo  do jednokratnog smanjenja prihoda od PDV-a zbog drugačijeg obračuna PDV-a pri uvozu u iznosu od 1,6 milijardi kuna. Značajan učinak na smanjenje poreznih prihoda imala je i odredba kojom se ne oporezuje reinvestirana dobit, u iznosu od 890 milijuna kuna. Predloženim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu planiraju se ukupni prihodi državnog proračuna u iznosu od 110,5 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje od 2,9 milijardi kuna u odnosu na prethodno planirane. Od toga na prihodi poslovanja iznose 110,3 milijarde kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 268,3 milijuna kuna. Istodobno ukupni rashodi povećavaju se sa 123,6 milijardi kuna na 126,8 milijarde kuna, odnosno za 3,2 milijarde kuna. Povećanje rashoda rezultat je prvenstveno sanacije zdravstvenih ustanova i HZZO-a u iznosu od 3,3 milijarde kuna, kao i povećanja rashoda: za zaposlene; za mirovine; za naknade za nezaposlene, te socijalne naknade u ukupnom iznosu od 1,9 milijardi kuna. Dio potreba za povećanjem rashoda osigurano je preraspodjelom i dodatnom racionalizacijom poslovanja. Slijedom ukupno planiranih prihoda i ukupno planiranih rashoda, manjak državnog proračuna u 2013. godini zabilježit će razinu od 16,3 milijarde kuna ili 4,8% procijenjenog BDP-a za 2013. godinu. Manjak proračuna izvanproračunskih korisnika raste za 0,2 postotna boda, pri čemu se manjak Hrvatskih cesta smanjuje za 170 milijuna kuna, manjak Hrvatskih voda povećava za 120 milijuna kuna, a višak DAB-a se smanjuje za 606 milijuna kuna zbog isplate osiguranih depozita. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imat će uravnotežen proračun. Ukupni manjak proračuna konsolidirane opće države projiciran je na razini od 5,5% BDP-a.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Vlade Republike Hrvatske u raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća stajališta:
- Iznijeto je mišljenje da planirani podaci iznijeti u rebalansu državnog proračuna za 2013. godinu nisu realni. Naime, ovako napravljena projekcija prihoda u rebalansu državnog proračuna u zadnjem kvartalu ove godine zahtjeva 30,5 milijardi kuna, što znači da treba 10,2 milijarde kuna mjesečno kako bi se ostvarila planirana projekcija proračuna. Međutim, iz ostvarenih podataka za 10 mjesec ove godine proizlazi da su ostvareni prihodi znatno ispod planiranih. Nerealno planiranje prihoda odnosi se i na druge stavke rebalansa državnog proračuna, tako ispunjenje prihoda za dodanu vrijednost zahtjeva prihod od 3,8 milijardi kuna, a što nije ostvareno niti u jednom mjesecu, prosječno je PDV bio 3,4 milijarde kuna mjesečno, a ista je stvar i sa doprinosima. U odnosu na podatke iznijete u Računu financiranja istaknuto je da se na tim stavkama predviđa, u odnosu na originalni proračun za 2013., da će se smanjiti izdavanje vrijednosnih papira i da će se povećati zaduživanje kreditima kako bi se prikupila potrebna sredstva za financiranje u 2013. godini, odnosno 31 milijarda od zaduženja. To su podaci koji su planirani prije 14 dana a nedavno su izdane državne obveznice što znači da je povećana stavka vrijednosnih papira a smanjena je stavka zajma. Nejasno je zašto je to učinjeno kad se znalo za vrijeme izrade prijedloga ovoga rebalansa državnog proračuna da će se izdati državne obveznice. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske pojasnio je iz kojeg razloga su izdane državne obveznice, te je istaknuo da je Izmjenama Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2013. godinu omogućeno Vladi Republike Hrvatske da se zadužuje tijekom zadnjeg kvartala tekuće godine za obveze koje nastaju u državnom proračunu, ako procijeni da će to zaduženje biti povoljnije nego što bi bilo u narednoj godini. Vlada Republike Hrvatske ocijenila je da iznos zaduženja od 1,750 milijardi dolara, koji je realiziran prije nekoliko dana, povoljan te ga neće trošiti u ovoj godini već ga je stavila na račun HNB-a za podmirenje obveza u idućoj godini.
- Predloženi rebalans državnog proračuna za 2013. godinu je zabrinjavajući jer se prvi put donosi rebalans državnog proračuna kojim se za 60% povećava deficit državnog proračuna, samo povećanje deficita je veće nego trogodišnji deficit iz prijašnjih godina, a predloženi rebalans državnog proračuna donosi se samo mjesec dana prije kraja godine. Rebalans proračuna za ovu godinu trebalo je najkasnije donijeti prije ljeta ove godine. Najviše zabrinjava, prema iznijetom mišljenju, temeljem čega ovaj rebalans državnog proračuna još uvijek sadržava optimizam. Naime, ovim rebalansom državnog proračuna predviđa se gospodarski rast u ovoj godini od 0,2% BDP-a koji nije utemeljen niti na jednom ekonomskom parametru. Ako su sva predviđanja da će biti pad gospodarskog rasta u 2013. godini onda je trebalo uzeti bar najniži iznos pada koji se procjenjuje i ugraditi ga u ovaj rebalans, jer za planiranje pozitivne stope gospodarskog rasta nema osnove. Predloženi rast BDP-a od 0,2% je nerealan i ne može se nikako ostvariti iz razloga što se rast ekonomske aktivnosti u Republici Hrvatskoj ne može očekivati dok se vodi ovakva porezna politika te kreditna i monetarna politika. 
- Dobro je da smo se vratili na politiku da se rebalans državnog proračuna raspravlja u Hrvatskom saboru. Naime, zna se da je Vlada Republike Hrvatske u prijašnjem razdoblju imala ovlaštenje Hrvatskoga sabora da sama preraspoređuje gotovo čitav proračun osim Računa financiranja. Tako je bilo godina kad je, i pored rebalansa koji se raspravljao i donosio u Hrvatskom saboru, Vlada Republike Hrvatske tijekom godine u nekoliko navrata vršila preraspodjelu sredstava u proračunu (koje je u stvari bilo rebalans proračuna) i objavila ga u Narodnim novinama bez rasprave u Hrvatskom saboru.
- Istina je da nema puno razloga za optimizam u ovoj godini a niti u narednim godinama što se tiče većeg rasta BDP-a, jer u kratkom roku se ne može promijeniti struktura gospodarstva koju imamo, a moramo uzeti u obzir i gospodarsku krizu koja je imala svjetske razmjere. Nadalje, dugo će nas dugoročno destabilizirati i narušavati balans u državnom proračunu vezano za mirovinsko osiguranje, jer dok se ne smanji nepovoljan omjer broja umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih i dalje će se u državnom proračunu morati osiguravati velika financijska sredstva kako bi se održao sustav mirovinskog osiguranja. Činjenica je da je u protekle četiri godine, u vremenu krize, prema izračunu Eurostata deficit državnog proračuna iznosio 60 milijardi kuna, a minimalno zaduženje u tom razdoblju iznosilo je oko 63 milijardi kuna iz kojeg se financirao deficit državnog proračuna. Međutim, ne smijemo odustati od optimizma već moramo nastaviti provođenje planiranih reformi i stvoriti pretpostavke prije svega za brži rast gospodarstva, a posebno rast investicija u privatnom sektoru koje će pokrenuti i proces većeg zapošljavanja. Dio poduzetnika je već počeo koristiti olakšice s osnova poreza na dobit, tako je poduzetnicima za reinvestiranu dobit ostalo na korištenje ukupno oko 900 milijuna kuna. U prošloj godini je oko 60% sredstava HBOR-a uloženo u investicije, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada je taj postotak iznosio oko 50%. Treba pričekati da uložena sredstva u nove investicije počinju davati očekivane rezultate u narednim godinama, što će se reflektirati i na državni proračun.
- Problem visine javnog duga je najveći problem jer se do kraja godine planira da će javni dug iznositi 195 milijardi kuna a to je na razini 58% BDP-a. Cijena javnog duga je velika jer se manifestira kroz viski iznos kamata za taj dug, a upravo su te kamate razlog zašto se iz godine u godinu povećava proračunski deficit. Dakle svako novo zaduživanje uglavnom je usmjereno na refinanciranje prvenstveno tih kamata. Moramo biti svjesni činjenice da Republika Hrvatska od svog postojanja, u prethodnih dvadesetak godina, nije otplatila niti kune duga za otplatu glavnice javnog duga. Ključno je što se tiče ovoga rebalansa državnog proračuna, kao i proračuna za iduću godinu, da se uočava određeni trend restrukturiranja gospodarstva koje ima tendenciju rasta. Rezultat ekonomske politike odnosno politike Vlade Republike Hrvatske, kroz ovaj rebalans državnog proračuna i Prijedlog državnog proračuna za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu, mora se odraziti na postupni rast BDP-a, a time i zapošljavanja što je u skladu i sa porukama Europske komisije. Uz sve navedene probleme koji su nedvojbeni ova Vlada Republike Hrvatske traži i nalazi rješenja uključujući i predstečajne nagodbe koje će pomoći velikom broju firmi u borbi za opstanak. Naime, oko 5000 tvrtki u postupku je predstečajne nagodbe u kojem će se pokušati riješiti njihov status i zadržati što veći broj zaposlenih radnika, a gospodarstvo će početi poslovati na zdravijim temeljima što će ubrzati ukupni gospodarski rast i u narednim godinam. 
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 8 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2013. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2013. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2013. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

 Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 52. sjednici održanoj 20. studenoga 2013. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačni prijedlog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.      

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je, da  se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona propisuje: da se stopa PDV-a od 10% povećava na 13% za sva dobra i usluge koje su dosada bile oporezive stopom od 10%; oporezivanje stopom od 5% na novine naknadnika koji imaju status medija, otisnutih na papiru koji izlaze dnevno, osim na one koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju; dodatno se pojašnjava oporezivanje sniženom stopom PDV-a od 13% novina i časopisa novinskih naknadnika koji imaju status medija te novina i časopisa naknadnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnim propisima, koji izlaze periodično, osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju; mijenja se oslobođenje te način ostvarivanja oslobođenja za isporuke u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma; proširuje se popis dobara koja se mogu smještati u porezna skladišta i isporučivati unutar njih; mijenja se odredba o poreznoj osnovici pri stjecanju dobara iz druge države članice Europske unije zbog jasnije primjene; mijenja se odredba o obvezi plaćanja PDV-a kada hrvatskom poreznom obvezniku, odnosno pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, isporuku dobara ili usluga obavlja porezni obveznik koji ima sjedište u drugoj državi članici ili trećoj zemlji; prijenos porezne obveze u tuzemstvu na poreznog obveznika upisanog u registar obveznika PDV-a; mijenja se odredba o uvjetima koji su potrebni za odbitak PDV-a obračunanog na stjecanje dobara unutar Europske unije; dodatno se određuje nadležnost Carinske uprave u vezi s obračunom i naplatom PDV-a u postupcima uvoza dobara.

U raspravi na Odboru iznijeto je stajalište da je  dobro da se odustalo od povećanja najniže stope PDV-a od 5% na 8%, kako bi se zaštitio najugroženiji dio stanovništva, te je donijeta dobra odluka o povećanju međustope PDV-a sa 10% na 13%:

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

 ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

  PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 52. sjednici održanoj 20. studenoga 2013. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, s Konačni prijedlog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.      

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da se ovim Prijedlogom zakona predlažu određene izmjene kako bi se ostvarile pretpostavke sadržane u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016., imajući u vidu sveobuhvatni utjecaj sustava oporezivanja dobiti gospodarskih subjekata na razvoj gospodarstva, porast investicija, očuvanje fiskalne, porezne discipline kao i na stabilnost državnog proračuna Republike Hrvatske.  Predlažu se i izmjene poreznih propisa koje u svojoj biti sadrže socijalno ekonomske mjere, kojima se u gospodarski nepovoljnim uvjetima namjerava utjecati na smanjivanje dužničke krize građana, kako bi se pravednije rasporedio teret krize. Tako je propisan drugačiji način priznavanja rashoda kod kreditnih institucija u slučaju otpisa potraživanja po osnovi odobrenih stambenih kredita socijalno ugroženim građanima, odnosno osobama  kojima mjesečne otplate rate kredita ugrožavaju osnovne životne potrebe ili kako bi se spriječilo provođenje ovrhe nad jedinom stambenom nekretninom u kojoj korisnik kredita ima prijavljeno prebivalište i u kojoj trajno boravi. Predlaže se oslobađanje od plaćanja poreza na dobit za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave koje se prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske utvrđuje kao potpomognuto područje I. skupine ili na području Grada Vukovara, te koji zapošljavaju propisani broj zaposlenika. Također propisuje se plaćanje poreza na dobit po smanjenoj  poreznoj stopi u visini od 10% za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave koje se prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske utvrđuje kao potpomognuto  područje II. skupine ili na području Grada Vukovara, te koji zapošljavaju propisani broj zaposlenika. Navedeni iznosi oslobođenja poreza na dobit utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti.

Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga banaka uputile su Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora pisane prijedloge amandmana na Konačni prijedlog ovoga zakona.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Predložena je izmjena članka 6. Konačnog prijedloga zakona (prijedlog HGK), na način da se u članku 31. na kraju stavka (7) briše točka i dodaju riječi: „ i to na sve isplaćene primitke od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu (prema načelu blagajne), osim ako je odluka o isplati dividende i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu donesena, u skladu s posebnim propisima, prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a isti nisu isplaćeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pri isplati te dividende i udjela u dobiti primijenit će se propisi koji su bili na snazi na dan kada je ta odluka donesena, što isplatitelj dokazuje vjerodostojnim ispravama.“
- Hrvatska udruga banaka predložila je izmjenu članka 3. Konačnog prijedloga zakona na način da se u članku 9. stavak 3. mijenja i glasi: „ (3) Smatra se da su obavljene radnje iz stavka 2. ovoga članka ako su potraživanja utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postignuta nagodba s dužnikom, koji nije povezana osoba, u parničnom ili ovršnom postupku, te postupku sanacije ili stečaja.“

Izmjene koje se predlažu u odnosu na postojeće odredbe Zakona odnose se na mogućnost porezno prihvatljivog sklapanja nagodbe i u tijeku parničnog postupka ili ovršnog postupka, uključivo i s fizičkim osobama. Ovdje se radi o klijentima nad kojima su već poduzete radnje za osiguranje naplate duga pažnjom dobrog gospodarstvenika, no pokretanje navedenih radnji često ne daje očekivane rezultate, već upravo suprotno dovodi do definitivnog financijskog sloma dužnika, uslijed kojeg banka i ostali vjerovnici u pravilu gube najveći dio svojih potraživanja. Stoga se smatra da bi oportunije za sve zainteresirane strane bilo omogućiti sklapanje nagodbi u tijeku parničkog ili ovršnog postupka, kojim bi uz određeni otpis dijela duga, omogućili dužnicima nastavak poslovanja, te uredno servisiranje preostalih obveza prema bankama i ostalim vjerovnicima.

Također je od strane HUB-a predložena izmjena članka 9. Konačnog prijedloga zakona koji se mijenja i glasi: „ Iznimno od odredbe članka 3. stavka 1. ovoga Zakona i članka 9. stavka 4. Zakona o porezu na dobit priznaje se otpis potraživanja od nepovezanih fizičkih osoba u iznosu od 2.000,00 kuna, ako ukupno utvrđeno potraživanje po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi navedeni iznos.“ Predloženom izmjenom brišu se odredbe o nužnosti zastarijevanja potraživanja, te limitiranja izvršenja otpisa isključivo do 31.12.2013. godine. Naime, ne bi trebalo postavljati uvjet zastarijevanja potraživanja, jer otpis potraživanja kod banaka sasvim sigurno neće biti izvršen dok nije utvrđena konačna i objektivna nemogućnost naplate.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije podržao predložene  amandmane, te je odlučio nakon provedene rasprave većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

    ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                     PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 52. sjednici održanoj 20. studenoga 2013. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, s Konačni prijedlog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.      

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da se ovim Prijedlogom zakona izvršava usklađenje s predloženim izmjenama posebnih propisa o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, kojima je cilj harmonizacija sustava vođenja politike regionalnoga razvoja tako da se dosadašnji način vođenja politike potpore slabije razvijenim područjima utemeljen na PPDS-u i BPP-u zamijeni jedinstvenim sustavom u kojemu će kao slabije razvijena područja biti kategorizirana ona područja za koja društveni i ekonomski pokazatelji utemeljeni na indeksu razvijenosti pokazuju da ih je potrebno posebno poticati. U skladu s politikom regionalnog razvoja koja se temelji na uzajamnoj solidarnosti, ovim Prijedlogom zakona propisuju se olakšice za porezne obveznike rezidente koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima na lokalnoj razini koja se utvrđuju propisima o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, te Zakonu o obnovi i razvoju Grada Vukovara. Osim navedenog ovim Prijedlogom zakona propisuje se da rezident koji ostvaruje dohodak po osnovi rada u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu u tijeku poreznog razdoblja ako je predujam poreza plaćen u inozemstvu, o čemu je obvezan izvijestiti Poreznu upravu, ali je obvezan u tom slučaju podnijeti godišnju poreznu prijavu. Dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica radnicima po povoljnijim uvjetima smatra se primitkom u naravi tih radnika od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada. Također se propisuje obveza podnošenja godišnje porezne prijave za poreznog obveznika koji u tijeku poreznog razdoblja ostvari drugi dohodak.
 Hrvatska gospodarska komora dostavila je Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora pisani prijedlog amandmana na članke 2. i 4. Konačnog prijedloga ovoga zakona.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Predložena je izmjena članka 2. Konačnog prijedloga zakona na način da se u članku 14. stavku (1) toka 1.4. mijenja tako da se iza riječi: životnog osiguranja“ briše zarez i dodaju riječi:“ s obilježjem štednje“, ostali dio teksta ostaje nepromijenjen. Navedeni prijedlog je obrazložen činjenicom da Zakon o porezu na dohodak ne razlikuje različite vrste osiguranja koja čine skupinu životnih osiguranja, pa zato i sve premije svih životnih osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike smatra plaćom. Međutim unutar skupine životnih osiguranja postoje vrste osiguranja sa i bez obilježja štednje. Razliku u poreznom tretmanu svih osiguranja života trebalo bi temeljiti na postojanju ili ne postojanju štedne komponente. Predloženom dopunom navedenog članka osigurao bi se jednaki porezni tretman svih osiguranja života koja nude suštinski identična pokrića i kojima se osigurana svota isplaćuje samo ako nastupi osigurani slučaj.
- U članku 4. Konačnog prijedloga zakona predloženo je da se u članku 39. stavak (5) izmijeni na način da se u šestom redu iza riječi:“ iz članka 5. ovoga Zakona“, dodaju riječi: osim dohotka iz točke 5. stavka (2) članka 5. ovoga Zakona“. Navedenom izmjenom želi se dohodak od osiguranja izuzeti od obveze podnošenja godišnje porezne prijave, ukoliko porezni obveznik ne koristi mogućnost iz članka 40. ovoga Zakona, predujam poreza na dohodak od osiguranja iz članka 52. ovoga Zakona trebao bi biti konačan.
- Izraženo je mišljenje da je oporezivanje drugog dohotka na preloženi način demotivirajući posebno za kategoriju ljudi koji se bave znanstvenim radom ( profesori, liječnici i drugi znanstveni radnici).
- Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije podržao predložene amandmane, te je odlučio nakon provedene rasprave većinom glasova ( 8 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

    ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                     PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                    mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 52. sjednici održanoj 20. studenoga 2013. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, s Konačni prijedlog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.      

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je, osim ostalog, da se ovim Prijedlogom zakona za zaposlene i samozaposlene osobe u zemljama članicama Europske unije kao i za sve druge osobe dodatno se pojašnjavaju pitanja obveze doprinosa koje proizlaze iz neposredne primjene Uredbi (EZ) broj 883/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i Uredbe (EZ) broj 987/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. kojom se utvrđuje postupak provedbe Uredbe (EZ) broj 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Odredbe zakona o doprinosima potrebno je uskladiti s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj. Dodatno se uređuju odredbe kojima se ovlašćuje ministar financija da privremeno, može provedbenim propisom urediti pitanja obveze doprinosa u slučaju izmjena i dopuna propisa o obveznim osiguranjima temeljem kojih se uvode nove osnove osiguranja.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je većinom glasova ( 8 glasova“za“ i 3 glasa „protiv“)  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

                ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                     PREDSJEDNIK  ODBORA