Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 99. sjednici održanoj 16. lipnja 2015. godine, Konačni prijedlog zakona o računovodstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. lipnja 2015. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da je ovim Zakonom preciznije i kvalitetnije uređeno i računovodstvo i financijsko izvještavanje za 106 000 poduzetnika u Hrvatskoj bez financijske industrije, bez neprivrednih organitzacija, te onih organizacija koje računovodstvo i financijsko poslovanje vode sukladno Zakonu o proračunu. U svrhu smanjenja administrativnih tereta i poboljšanja regulatornog okvira identificirana su tri ključna područja: Uređenje računovodstvene profesije; Izvještajni zahtjevi i proces izvještavanja poduzetnika; Unaprjeđenje elektroničkog poslovanja. Tekst Konačnog prijedloga zakona o računovodstvu u bitnom se ne razlikuje od teksta Prijedloga zakona o računovodstvu već su pojedine odredbe teksta Zakona dorađene sukladno prijedlozima Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora i Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora te raspravi na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora. Također, Konačni prijedlog zakona pravno i nomotehnički je dorađen.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Hrvatska udruga poslodavaca uputila je Odboru prijedloge amandmana na članke 3., 13. i 19. Konačnog prijedloga zakona o računovodstvu. U članku 3. predloženo je brisanje definicije da se subjektima od javnog interesa smatraju također i veliki poduzetnici. Naime, postoji veći broj velikih poduzetnika koji nisu subjekti od javnog interesa te bi se njihovim uključivanjem u tu kategoriju njima nepotrebno nametnuli dodatni zahtjevi i troškovi npr. uspostavljanje revizijskog odbora. Drugi prijedlog amandmana odnosi se na pitanje roka sastavljanja izvještaja. Naime, većina zemalja ima taj rok 30. lipnja ili čak kasnije, ukoliko se ovim zakonom taj rok skrati na 30. travnja nametnuo bi se veliki pritisak na revizijske tvrtke da se one revizije koje se sada obavljaju u svibnju i lipnju moraju obaviti do 30. travnja, što će imati za posljedicu pad kvalitete revizija, a zbog ograničenog kapaciteta i povećanje cijena revizije za sve poduzetnike koji su obveznici revizije. Treći prijedlog amandmana odnosi se na potpis financijskih izvještaja. Naime, smatra se da nepotreban administrativni teret poduzetnicima predstavlja odredba kojom se propisuje da godišnje financijske izvještaje potpisuju predsjednik uprave i svi članovi uprave i/ili izvršnog odbora, bilo bi dovoljno da te izvještaje potpisuju osobe ovlaštene za zastupanje poduzetnika.
- Predstavnica Vlade Republike Hrvatske odgovorila je vezano za definiciju subjekata od javnog interesa, da ta definicija nije mijenjana kao takva postoji i u Zakonu o reviziji a u ovaj zakon je prenijeta sukladno Direktivi o Zakonu o računovodstvu. To znači da oni subjekti koji su i do sada bili obuhvaćeni definicijom subjekata od javnog interesa prenijeti su u Zakon o računovodstvu. Kao država članica EU imamo pravo odrediti koji su to subjekti od javnog interesa. Od ukupnog broja poduzetnika od 106 000, na subjekte od javnog interesa odnosi se samo 0,5% i nema potrebe da se taj broj mijenja. Što se tiče roka zaključenja poslovnih knjiga do 30. travnja, istaknula je da predloženi rok bi trebao biti olakšanje poduzetnicima jer do sada su postojala tri različita roka i to : 31. 03. za predaju Izvještaja za statističke i druge potrebe; 30.04. rok za predaju PD obrasca i 30.06. rok za javnu objavu. Razlog zašto se odlučilo za predloženo rješenje je taj da se poduzetnicima daje mogućnost da jednom predajom riješe sve svoje izvještajne obveze. Činjenica je da će predloženo rješenje možda u nekom dijelu izazvati male probleme za obveznike revizije. Međutim, većem dijelu poduzetnika se na taj način pomaže jer treba naglasiti da u Hrvatskoj imamo 3000 obveznika revizije u odnosu na ukupan broj od 106 000 poduzetnika. U vezi potpisivanja financijskih izvještaja istaknula je da je prilikom izrade ovoga Zakona analizirana i praksa drugih država u kojima u većini slučajeva godišnje financijske izvještaje potpisuju također osobe koje su navedene u članku 19. stavku 12. ovoga Zakona, a navedena odredba bila je usklađena i sa Direktivom.
Nakon navedenog obrazloženja predstavnice Vlade Republike Hrvatske Odbor za
financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije se posebno izjašnjavao o predloženim primjedbama HUP-a u obliku amandmana, već je ostavio mogućnost članovima Odbora da sami ukoliko žele predlože amandmane na članke 3., 13. i 19. Konačnog prijedloga zakona, sukladno prijedlogu HUP-a.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O RAČUNOVODSTVU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.