Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 95. sjednici održanoj 19. svibnja 2015. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2014. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 13. travnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 13. svibnja 2015. godine, u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2014. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnica Hrvatske banke za obnovu i razvitak istaknula je, osim ostalog, da je tijekom 2014. godine HBOR nastavio poslovati s ciljem poticanja poduzetnika na nova ulaganja, odnosno pokretanje novog investicijskog ciklusa, održavanje i poboljšavanje likvidnosti hrvatskih gospodarstvenika. Tijekom 2014. godine odobreno je 886 kredita u ukupnom iznosu 5,1 milijarde kuna od čega 2,9 milijardi kuna putem poslovnih banaka, a 2,2 milijardi kuna izravno. Malim i srednjim poduzetnicima po svim programima odobreno je 728 kredita u iznosu od 2,1 milijardi kuna. U izvještajnoj godini odobreno je 163 kredita za projekte sufinancirane iz EU fondova u ukupnom iznosu od 609,5 milijuna kuna od čega je 279,2 milijuna bilo odobreno izravno. Hrvatske izvoznike je HBOR tijekom 2014. godine podržao u ukupnom iznosu od 4,6 milijardi kuna. U 2014. godini HBOR je ostvario ukupne prihode u iznosu 918,0 milijuna kuna, rashode u iznosu od 749,7 milijuna kuna i pozitivan financijski rezultat u iznosu od 168,3 milijuna kuna. Sukladno odredbama Zakona o HBOR-u, cjelokupna ostvarena dobit izvještajnog razdoblja Banke raspoređuje se u rezerve. U izvještajnom razdoblju je iz državnog proračuna u osnivački kapital uplaćeno 350,0 milijuna kuna te na kraju 2014. godine ukupno uplaćeni kapital iz državnog proračuna iznosio 6.467,1 milijuna kuna, a za uplatu do Zakonom o HBOR-u propisanog iznosa od 7.000,00 milijuna kuna preostaje 532,9 milijuna kuna.

Reviziju poslovanja HBOR-a i Grupe za 2014. godinu provelo je revizorsko društvo Deloitte d.o.o. koje je u svojem izvještaju iznijelo mišljenje, da financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj Banke i Grupe na dan 31. prosinca 2014. godine, njegovu financijsku uspješnost i njegove novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje je usvojila Europska unija.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

- Pozitivnim je ocijenjena aktivnost HBOR-a kojom je i u 2014. godini uspio zadržati udio izravno odobrenih kredita na razini od 44%, neovisno od smanjenja kreditne aktivnosti  od 34% u odnosu na 2013. godinu, što ukazuje na to da je taj iznos i povećan u odnosu na ukupne kreditne plasmane. Također je dobrim ocijenjeno opredjeljenje HBOR-a da još više podrži i sudjeluje u kreditiranju projekata sufinanciranih sredstvima iz EU fondova, budući su za te namjene osigurana više od dvostruko veća sredstva nego u 2013. godini.

- Istaknuto je da se nastavlja trend povoljnih izvora sredstava za HBOR koji već nekoliko godina nisu iz poslovnih banaka nego iz tzv. javnih banaka, što onda omogućava da se u kontinuitetu već mogu snižavati kamatne stope, za sredstva koja se plasiraju prema komintentima s jedne strane , a s druge strane i ročnost takvih sredstava je nešto povoljnija. Dobro je što HABOR već treću godinu u kontinuitetu više sredstava plasira za investicije, a manje ulaže sredstava u obrtna sredstva a što je zapravo i njegova funkcija kao razvojne banke. Naime, HBOR nije klasična poslovna banka i politika sadašnje Vlade usmjerena je na to da HBOR ne ide i ne teži apsolutnoj sigurnosti, odnosno na kreditne plasmane samo preko poslovnih banaka nego više u podjelu rizika sa poslovnim bankama kao i sa svojim direktnim plasmanima. To je značajno upravo u segmentu kada će se više početi koristiti sredstva EU fondova, na način da se onaj dio sredstava koji treba osigurati kao vlastito učešće, odnosno premošćivanje financiranja, financira sredstvima koja će plasirati HBOR. Međutim, posljedica takve politike zapravo onda donosi i nešto veće rizike i nešto veće mogućnosti da se neki krediti neće moći na vrijeme isplaćivati odnosno trebati će osigurati veće rezervacije što će neminovno utjecati na poslovni rezultat, a toga treba biti svjestan jer HBOR nije klasična poslovna banka i ne vodi se na taj način ocjenom rizika, nego je više usmjerena na provođenje strateške politike kojom se potiču ulaganja u razvoj, u proizvodnju usmjerenu izvozu, kao i još bržem razvoju turizma. Međutim očito je da imamo malo programa u industriji, malo programa u sektorima koji više zapošljavaju te bi u tom smislu HBOR trebao ići na veće promidžbene akcije kojima bi potaknuo male i srednje poduzetnike da se sa svojim projektima kroz različite programe, npr. programe ruralnog razvoja, kandidiraju za korištenje sredstava HBOR-a. Napomenuto je da je HBOR prošle godine ostvario smanjenje kreditne aktivnosti u odnosu na 2014. godinu, možda je to posljedica i promjene Uprave HBOR-a zbog određenih problema u smislu upravljanja HBOR-om, ali sada bi trebalo usmjeriti sve snage da se upravljanje konsolidira i da poduzetnici ponovo imaju povjerenje u tu banku i da se javljaju sa svojim projektima.

-  Iznijeto je mišljenje da bi HBOR trebao iskazati još veću fleksibilnost u vođenju kreditne politike i odobravanju kredita i na sebe preuzimati još više rizika. U tom smislu postavljeno je pitanje da li se u ovakvoj situaciji u kojoj se nalazimo ipak razmatraju neke mogućnosti da se ide na daljnju fleksibilizaciju uvjeta kreditiranja gospodarstva? Predstavnica HBOR-a odgovorila je da se razmatra proširenje mogućnosti kreditiranja i s druge strane postavljen je cilj utvrđivanja maksimalnog roka u kojem zahtjev treba biti odobren.

To su radnje koje se poduzimaju kako bi se što prije odgovorilo na zahtjeve poduzetnika odnosno podnositelja zahtjeva za kredit i s druge strane kako bi se podržao što veći krug potencijalnih korisnika kredita.
  
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE
                O POTVRĐIVANJU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK (HBOR) ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

  PREDSJEDNIK  ODBORA
          mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.