Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 42. sjednici održanoj 19. lipnja 2013. godine, Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dostavila Hrvatska narodna banka aktom od 27. svibnja 2013. godine.
Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/13-12/25, Urbroj: 50301-05/16-13-4 od 13. lipnja 2013. godine) u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2012. godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je, osim ostalog, da se hrvatsko gospodarstvo vrlo teško oporavlja od posljedica globalne krize što je imalo za posljedicu realno smanjenje BDP-a u 2012. godini za 2%. Podaci o realnoj bruto dodanoj vrijednosti u 2012. (BDV) također pokazuju smanjenje aktivnosti u gotovo svim djelatnostima, slično kao i u 2011. godini, a posebice u industriji i građevinarstvu. Aktivnost se na godišnjoj razini intenzivirala tek u nekoliko uslužnih djelatnosti, posebice u onima povezanim s javnim sektorom. Pogoršala su se i nepovoljna kretanja na tržištu rada. Anketna stopa nezaposlenosti nastavila je snažno rasti pa je u četvrtom tromjesečju 2012. dosegnula 18%. Prosječna anketna stopa nezaposlenosti za 2012. iznosila je 15,8%, dok je u 2011. iznosila 13,5%. U takvim su uvjetima prosječne realne neto plaće na razini cijele godine pale za 2,6%. Inflacija potrošačkih cijena ubrzala se tijekom 2012., te je njezina prosječna godišnja stopa promjene porasla na 3,4%, s 2,3% koliko je iznosila u 2011. godini. Pritom se temeljna inflacija zadržala na relativno niskoj razini, a njena se prosječna godišnja stopa promjene tek blago povećala, s 1,8% u 2011. na 1,9% u 2012. Hrvatska narodna banka u 2012. nastavila je provoditi politiku stabilnog tečaja kune prema euru koji je na kraju godine iznosio 7,55 EUR/HRK, te je bio samo za 0,2% slabiji nego na kraju prethodne godine. Saldo tekućeg računa platne bilance nakon dugo vremena je pozitivan te je, prema preliminarnim podacima, dosegnuo 35 mil. EUR. Stanje neto inozemnog duga smanjio se tijekom 2012. za 0,8 mlrd. EUR. Najveći doprinos smanjenju ukupno neto dužničke pozicije dale su poslovne banke, koje su tijekom 2012. smanjile svoje neto obveze prema inozemstvu za 2,0 mlrd. EUR, dok su ih u prethodnoj godini povećale za isti iznos. Omjer bruto inozemnog duga i BDP-a stagnirao je na razini od 102,3%, dok se realni pokazatelj neto inozemne zaduženosti tek neznatno poboljšao, te je iznosio 62,7%. Ukupne međunarodne pričuve HNB-a na dan 31. prosinca 2012. iznosile su 11.235,74 mil.EUR , što je za 41,07 mil.EUR, tj. 0,4% više u odnosu na kraj 2011. godine kada su iznosile 11.194,67 mil.EUR.
Reviziju financijskih izvještaja HNB-a obavilo je revizorsko društvo Deloitte d.o.o., koje u svom mišljenju ističe da su priloženi financijski izvještaji fer prikazani, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj Banke na dan 31. prosinca 2012. godine te rezultat njezina poslovanja i novčanih tokova u skladu s računovodstvenim zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj i Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci. Neto dobit Hrvatske narodne banke u 2012. godini ostvarena je u iznosu od 475.845.000,00 kuna, od toga je u opće pričuve HNB-a raspoređeno 95.169.000,00 kuna dok je u državni proračun raspoređeno 380.676.000,00 kuna. Višak prihoda nad rashodima raspoređuje se u skladu s člankom 57. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Pohvaljeno je predmetno Izvješće Hrvatske narodne banke iz razloga što je opširno i sadrži dovoljno kvalitetnih podataka temeljem kojih se mogu donositi određeni zaključci o gospodarskim aktivnostima, poslovanju kreditnih institucija, platnom prometu, statistici i drugim područjima važnim za cjelokupno gospodarstvo.
- Postavljeno je pitanje što znači konstatacija da su kamatne stope za kreditiranje novih investicija neznatno pale, te zbog čega su se poslovne banke više usmjerile razduživanju nego kreditiranju novih investicija uz povoljnije kamatne stope? Predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je da su kamate na dugoročne kredite u 2012. godini iznosile 5,76% dok su u 2011. godini iznosile 6,36%, što znači da su ipak manje u odnosu na prošlu godinu. Osim toga istaknuo je da je činjenica da je u 2012. godini došlo do smanjenja obujma poslovanja banaka koje se najviše očitovalo u padu kreditne aktivnosti. Međutim, pad kredita djelomično je ublažen mjerama Hrvatske narodne banke, a jedna od mjera bila je i smanjenje stope obvezne pričuve kada je u svibnju 2012. stopa obvezne pričuve smanjena s 15% na 13,5%. Oslobođenim sredstvima banke su kreditirale HBOR, koji zajedno s njima sudjeluje u Programu razvoja gospodarstva, kojim se potiče kreditiranje privatnog sektora pod povoljnijim uvjetima (kamata ispod 4%) od tržišnih. Na taj način davanjem povoljnijih kredita uz niže kamatne stope poticalo se malo i srednje poduzetništvo na veću poslovnu aktivnost.
- Iznijeto je mišljenje da treba veću pažnju usmjeriti regulaciji područja prisilne naplate kredita od strane banaka, postupku ovrhe na novčanim primanjima dužnika, te većoj zaštiti korisnika kredita.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
Z A K LJ U Č A K
1. Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2012. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je mr.Srđan Gjurković,dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.