Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 80. sjednici održanoj 20. studenoga 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       
                 
Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske (Ministarstva financija, Porezne uprave, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije) istaknuli, osim ostalog, da se predloženim izmjenama ovoga Zakona željelo djelomično kompenzirati smanjenje prihoda jedinica lokalne samouprave nastalog uslijed poreznog rasterećenja građana tj. izmjenom Zakona o porezu na dohodak. Glavna mjera za to je povećanje udjela jedinica lokalne samouprave sa 56,5% u prihodima na 60%. Druga stvar koja se željela postići je usklađivanje dodatnih udjela odnosno dodatnih prihoda koje ostvaruju jedinice lokalne uprave na tzv. potpomognutim područjima, sa novom kategorizacijom tih područja koja je utvrđena Zakonom o regionalnom razvoju. Osim navedenog ovim Prijedlogom zakona se predlaže preraspodjela prihoda od poreza na dohodak i preraspodjela prihoda od poreza na promet nekretnina između središnje države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Preraspodjelom navedenih prihoda povećava se prihodovna strana u državnom proračunu na poziciji za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije i na poziciji za pomoći općinama, gradovima i županijama za projekte sufinancirane sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova u ukupnom iznosu od 183,7 milijuna kuna. Smanjenjem izravnih stopa za decentralizirane funkcije s dosadašnjih 12,0% na 6,0% umanjit će se namjenski prihod županija i općina odnosno gradova za financiranje decentraliziranih funkcija, a koji će biti kompenziran kroz veću pomoć s pozicije  za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije tako da ta mjera ostaje fiskalno neutralna na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovim Prijedlogom zakona udio općine i grada u porezu na promet nekretnina povećava se sa 60% na 80%, a udio države se smanjuje sa 40% na 20% čime se prihod države smanjuje za oko 232,0 milijuna kuna, a za isti iznos povećava se prihod gradova i općina. Ovim Prijedlogom zakona propisuje se da je prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju prihod državnog proračuna (očekuje se oko 300 milijuna kuna) koje će država, u vidu pomoći, tijekom godine uplatiti jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutom području za povrate poreza na dohodak po godišnjoj prijavi građana s njihova područja (oko 308,0 milijuna kuna).
      
Udruga gradova u Republici Hrvatskoj uputila je Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora na razmatranje amandmane na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća stajališta:

- Udruga gradova u Republici Hrvatskoj predlaže da se u članku 3. Konačnog prijedloga zakona promjeni članak 33. na način da stopa poreza na potrošnju koju propisuje grad, odnosno općina svojom odlukom ne može biti veća od 5%  od osnovice na koju se plaća porez na potrošnju (umjesto 3% kao što je predloženo ovim Konačnim prijedlogom zakona). Navedeno povećanje raspona za utvrđivanje poreza na potrošnju sa 3% na 5%, obrazlaže se potrebom da se zbog aktualne i buduće mjere poreznog rasterećenja rada, omogući jedinicama lokalne samouprave da provedu financijsko restrukturiranje na način da se u većoj mjeri oslanjaju na lokalne poreze i druge prihode. Predloženi amandman da se doda novi članak 5. kojim se predlaže izmjena članka 36. stavka 1. Odbor nije razmatrao jer navedeni članak 36. nije predmet izmjene ovoga Zakona. Također je predložena izmjena Članka 6. Konačnog prijedloga zakona gdje se predlažu izmjene članka 45. kojim se uređuje raspodjela poreza na dohodak na način da se osnovni udio grada, odnosno općine povećava na teret dosadašnjeg udjela u fondu izravnanja kako bi se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave nadomjestili smanjeni prihodi zbog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak. Predloženo je da se, dosadašnje pomoći za financiranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka, pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije i projekte sufinancirane sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova čiji su nositelji općine, gradovi i županije, odnosno pravne osobe u njihovom većinskom vlasništvu ili suvlasništvu i ustanovama čiji su osnivači, financiraju na teret poreza na dohodak koji je prihod državnog proračuna. O navedenim prijedlozima amandmana Odbor se nije pojedinačno izjašnjavao već je ostavio mogućnost članovima Odbora da ukoliko žele preuzmu predložene amandmane kao svoje amandmane i pošalju ih u saborsku proceduru.

- Postavljeno je pitanje da li se predlagatelj ovoga Zakona o predloženim odredbama dogovarao i raspravljao sa Udrugom gradova Republike Hrvatske, kad je Udruga Odboru predložila amandmane koji sadrže bitne promjene u odnosu na Prijedlog ovoga zakona? Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je da je suština predloženih amandmana sastoji u tome da se udio pozicija za pomoći i izravnanja za decentralizirane funkcije svede na 0%, da udio za decentralizirane funkcije ostaje 12%. Navedeni prijedlog bi značio, s obzirom na troškove provedbe decentraliziranih funkcija da bi državni proračun morao izfinancirati troškove decentraliziranih funkcija u onim jedinicama lokalne i područne samouprave gdje ne postoji fiskalni kapacitet. Navedeno bi značilo povećanje deficita državnog proračuna što nije prihvatljivo, pa se taj prijedlog nije mogao prihvatiti. Naime, cijeli zakonski paket koji uključuje Zakon o regionalnom razvoju i Zakon o brdsko-planinskim područjima je rađen po principu da nema povećanja deficita državnog proračuna.

- Problem deficita Državnog proračuna spušta se na razinu jedinica lokalne samouprave u kratkom roku. Možda bi bilo bolje da se to učini u roku recimo od dvije godine kada bi gospodarski rast taj deficit mogao eventualno nadoknaditi. Postavljeno je pitanje kako Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kao resorno Ministarstvo vidi taj problem jer na određeni način nekim jedinicama lokalne samouprave prijeti ne mogućnost njihovog funkcioniranja, što je realni problem. Naime, u konačnici za njih je ipak značajno smanjenje prihoda od nekih 15% od poreza na dohodak što je vrlo značajna stavka u njihovim proračunima. Kako Ministarstvo ocjenjuje taj problem i što će se zbivati ako neke od tih jedinica se ne budu mogle u ovako kratkom roku financijski konsolidirati?
 
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je da se najveće poteškoće očekuju kod onih jedinica lokalne samouprave koje gube status područja od posebne državne skrbi i status brdsko-planinskih područja, a ne ostvaruju status potpomognutog područja prema indeksu razvijenosti budući da će one biti izložene i gubitku prihoda po osnovi poreznog rasterećenja građana i po osnovi gubitka statusa. Za te  jedinice lokalne samouprave su predviđene tzv. prijelazne pomoći u trajanju od tri godine koje se baziraju na njihovim prihodima iz 2013. godine, dakle prije ove provedbe porezne reforme, gdje su one imale veće prihode nego 2014. godine. Izrađen je model prijelaznih potpora na način da se računaju ukupne pomoći koje je država pružila tim jedinicama u 2013. godini, a zatim se radi određena indeksacija ovisno o stupnju razvijenosti pojedine jedinice lokalne samouprave. Tako da one jedinice lokalne samouprave koje su između 75% i 100% indeksa razvijenosti imaju pravo na dvije trećine pomoći koju su ukupno primile od Državnog proračuna u 2013. godini. Izrađena je posebna klizajuća-padajuća skala koja završava trećom godinom nakon čega se ta prijelazna potpora jedinicama lokalne samouprave gasi.
               
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.
    

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.