Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 104. sjednici održanoj 15. rujna 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10 . rujna 2015. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da se ovim zakonskim prijedlogom kao trajno rješenje predlaže konverzija kredita u CHF u kredite u EUR, odnosno konverzija kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredite s valutnom klauzulom u EUR. Na predloženi način želi se zaštititi 53.000 korisnika kredita u CHF i u kunama s valutnom klauzulom koji su značajno izravno pogođeni porastom anuiteta, odnosno obroka otplate kredita u CHF, a što također predstavlja izravnu ugrozu za 200.000 do 300.000 građana Republike Hrvatske. Za primjenu povratnog djelovanja pojedinih odredbi ovoga Zakona postoje posebno opravdani razlozi, odnosno procijenjeno je kako je cilj zaštite korisnika kredita u CHF i s valutnom klauzulom u CHF veći od značaja pravne nesigurnosti vjerovnika u tom ugovornom odnosu. Navedeno je u skladu s odredbom članka 90. Stavka 5. Ustava Republike Hrvatske, prema kojem, iz posebno opravdanih razloga, samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Iznijeto je mišljenje da u obrazloženju ovoga Prijedloga zakona ima niz netočnosti na koje je upozoreno. U vezi izražene sumnje da banke nisu imale pokrića u CHF za davanje kredita u toj valuti istaknuto je da je ta tvrdnja davno demantirana priopćenjem HNB-a u kojem se navodi da je valutna pozicija banaka u skladu s propisima. Naime, banke su ako se gledaju njihove bilance i rezultati, jedne godine su imale dobit na tečajnim razlikama, npr. 3 milijarde kuna i te iste godine imale su gubitak na izvedenicama od 3 milijarde kuna. Navedeno govori o tome da banka mora imati zatvorenu poziciju, ona ne smije špekulirati, ona ni u jednom trenutku ne može zaraditi na tečajnim razlikama. Ni banke majke nisu s tog osnova zaradile jer posluju po istim pravilima Europske unije i one moraju također imati zatvorenu poziciju. Osim toga netočno je u obrazloženju navedeno da je problem kredita vezanih uz CHF zakonski rješavan i u drugim zemljama Mađarskoj, Poljskoj Srbiji i Crnoj Gori. Naime, zakonske intervencije je donijela samo Mađarska dok je u Srbiji središnja banka donijela Odluku a ne Zakon, a Poljska još nije donijela odluku da li će donijeti Zakon prije izbora. U Crnoj Gori radi se o jednoj banci koja je davala kredite i to oko 541 kredit u CHF. Napomenuto je također da je netočna konstatacija da vjerovnici i dužnici do sada nikako nisu uspjeli iznaći obostrano prihvatljivo rješenje pa se stoga predlaže donošenje ovoga Zakona. Istaknuto je da su banke još u ožujku ove godine predložile kriterije i potrebne izmjene propisa kako bi se moglo krenuti s otpisima, konverzijama i drugim mogućim pogodnostima za one korisnike kredita u CHF kojima to stvarno treba. Naime, nisu svi dužnici u CHF ugroženi jer više od 86% ih redovito plaća anuitete što je razvidno iz podataka HNB-a o stambenim kreditima u CHF. Također je navedeno da ne može biti nikakvog društvenog opravdanja da se zakonom obuhvate svi krediti u CHF bez obzira na vrstu, namjenu, rok trajanja i ostalo jer je to apsolutno suprotno svim načelima i preporukama Europske komisije, Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Jedino se može opravdati olakšanje položaja onim korisnicima kredita u CHF koji su tim kreditom kupili jedinu nekretninu u kojoj žive. Osim navedenih primjedaba na obrazloženje ovoga Prijedloga zakona Hrvatska udruga banaka je u pisanom mišljenju koje je uputila Ministarstvu financija Republike Hrvatske i proslijedila Odboru za financije i državni proračuna Hrvatskoga sabora, osim ostalog istaknula da su predložene izmjene i dopune ovoga Zakona potpuno neprihvatljive, neopravdane i pravno neodržive. Nije provedena javna rasprava, nije izrađena procjena učinka ovoga Zakona, krši se Ugovor o funkcioniranju EU i sadržajno i proceduralno jer nije provedena propisana konzultacija sa Europskom središnjom bankom. Prekršeno je 5 ustavno pravnih kategorija. Upozoreno je na odredbu članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske u kojem se kaže da Ustavni sud može do donošenja konačne odluke privremeno obustaviti izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi zakona i drugih propisa čija se suglasnost sa Ustavom odnosno zakonom ocjenjuje ako bi njegovim izvršenjem mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice. Upozoreno je da je Vlada Republike Hrvatske, za vrijeme pokojnoga premijera Račana, donijela Uredbu o bilateralnom uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja koja je objavljena u Narodnim novinama. U stavku 1. članku 5. navedene Uredbe propisano je da ugovorna stranka neće izravno ili neizravno izvlastiti ili nacionalizirati na svojem teritoriju ulaganje ulagatelja druge ugovorne strane ili poduzeti bilo koju mjeru ili mjere koje imaju jednaki učinak, u daljem tekstu „izvlaštenje“. Osim sa svrhom koja je u javnom interesu na nediskriminacijskoj osnovi u skladu sa zakonom propisanim postupkom i uz plaćanje pravovremene odgovarajuće i učinkovite naknade. U stavku 2. kaže se da će naknada biti plaćena bez odgađanja. Zbog navedenog iznijeto je mišljenje kojim se predlaže odgoda donošenja ovoga Zakona na mjesec dana, te da Hrvatski sabor zatraži od Vlade Republike Hrvatske u tom roku nađe održivo rješenje, da se provede procjena učinaka ovoga Zakona i konzultacija s Europskom središnjom bankom te da se tada nađe rješenje političkim konsenzusom.
- Nije točna tvrdnja da se ovaj Zakon donosi iz razloga što je krenula predizborna kampanja, već su odgovorna Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor morali reagirati na izvanrednu situaciju koja je nastala zbog naglog skoka tečaja CHF, radi čega je kamatna stopa na kredite u CHF fiksirana na iznos od 3.23%. Ovom mjerom građanima je olakšana otplata mjesečnih anuiteta. Međutim, to nije trajno rješenje za korisnike kredita u CHF pa je Vlada Republike Hrvatske pozvala HUB odnosno banke; HNB i Udrugu „Franak“ da pokušaju naći zajedničko rješenje toga problema. Što se tiče tumačenja odredbi Ustava Republike Hrvatske istaknuto je da su pravednost i jednakost jedno od osnovnih načela i vrijednosti Ustava Republike Hrvatske. Navedena načela su sadržana i u Prijedlogu ovoga zakona jer se njegovim odredbama izjednačavaju prava građana o kojima treba voditi računa jer oni koji su uzimali kredite u eurima imali su veće anuitete prvih godina otplate kredita u odnosu na kredite u CHF i kredite u kunama. Na ovaj način ujednačavamo njihova prava i dovodimo ih na tržišnu osnovu. Međutim, neprihvatljive su razlike u koje u određenim situacijama građani dolaze zbog poremećaja na tržištu. Naime, građani koji imaju kredite u CHF dolaze u situaciju da su u razdoblju od 7, 8 ili 10 godina otplatili samo 5% glavnice kredita za razliku od onih koji su kredite u eurima i kunama u razdoblju od 10 godina otplatili oko 30 do 40% glavnice kredita. Kada je došlo do poremećaja na financijskom tržištu 2008. godine Hrvatska nije toliko osjetila taj poremećaj zbog toga što nismo bili dovoljno involvirani u sve financijske instrumente s kojima se manipuliralo i uvelo u problem Europu i cijeli svijet. Sve su države reagirale i spašavale banke, spašavale su monetarni i financijski sustav i nitko onda nije pitao o ustavnosti i zašto sve to moraju građani plaćati, a to se sve radilo zbog toga što je bilo u interesu održati stabilnost financijskog sustava. U vezi članka 19.c istaknuto je da u kod umanjenja budućih anuiteta u vezi preplata, nije jasno da li se radi o sukcesivnom ili linearnom umanjenju anuiteta. Trebalo bi preciznije regulirati što je sa preplatom korisnika kredita koji prelazi na ugovor o kreditu u eurima a želi da taj kredit vratiti odjednom. Nije jasno kako će se ta preplata računat. Tu bi po načelu jednakosti i pravednosti onih koji sada imaju u ovom trenutku kredite u eurima trebalo izjednačiti i one koji će postati dužnici u eurima odnosno koji su preuzeli kredite u eurima, na način da im se osigura u slučaju prijevremene otplate kredita da se eventualna preplata uračuna ili prebije s preostalim iznosom glavnice u trenutku zatvaranja kredita. Isto tako kada se govori o anuitetima da će se do najviše 50% dospjelog obroka anuiteta u valutnoj klauzuli zatvoriti preplatom. Da li taj segment može ići i najmanje do 50% to treba preispitati i izračunati.
- Istaknuto je mišljenje da je logično da HUB brani interese banaka i krupnog kapitala te da ne podržava donošenje ovoga Zakona, kao što je i logično da Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor trebaju i moraju štititi interese građana što se i čini ovim Zakonom. Naime, građani su dugo godina bili nepravedno financijski tlačeni i dalje više to ne mogu izdržati zato se moralo nešto poduzeti. Nije korektno govoriti da se ovaj Zakon donosi isključivo zbog izbora jer se nastali problem mogao i prije riješiti da je HUB tj. banke ponudile kvalitetan prijedlog koji bi bio prihvatljiv i Vladi i građanima. Logično je da banke moraju raditi i imaju svoju zadaću, ali pri tome sa građanima ili klijentima kao i sa gospodarstvom moraju imati partnerski odnos. U partnerskom odnosu mora biti i jednima i drugima dobro ili loše. Međutim, mi imamo situaciju da je godinama jednima jako dobro a drugima jako loše, to nije partnerski odnos. S kim banke u Hrvatskoj misle graditi budućnost ako pri tome do krajnjih granica iscrpljuju građane i gospodarstvo? To je pitanje dugoročne politike banaka, ali izgleda da su se banke odlučile da se navedeni pristup i dalje nastavi. Međutim, takav odnos postao je neodrživ i treba ga mijenjati. Upravo ovim Zakonom se afirmira jednakost kao jedno od ustavnih načela, kojim se izjednačava položaj građana koji su bili zaduženi kreditima u CHF sa onima koji su zaduženi u eurima. Istaknuto je da se ovim Zakonom ni na koji način ne ide protiv banka ili na štetu banaka jer se njime određena grupacija građana dovodi u poziciju onih koji imaju kredite u eurima.
- Klub HDSSB-a je prije godinu dana progovorio o situaciji u kojoj se našla Hrvatska i predlagao je Hrvatskome saboru prijedlog zaključaka o provedbi prethodne rasprave radi zaštite upravo jedine nekretnine koju imaju u vlasništvu naših građani, a gdje se vrši deložacija. Veliki broj građana ne može servisirati svoje kreditne obveze jer su im rate kredita u CHF rasle, plaće su padale kao i vrijednost njihove nekretnine i nisu bili u mogućnosti zatvoriti svoje kreditne aranžmane. Teško je živjeti sa takvim opterećenjem kad se obitelji ne može osigurati osnovne životne potrebe. Kada su se dijelili krediti u CHF većina građana nije ispunjavala uvjete za dobivanje kredita u eurima pa su bili primorani dizati kredite u CHF za koje su ispunjavali propisane uvijete, a banke su ih nagovarale da uzimaju te kredite. Za kredite su skupo plaćali solimizacije, javni ih bilježnici nisu ih upozoravali na moguće posljedice uzimanja kredita u CHF. No u tom trenutku morao je reagirati i bivši guverner HNB-a, a i bankari su trebali više razmišljati što će se dugoročno dogoditi s tim kreditima. Građani su dobili kredite u kunama a ne u CHF. Dvojbeno je da li su u tom trenutku se mogli davati krediti u stranoj valuti, tj. davali su se s valutnom klauzulom. Hrvatski narod je iscrpljen i svakodnevno smo svjedoci odlaska obitelji u inozemstvo jer upravo kredite u CHF ne mogu vraćati i onda traže izlaz odlaskom na rad u inozemstvo. Ovim Zakonom treba omogućiti i prijevremene otplate kredita, da se oni koji mogu prodati nekretnine mogu razdužiti, međutim, to bankama ne odgovara jer gdje će naći nove dužnike a znamo da matice banaka traže da se upravo taj kapital oplodi u Hrvatskoj jer u svojim matičnim zemljama po tim cijenama, tim kamatama ni približno ne mogu plasirati sredstva koja imaju.
- Iznijeto je mišljenje da prijedlog HUB-a da se donošenje ovoga Zakona eventualno odgodi za mjesec dana kako bi se našlo bolje rješenje ovoga problema neprihvatljiv iz razloga što smo 22. Siječnja ove godine raspravili i donijeli izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim se fiksirao tečaj CHF. Danas je 15. Rujna i nije prihvatljivo da se traži još mjesec dana odgode jer u čitavom ovom razdoblju nije došlo do nekakvog kompromisa i usuglašavanja između banaka kao vjerovnika i dužnika. Zakonodavac nije stranka u tom sporu, u tom postupku ali je dužan kada dolazi do ovakvog narušavanja tržišta kao što se desilo sa tečajem CHF intervenirati. Nije točna tvrdnja da hrvatska vlast investitorima ne dozvoljava da zarađuju u Hrvatskoj već im hrvatska vlast otima zaradu. Strani investitori koji nisu ulagali u greenfield investicije nego su kupovali naše banke koje su bile sanirane, koji su kupovali naše telekomunikacijske tvrtke čitavo ovo vrijeme su iznosili profit iz Hrvatske i to neoporezivani profit. Naime, oporezuje se samo dobit ali dividenda nije oporeziva. Dakle ne može se govoriti da je hrvatska politika ta koja tjera investitore da rade u Hrvatskoj s gubitkom jer to bi bilo na štetu čitavom našem narodu i našoj državi.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O POTROŠAČKOM KREDITIRANJU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.