Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 50. sjednici održanoj 4. studenoga 2013. godine, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, s Konačni prijedlog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. listopada 2013. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da je Republika Hrvatska do sada isplatila više od 2 milijarde kuna državnih poticajnih sredstava, a kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala je na vrlo niskoj razini. Naime, udio kredita danih od strane stambenih štedionica u ukupnim stambenim kreditima iznosi tek 5,5% što dokazuje da ovaj sustav nije ispunio svoju svrhu. Prosječni omjer kredita i depozita u sustavu stambene štednje iznosi 54,1% (krajem 2012. godine) što ukazuje na činjenicu da štediše koriste ovaj sustav prvenstveno za štednju, koja je zbog dobivanja državnih poticaja povoljnija od štednje u komercijalnim bankama, a ne za rješavanje svoga stambenog pitanja. Iz navedenih razloga predložena je dopuna predmetnog Zakona na način da se državna poticajna sredstva na stambenu štednju prikupljenu u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine neće isplatiti iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Hrvatske udruge banaka, o predmetnom Zakonu, u kojem su iznijeti razlozi zbog kojih se Hrvatska udruga banaka protivi donošenju ovoga Zakona.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja i stajališta:
- Stambene štedionice jedine omogućavaju relativno mladim ljudima koji kupuju stanove na kredit da imaju fiksnu kamatnu stopu i dugoročni kredit u kunama. Ovim prijedlogom Zakona država na jednu godinu uskraćuje isplatu poticaja na stambenu štednju, te na taj način smanjuje mogućnost davanja korištenja navedenih kredita. S druge strane predloženim Izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju nudi parcijalna rješenja glede stambenih kredita, te na kontradiktoran način želi riješiti problem stambenog kreditiranja građana
- Institut za javne financije u svojoj studiji, koju je naručilo Ministarstvo financija, ocjenjuje da su učinci sustava stambene štednje pozitivni, a u 2012. godini struktura kredita koje su plasirale stambene štedionice mijenja se u pravcu rješavanja stambenih pitanja. Tako su u ovoj godini 650 milijuna kuna kredita dale stambene štedionice u prvih 6 mjeseci za kupnju stanova što dokazuje određeni pomak u poticanju određene ekonomske aktivnosti. Stoga nije jasno zašto Vlada Republike Hrvatske ne procjenjuje i razmatra sve navedene učinke i mjere koje namjerava poduzeti u kontekstu štednje i donošenja proračuna za iduću godinu, u jednom paketu. Naime, uštede koje će ovaj Zakon omogućiti, nešto više od 100 milijuna kuna, realizirat će se tek u budućnosti, a gospodarski štetni učinci već su nastali.
- Privremenim ukidanjem državnih poticajnih sredstava na stambenu štednju u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine retroaktivno se zadire u već sklopljene Ugovore o stambenoj štednji i prava štediša po tim ugovorima, što je suprotno Ustavu RH. Donošenje predmetnog Zakona imalo bi za posljedicu brojne pojedinačne i kolektivne postupke protiv Republike Hrvatske pokrenute od strane štediša i investitora u stambene štedionice pred domaćim sudovima i međunarodnim arbitražama.
- Narušavanje sustava stambene štednje, koje bi proizašlo iz predložene dopune Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, dovelo bi do ugrožavanja ostvarivanja važnih socijalnih ciljeva. Naime, sustav stambene štednje u Republici Hrvatskoj ima 750.000 korisnika, prosječna ušteđevina u stambenim štedionicama iznosi svega 3.800,00 kuna godišnje ili nešto više od 300,00 kuna mjesečno, dok prosječan iznos kredita iznosi oko 30.000,00 EUR.
- Kada se uvodila stambena štednja u Hrvatskoj svi su isticali njene prednosti u više segmenata. Međutim, danas stambena štednja nije ono što se očekivalo od nje već je uglavnom prislonjena uz velike bankarske sustave i više se bavi stimulacijom štednje, a ne namjenske štednje za rješavanje stambenog pitanja naših građana. Treba težiti takvom rješenju gdje bi se državnim poticajima stimulirala isključivo namjenska stambena štednja (kupnja stanova, renoviranje stanova, kuća i energetske učinkovitosti i dr.) dok bi se destimulirala sama štednja radi državnih poticaja.
- Potrebno je podržati donošenje ovoga Zakona iz razloga što je procijenjeno da sustav stambene štednje nije ispunio svoju temeljnu svrhu, odnosno značajniju kreditnu aktivnost građana. Naime, kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala je na vrlo niskoj razini, na dvije milijarde kuna poticaja države od 1998. do danas ostvareno je samo 5,5 milijardi kuna kredita. Udio kredita stambenih štedionica u ukupnim stambenim kreditima u Hrvatskoj iznosi samo 5,5%, a to nije dovoljno da se potakne oživljavanje tržišta nekretnina. Osim toga najveći dio štediša nakon pet godina podiže ušteđeni novac, sa pripadajućim kamatama, te novac koristi u druge svrhe a ne za kupnju stana. Predložena suspenzija poticanja stambene štednje na godinu dana nužna je i zbog toga što je Republika Hrvatska ušla u proceduru prekomjernog deficita, te su nužne dodatne uštede.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“ ) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O STAMBENOJ ŠTEDNJI I DRŽAVNOM POTICANJU STAMBENE ŠTEDNJE
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.