Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 88. sjednici održanoj 11. veljače 2015 godine, Prijedlog zakona o računovodstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. veljače 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Prijedlogu zakona o kamatama, kao matično radno tijelo. 

Odbor je raspolagao i sa pisanim primjedbama na Prijedlog zakona o računovodstvu koje je Odboru uputila Hrvatska udruga pružatelja poslovnih informacija.   

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je, osim ostalog da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. U Općim odredbama Prijedloga zakona transponirane su odredbe Direktive 2013/34/EU kojima je uređeno područje primjene, pojmovi, razvrstavanje poduzetnika i grupa. Uz navedeno propisani su i računovodstveni poslovi. Poduzetnici su razvrstani na temelju iznosa ukupne aktive, iznosa neto prihoda i prosječnog broja radnika tijekom poslovne godine, odnosno na mikro, male, srednje i velike poduzetnike sukladno izmjeni uvjeta iz članka 3. Direktive 2013/34/EU. Uvedena je kategorija mikro poduzetnika sukladno članku 3. stavku 1. Direktive 2013/34/EU koja omogućava određena pojednostavljenja u pogledu izvještavanja za mikro poduzetnike s obzirom da u Republici Hrvatskoj mikro poduzetnici čine više od 90% ukupnog broja poduzetnika. Osim navedenog uređuje se: Definicija knjigovodstvenih isprava, njihovo sastavljanje i čuvanje: Propisane su poslovne knjige, njihovo vođenje i čuvanje; Popis imovine i obveza; Standardi financijskog izvještavanja; Propisane su zadaće Odbora za standarde financijskog izvještavanja; Financijski izvještaji; Izvještaj o plaćanjima u javnom sektoru; javna objava; Registar godišnjih financijskih izvještaja; Nadzor (Ministarstvo financija – Porezna uprava , Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga). Propisan je način obavljanja nadzora, opseg nadzora, obavijest o nadzoru i mjere nadzora; Prekršajne odredbe.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
- Hrvatska udruga pružatelja poslovnih informacija upozorava da je odredba stavka (5) članka 35. Prijedloga zakona sadržajno kontradiktorna s odredbom prethodnog stavka (4) istog članka. Naime, odredbom stavka (4) regulirano je da je Financijska agencija dužna dati podatke iz Registra godišnjih financijskih izvještaja u elektroničkom obliku prikladnom za korištenje na zahtjev fizičkim ili pravnim osobama sukladno zakonu koji uređuje pravo na ponovnu uporabu informacija. Takvo rješenje sukladno je Zakonu te se stoga predlaže brisati stavak (5) članka 35. Prijedloga zakona jer je nepotreban i neusklađen s ostalim propisima istoga i višega ranga. U raspravi je istaknuto da Ministarstvo financija treba uzeti u obzir navedenu primjedbu i u skladu s njom izmijeniti članak 35. Prijedloga zakona i ugraditi je u Konačni prijedlog Zakona o računovodstvu.
- Upozoreno je da treba voditi računa o tome da se prilikom usuglašavanja Zakona o računovodstvu sa EU Direktivama oko obveza izvješćivanja i izuzetaka od te obveze, ne otvori prostor u kojem će biti moguće, eventualnim malverzacijama, izbjegavanje dostave određenih podataka nadležnim institucijama imajući u vidu činjenicu da je oko 90% poduzetnika u Republici Hrvatskoj po klasifikaciji razvrstano u mikro poduzetnike. Predstavnica Vlade Republike Hrvatske odgovorila je da je ovim Prijedlogom zakona uvedena kategorija mikro poduzetnika, ali oni nisu oslobođeni u smislu izvješćivanja jer su im u tom smislu ostale iste obveze kakve su imali kao mali poduzetnici. Na taj način je spriječena mogućnost da bez potrebnih podataka ostanu Porezna uprava, FINA, Državni zavod za statistiku i drugi.
- U prvom Zakonu o trgovačkim društvima bilo je nejasno definirano tko je trgovac pojedinac. Između redaka se moglo protumačiti da je trgovac pojedinac obrtnik tj. onaj koji sam obavlja neku djelatnost. Zakonom o obrtu regulirana je ta obrtnička djelatnost kao gospodarska djelatnost koju fizička osoba samostalno obavlja, a druge samostalne djelatnosti (liječnici, arhitekti i dr.) su regulirane posebnim zakonima. Kasnije u Zakonu o trgovačkim društvima bilo je definirano da je trgovac pojedinac fizička osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost samostalno, u skladu s propisima o obrtu, i upisana je u sudskom registru kao trgovac pojedinac. To može učiniti ukoliko trgovcu pojedincu godišnji prihod prelazi svotu od 2 milijuna kuna, a mora zatražiti upis u sudski registar ukoliko godišnji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kuna. U prijedlogu ovoga Zakona u člancima 5. i 6. predlaže se razvrstavanje poduzetnika na: mikro, male, srednje i velike, te razvrstavanje grupe poduzetnika na: male, srednje i velike. Također su navedeni kriteriji temeljem kojih se vrši razvrstavanje i to: iznos ukupne aktive, iznos neto prihoda i prosječan broj radnika. Predloženo je da se navedeni termini i iznosi u Zakonu o računovodstvu trebaju uskladiti sa Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o porezu na dobit.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“ i  1 glas „suzdržan) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o računovodstvu
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju ovoga Zakona radi pripreme Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik Srđan Gjurković, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković, dipl.oec.