Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 101. sjednici održanoj 6. srpnja 2015. godine, Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dostavila Hrvatska narodna banka aktom od 29. svibnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 2. srpnja 2015. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da nema primjedbi na Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2014. godinu

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Hrvatske narodne banke u raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

- Iznijeto je mišljenje da je u uvodnom obrazloženju predmetnog Izvješća predstavnik Hrvatske narodne banke iznio niz oprečnih podataka koje treba dodatno pojasniti. Naime, istaknuto je da je HNB u 2014. godini provodila ekspanzivnu monetarnu politiku i povećavala raspon kreditnih plasmana, također je navedeno da je došlo do smanjenja kamatnih prihoda, ali i rashoda. Logično je da je došlo do smanjenja kamatnih prihoda jer je pala kreditna aktivnost, ali kako može biti smanjena kreditna aktivnost posljedica ekspanzivne monetarne politike i povećanja rasta plasmana. Ako samo izanaliziramo od 2011. sa zaključno 2014. godinom razvidno je da je 18 milijardi kuna manje kreditirano gospodarstvo, točnije sa 122 milijarde kuna na 104 milijarde kuna u 2014. godini. Kreditiranje stanovništva u 2011. godini iznosilo je 128 milijardi kuna a u 2014. godini 122 milijarde kuna znači za 6 milijardi kuna manje. Ukupno manje kreditne aktivnosti samo gospodarstvu i stanovništvu u navedenom periodu iznose 24 milijardi kuna. Ako to usporedimo i u odnosu na 2013. godinu opet dobivamo slično stanje, za 3 milijarde kuna je manja kreditna aktivnost usmjerena prema gospodarstvu i za milijardu kuna je manja kreditna aktivnost prema stanovništvu. Dakle radi se o smanjenju kreditne aktivnosti banaka i naravno da onda ima viška likvidnosti. Iznijeto je mišljenje da Hrvatska narodna banka nije dovoljno učinila da se poveća kreditna aktivnost i da ne utječe aktivno na strukturu kreditnih plasmana. Naime, od strukture kreditnih plasmana ovisi struktura gospodarstva, od strukture gospodarstva ovisi snaga nacionalne ekonomije, a o snazi nacionalne ekonomije ovisi nacionalni fiskalni kapacitet. Istaknuto je da je visina kamatnih stopa u Hrvatskoj još uvijek najviša u odnosu na sve zemlje članice EU. Naglašeno je da usporedbom nekih podataka teško utvrditi kojim se podacima može vjerovati, da li podacima iz Izvješća HNB-a za 2014. ili podacima iz Izvješća HNB-a prethodnih godina. U Izvješću HNB-a iz 2012. stoji da su kamatni prihodi 21, 686 milijardi kuna, a u Izvješću za 2013. da iznose 21,4 milijardi kuna. Naime, podaci o kamatnim prihodima iznijeti u Izvješću HNB-a za 2014. se ne poklapaju s navedenim podacima iz prethodnih godina. Također, kada se uspoređuje sve što piše u Izvješću za 2013. i Izvješću za 2014. godinu iznijeti su različiti podaci za 2013. godinu. Radi se o podacima o kamatnim prihodima, kamatnim rashodima, neto kamatnim prihodima itd. Istina je da je došlo do smanjenja kamatnih prihoda, ali je došlo i do povećanja neto kamatnih prihoda od provizija i naknada pa je postavljeno pitanje kako je to moguće? Naglašeno je da postoji službena politika pojedinih banaka čak i strategija u pisanom obliku kako povećati različite tj. nove oblike provizija i naknada. Iznijeto je mišljenje da HNB ne može samo promatrati takva događanja. Postavljeno je pitanje zašto se, iz godine u godinu, stalno mijenja način izvještavanja HNB-a. Kao primjer istaknuto je da je u Izvješću za prethodnu godinu iznesen podatak koliki su kamatni prihodi velikih banaka, a koliki svih ostalih banaka. U Izvješću za 2014. godinu toga podatka nema pa se ti podaci ne mogu usporediti. U Izvješćima za 2012. i 2013. navedeni su prihodi za velike banke, srednje banke i male banke, te ukupan iznos. Takav način prezentiranja podataka nije zadržan i u Izvješću za 2014. godinu, kako se ne bi vidjelo da su male banke stradale a da velike banke uzimaju većinu prihoda. Nema razloga da se nešto što je jako dobro specificirano u Izvješćima iz prethodnih godina ne zadrži kao način prezentacije i u Izvješću za 2014. godinu. Isto tako došlo je do promjene u načinu vođenja kredita stanovništvu. Naime, krediti stanovništvu, ostali krediti stanovništvu prije dvije godine su iznosili 56 milijardi kuna, a danas u strukturi ostali krediti stanovništvu iznose 9 milijardi kuna, a nije došlo do nikakve promjene nego do posebne evidencije jer danas imamo minuse po transakcijskim računima, gotovinske nenamjenske kredite, ostale kredite stanovništvu, a sve su to zapravo minusi po tekućim računima samo ih nazivamo na različite drugačije načine. Postavlja se pitanje i što su onda ti ostali krediti 2013., a što su ostali krediti 2014. godine, a radi se o razlici od 56 milijardi kuna i 9 milijardi kuna.

- U predmetnom Izvješću za 2014. godinu navedeno je da zarada banaka u 2014.
godini raste, da se u tom smislu banke oporavljaju, da je porasla dobit banaka, da je gubitke u 2014. iskazalo 9 banaka, a u 2013. godini 15 banaka je poslovalo s gubitkom. Najveći razlog povećanja zarade banka je osiguranje niže razine rezerviranja za pokriće gubitaka. S druge strane imamo rast problematičnih potraživanja koje kvari strukturu imovine banaka. Nenadoknadivi plasmani porasli su u 2014. u odnosu na 2013. s 15,7% na 16,9%. U 2014. godini provedeno je 17 neposrednih nadzora poslovnih banaka kojim je obuhvaćeno 8 poslovnih banka sa imovinom oko 80% ukupne imovine bankarskog sektora. Navedeni neposredni nadzori su imali osnovni cilj vidjeti kakvo je upravljanje kreditnim rizikom i  izdvajanje adekvatnih ispravaka vrijednosti i rezerviranja za djelomično nenadoknadive ili potpuno nenadoknadive plasmane banaka. Neposrednim nadzorom utvrđeni su značajni dodatni ispravci vrijednosti u kreditnom portfelju, to je otprilike 1,5 milijardi kuna što čini čak 30,14% ukupnih troškova rezerviranja za identificirane gubitke. Postavljeno je pitanje kako je moguće da su banke u tako visokom postotku osigurale manje rezervacije potrebnih sredstava za pokriće nenadoknadivih ili djelomično nenadoknadivih plasmana banaka?

Predstavnik HNB- a je, osim ostalog, odgovorio na pitanje u vezi različitih iznosa podataka iznijetih u Izvješću za 2014. u odnosu na prethodna Izvješća naglasivši da je to posljedica, osim ostalog, velike revizije javnih financija. Kao primjer istaknuo je ako se gledaju podaci koliki je bio javni dug u Izvješćima 2012. i 2013. vidi se da su za te godine iskazane puno niže vrijednosti nego što su one danas, a radi se o desetak milijardi kuna razlike. Kako je metodologija ESA 2010 implementirana u javne statistike tako je ESA 2010 implementirana u Izvješća HNB-a uključujući i sve one sektorske klasifikacije, recimo HAC i HC nisu više krediti privatnim nefinancijskim društvima nego su postali krediti države. Krediti HBOR-u po najnovijem nisu postali krediti ostalim financijskim institucijama nego je HBOR sada konsolidiran s državom. Znači ono što se događa je jedna kontinuirana rekvalifikacija, jer svaki put kad se neko poduzeće rekvalificira nastane promjena cijele povijesne serije. Također banke nekada dostavljaju HNB-u pojedine ispravke koji utječu na iskazivanje različitih podataka.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  ( 6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) predložiti Hrvatskom saboru slijedeći

                  Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2014. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr. Srđan Gjurković, dipl.oec.