Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 58. sjednici održanoj 22. siječnja 2014. godine, Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. prosinca 2013. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, razlike između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz prijedloga Zakona i razloge zbog kojih su te razlike nastale.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Zatraženo je pojašnjenje obrazloženja u vezi članka 4. Konačnog prijedloga zakona kojim se definira da javni dug ne prelazi 60 posto BDP-a. Međutim, u dosadašnjim obrazloženjima nigdje nije korišten izraz javni dug već dug opće države. Postavljeno je pitanje da li se sa obvezom davanja izjave o fiskalnoj odgovornosti od strane predstavnika javnih poduzeća, komunalnih poduzeća, mijenja i definicija javnog duga na način da se ne uzima u obzir samo opća država. Naime, treba pojasniti da li definicija javnog duga treba obuhvaćati i dugove javnih poduzeća, odnosno trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica.
- Člankom 5. Konačnog prijedloga zakona je definirano da fiskalno pravilo prema kojemu ukupni rashodi proračuna opće države izraženi udjelom u BDP-u moraju se godišnje smanjivati za najmanje jedan postotni bod do trenutka kad primarni fiskalni saldo općeg proračuna u nominalnom iznosu bude jednak nuli i pozitivan. Međutim, ako je primarni saldo, odnosno primarni višak ili manjak, rezultat tekućih prihoda minus tekući rashodi (iz kojih su isključene kamate), a kamate značajno rastu onda može doći do situacije da je već sada primarni fiskalni saldo nula. To znači da mjera primarnog fiskalnog salda (viška ili manjka) već sada možda nema smisla kao mjera. Naime, primarni fiskalni saldo u zemljama koje imaju tendenciju rasta javnog duga, možda nije dovoljno vjerodostojan za primjenu ovog fiskalnog pravila.
- Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je na navedene primjedbe upozorivši da je u vezi obrazloženja uz članak 4. Konačnog prijedloga zakona vjerojatno se mislilo na prethodno fiskalno pravilo. Od starog fiskalnog pravila napravljen je odmak na način da je predložen dosta kompliciran koncept koji je potpuno usklađen sa Europskom unijom, te se predlaže smanjenje strukturnog salda najmanje 0,5 posto BDP-a godišnje. Na predloženi način usklađujemo se sa europskim pravilima za situaciju visokog deficita odnosno za situaciju o dugoročno održivom deficitu. Što se tiče primjedbe na definiciju javnog duga istaknuo je da je javni dug definiran u skladu s Direktivom EU. Međutim, definiciju javnog duga moguće je preciznije pojasniti i popratnim aktima.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.