Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 70.sjednici održanoj 10. lipnja 2014.godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i Prijedlogu godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2013. godinu, kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 110. stavka 2. Zakona o proračunu Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu koji, osim ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (Račun prihoda i rashoda za 2013. godinu; Račun financiranja za 2013. godinu; Račun financiranja za 2013. godinu – analitika)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Ekonomska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u 2013. godini
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2013. godini
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2013. godini
- Deficit općeg proračuna u 2013. godini
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2013. godini
Uz Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članka 18. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, podnosi i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2013. godinu na donošenje.
U uvodnom obrazloženju predstavnik Vlade Republike Hrvatske ukratko je iznio, osim ostalog, da je u 2013. godini bruto domaći proizvod bio realno mani za 1,0% u odnosu na 2012. godinu. Bruto domaći proizvod u tekućim cijenama iznosio je 328.252 milijuna kuna, što predstavlja stagnaciju u usporedbi s 2012. godinom, dok je rast deflatora bruto domaćeg proizvoda iznosio 0,9 %. Sve komponente s rashodne strane bruto domaćeg proizvoda, osim državne potrošnje i potrošnje neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima, zabilježile su realno smanjenje u usporedbi s 2012. godinom. Slaba gospodarska aktivnost tijekom 2013. godine utjecala je na nastavak nepovoljnih kretanja na tržištu rada. Prosječan broj registriranih nezaposlenih u 2013. godini iznosio je 345.112, što je 20.789 osoba ili 6,4 % više nego u 2912. godini. Prosječan broj zaposlenih iznosio je 1.364.298 u 2013. godini te je smanjen za 30.818 ili 2,2 % . Prosječna stopa nezaposlenosti iznosila je 17,1 % u 2013. godini, što je 1,3 postotna boda više u usporedbi s 2012. godinom. Isključivanje utjecaja inflacije ukazuje da je u 2013. godini prosječna bruto plaća na međugodišnjoj razini realno smanjena 1,4 %, dok je neto plaća realno smanjena 1,5 %. Slaba gospodarska aktivnost te odsustvo domaćih troškovnih pritisaka nekoliko posljednjih godina djeluju u smjeru usporavanja inflacije. Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena usporila na 2,2 % u 2013. godini. Ukupni inozemni dug je iznosio 45,6 milijardi eura krajem 2013. godine i činio je 105,3 % BDP-a, što je za 2,6 postotnih bodova više u odnosu na 2012. godinu. u 2013. godini zabilježeno je povećanje inozemnog duga od 771 milijuna eura ili 1,7 %. Međunarodne pričuve HNB-a povećale su se u 2013. godini 14,9 % te su na kraju prosinca iznosile 12,9 milijardi EUR. Tečaj kune prema euru bio je stabilan u 2013. godini.
Uz negativna kretanja u realnom gospodarstvu tijekom 2013. godine, prihode su odredile i zakonske izmjene u poreznim propisima koje su posljedica članstva RH u EU od 1. srpnja 2013. godine. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2013. ostvareni su u iznosu od 108,8 milijardi kuna, što je 1,5 % manje u odnosu na plan odnosno 0,9 % manje u usporedbi s 2012. godinom. Prihodi poslovanja u 2013. godini ostvareni su u iznosu od 108,6 milijardi kuna, što čini međugodišnji pad od 0,9 %. U njihovoj strukturi najznačajniji su porezni prihodi ( 57,8 %), prihodi od doprinosa (34,2 %), preostali dio odnosi se na pomoći, prihode od imovine, prihode od administrativnih pristojbi i prihode po posebnim propisima, kazne te ostale prihode. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2013. godinu planirani su u iznosu od 126,8 milijardi kuna. Izvršenje ukupnih rashoda u 2013. godini iznosilo je 125,1 milijardu kuna, odnosno 98,6 % plana. Izvršenje rashoda za 2013. godinu veće je za 4,4 % u odnosu na izvršenje 2012. godine, što je prvenstveno rezultat uplate doprinosa Republike Hrvatske proračunu Europske unije u iznosu od 1,8 milijardi kuna, te podmirenih obveza ustanova u zdravstvu u sanaciji i HZZO-a u iznosu od 3,3 milijarde kuna. Udio rashoda za zaposlene u ukupnim rashodima u odnosu na prethodnu godinu manji je za 7,3 %, materijalnih rashod za 6,9 % i subvencija za 7,9 %. Mjere racionalizacije na rashodnoj strani proračuna rezultat su potrebe za uspostavljanjem fiskalne ravnoteže i održive razine financiranja. Ukupni manjak proračuna konsolidirane opće države u 2013. godini ostvaren je u iznosu od 17,3 milijarde kuna ili 5,3 % BDP-a, što je za 0,3 postotna boda manje u odnosu na planirani manjak. Glavnina manjka od 4,9 % BDP-a zabilježena je na razini državnog proračuna, dok je na razini izvanproračunskih korisnika ostvaren manjak od 0,5 % BDP-a. Proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji po prvi puta (zbog prilagodbe izvještavanja prema EU) uključuje 572 jedinice te županijske uprave za ceste, zabilježio je višak od 0,2 % BDP-a.
Zakonom o fiskalnoj odgovornosti određuju se pravila kojima se ograničava državna potrošnja, jača odgovornost za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava te jača sustav kontrola i nadzora radi osiguranja fiskalne odgovornosti. Primjena fiskalnog pravila računa se na temelju ostvarenja proračuna opće države s jedne strane te očekivanog kretanja bruto domaćeg proizvoda u trenutku izrade proračuna, s druge strane. Fiskalno pravilo za 2013. godinu nije zadovoljeno. Naime, rashodi proračuna opće države u planiranom BDP-u smanjeni su za 0,6 postotna boda umjesto 1,0 postotnog boda propisanog fiskalnim pravilom. Glavni razlog za neispunjenje fiskalnog pravila proizlazi iz novih obveza uplate doprinosa Republike Hrvatske proračunu EU te podmirenja obveza ustanova u zdravstvu u sanaciji i HZZO-a. Udjel ostvarenih rashoda u ostvarenom BDP-u povećan je 0,2 postotna boda, zbog lošijeg ostvarenja gospodarskih kretanja u 2013. od očekivanih prilikom izrade proračuna.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o primjeni fiskalnog pravila u vezi Prijedloga godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. Povjerenstvo za fiskalnu politiku je zaključilo da fiskalno pravilo za 2013. godinu nije ispunjeno.
U raspravi na Odboru istaknuta su sljedeća stajališta:
- Istaknuto je da su druge Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu donesene u prosincu 2013. godine te da je neuobičajno, s obzirom na vrijeme donošenja rebalansa državnog proračuna, da odstupanje prihoda i rashoda državnog proračuna bude tako veliko. Uzimajući u obzir i nedavnu izjavu ministra financija o problemima državnog proračuna u prva četiri mjeseca ove godine, gdje se osim ostalog navodi da su plaćeni računi iz 2013. godine, postavlja se pitanje koliko ovo Izvješće o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu daje realan prikaz stanja državnih financija. Postavljeno je i pitanje koliko je prihodovna strana i planirani prihodi državnog proračuna usklađena s projekcijom Porezne uprave oko planiranih prihoda. Efekt fiskalizacije, prema izjavama iz Porezne uprave, bio je povećani promet od oko osam, devet milijardi kuna. Budući se fiskalizacija odnosila najviše na fizičke osobe onda bi bilo logično da kod poreza na dohodak taj iznos malo poraste, a što se tiče poreza na dodanu vrijednost kod ugostiteljskih djelatnosti taj iznos je bio čak u mnogim slučajevima negativan jer je pretporez od 25 % bio veći od obveze poreza od 10% koliko se trebalo uplatiti za ugostiteljske usluge. U odnosu na rashode istaknuto je da temeljem ovoga Izvješća nije jasno koliki su stvarni rashodi zdravsta u Hrvatskoj na godišnjoj razini. U vezi subvencija izraženo je mišljenje da podatak od 870 milijuna kuna namijenjen za subvencije za razvoj željezničkog prometa nije točan iz razloga što je izdano jamstvo od oko milijardu kuna, jer praktički ono što se prije financiralo iz državnog proračuna i prikazivalo kao trošak državnog proračuna, sad je prebačeno na poziciju jamstva. Za godinu dvije kad HŽ ne bude mogao vraćati ta jamstva i kad ta jamstva počnu dolaziti na naplatu, onda će to značiti i povećanje deficita državnog proračuna. Temeljem navedenog izražena je sumnja da je deficit državnog proračuna prošle godine iznosio 16,2 milijarde kuna, već je deficit bio puno veći zbog prikrivenih rashoda koji se mogu vidjeti u povećanju rashoda u prva četiri mjeseca 2014. godine.
- Iznijeto je mišljenje da je predmetno Izvješće svedeno na razinu konstatacija jer je izostala bilo kakva analiza o stanju financija u navedenom periodu u Republici Hrvatskoj. U vezi činjenice da nije ispoštovano fiskalno pravilo ocijenjeno je neprimjerenim da se mijenja fiskalno pravilo, kako bi ga ubuduće bilo moguće ispuniti, bez određene analize o posljedicama navedene izmjene za gospodarstvo i za ukupno stanje financija u državi. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu propisano je da u 2013. godini ukupan državni dug može iznositi najviše 60 % od ukupnog BDP-a za 2013. godinu. To je zakonska odredba a ne paušalna ocjena koja je u predmetnom Izvješću svedena na konstataciju da se ne poštuje zakon već da je taj iznos 65 % BDP-a. Istodobno u Zakonu o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu regulirano je da ukupni državni dug ne može biti veći od 62 % BDP-a što znači da smo probili granicu od 60 % BDP-a i za 2014. godinu. Nedostaje analiza i obrazloženje uzroka stanja i učinaka koja donose određena odstupanja kako bi znali koja je to granica do koje se možemo zaduživati. Ukoliko ne poštujemo odredbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti onda nam taj Zakon ne treba jer se ne smijemo prema zakonskim odredbama odnositi kao prema nekim preporukama.
- Ostvarenje prihoda državnog proračuna u 2013. godini je manje od planiranih jer su temeljeni na nerealnim projekcijama. Naime, cijeli državni proračun za 2013. godinu temeljio se na rastu gospodarskih aktivnosti od 1,8 % BDP-a, a niti jedan pokazatelj nije upućivao na takav rast. To se ponavlja i prilikom Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, donesene u svibnju 2013. godine, kada je izmijenjen projicirani rast BDP-a za 2013. godinu s 1,8 % na 0,7 %. Drugim rebalansom državnog proračuna u prosincu 2013. godine projekcija rasta BDP-a i dalje se smanjuje s 0,7 % na 0,2 %. Istaknuto je da je u periodu od godinu i pol dana izvršena 31 promjena u poreznom sustavu Republike Hrvatske, koja je izravno utjecala na ukupnu ekonomsku aktivnost u državi. Umjesto navedenih poreznih izmjena trebalo je izraditi sustavnu analizu obuhvativši sve porezne promjene koje bi stupile na snagu u isto vrijeme te na taj način stvorile pretpostavke za poboljšanje ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( šest glasova „ZA“ i dva glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje
GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU
Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2013. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2013. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2013. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2013. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Agencije za upravljanje državnom imovinom za I – IX 2013. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za X – XII 2013. godine;
Na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članka 18. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskom saboru da donese
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA 2013. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.