Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 81. sjednici održanoj 25. studenoga 2014. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2014. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.
Uvodno je mr.sc.Boris Lalovac, ministar financija istaknuo, osim ostalog, da se u 2015. godini očekuje blagi oporavak ekonomske aktivnosti odnosno realni rast bruto domaćeg proizvoda od 0,5%. Najznačajniji pozitivan doprinos očekuje se od izvoza roba i usluga koji će zabilježiti rast od 3,6% te od bruto investicija u fiksni kapital ( rast od 1,6%). U nastavku projekcijskog razdoblja očekuje se ubrzanje realnog rasta bruto domaćeg proizvoda. Tako je u 2016. godini predviđen rast od 1,3%, a u 2017. rast od 1,5%. Tijekom 2015. godine očekuje se ubrzanje inflacije te prosječni rast indeksa potrošačkih cijena od 1,4%. U narednom razdoblju očekuje se daljnje ubrzanje prosječne inflacije na 1,9% u 2016., te 2% u 2017. godini. Prihodi i rashodi državnog proračuna od 2015. godine nisu izravno usporedivi s prethodnim godinama zbog promjene načela sveobuhvatnosti državnog proračuna kojim su uključeni vlastiti i namjenski prihodi i primici te rashodi i izdaci koji se iz istih podmiruju. Naime, Zakonom o proračunu, vlastiti i namjenski prihodi i primici proračunskih korisnika sastavni su dio državnog proračuna i uplaćuju se u državni proračun. Zakon o izvršavanju državnog proračuna u prethodnim godinama propisivao je za korisnike u znanosti, visokom obrazovanju, za zdravstvene ustanove, nacionalne parkove i parkove prirode, Državni zavod za zaštitu prirode i Hrvatski hidrografski institut, izuzeće od uplate ovih prihoda i primitaka u državni proračun budući da nisu bili stvoreni tehnički preduvjeti za njihovo praćenje. Glavni razlozi i ciljevi navedenih promjena su povećanje transparentnosti i usklađivanje s novom ESA 2010 metodologijom statistike javnih financija. Izlaskom HZZO-a iz sustava državne riznice od 1. siječnja 2015. godine, koji postaje izvanproračunski korisnik, iz prihoda državnog proračuna isključuju se: prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje; prihodi od participacije i dopunskog zdravstvenog osiguranja, te ostali prihodi HZZO-a po posebnim propisima. Navedeni prihodi, kao i rashodi koji se iz istih podmiruju sastavni su dio financijskog plana HZZO-a. U državnom proračunu iskazat će se transfer HZZO-a u iznosu od 2,4 milijarde kuna sukladno članku 72. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a ukupni proračun HZZO-a će iznositi 22 milijarde kuna. Otvorit će se zajednički račun u HNB-u radi zajedničkog upravljanja likvidnošću. Ukupni prihodi u proračunu za 2015. godinu planirani su u iznosu od 106,4 milijarde kuna, od toga najznačajnije kategorije prihoda su: porez na dohodak u razdoblju 2015. – 2017. projiciran je u iznosu od 1,9 milijardi kuna; porez na dobit u 2015. projiciran je u iznosu od 5,6 u 2016., 6,2 u 2017., 6,3 milijardi kuna; PDV se planira ostvariti u 2015. u iznosu od 41,5 milijardi kuna, u 2016. 41,9 u 2017. 43,3 milijarde kuna; doprinosi su planirani u iznosu od 23,4 milijardi u 2015. u 2016. u iznosu od 21,5, a u 2017. u iznosu od 22,1 milijardi kuna. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2015. godinu planirani su u iznosu od 119 milijardi kuna, a čine ih rashodi poslovanja u iznosu od 15,7 milijardi kuna i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 3,3 milijarde kuna. U odnosu na 2014. godinu manji su za 8,9%, odnosno 11,7 milijardi kuna i to prvenstveno zbog izdvajanja HZZO-a iz sustava državne riznice. U odnosu na 2014. najznačajnija smanjenja prema limitima bilježe: Ministarstvo obrane 142 milijuna kuna; MUP 103 milijuna kuna; Ministarstvo gospodarstva 167 milijuna kuna; Ministarstvo poljoprivrede 157 milijuna kuna; Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 174 milijuna kuna; Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 214 milijuna kuna; Ministarstvo pravosuđa 56 milijuna kuna i Ministarstvo zdravlja 1 milijardu kuna. U odnosu na 2014. najznačajnija povećanja prema limitima bilježe: Ministarstvo financija 327 milijuna kuna; Državno izborno povjerenstvo 128 milijuna kuna; Ministarstvo branitelja 19 milijuna kuna; Ministarstvo kulture 20 milijuna kuna; Ministarstvo rada i mirovinskog sustava 85 milijuna kuna i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 81 milijun kuna. Rashodi za EU projekte planirani su u ukupnom iznosu od 7,8 milijardi kuna od čega iz EU sredstava 7,1 milijardi kuna te iz nacionalne komponente 717 milijuna kuna. Ukupni manjak državnog proračuna u 2015. godini iznosit će 12,5 milijardi kuna ili 3,8% BDP-a, što znači da trošak kamata od 10,7 milijardi kuna čini najveći dio manjka. U sljedećim godinama planira se smanjivanje manjka državnog proračuna na 12,2 milijarde kuna u 2016. odnosno 8,4 milijarde kuna u 2017. godini. Kod izvanproračunskih korisnika i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave planira se uravnoteženi proračun. Manjak proračuna opće države prema nacionalnoj metodologiji u 2015. iznosit će 3,8% BDP-a, što predstavlja značajno smanjenje u odnosu na 2014. godinu a sukladno preporukama Vijeća EU. U 2015. godini očekuje se da će dug opće države iznositi 81,6% BDP-a. Na kraju promatranog razdoblja očekuje se smanjenje duga opće države na razinu od 81% BDP-a.
Odbor je raspolagao i sa pisanim stajalištima Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu.
Nakon uvodnog izlaganja mr.sc.Borisa Lalovca, ministra financija, u raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća mišljenja:
-U ovom Prijedlogu državnog proračuna iznijeti su željeni podaci glede smanjenja deficita državnog proračuna. Međutim, postoji mnogo dokaza koji pokazuju da se planirano smanjenje deficita državnog proračuna, kao i u prethodnim godinama, neće ostvariti. Naime, predloženo smanjenje deficita državnog proračuna, tjedan dana nakon što je Hrvatski sabor proveo raspravu o rebalansu Državnog proračuna za 2014. godinu kojim se predlaže smanjenje deficita u iznosu od 3 milijarde kuna u uvjetima smanjivanja poreznog tereta, minimalnog smanjivanja rashoda i u stagnaciji ukupne ekonomije, navedeni prijedlog smanjenja deficita nije realan jer se u proteklih tjedan dana nije dogodilo ništa bitno što bi upućivalo na to da bi se planirano smanjenje deficita moglo ostvariti. Naime, iznijeto je mišljenje da iz malo detaljnijeg razmatranja strukture ovoga Prijedloga državnog proračuna proizlazi da su rashodne stavke bitno podcijenjene, kamate su minimalno uvećane u odnosu na prethodnu godinu što nije realno iz razloga što kamate u tekućoj godini ovise o iznosu deficita prethodne godine i o deficitu državnog proračuna koji se planira u tekućoj godini. Nema tog upravljanja dugom koji može to pravilo poništiti. Na poziciji plaća planira se isto nerealna ušteda koja se temelji na uštedama u COP-u, koji još nije u cijelosti profunkcionirao. O prihodnoj strani ovoga Prijedloga državnog proračuna teško je raspravljati zbog metodološke neusporedivosti, ali i navedene primjedbe na rashodima signaliziraju i upućuju na određene sumnje u vezi s realnošću ovoga Prijedloga državnog proračuna. Upozoreno je također na tvrdnju da će se u kontekstu nadoknade jedinicama lokalne samouprave gubitaka od poreza na dohodak, uvesti stavka –Tekućih donacija koje u ovom Prijedlogu državnog proračuna nema. Mnoga obrazloženja pojedinih stavaka temelje se na korištenju sredstava iz EU fondova. Postavljeno je pitanje temeljem čega se misli da će Hrvatska na jednom početi tako brzo koristiti sredstva EU fondova? Ako je Vlada RH vrlo odlučna da provede monetizaciju Hrvatskih autocesta kako to da monetizacije nema u ovom Prijedlogu državnog proračuna? Također je postavljeno pitanje u vezi konsolidacije državnog proračuna gdje se najednom planira veliki suficit na Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, da li to znači da će se povećati premije na štednju? Naime, ne vidi se drugi način kako bi se inače mogao udvostručiti suficit te Agencije. U vezi EU fondova iznijeto je mišljenje da bi trebalo izdati nalog da se ne mogu planirati nikakvi kapitalni rashodi osim onih koji se financiraju iz EU fondova. Međutim, s druge strane treba voditi računa o tome da se predlaže smanjivanje svih aktivnosti iz proračuna Hrvatskih cesta i proračuna Hrvatskih voda pa postoji opasnost da neće biti niti sredstava iz EU fondova niti njihovih minimalnih aktivnosti koje su dosad financirali iz vlastitih sredstava.
Ministar financija mr.sc.Boris Lalovac odgovorio je da se optimizam u vezi realnosti planiranih podataka iznijetih u ovom Prijedlogu državnog proračuna, osim ostalog, temelji na tome da prema izvršenju državnog proračuna za 10 mjeseci ove godine po svim stavkama i na materijalnim rashodima i na dijelu kamata proizlazi da je deficit državnog proračuna krajem desetog mjeseca iznosio 8,9 milijardi kuna. Međutim, nažalost krajem godine dolazi do pojačane potrošnje pojedinih ministarstva, uglavnom zbog nabave nekih kapitalnih projekata, pa se do kraja godine moraju osigurati sredstva za njihovu realizaciju kojima će se državni deficit do kraja godine povećati. Istaknuo je da će u 2015. godini pokušati spriječiti takvo ponašanje na način da će se mjesečno pratiti dinamika i realizacija svih rashoda, što znači da bi se i iznosi za kapitalne projekte ravnomjernije raspoređivali kroz cijelu godinu. Vezano za Centralni obračun plaća (COP) planira se da financiranje administracije koja se sada financira, sa preko 120 milijuna kuna, iz nacionalnih poreza treba zamijeniti sredstvima iz EU fondova. Prema informacijama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije navedeni iznos od 120 milijuna kuna mogao bi se povući iz EU fondova do kraja sljedeće godine. U vezi stavke – Tekuće donacije koje nema u Prijedlogu državnog proračuna istaknuo je da će Vlada Republike Hrvatske podnijeti amandman kako bi se nadoknadio gubitak s osnova poreza na dohodak pojedinim jedinicama lokalne samouprave. U vezi rizika ostvarivanja planiranih iznosa sredstava od EU fondova istaknuo je da cjelokupni paket iznosi 7,1 milijardu kuna, od čega se 4 milijarde odnose na stare programe (pretpristupni fondovi 2007. do 2013. godine) koji trebaju biti realizirani u 2015. godini. Preostali dio od 3 milijarde kuna najveći dio se odnosi na one aktivnosti gdje nema potrebe za raspisivanjem određenih natječaja posebno kad se radi o izravnim plaćanjima u poljoprivredi ili u vezi aktivne politike zapošljavanja pa se stoga puno brže povlače određena sredstva.
-Ovaj Prijedlog državnog proračuna sa prethodnim proračunima, koje je predlagala ova Vlada Republike Hrvatske, povezuje jedna zajednička crta a to je lakoća predviđanja. Tako je Prijedlog državnog proračuna za 2013. godinu sadržavao da će rast gospodarske aktivnosti u 2013. biti 1,8% a projekcija za 2014., je bila 3%, a za 2015., 3,5%. U Prijedlogu za 2014. godinu predviđao se rast od 1,3%, za 2015., 2,2%, a za 2016., 2,5%. U ovom Prijedlogu državnog proračuna za 2015. godinu planira se rast gospodarske aktivnosti od 0,5%. Iz navedenog proizlazi da su predviđanja gospodarskog rasta sa 3,5% za 2015., za istu godinu svedena na 0,5%. Ponavlja se praksa da se rebalans za tekuću godinu donosi istodobno kad i državni proračun za iduću godinu što dokazuje da planirane projekcije nisu utemeljene na realnosti. Povjerenstvo za fiskalnu politiku u svojim stajalištima upozorava na niz rizika koje ovaj Prijedlog državnog proračuna sadrži u sebi, pa se može očekivati da će uskoro doživjeti i prvi rebalans. Međutim, ovaj Prijedlog državnog proračuna nešto je realniji nego svi prethodni, ali opet je nedovoljno realan i odmaknut od stvarnosti. Postoji velika opasnost od neostvarenja predviđenih prihoda, a još veća opasnost postoji od većih rashoda.
-Upozoreno je na strukturni problem ovoga Prijedloga državnog proračuna kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani. Naime, nedostaju strukturne reforme i zato na rashodnoj strani nema značajnih intervencija. U vezi EU fondova iznijeto je mišljenje da mi nemamo potrebnih administrativnih kapaciteta za efikasnije povlačenje sredstava EU fondova. Upozoreno je da izdvajanjem HZZO-a iz državne riznice ima za posljedicu da je financijski plan HZZO-a nejasniji i lošiji od onih pozicija koje su bile nekada u državnom proračunu. Izražena je sumnja u podatak da državne bolnice čine samo 25% ukupnog troška zdravstva. Nejasan je način financiranja zdravstva. Naime, što će se to financirati iz državnog proračuna, a što će se financirati iz HZZO-a. Ukoliko kompletan zdravstveni sustav 31.12.2015. godine završi u minusu nejasno je tko će pokrivati taj minus. Deficit državnog proračuna sigurno neće biti 12,5 milijardi kuna, bez obzira koju metodologiju koristili, a ukoliko se koristi metodologija ESA 2010 onda bi deficit državnog proračuna u 2015. mogao iznositi oko 20 milijardi kuna.
-Ovaj Prijedlog državnog proračuna je realniji nego što je bio prethodnih godina. Projekcije državnog proračuna prethodne godine za 2015. i 2016. godinu su bile optimističnije iz razloga što je Vlada Republike Hrvatske poduzimala niz zakonskih mjera kojima je cilj bio potaknuti investicijsku aktivnost. Nažalost ta se očekivanja nisu ostvarila u željenom okviru pa i iz tog razloga izostao je očekivani gospodarski rast. Ovaj Prijedlog državnog proračuna moramo provesti do kraja uz što veće korištenje sredstava EU fondova, a pretpostavka za povlačenje tih sredstava nam je da izađemo iz procedure prekomjernog deficita. I zato je dobro da u ovom Prijedlogu državnog proračuna se planira upravo smanjenje proračunskog deficita u 2015. na 3,8% u 2016. na 3,6% i u 2017. godini na 2,4%. BDP-a.
-Konačno nakon šest godina krize koja se kroz državni proračun manifestira kao visoki deficit počeli smo se suočavati sa stvarnošću da više pozornosti treba posvetiti gospodarskom rastu realnog sektora. Pokazalo se da su visoke stope rasta koje su dobrim djelom generirane i visokom državnom potrošnjom i većim državnim investicijama u infrastrukturu, koje su bile u godinama visokog rasta od 5% ili 6%, zapravo stvar prošlosti. Zbog toga se treba više oslanjati na korištenje sredstava iz europskih fondova s obzirom da kao članica Europske unije moramo ove godine uplatiti oko 500 milijuna eura u EU proračun, a postoji potencijalna mogućnost da iz europskog proračuna i fondova EU povučemo oko milijardu eura godišnje. Tih milijardu eura ne odnosi se samo na projekte već postoji mogućnost da se jednim djelom koriste ta sredstva za potrošnju. Što se tiče direktnih plaćanja ona se godišnje povećavaju za oko 5%, čak nešto više jer možemo prebacivati jedan dio iz ruralnog razvoja u direktna plaćanja i to se u ovoj godini koristi. To je oko milijardu kuna koje ne trebamo izdvajati iz poreznih prihoda državnog proračuna. Dobro je da imamo neovisno tijelo Povjerenstvo za fiskalnu politiku koje će pratiti donošenje i izvršenje državnog proračuna posebno u dijelu poštivanja fiskalnog pravila. Također je dobro da su osnovane posebne stručne grupe za dubinsku analizu rashodne strane državnog proračuna koje će svojim analizama pomoći Vladi Republike Hrvatske, ali i Hrvatskome saboru da prema potrebi intervenira u trenutku kada zbog neobjektivnih razloga dolazi do određenih neopravdanih prekoračenja u državnom proračunu.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 8 glasova ZA i 2 glasa PROTIV ) Hrvatskom saboru predložiti donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2016. I 2017. GODINU
te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu.
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.