Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 74. sjednici održanoj 8. srpnja 2014. godine, Prijedlog zakona o zaštiti novčarskih institucija, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. lipnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.     
              
U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da se ovim zakonskim prijedlogom propisuju: mjere zaštite osoba i imovine u poslovnicama novčarskih institucija; mjere zaštite osoba i imovine pri korištenju uređaja za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti; mjere zaštite osoba i imovine prilikom distribucije gotovog novca i vrijednosti; mjere zaštite tajnosti osobnih i drugih podataka u novčarskim institucijama; nadzor nad provedbom Zakona. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Hrvatske gospodarske komore na Prijedlog zakona o zaštiti novčarskih institucija (Klasa: 011-03/14-02/73, Urbroj: 311-08-14-01) od 4. srpnja 2014. godine.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
Odredbe koje se odnose na zaštitu stambenih štedionica potrebno je preispitati uzimajući u obzir specifičnosti poslovanja stambenih štedionica. Naime, stambene štedionice ne posluju s gotovim novcem niti kod stambene štednje niti kod stambenih kredita. Stambene štedionice, svoje poslovanje s klijentima obavljaju gotovo isključivo u poslovnicama banaka ( temeljem Ugovora o poslovnoj suradnji i uz suglasnost Hrvatske narodne banke da se dio poslova može eksternalizirati). Važno je istaknuti da poslovnice tih banaka već zadovoljavaju uvjete prema postojećoj zakonskoj regulativi, dakle u potpunosti ispunjavaju i sve uvjete propisane u predmetnom Prijedlogu zakona. Stoga je nepotrebno sa sigurnosnog, a i financijskog stajališta da se propisuje u članku 5. stavku (1) točka 5. i stavku (3) Prijedloga zakona, da ukoliko stambene štedionice posao obavljaju u poslovnim prostorima druge novčarske institucije svaka od njih mora zadovoljavati iste uvjete zaštite. Budući da temeljem ugovora o poslovnoj suradnji banka sve potrebne uvjete, pa tako i zaštitu, osigurava i za konkretnu stambenu štedionicu isti se poslovi ne bi trebali duplirati i u odnosu na stambene štedionice.
     
Također je istaknuto da ovim Prijedlogom zakona nisu jasno definirane obveze stambene štedionice u slučajevima kada ne posluje s gotovim novcem i vrijednostima, te se predlaže da se stambene štedionice izuzmu od primjene odredbi predloženog zakona u slučaju ako svoje poslovanje s klijentima obavljaju preko poslovnih banaka koje navedeni zakon ispunjavaju odnosno da se izrijekom navede kako se Zakon primjenjuje na stambene štedionice samo ukoliko posluju s gotovim novcem i vrijednostima. Nedovoljno su precizirane odredbe o mjerama zaštite za objekte pravnih osoba i obrta koji obavljaju novčarsko poslovanje putem uplatno isplatnih transakcija gotovim novcem, te bi u praksi moglo doći do određenih nejasnoća u primjeni predložene odredbe članka 7. stavak (1) točka 14.). Naime, upitno je da li se te odredbe odnose na maloprodajne trgovine koje uz svoju osnovnu djelatnost obavljaju i novčarske poslove uplata i isplata gotovog novca, s obzirom da se člankom 3. stavak (1) točke 13. kao novčarske institucije definiraju pravne osobe i obrti kojima je poslovanje gotovim novcem osnovna djelatnost.
     
U članku 6. Prijedloga zakona kojim su propisane prostorno-tehničke mjere zaštite poslovnice, iznijeto je mišljenje da nije potrebno miješati se u unutarnje ustrojstvo financijskih institucija jer se time neće utjecati na sigurnost osoba i imovine u poslovnicama.
     
U članku 7. stavku 4. alineja 7 Prijedloga zakona, propisano je da se tjelesnom zaštitom štite poslovnice poslovnih banaka u kojima se novčarsko poslovanje obavlja na 10 i više aktivnih uplatno-isplatnih mjesta s najmanje dva zaštitara u smjeni. Iznijeto je mišljenje da se u ovakvim slučajevima treba primijeniti dinamička procjena ugroženosti, a ne staviti arbitrarni broj (10 uplatno-isplatnih mjesta). Ako uređenje nekih poslovnica to zahtijeva, moguće je da je i za manje mjesta potrebno osigurati dva zaštitara u smjeni, dok u adekvatno uređenim poslovnicama koje mogu imati i više od 10 uplatno-isplatni mjesta nisu potrebna niti dvojica zaštitara u smjeni. Isto se odnosi i na poslovnice FINA-e (stavak 3. istog članka), što može dovesti do toga da se zbog ušteda trajno zatvore uplatno-isplatna mjesta „viška“.
    
U članku 18. predloženo je da se izbriše tekst: „te provjeravati stanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava“. Naime, nema potrebe propisivati da zaštitar koji obavlja poslove tjelesne zaštite u objektima novčarskih institucija provjerava stanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava, kad je već definirano sigurnosnim procedurama svake novčarske institucije zasebno.
                
U vezi članka 26. iznijeto je mišljenje da izrada sigurnosne procedure za svaki eksterni uređaj za uplatu/isplatu zasebno nema smisla i time se ne postiže ništa osim gomilanja nepotrebne papirologije. Uz to postavljaju se operativna pitanja: Gdje bi sigurnosna procedura eksternih uređaja trebala biti pohranjena? Tko treba biti s istom upoznat? Gdje se vodi evidencija o tome? Na koji način kontrolirati da li bankomat opslužuje djelatnik ugovornog partnera koji je upoznat sa sigurnosnom procedurom baš tog bankomata?
Logičnije je da se uz ugovore sa tvrtkama koje pružaju uslugu opsluživanja eksternih uređaja napravi jedna sigurnosna procedura koja će vrijediti za sve.
     
U vezi članka 27. Prijedloga zakona kojim se propisuje da se sigurnosni plan zaštite mora uzeti u obzir pri izradi prosudbe ugroženosti sigurnosnih elaborata i projektnih zadataka, iznijeto je mišljenje da bi prosudbe ugroženosti trebale biti temelj za izradu sigurnosnih planova i procedura, a ne obratno.
      
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  sljedeće

     ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti novčanih institucija
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju ovoga Zakona radi pripreme Konačnog prijedloga zakona    
                
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

                                                                                                    
PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.