Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu podnose se i:
- Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu:
- Hrvatskih voda,
- Hrvatskih cesta,
- Centra za restrukturiranje i prodaju,
- Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
- Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu /konsolidirano/;
- Obrazloženje Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 53. sjednici održanoj 21.studenoga 2013. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2013. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da je tijekom 2013. godine gospodarski pad bio veći od očekivanog pa su se stoga promijenile i makroekonomske pretpostavke za tekuću godinu. Projekcija gospodarskog rasta snižena je s 0,7% na 0,2 %. Takvo kretanje gospodarstva imalo je negativan učinak na prikupljanje proračunskih prihoda. Također je, zbog ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju došlo do jednokratnog smanjenja prihoda od PDV-a zbog drugačijeg obračuna PDV-a pri uvozu u iznosu od 1,6 milijardi kuna. Značajan učinak na smanjenje poreznih prihoda imala je i odredba kojom se ne oporezuje reinvestirana dobit, u iznosu od 890 milijuna kuna. Predloženim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu planiraju se ukupni prihodi državnog proračuna u iznosu od 110,5 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje od 2,9 milijardi kuna u odnosu na prethodno planirane. Od toga na prihodi poslovanja iznose 110,3 milijarde kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 268,3 milijuna kuna. Istodobno ukupni rashodi povećavaju se sa 123,6 milijardi kuna na 126,8 milijarde kuna, odnosno za 3,2 milijarde kuna. Povećanje rashoda rezultat je prvenstveno sanacije zdravstvenih ustanova i HZZO-a u iznosu od 3,3 milijarde kuna, kao i povećanja rashoda: za zaposlene; za mirovine; za naknade za nezaposlene, te socijalne naknade u ukupnom iznosu od 1,9 milijardi kuna. Dio potreba za povećanjem rashoda osigurano je preraspodjelom i dodatnom racionalizacijom poslovanja. Slijedom ukupno planiranih prihoda i ukupno planiranih rashoda, manjak državnog proračuna u 2013. godini zabilježit će razinu od 16,3 milijarde kuna ili 4,8% procijenjenog BDP-a za 2013. godinu. Manjak proračuna izvanproračunskih korisnika raste za 0,2 postotna boda, pri čemu se manjak Hrvatskih cesta smanjuje za 170 milijuna kuna, manjak Hrvatskih voda povećava za 120 milijuna kuna, a višak DAB-a se smanjuje za 606 milijuna kuna zbog isplate osiguranih depozita. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imat će uravnotežen proračun. Ukupni manjak proračuna konsolidirane opće države projiciran je na razini od 5,5% BDP-a.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Vlade Republike Hrvatske u raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća stajališta:
- Iznijeto je mišljenje da planirani podaci iznijeti u rebalansu državnog proračuna za 2013. godinu nisu realni. Naime, ovako napravljena projekcija prihoda u rebalansu državnog proračuna u zadnjem kvartalu ove godine zahtjeva 30,5 milijardi kuna, što znači da treba 10,2 milijarde kuna mjesečno kako bi se ostvarila planirana projekcija proračuna. Međutim, iz ostvarenih podataka za 10 mjesec ove godine proizlazi da su ostvareni prihodi znatno ispod planiranih. Nerealno planiranje prihoda odnosi se i na druge stavke rebalansa državnog proračuna, tako ispunjenje prihoda za dodanu vrijednost zahtjeva prihod od 3,8 milijardi kuna, a što nije ostvareno niti u jednom mjesecu, prosječno je PDV bio 3,4 milijarde kuna mjesečno, a ista je stvar i sa doprinosima. U odnosu na podatke iznijete u Računu financiranja istaknuto je da se na tim stavkama predviđa, u odnosu na originalni proračun za 2013., da će se smanjiti izdavanje vrijednosnih papira i da će se povećati zaduživanje kreditima kako bi se prikupila potrebna sredstva za financiranje u 2013. godini, odnosno 31 milijarda od zaduženja. To su podaci koji su planirani prije 14 dana a nedavno su izdane državne obveznice što znači da je povećana stavka vrijednosnih papira a smanjena je stavka zajma. Nejasno je zašto je to učinjeno kad se znalo za vrijeme izrade prijedloga ovoga rebalansa državnog proračuna da će se izdati državne obveznice. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske pojasnio je iz kojeg razloga su izdane državne obveznice, te je istaknuo da je Izmjenama Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2013. godinu omogućeno Vladi Republike Hrvatske da se zadužuje tijekom zadnjeg kvartala tekuće godine za obveze koje nastaju u državnom proračunu, ako procijeni da će to zaduženje biti povoljnije nego što bi bilo u narednoj godini. Vlada Republike Hrvatske ocijenila je da iznos zaduženja od 1,750 milijardi dolara, koji je realiziran prije nekoliko dana, povoljan te ga neće trošiti u ovoj godini već ga je stavila na račun HNB-a za podmirenje obveza u idućoj godini.
- Predloženi rebalans državnog proračuna za 2013. godinu je zabrinjavajući jer se prvi put donosi rebalans državnog proračuna kojim se za 60% povećava deficit državnog proračuna, samo povećanje deficita je veće nego trogodišnji deficit iz prijašnjih godina, a predloženi rebalans državnog proračuna donosi se samo mjesec dana prije kraja godine. Rebalans proračuna za ovu godinu trebalo je najkasnije donijeti prije ljeta ove godine. Najviše zabrinjava, prema iznijetom mišljenju, temeljem čega ovaj rebalans državnog proračuna još uvijek sadržava optimizam. Naime, ovim rebalansom državnog proračuna predviđa se gospodarski rast u ovoj godini od 0,2% BDP-a koji nije utemeljen niti na jednom ekonomskom parametru. Ako su sva predviđanja da će biti pad gospodarskog rasta u 2013. godini onda je trebalo uzeti bar najniži iznos pada koji se procjenjuje i ugraditi ga u ovaj rebalans, jer za planiranje pozitivne stope gospodarskog rasta nema osnove. Predloženi rast BDP-a od 0,2% je nerealan i ne može se nikako ostvariti iz razloga što se rast ekonomske aktivnosti u Republici Hrvatskoj ne može očekivati dok se vodi ovakva porezna politika te kreditna i monetarna politika.
- Dobro je da smo se vratili na politiku da se rebalans državnog proračuna raspravlja u Hrvatskom saboru. Naime, zna se da je Vlada Republike Hrvatske u prijašnjem razdoblju imala ovlaštenje Hrvatskoga sabora da sama preraspoređuje gotovo čitav proračun osim Računa financiranja. Tako je bilo godina kad je, i pored rebalansa koji se raspravljao i donosio u Hrvatskom saboru, Vlada Republike Hrvatske tijekom godine u nekoliko navrata vršila preraspodjelu sredstava u proračunu (koje je u stvari bilo rebalans proračuna) i objavila ga u Narodnim novinama bez rasprave u Hrvatskom saboru.
- Istina je da nema puno razloga za optimizam u ovoj godini a niti u narednim godinama što se tiče većeg rasta BDP-a, jer u kratkom roku se ne može promijeniti struktura gospodarstva koju imamo, a moramo uzeti u obzir i gospodarsku krizu koja je imala svjetske razmjere. Nadalje, dugo će nas dugoročno destabilizirati i narušavati balans u državnom proračunu vezano za mirovinsko osiguranje, jer dok se ne smanji nepovoljan omjer broja umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih i dalje će se u državnom proračunu morati osiguravati velika financijska sredstva kako bi se održao sustav mirovinskog osiguranja. Činjenica je da je u protekle četiri godine, u vremenu krize, prema izračunu Eurostata deficit državnog proračuna iznosio 60 milijardi kuna, a minimalno zaduženje u tom razdoblju iznosilo je oko 63 milijardi kuna iz kojeg se financirao deficit državnog proračuna. Međutim, ne smijemo odustati od optimizma već moramo nastaviti provođenje planiranih reformi i stvoriti pretpostavke prije svega za brži rast gospodarstva, a posebno rast investicija u privatnom sektoru koje će pokrenuti i proces većeg zapošljavanja. Dio poduzetnika je već počeo koristiti olakšice s osnova poreza na dobit, tako je poduzetnicima za reinvestiranu dobit ostalo na korištenje ukupno oko 900 milijuna kuna. U prošloj godini je oko 60% sredstava HBOR-a uloženo u investicije, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu kada je taj postotak iznosio oko 50%. Treba pričekati da uložena sredstva u nove investicije počinju davati očekivane rezultate u narednim godinama, što će se reflektirati i na državni proračun.
- Problem visine javnog duga je najveći problem jer se do kraja godine planira da će javni dug iznositi 195 milijardi kuna a to je na razini 58% BDP-a. Cijena javnog duga je velika jer se manifestira kroz viski iznos kamata za taj dug, a upravo su te kamate razlog zašto se iz godine u godinu povećava proračunski deficit. Dakle svako novo zaduživanje uglavnom je usmjereno na refinanciranje prvenstveno tih kamata. Moramo biti svjesni činjenice da Republika Hrvatska od svog postojanja, u prethodnih dvadesetak godina, nije otplatila niti kune duga za otplatu glavnice javnog duga. Ključno je što se tiče ovoga rebalansa državnog proračuna, kao i proračuna za iduću godinu, da se uočava određeni trend restrukturiranja gospodarstva koje ima tendenciju rasta. Rezultat ekonomske politike odnosno politike Vlade Republike Hrvatske, kroz ovaj rebalans državnog proračuna i Prijedlog državnog proračuna za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu, mora se odraziti na postupni rast BDP-a, a time i zapošljavanja što je u skladu i sa porukama Europske komisije. Uz sve navedene probleme koji su nedvojbeni ova Vlada Republike Hrvatske traži i nalazi rješenja uključujući i predstečajne nagodbe koje će pomoći velikom broju firmi u borbi za opstanak. Naime, oko 5000 tvrtki u postupku je predstečajne nagodbe u kojem će se pokušati riješiti njihov status i zadržati što veći broj zaposlenih radnika, a gospodarstvo će početi poslovati na zdravijim temeljima što će ubrzati ukupni gospodarski rast i u narednim godinam.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 8 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) Hrvatskom saboru predložiti donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU
te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2013. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2013. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2013. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.