Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 64. sjednici održanoj 11.ožujka 2014. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. ožujka 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da je Vlada Republike Hrvatske izradila Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu kako bi usvojila preporuke Vijeća Europske unije u svrhu rješavanja prekomjernog proračunskog manjka. Vijeće EU je u svojim preporukama za rješavanje prekomjernog proračunskog manjka od Hrvatske zatražilo da do 2016. godine smanji svoj proračunski manjak ispod 3% BDP-a, te državni dug dovede na putanju smanjenja ispod 60% BDP-a dvije godine kasnije. Hrvatska mora donijeti konsolidacijske mjere u iznosu od 2,3% BDP-a u 2014., te 1% BDP-a u 2015. i 2016. godini. To znači mjere fiskalne konsolidacije u 2014. moraju rezultirati uštedama od 7,7 milijardi kuna te dodatnih 3,5 milijardi kuna u svakoj od iduće dvije godine. Kako bi provela navedeno Vlada Republike Hrvatske ovim Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu predlaže niz mjera na prihodnoj i rashodnoj strani državnog proračuna. Na strani prihoda, predlaže se: vraćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na bruto plaću s 13 na 15%; povrat doprinosa za mirovinsko osiguranje osoba s beneficiranim stažom iz drugog u prvi stup; proširenje obuhvata oporezivanja dobitaka od igara na sreću; povećanje koncesijskih naknada; te veće povećanje povlačenja dobiti poduzeća u državnom vlasništvu nego tijekom protekle dvije godine. Ukupni učinak mjera na prihodnoj strani iznosi 5,8 milijardi kuna ili 1,7% BDP-a. Na rashodnoj strani predlaže se smanjenje rashoda državnog proračuna u iznosu od 2,9 mlrd. kuna ili 0,8% BDP-a. Predloženo je smanjenje na svim kategorijama rashoda. Osim državnog proračuna predloženo je i smanjenje manjka izvanproračunskih korisnika, Hrvatskih cesta i Hrvatskih voda, koji će zajednički smanjiti manjak u ovoj godini za 280 milijuna kuna. Na ovaj način predložene su mjere u iznosu od gotovo 9 milijardi kuna ili 2,7% BDP-a u 2014. godini. S obzirom da će dio predloženih strukturnih mjera imati učinak od samo 9 mjeseci u 2014. godini, njihov puni efekt odrazit će se i na fiskalnu konsolidaciju u 2015. godini. Novim planom ukupni prihodi državnog proračuna iznose 117,1 milijardu kuna, pri čemu prihodi poslovanja iznose 116,7 milijardi kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 315,5 milijuna kuna. Ukupni rashodi povećavaju se sa 130,5 milijardi kuna na 130,7 milijardi kuna, odnosno za 103,3 milijuna kuna. Međutim, ukupni rashodi stvarno se smanjuju za 146,7 milijuna kuna s obzirom da je u njihovoj strukturi izvršeno smanjenje rashoda kod svih proračunskih korisnika za 3,6 milijardi kuna, ali se istovremeno izvršilo i povećanje određenih stavaka za 3,7 milijardi kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 117,1 milijardu kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 130,7 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2014. godinu iznosit će 13,6 milijardi kuna ili 4,1% BDP-a. Ukupni manjak proračuna opće države u 2014. godini iznosit će 4,5% BDP-a, što je 1,3 postotna boda niže u odnosu na prvotni plan. Sukladno planiranom manjku proračuna konsolidirane opće države, odnosno planovima za financiranjem u 2014. godini, očekuje se da će javni dug na kraju 2014. godine iznositi 69,5% BDP-a.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku, koje je sukladno odredbi točke IV. podstavka 2. Odluke o osnivanju povjerenstva za fiskalnu politiku, obvezno zauzeti stajalište o primjeni fiskalnog pravila utvrđenog Zakonom o fiskalnoj odgovornosti u prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika i o tome izvijestiti Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora prije rasprave u Hrvatskome saboru.
Predsjednik Povjerenstva za fiskalnu politiku istaknuo je tri najznačajnije točke iz Stajališta Povjerenstva za fiskalnu politiku. Naime, Povjerenstvo smatra da su makroekonomske projekcije ekonomskog rasta u Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu realnije nego kod donošenja izvornog proračuna, ali ujedno ističe postojanje znatnih rizika od neispunjenja očekivanog ekonomskog rasta. Ti su rizici povezani uz nepovoljna kretanja na kraju prošle godine, zatim uz planiranu fiskalnu konsolidaciju i strukturne probleme u gospodarstvu koji priječe brzo obnavljanje rasta. Povjerenstvo ocjenjuje da je prijedlog rebalansa državnog proračuna dobar iskorak u smjeru smanjenja fiskalnih neravnoteža u okruženju visoke razine javnog duga i potreba za financiranjem koje smanjuju fiskalni kapacitet zbog sve većeg iznosa kamata na javni dug. Također Povjerenstvo očekuje objavu srednjoročnog fiskalnog plana iz kojeg će biti jasnija buduća hrvatska fiskalna pozicija. Povjerenstvo procjenjuje da bi ostvarivanje proračuna u skladu s predloženim izmjenama i dopunama trebalo dovesti do ispunjenja privremenog fiskalnog pravila. Također, Povjerenstvo smatra da proces fiskalne konsolidacije treba promatrati dugoročno, a bolja procjena moći će se dati nakon što budu poznate sve fiskalne mjere koje Vlada Republike Hrvatske planira poduzeti do 2016. godine.
Nakon uvodnih izlaganja predstavnika Vlade Republike Hrvatske i Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora u raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća stajališta:
- Iznijeto je mišljenje da državni proračun za 2014. godinu i rebalans državnog proračuna za 2014. godinu nisu donijeti na osnovu određene ekonomske politike niti na temelju određenih sustavnih mjera, već na temelju ad hoc mjera. Uz ovaj prijedlog rebalansa državnog proračuna trebalo je prikazati bar osnovne projekcije za 2015. i 2016. godinu. Prema iznijetom mišljenju i ovim se rebalansom državnog proračuna potvrđuje teza da je 2012. godine najveću korist od smanjenja zdravstvenog doprinosa imao državni proračun. Naime, na taj način ušteđeno je preko 500 milijuna kuna kojima je prividno smanjena rashodna strana državnog proračuna, a sad se ta rashodna strana povećava za 270 milijuna kuna. Ovim rebalansom državnog proračuna smanjena su manje-više sva ona sredstva koja su trebala biti usmjerena prema bržem razvoju gospodarstva. Zaključno je iznijeto stajalište da je prema ovom rebalansu 2014. godina iza nas, međutim, 2015. godina je stvarna opasnost za proračunske korisnike i građane to više što je to izborna godina. Postavljeno je pitanje da li se očekuje još jedan rebalans državnog proračuna s obzirom da je najavljeno da će se od 1. 7. 2014. godine HZZO izdvojiti iz Državne riznice, jer je onda logično da ne bude na pozicijama Ministarstva zdravlja?
- Nesumnjivo je da je ovaj rebalans državnog proračuna morao biti izrađen u skladu s smjernicama EU, u skladu s procedurom prekomjernog deficita u koju smo ušli. Međutim, u proceduri prekomjernog deficita nalazi se, ili ju je prošlo, više od polovice zemalja članica EU tako da mi nismo nikakav izuzetak što se sada nalazimo u proceduri prekomjernog deficita. Nije točna tvrdnja, iznijeta u raspravi, da nemamo nikakvu ekonomsku politiku. Naime, Vlada Republike Hrvatske je u proteklom periodu napravila niz promjena, niz reformskih zahvata i da nije bilo tih reformi sigurno bi situacija sada bila puno gora. Nažalost gospodarska situacija u cijeloj EU nije dobra i stagnira što nama ne ide u prilog i nismo u mogućnosti u takvom okruženju postizati znatno bolje rezultate u gospodarstvu. Pored toga svjedoci smo daljnjeg procesa sanacije zdravstva, a kada toga ne bi bilo deficit državnog proračuna bio bi manji barem za 3 ili 5 milijardi kuna ovisno u koju godinu taj manjak stavljamo jer sustav zdravstva koji smo naslijedili zatekli smo 5,1 milijardu kuna neplaćenih obveza.
- Raspravu o predloženom rebalansu državnog proračuna treba usmjeriti i povezati sa provođenjem mjera koje je donijelo Vijeće EU koje se odnose na Hrvatsku, a vezano za proceduru prekomjernog deficita. Naime, do kraja travnja ove godine moramo ovaj rebalans i mjere koje provodimo uskladiti s Europskom Komisijom i Vijećem EU. Dakle, kada je donosilo jesensku prognozu za 2013. godinu Vijeće EU je utvrdilo da će Hrvatska ući u proceduru prekomjernog deficita. Već tada je prognoza bila da će i u razdoblju i nakon 2013. godine i u 2015. godini rasti naš deficit državnog proračuna i biti iznad 3% BDP-a, a jedan od glavnih uzroka je visoki iznos sredstava za isplatu kamata u državnom proračunu koji je i u koliziji i sa manjkom proračunskih prihoda. To znači da imamo sve manje proračunske prihode i sve veće kamate koje onda narušavaju ravnotežu u državnom proračunu. Vijeće EU ukazuje na potrebu da se napravi temeljita revizija rashoda u cilju racionalizacije izdataka za plaće, socijalnu sigurnost, subvencije, zatim da treba predvidjeti dovoljno fiskalnog prostora za provedbu onih projekata koji potiču rast, odnosno onih projekata u koje će biti uključeno financiranje sredstvima fondova EU. Vijeće EU ukazuje i na potrebu da se nastavi fiskalna i financijska konsolidacija, što znači da se daje potpora Ministarstvu financija u daljnjem provođenju financijske discipline, ali traži se i jače provođenja planiranih reformi a posebno provođenje reforme javne uprave. Moramo reći našim građanima da je Hrvatska u teškoj situaciji i da se određene mjere moraju poduzimati kako bi stvorili bolje uvjete za izlazak iz krize koja traje već šestu godinu.
- Istaknuto je da je prvi cilj ovoga rebalansa državnog proračuna, u proceduri prekomjernog deficita, smanjenje deficita od predviđenih 5,8% u ovoj prvoj godini da dođemo do 4,5% BDP-a i to je ovim rebalansom učinjeno. Za ozbiljniji pomak nužan je oporavak gospodarstva i svi zajedno moramo raditi na mjerama koje će osigurati što brži rast gospodarstva. Trebamo uzeti u obzir i glavni prigovor struke vezano za strukturni deficit iz kojeg proizlazi da je s prihodne strane strukturni deficit povećan za 0,7%, a sa rashodne strane samo o,2%. Što se tiče prihodne strane ovog rebalansa državnog proračuna izraženo je mišljenje da je u ovom času u kojem gospodarstvo i dalj bilježi pad bilo nužno predložiti povećanje iznosa zdravstvenog doprinosa s 13% na 15% kako bi se ostvario planirani deficit u 2014. godini na 4,5% BDP-a. Ozbiljni problem za državni proračun strukturalno predstavljaju javni dug, mirovine i zdravstvo.
- Ova godina bi trebala biti obilježena rastom BDP-a od oko 0,2%, što je vrlo skromno ali ukazuje na pozitivne trendove rasta gospodarskih aktivnosti. Naglašeno je da je u siječnju 2014. godine u odnosu na siječanj 2013. godine zabilježen rast industrijske proizvodnje. Zabilježeno je i povećanje broja turista u protekla dva mjeseca oko 11%, otvaraju se investicije u privatnom sektoru koje su direktno vezane uz provođenje Zakona o strateškim investicijama. Prema tome ova godina je uz daljnju konsolidaciju državnog proračuna, smanjenje proračunskog deficita godina u kojoj Hrvatska treba izaći iz krize. Tome bi trebalo doprinijeti i povlačenje sredstava iz EU fondova ( 4,6 milijardi kuna) kojima će se pospješiti brži razvoj javnog sektora u smislu izgradnje infrastrukture, kao i financiranje projekata privatnog sektora.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) Hrvatskom saboru predložiti donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU
te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2014. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2014. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.