Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 47. sjednici održanoj 26. rujna 2013. godine, Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2013. godine i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2013. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. rujna 2013. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim Izvještajima kao matično radno tijelo.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske uvodno je, osim ostalog, istaknuo da su u prvom polugodištu 2013. godine ukupni prihodi državnog proračuna ostvareni u iznosu od 52,29 milijarde kuna, što je smanjenje od 1,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ujedno, ovako ostvareni prihodi čine 46,1% godišnjeg plana. Prihodi poslovanja u prvom polugodištu 2013. godine ostvareni su u iznosu od 52,17 milijarde kuna ili 46,1% godišnjeg plana, a zabilježili su međugodišnje smanjenje od 1,4%. Ukupni rashodi u prvoj polovici 2013. godine izvršeni su u iznosu od 63,7 milijardi kuna, što je 4,9 milijardi kuna više u odnosu na isto razdoblje 2012., a 51,5% planiranih rashoda za 2013. godinu (123,6 milijardi kuna). Ukupni rashodi poslovanja planirani su za 2013. godinu u iznosu od 121,5 milijardi kuna, a u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. godine izvršeni su u iznosu od 63,2 milijarde kuna, što je 52,0% godišnjeg plana. U strukturi rashoda poslovanja za navedeno razdoblje najveći udio (55,6% plana za 2013.) čine naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade (35,6 milijardi kuna). U okviru tih rashoda mirovine su izvršene u iznosu od 17,9 milijardi kuna što predstavlja 50,4% ukupno planiranih sredstava. Njihov porast od 461 milijun kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine rezultat je provedene indeksacije. U mjesecu lipnju 2013. godine podmirene su obveze ustanova u zdravstvu u sanaciji i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 3,3 milijarde kuna. Zatim, slijede rashodi za zaposlene s udjelom od 17,1% (10,8 milijardi kuna) što čini 52,2% plana za 2013. godinu. S obzirom na visinu i dinamiku isplata mirovina, naknada za nezaposlene, naknada u sustavu zdravstva do kraja godine biti će potrebno na ovim pozicijama osigurati dodatna sredstva. Temeljem kretanja ukupnih prihoda i rashoda državnog proračuna u prvom polugodištu 2013. godine, manjak državnog proračuna iznosio je 11,4 milijardi kuna ili 3,4% BDP-a. Takvo ostvarenje rezultat je podmirenja obveza ustanova u zdravstvu u sanaciji HZZO-a u iznosu od 3,3 milijarde kuna, kao i ranije isplate planiranih subvencija poljoprivrednicima u iznosu od 764 milijuna kuna.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Predmetni izvještaj o izvršenju državnog proračuna za prvo polugodište 2013. godine
treba raspraviti ali, prema iznijetom mišljenju, puno je važnije za financijsko stanje i stabilnost zemlje raspraviti i baviti se sadašnjim stanjem koje bilježi daljnji pad prihoda proračuna u proteklih osam mjeseci, a koji se neće moći nadoknaditi do kraja godine. Očekivani prijedlog rebalansa državnog proračuna za ovu godinu još nije u saborskoj proceduri, a postoje informacije da ministar financija najavljuje novo zaduženje od 17 milijardi kuna u ovoj godini. Naime, to znači da ne postoji pravni okvir temeljem kojeg bi ministar financija obavio takvo zaduživanje. Osim navedenog istaknuto je da danas objavljene Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016. g. najavljuju iznimno zabrinjavajući trend javnih financija za iduću godinu koji je, prema iznijetom mišljenju, neodrživ, neostvariv i dodatno ugrožava stabilnost cijele zemlje.
- Iz svih podataka o izvršenju državnom proračuna za 2013. godinu kao i iz Smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016. razvidno je da se rashodovna strana državnog proračuna, bez provođenja strukturnih reformi ne može smanjiti i svesti u prihvatljive okvire. Istaknuto je da nije točan podatak da su kamate u 2013. godini porasle za 2,5 milijardi kuna, zbog nekih prijašnjih zaduženja, iz jednostavnog razloga jer se kamate za zaduženja do 2012. evidentiraju u izvršenju državnog proračuna za 2012. godinu. Povećanje kamata u 2013. godini je isključivo posljedica zaduženja u 2012. godini.
- Iz državnog proračuna preusmjerena su značajna financijska sredstva kojima se željelo olakšati poslovanje gospodarskih subjekata koko bi povećali proizvodnju i zaposlili nove radnike, ali očekivani efekti nisu ostvareni. Međutim, izraženo je uvjerenje da će efekti reinvestirane dobiti, posebno u turističkom sektoru kroz adaptaciju i proširenje kapaciteta, u narednom periodu ipak polučiti pozitivne rezultate. Podaci o ostvarenim prihodima i rashodima državnog proračuna u navedenom razdoblju ukazuju na vrlo visoki manjak državnog proračuna koji iznosi 11,4 milijardi kuna ili 3,4% BDP-a. Takvo ostvarenje rezultat je podmirenja obveza ustanova u zdravstvu u sanaciji HZZO-a u iznosu od 3,3 milijarde kuna, kao i ranije isplate planiranih subvencija poljoprivrednicima u iznosu od 764 milijuna kuna. Upozoreno je na činjenicu da cijeli sustav zdravstva, koji je iznimno velik, nije postavljen na način da bude jasan, transparentan i efikasan. Naime, iz obavljene financijske revizije bolničkih zdravstvenih ustanova za 2011. godinu, a do značajnijih poboljšanja u 2012. nije došlo, razvidno je da su velika financijska sredstva nekontrolirano i nenamjenski trošena. Ministarstvo ima mogućnost provođenja proračunskog nadzora u zdravstvenom sektoru, koji treba češće provoditi, a ne samo jednom godišnje, jer u tom segmentu postoji mogućnost značajnih financijskih ušteda. Sigurno i u drugim segmentima, koji su vezani uz državni proračun, postoji mogućnost značajnih ušteda koje bi doprinijele smanjenju rashodovne strane državnog proračuna. Što se tiče rasterećenja gospodarstva učinjene su pozitivni pomaci od smanjenja parafiskalnih nameta do stimulacije poduzetnika preusmjeravanjem sredstava od plaćanja poreza na dobit, onim poduzetnicima koji ulažu sredstva u povećanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskom saboru da donese
POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRVO POLUGODIŠTE 2013. GODINE
Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za prvo polugodište 2013. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za prvo polugodište 2013. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za prvo polugodište 2013. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za prvo polugodište 2013. godine.
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Agencije za upravljanje državnom imovinom za prvo polugodište 2013. godine;
Sukladno članku 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članka 16. stavka 1. Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA PRVO POLUGODIŠTE 2013. GODINE
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković,dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.