Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 50. sjednici održanoj 4. studenoga 2013. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. listopada 2013. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je razlike između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na ona iz Prijedloga zakona, te razloge zbog kojih su razlike nastale. Ovim Konačnim prijedlogom zakona uvodi se, osim ostalog, obveza da se kod onih ugovora o kreditu kod kojih je tečaj tijekom otplatnog razdoblja aprecirao više od 20% u odnosu na domaću valutu, kamatna stopa niti fiksna marža ne smiju biti veće od početnih. Također se uvodi ograničenje visine dozvoljene kamatne stope koja ne smije biti viša od prosječne kamatne stope na stambene kredite po valutama u Republici Hrvatskoj, uvećane za 1/3, a pored toga uvodi se i ograničenje kamatne stope za ostale potrošačke kredite koja ne smije biti veća od prosječne kamatne stope uvećane za jednu polovinu (1/2). Odobravanje kredita bez posjedovanja odobrenja za rad i uz efektivnu kamatnu stopu veću od propisane, ovim se Konačnim prijedlogom zakona propisuje da nadležno nadzorno tijelo, koje inspekcijskim nadzorom ili na drugi način utvrdi ovakve prekršaje, predlaže sudu oduzimanje imovinske koristi ostvarene prekršajem ili kaznenim dijelom. Donošenjem ovoga Zakona potrošači će dobiti dodatnu zaštitu i bolje će biti upoznati s rizicima koji prate kreditno zaduženje.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je sa pisanim mišljenjem Hrvatske udruge banaka o predmetnom Zakonu u kojem su: obrazloženi razlozi zbog kojih se predlaže da se ovaj Prijedlog zakona ne donese; predloženi amandmani na pojedine članke Konačnog prijedloga zakona, te prijedlog da se ovaj Konačni prijedlog zakona uputi u treće čitanje. Odbor je također raspolagao i sa pisanim prijedlogom Amandmana na članka 3. Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju koji je uputila Udruga Franak.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Dodatno je obrazloženo pisano stajalište Hrvatske udruge banaka, upućeno Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, u kojem se ističe, osim ostalog, da predloženi Zakon nije u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske a njegovo donošenje može povećati pravnu nesigurnost u zemlji i dovesti do brojnih novih sporova i učiniti da Hrvatska ne bude dovoljno atraktivno odredište za ulaganja. Osim navedenog ističe se da nije potrebno donositi izmjene ovoga Zakona iz sljedećih razloga: naknade su već definirane Zakonom o kreditnim institucijama, one su tržišna veličina i ne treba ih propisivati jer su već ionako uključene u izračun efektivne kamatne stope (EKS) koja je ograničena; promjenjive kamatne stope već su vrlo strogo, u usporedbi sa EU, definirane posljednjim izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju; reagiranje na „specijalnu situaciju“ u vezi aprecijacije švicarskog franka može se i treba urediti izvan Zakona o potrošačkom kreditiranju, po mogućnosti sporazumno između banaka i korisnika dugoročnih kredita u švicarskim francima; ograničavanje kamatnih stopa na način kako je predloženo ovim Zakonom odudara od prakse EU; reguliranje prekoračenja po tekućem računu je prihvatljivo, međutim to je pitanje financijske edukacije a ne problem kojeg treba rješavati ovim Zakonom; nova Direktiva (CARP, bivša MCD) treba biti prihvaćena u Europskom parlamentu 20.11. 2013.g., te će je Hrvatska morati prenijeti u svoje zakonodavstvo. Navedenom direktivom regulirat će se i ujednačiti na razini EU prava i zaštita korisnika stambenih kredita.
- Iz svih dosadašnjih rasprava razvidno je da se stajališta bankarskog sektora i predlagatelja ovoga Zakona nisu niti malo približila jer polaze sa različitih pozicija. Naime, banke i njihovi predstavnici (HUB) jako su dobro živjeli u proteklom periodu i nisu smatrale za potrebnim da pokušaju puno ranije sa korisnicima kredita u švicarskim francima riješiti nastale probleme u kojima se nalaze građani korisnici tih kredita. Banke se u pravilu nisu zaduživale u švicarskim francima, ali su građanima obračunavali kamate radili u švicarskim francima. Taj višak ostvaren s osnova tečajnih razlika ostajao je bankama. Država može i smije biti regulator odnosa u društvu, pa tako i u tržišnoj ekonomiji i to u onom dijelu kada se ti odnosi naruše. Budući su banke svojom politikom moći narušile odnos sa građanima, korisnicima kredita u švicarskim francima, država je morala reagirati na takvo ponašanje banaka u cilju zaštite građana koji su s tog osnova došli u tešku, gotovo neizdrživu, dužničku krizu. Nije istinita tvrdnja banaka da će banke biti prisiljene, donošenjem ovoga Zakona, raditi sa gubitkom. Istina je da će primjenom ovoga Zakona njihova dobit biti manja od velike dobiti koju su do sada ostvarivale s tog osnova. Donošenjem ovoga Zakona uvodi se više reda i pravednosti u odnos banaka i građana koji koriste njihove usluge. Naime, banke bi konačno trebale dijeliti sudbinu građana i gospodarstva u okruženju u kojem djeluju i to na partnerskom odnosu. Do sada je bila situacija takva da je bankama bilo jako dobro, a drugima loše, što znači da kvalitetnog partnerskog odnosa nije ni bilo.
- Istaknuto je da novi način reguliranja ograničavanja kamata nije potreban. Naime, predložena je novina pa se maksimalna stopa još uređuje na način da ne može biti veća od 3% od zatezne kamatne stope. Dakle, dva puta kroz dvije formule se uređuje maksimalna kamatna stopa. Međutim, treba uzeti u obzir trećeg sudionika na tržištu a to je država, jer kamatne stope koje svi mi plaćamo ovise o cijeni po kojoj se zadužuje država. To je pravi razlog zbog čega nismo, kao članica EU, došli na razinu kamatnih stopa koju plaćaju države članice EU. Naime, naša država zbog vlastitog stupnja rizičnosti plaća puno veće kamatne stope, jer cijena zaduživanja države ovisi o kvaliteti i rezultatima njene ekonomije. Donošenje ovoga Zakona neće biti od osobite koristi ukoliko Vlada Republike Hrvatske vođenjem ekonomske politike ne promijeni negativne gospodarske trendove u Hrvatskoj i primarno ne smanji kamatne stope po kojima se ona zadužuje. Kao parametar za utvrđivanje cijena navedena je i cijena trezorskih zapisa Ministarstva financija. Postavljeno je pitanje kako i zašto je moguće da je Ministarstvo financija na trezorske zapise na godinu i pol dana platilo cijenu od 5% ,ako na godinu dana na iste te trezorske zapise plaća cijenu ispod 1%?
- Ovim Zakonom pokušavaju se riješiti problemi samo jedne skupine dužnika, one koji su uzeli kredite u švicarskim francima. Međutim, ljudi koji imaju kredite u eurima i kunama, a ostali su bez posla, također se nalaze u teškoj ekonomskoj situaciji te je postavljeno pitanje kako će država osigurati da se sve te osobe tretiraju na jednak način? Na žalost to se ne može postići predloženim zakonskim odredbama, već bi se proračunskim instrumentima socijalne politike trebao regulirati da se pomogne svim socijalno ugroženim građanima koji su zbog kredita ( bez obzira u kojoj valuti) i gubitka posla dovedeni u tešku ekonomsku situaciju.
- Potrošačko kreditiranje nije u dovoljnoj mjeri bilo uređeno, pa je Vlada Republike Hrvatske predložila ovaj Zakon koji je usklađen i sa drugim zakonima i sa Ustavom Republike Hrvatske. Naime, ovim Zakonom žele se na kvalitetniji način propisati i regulirati odnos između banaka i građana korisnika kredita kako bi svaki građanin znao pravu cijenu kredita koji koristi.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije podržao prijedloge amandmana na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju koje su dostavili Hrvatska udruga banaka i Udruga Franak. Također, Odbor nije podržao niti prijedlog Hrvatske udruge banaka da se rasprava o predmetnom Zakonu provede u trećem čitanju.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“ ) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTROŠAČKOM KREDITIRANJU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.