Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 65. sjednici održanoj 20.ožujka 2014., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije COM (2013) 884, koje je predsjedniku Odbora za financije i državni proračun sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 13.ožujka 2014.godine.
Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije COM (2013) 884, Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom, Klasa: 022-03/14-07/10, Urbroj: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 14. siječnja 2014.
Uvodno su predstavnici Ministarstva financija obrazložili stajalište Republike Hrvatske o predmetnom Prijedlogu direktive te su, osim ostalog, istaknuli da ovaj Prijedlog direktive teži jednom obliku harmonizacije provedbe carinskog zakonodavstva koje je interno područje EU i provodi se temeljem Uredbi i nacionalne države u tom dijelu nemaju puno manevarskog prostora u smislu normativnog uređenja. Međutim, u smislu propisivanja prekršajno-pravnih i drugih sankcija ima mogućnosti predlaganja konkretnih rješenja. Dvije su bitne sporne točke vezano za ovaj Prijedlog direktive. Prva se odnosi na propisivanje objektivne odgovornosti za povrede carinskog zakonodavstva. Naše prekršajno pravo polazi od načela subjektivne odgovornosti, a taj koncept slijede i drugi prekršajno pravni sustavi u većini država članica EU. Dakle, odgovornost za prekršajne sankcije postoji ako postoji bilo koji oblik krivnje, znači nema objektivne odgovornosti, odgovornost mora biti osobne subjektivne naravi. Međutim, postoji 11 država članica EU koje propisuju tu striktnu ili objektivnu odgovornost, a Hrvatska ne spada u taj pravni krug. Drugi sporni element odnosi se na propisivanje raspona novčanih kazni prema vrijednosti robe. Naime, Direktiva polazi od diferencijacije tri vrste prekršaja, odnosno povreda carinskog zakonodavstva. Prva vrsta se primjenjuje na objektivnu odgovornost, druga na nehaj, a treća na namjeru. Za svaku od te tri skupine su propisani i rasponi novčanih kazni. Taj koncept je prema našoj procjeni nešto što bi predstavljalo odugovlačenje i otežavajući element za provedbu prekršajnih postupaka, iz razloga što bi se provedba prekršajnih postupaka u bitnome temeljila i na utvrđivanje vrijednosti robe. Što se tiče samog koncepta ove Direktive gotovo sve države članice EU osporavaju pravnu osnovu donošenja te Direktive, odnosno polaze od pretpostavke da po načelu supsidijarnosti ova Direktiva nema mjesta u carinskom zakonodavstvu na razini EU, a polazeći od okolnosti da su prekršajno-pravni sustavi posebni, kompleksni i da uključuju cjelinu pravnih sustava. Zadiranje samo jednog uskog segmenta carinskih prekršaja u tkivo prekršajnog i kaznenog zakonodavstva u širem smislu ne smatra se u bitnom opravdanim. Prihvaćanje ovakvog koncepta dovelo bi do značajne distorzije našeg kazneno-pravnog sustava.
Članovi Odbora u raspravi su podržali Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije COM (2013) 884. U svom stajalištu Vlada Republike Hrvatske ističe da, Republika Hrvatska u ovom obliku ne može prihvatiti Prijedlog direktive. Naime, uvođenje objektivne odgovornosti za prekršaje, koje se predlaže u ovom Prijedlogu direktive, nije u skladu sa kazneno pravnim sustavom Republike Hrvatske u širem smislu, ali i temeljnim načelima koja jamče osnovu pravičnog suđenja i osiguravaju zaštitu temeljnih sloboda i prava čovjeka pri provedbi prekršajnih postupaka. Također je neprihvatljiv i model kojim se predlaže propisivanje raspona novčanih kazni prema vrijednosti robe. Međutim, u raspravi na Odboru iznijeto je stajalište da se Republika Hrvatska ne bi trebala suprotstavljati predloženom modelu propisivanja raspona novčanih kazni prema vrijednosti robe. Naime, tom pitanju treba pozornije pristupiti iz razloga što ipak postoji potreba razlikovanja i utvrđivanja sankcija za određene prekršaje uzimajući u obzir vrijednost robe. Prilikom daljnjeg usuglašavanja stajališta članica EU o ovom pitanju, Republika Hrvatska trebala bi razmotriti i još jednom preispitati, a po potrebi i ublažiti svoje stajalište o navedenom pitanju. S obzirom da se radi više o pravosudnom pitanju nego ekonomskom istaknut je prijedlog da se o ovom Prijedlogu direktive treba provesti rasprava i na Odboru za pravosuđe Hrvatskoga sabora.
U raspravi na Odboru su predstavnici Ministarstva financija istaknuli da je rasprava o predmetnom Prijedlogu direktive u Europskom vijeću u početnoj fazi u kojoj se prikupljaju opće primjedbe koje su usmjerene na uvođenje objektivne odgovornosti počinitelja prekršaja, na propisivanje prekršajno-pravnih sankcija u određenim rasponima, te na pravni temelj uopće donošenja ove Direktive. Većina država članica EU osporava pravnu utemeljenost donošenja predložene Direktive i traži dodatna pravna pojašnjenja od samog Vijeća EU.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće
M I Š LJ E NJ E
Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije COM (2013) 884 u kojem se ističe da Republike Hrvatske ne može prihvatiti predmetni Prijedlog direktive već predlaže suštinsku izmjenu teksta Prijedloga direktive
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.sc. Srđan Gjurković, dipl.oec.