Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 98.sjednici održanoj 9. lipnja 2015.godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2015. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i Prijedlogu godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2014. godinu, kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 110. stavka 2. Zakona o proračunu Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu koji, osim ostalog, sadrži:
-Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (Račun prihoda i rashoda za 2014. godinu; Račun financiranja za 2014. godinu; Račun financiranja za 2014. godinu – analitika)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Ekonomska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
-Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u 2014. godini
-Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2014. godini
-Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2014. godini
-Deficit općeg proračuna u 2014. godini
-Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2014. godini
-Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u 2014. godini.
Uz Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članka 18. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, podnosi i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2014. godinu na donošenje.
U uvodnom obrazloženju predstavnik Vlade Republike Hrvatske ukratko je istaknuo, osim ostalog, da su u 2014. godini nastavljena negativna kretanja gospodarske aktivnosti šestu godinu zaredom iako slabijim intenzitetom nego prethodne godine. Pozitivna kretanja tijekom 2014. godine zabilježena su u industrijskoj proizvodnji, trgovini na malo, turizmu i robnoj razmjeni, dok je pad nastavljen u građevinarstvu. Bruto domaći proizvod ostvario je realno smanjenje od 0,4%, što je usporavanje pada od 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2013. godinu. BDP u tekućim cijenama iznosio je 328.927 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 0,4%, dok je deflator BDP-a ostao nepromijenjen u usporedbi s 2013. godinom. Najveći negativan doprinos smanjenju bruto domaćeg proizvoda u 2014. godini, u iznosu od -1,3 postotna boda, došao je od uvoza roba i usluga koji je zabilježio međugodišnji rast od 3,0%. Bruto investicije u fiksni kapital pridonijeli su promjeni BDP-a sa -0,8 postotnih bodova, zabilježivši realni pad od 4,0%. Potrošnja kućanstava zabilježila je realno smanjenje od 0,7% u 2014. godini, dok je potrošnja države zabilježila realno smanjenje od 1,9%. Izvoz roba i usluga pozitivno je djelovao na promjenu BDP-a svojim doprinosom od +2,7 postotnih bodova, zabilježivši rast od 6,3%. Izostanak gospodarskog rasta nepovoljno se odrazio na kretanje zaposlenosti u 2014. godini. Prosječan broj ukupno zaposlenih iznosio je 1.342.149 te je smanjen za 22,1 tisuću ili 1,6% u usporedbi s 2013. godinom. Prosječan broj registriranih nezaposlenih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iznosio je 328.187 u 2014. godini, što je 16,9 tisuća ili 4,9% nezaposlenih manje u usporedbi s 2013. godinom. Kretanje plaća u 2014. godini bilo je pod utjecajem nastavka nepovoljnih kretanja na tržištu rada. Naime, plaće su zabilježile tek blagi nominalni rast, a zbog negativne stope inflacije, zabilježen je i blagi realni rast plaća. Prosječna mjesečna bruto plaća iznosila je 7.953 kuna, te je nominalno povećana 0,2%, a realno 0,4% u usporedbi s 2013. godinom. Prema preliminarnim podacima u 2014. godini ostvaren je pozitivan saldo tekućeg računa platne bilance od 286 milijuna eura, odnosno 0,7% BDP-a., koji je u usporedbi s prethodnom godinom smanjen za 72 milijuna eura odnosno 20,2%. Ukupni bruto inozemni dug je iznosio 46,7 milijardi eura krajem 2014. godine, što je 108,4% BDP-a, a u usporedbi s krajem 2013. godine povećan je za 751 milijun eura. Međunarodne pričuve su na kraju 2014. iznosile 12,7 mlrd. EUR ili za 1,7% manje nego na kraju 2013. godine. Kretanje prihoda u 2014. godini, uz kretanja u realnom gospodarstvu, odredile su i zakonske izmjene u poreznim propisima koje su posljedica odluke Europske komisije o uključivanju Republike Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita, budući da deficit opće države prelazi granicu od 3%, a dug 60% BDP-a. Također, izmjenom Zakona o obveznim mirovinskim fondovima omogućava se osiguranicima čija su prava uređena posebnim propisima da prebace sredstva iz osobnog računa u II mirovinskom stupu u I mirovinski stup, budući da se njihova mirovina obračunava i isplaćuje kao da nisu uključeni u II mirovinski stup. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2014. godini ostvareni su u iznosu od 114,7 milijardi kuna i veći su 0,2% od planiranih, dok u usporedbi s prethodnom godinom rastu za 5,4%. Prihodi poslovanja u 2014. godini ostvareni su u iznosu od 114 milijardi kuna i čine 99,4% ukupnih prihoda državnog proračuna, a međugodišnji rast tih prihoda iznosi 5,0%. U strukturi prihoda poslovanja najznačajniju stavku čine porezni prihodi (55,3%) i prihodi od doprinosa (36,6%), dok se preostali dio odnosi na pomoći, prihode od imovine, prihode od administrativnih pristojbi i prihode po posebnim propisima, kazne te ostali prihodi. Na rashodnoj strani državnog proračuna posebna pažnja bila je usmjerena na smanjenje proračunskog manjka uz istodobno zadržavanje socijalne zaštite građana i sve naglašenije korištenje fondova EU. Kako bi se postigle uštede već u 2014. godini, smanjene su plaće državnih i javnih službenika, materijalni rashodi i subvencije u javnom sektoru. Ukupni rashodi Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu planirani su u iznosu od 130,1 milijardi kuna, dok je izvršenje ukupnih rashoda u 2014. godini iznosilo 127,5 milijardi kuna, odnosno 98,0% plana. U odnosu na 2013. godinu veći su za 2,5 milijardi kuna ili 2,0%. Do povećanja je prvenstveno došlo zbog cjelogodišnje obveze plaćanja doprinosa proračunu Europske unije koje je u odnosu na 2013. uvećano za 1,7 milijardi kuna. Povećanje proizlazi i iz povećanja rashoda za kamate koji su u odnosu na prošlu godinu uvećani za 651,9 milijuna kuna. Također je i sanacija šteta od poplava uzrokovala dodatne proračunske troškove u 2014. godini u iznosu od 406,9 milijuna kuna. Ukupni manjak proračuna konsolidirane opće države u 2014. godini ostvaren je u iznosu od 13,5 milijardi kuna ili 4,1% BDP-a, što je za 0,9% postotna boda manje u odnosu na planirani manjak. Glavnina manjka od 3,9% BDP-a zabilježena je na razini državnog proračuna, dok je na razini izvanproračunskih korisnika ostvaren manjak od 0,1% BDP-a. Proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji uključuje 570 jedinica koje su u zadanom roku podnijele financijske izvještaje te županijske uprave za ceste, zabilježio je manjak od 0,1%.
Izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji je stupio na snagu 8. veljače 2014. godine, promijenjeno je prvotno fiskalno pravilo, kojim se predviđalo smanjivanje rashoda općeg proračuna iskazanih udjelom u bruto domaćem proizvodu za najmanje jedan postotni bod godišnje do postizanja primarnog salda na razini nula ili pozitivnom iznosu. Usklađivanje sa zahtjevima EU vezano uz novi okvir za upravljanje ekonomskom politikom u EU, a koji je usmjeren na jačanje provedbe Pakta o stabilnosti i rastu, bio je dodatni razlog za izmjenu pravila. Ciljana vrijednost novog fiskalnog pravila postaje srednjoročni proračunski cilj koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe, a na preporuku Vijeća EU, pri čemu međugodišnje smanjenje strukturnog salda mora iznositi najmanje 0,5% BDP-a. Srednjoročni proračunski cilj određuje se kao vrijednost strukturnog salda koja osigurava da manjak općeg proračuna ne prelazi 3% BDP-a, a, a javni dug 60% BDP-a. Primjena fiskalnog pravila računa se na temelju ostvarenja rashoda proračuna opće države s jedne strane te očekivanog kretanja bruto domaćeg proizvoda u trenutku izrade proračuna, s druge strane. U izračunima se koriste iznosi rashoda općeg proračuna vezani uz aktualno Izvješće o proračunskom manjku i razini duga opće države koje je pripremio i objavio Državni zavod za statistiku u travnju 2015. godine, sukladno ESA 2010 metodologiji. Statistički obuhvat uključuje veći broj institucija nego što su uključene u proračunski obuhvat.
Fiskalno pravilo za 2014. godinu nije zadovoljeno. Rashodi općeg proračuna za izračun fiskalnog pravila smanjeni su za 0,3%, dok je procijenjeni bruto domaći proizvod u tekućim cijenama, koji je bio korišten prilikom posljednjih izmjena i dopuna državnog proračuna za 2014. godinu, bilježio međugodišnje smanjenje od 0,6%. Ukoliko uspoređujemo rashode općeg proračuna za izračun fiskalnog pravila s ostvarenim bruto domaćim proizvodom u 2014., vidljivo je da fiskalno pravilo također nije ispunjeno, a isto se može objasniti negativnim ekonomskim kretanjima i deflatornim pritiscima u 2014. godini.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o primjeni fiskalnog pravila u vezi Prijedloga godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu. Povjerenstvo za fiskalnu politiku je zaključilo da fiskalno pravilo za 2014. godinu nije ispunjeno.
U raspravi na Odboru istaknuta su sljedeća stajališta:
-U raspravi je istaknuto da je Povjerenstvo za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora u svojem Stajalištu o primjeni fiskalnih pravila u 2014. godini konstatiralo da je deficit državnog proračuna 5,7% BDP-a, istu konstataciju je dala Europska komisija i Međunarodni monetarni fond. Međutim, iznijeto je mišljenje da je u saborsku proceduru upućen Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu koji je rađen po nacionalnoj metodologiji koja u stvari ne postoji jer nacionalnu metodologiju u Hrvatskoj nitko nije utvrdio što znači da ona ne postoji. Nekada je postojala modificirana metodologija koja je bila zaključena između Vlade RH i MMF-a i prijavljena Bruxelesu i temeljem toga se računao deficit državnog proračuna. Međutim, kako je Hrvatska završila pregovore tako se morala koristiti metodologija EUROSTAT-a. Postavljeno je pitanje o kojem to proračunu raspravljamo? Ako ćemo raspravljati o deficitu od 4,1% BDP-a,a sve relevantne institucije su utvrdile da je deficit 5,7% BDP-a onda će saborska većina donijeti odluku koja ne odgovara činjenicama, jer sve relevantne institucije govore o deficitu od 5,7% BDP-a. Postavljeno je i pitanje da li su u ovaj Proračun proknjiženi svi rashodi sukladno financijskim planovima proračunskih korisnika? Također je postavljeno i pitanje koliki je stvarni dug hrvatskog zdravstva sa 31.12.2014. godine? Dok se ne dobiju točni podaci ne može se znati koliki je stvarni deficit državnog proračuna, tim više što od 1.1. 2015. godine troškovi zdravstva više nisu proračunska stavka, nego je praktički u sklopu konsolidirane bilance izvanproračunski korisnik Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje gdje se usvaja financijski plan i HZZO u 2015. godini trebao bi ući sa nekakvim saldom, jer bez toga se obveze iz prethodne godine neće moći podmirivati.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je da je način izvještavanja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu jednak načinu na koji je ovaj Proračun planiran po nacionalnoj metodologiji prema kojoj je svih ovih godina izvještavano na osnovu gotovinskog principa, pri tome ne krije se niti ovaj drugi podatak da je deficit 5,7% BDP-a po metodologiji ESA 2010 kojom se uspoređujemo sa drugim zemljama članicama EU. Naime, jedno su statistička izvješća koja se rade a drugo su nacionalne metodologije koje također poput nas koristi veliki broj zemalja. U izvješću Državnog ureda za reviziju detaljno su iznijeti podaci vezano za zdravstvo, dospjele obveze su utvrđene a Ministarstvo zdravlja jedino o tome može mjerodavno govoriti. U nalazu Državne revizije iznijet je podatak da su dospjele obveze na dan 31.12. 2014. svih zdravstvenih ustanova i HZZO-a bile 1,959 milijardi kuna, od toga sa na HZZO odnosi 933.752.946,00 kuna (podaci MIF-a).
Što se tiče vlastitih i namjenskih prihoda tj. da li su uključeni svi rashodi sukladno financijskim planovima proračunskih korisnika, predstavnik Vlade RH istaknuo je da nisu uključeni vlastiti namjenski prihodi nekoliko skupina ( sveučilišta, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost). Naime, sve ono što do ove godine nije bilo u Zakonu o proračunu za to nisu planirani prihodi pa stoga nisu mogli u Izvještaju o izvršenu državnog proračuna biti iskazani i rashodi, ali po novom Zakonu o proračunu i po onom Proračunu koji smo usvojili 2015. godine svi ti vlastiti namjenski prihodi jesu uključeni u Proračun.
- Naglašeno je da bi državni proračun trebalo biti po svojoj prirodi najozbiljniji, najsloženiji i najosjetljiviji financijskih dokument, ali Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna RH za 2014. godinu ne može se promatrati bez obavljene revizije tog istog proračuna. Iznijeto je mišljenje da je navedeni document daleko od ne najozbiljnijeg, nego od ozbiljnog dokumenta. Naime, postavlja se temeljno pitanje kako to da se ne može utvrditi koliki je deficit državnog proračuna? Da je to točno iščitava se iz nalaza Državne revizije koji kaže da iskazani podaci o deficitu državnog proračuna nisu pouzdani. Kako prihvatiti izvješće o izvršenju državnog proračuna za koji i Državna revizija utvrđuje da iskazani podaci o deficitu nisu pouzdani? Tako da ne možemo biti sigurni niti u podatak da je deficit 4,1% BDP-a niti u 5,7% BDP-a. Kad se tome dodaju ostali nalazi onda imamo ozbiljnih poteškoća kad je u pitanju državni proračun. Povjerenstvo za fiskalnu politiku je utvrdilo da se fiskalno pravilo ne poštuje. Kamate na primljene kredite i zajmove od kreditnih institucija nisu realno planirane iako je rebalans bio čak i u prosincu 2014.g. Proračunske zalihe nisu se koristile sukladno zakonu, jer su sredstva proračunskih zaliha korištena za namjenu za koju su se mogla predvidjeti i planirati potreba i sredstva. Kad je riječ o HZZO-u istaknuta je činjenica da je sanirano u 2012.g. i 2013.g. sa 6,5 milijarda kuna i onda se utvrdilo da ima nepodmirenih obaveza zdravstvenim ustanovama i HZZO-u 1 milijardu 891 milijun kuna sa 31.12.2014. Više se ne može znati je li to knjiženo kao rashod ili nije. Također je upozoreno na problem neplaćanja koncesija, u iznosu od 170 milijuna kuna, gdje je utvrđeno da nisu poduzete ni minimalne propisane mjere za njihovu naplatu. Istaknuto je da ne postoji ništa detaljnije od klnjigovodstva i egzaktnih podataka, a pred nama je Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu u kojem svaki podatak treba sa skepsom gledati stoga je iznijeto mišljenje da se ovakav Prijedlog godišnjeg izvješća ne može prihvatiti.
- Kada se raspravlja o izvršenju državnog proračuna primarno raspravljamo o prihodima i rashodima na način u kojoj mjeri su prihodi ostvareni u usporedbi sa prethodnim razdobljem, planom, itd., je li bilo rebalansa tijekom godine i s druge strane kako su ta sredstva korištena kroz rashode, jesu li bila efikasna, jesu li sve zakonske potrebe koje se financiraju iz proračuna namirene. Zbog toga imamo i Zakon o izvršavanju državnog proračuna da se točno zna kako se prikupljena sredstva izdvajaju. U svezi iznijetih primjedbi u raspravi o predmetnom dokumentu iznijeto je mišljenje da ovo nije prvi Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna u kojem ima određenih problema vezano za prihode i rashode kao i za deficit državnog proračuna. Proračun se na različite načine iskazivao, iskaziva se i iskazivat će se. Povijest nam kaže da tu imamo veliki defekt upravo stoga što smo nagomilali ogromne porezne dugove kod ljudi. Što se tiče proračunske zalihe, koncesija itd., to je nažalost problem koji nas prati već 20 godina koliko nam Državni ured za reviziju daje izvješća. Naime, svašta se iz proračunske zalihe financiralo. Financirali su se deficiti jedinica lokalne samouprave, financirale su se plaće u nekim općinama, financirale su se vjerske zajednice. To na sreću više iz proračunske zalihe ne isplaćuje. Isplaćuju se možda još uvijek neke stavke koje bi se mogle planirati i to Državna revizija eto upozorava i upozoravat će još jedno vrijeme dok se to ne riješi. Što se tiče koncesija, istaknuto je da još prije par godina nismo imali niti evidenciju koncesija odnosno koncesionara. Državni deficit je postao problem kad smo ušli u pad BDP-a. On je sad pak posebno problem kad smo članica Europske unije i kad se moramo svesti u određene okvire. Jednim dijelom deficit se u jednom povijesnom razdoblju koristio i za državne investicije i to je svima poznato. Krediti sada dolaze na naplatu i ponovo povećavaju deficit kroz kamatu. Tada se svjesno odlučilo da se ide u takve investicije, i to nije činila samo jedna Vlada, već su to činile i dvije, tri Vlade za redom. Budimo realni, kad raspravljamo o ovom ili bilo kojem drugom dokumentu, jer ne valja da se svaki pomak koji u ovoj zemlji napravimo nastoji obezvrijediti.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje
GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU
Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2014. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2014. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2014. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2014. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2014. godine;
Na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članka 18. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskom saboru da donese
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA 2014. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.