Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcije za 2014.
i 2015. godinu podnose se i:
Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu i
projekcije za 2014. i 2015. godinu:
-Hrvatskih voda,
-Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
-Hrvatskih cesta,
-Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
-Agencije za upravljanje državnom imovinom,
Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu /konsolidirano/;
Obrazloženje državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 25. sjednici održanoj 22. studenoga 2012. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. studenoga 2012. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da se nakon dvije recesijske godine i stagnacije realne ekonomske aktivnosti u 2011. godini te projiciranog realnog smanjenja BDP-a od 1,1%, u 2012. godini, u 2013.godini očekuje umjereni oporavak ekonomskih aktivnosti uz projekciju realnog rasta BDP-a od 1,8%. Glavni generator gospodarskog rasta u 2013. godini biti će bruto investicije u fiksni kapital (projiciran rast od 11,5%) a rezultat projiciranog rasta temelji se na već započetom investicijskom ciklusu javnih poduzeća. Do kraja projekcijskog razdoblja očekuje se nastavak oporavka gospodarske aktivnosti te ubrzanje realnog rasta BDP-a na 3,0% u 2014., te 3,5% u 2015. godini. U skladu s oporavkom ekonomskih aktivnosti, u 2013. godini očekuje se zaustavljanje negativnih kretanja na tržištu rada, te se predviđa blago usporavanje inflacije kao i prosječni rast indeksa potrošačkih cijena od 3,2%. Na kretanje inflacije u 2013. godini utjecat će i predviđene izmjene unutar porezne politike, koje uključuju smanjenje stope PDV-a s 25% na 10% na određene ugostiteljske usluge, ukidanje nulte stope PDV-a, uvođenje trošarina na električnu energiju i plin te postupno povećanje trošarina na duhanske proizvode. U preostalim godinama projekcijskog razdoblja očekuje se nešto niža stopa inflacija na razini od 2,3%.
Ukupni proračunski prihodi za 2013. godinu planirani su u iznosu od 113,7 milijardi kuna, od toga prihodi poslovanja iznose 113,4 milijarde kuna, dok prihodi od prodaje nefinancijske imovine iznose 289,8 milijuna kuna. Procjene ukupnih prihoda proračuna za 2014. godinu iznose 118,3 milijarde kuna, a za 2015. godinu iznose 123,8 milijardi kuna. Porezni prihodi planirani su u skladu s očekivanim gospodarskim aktivnostima, izmjenama u poreznom sustavu koje će stupiti na snagu u 2013. godini, te učincima izmjene poreznih zakona koji su stupili na snagu tijekom 2012. godine. Tako su porezni prihodi za 2013. godinu planirani u iznosu od 67,2 milijarde kuna. Projekcije poreznih prihoda za 2014. godinu iznose 69,2 milijarde kuna, a za 2015. godinu 71,3 milijarde kuna
Ukupni proračunski rashodi za 2013. godinu planirani su u iznosu 124,5 milijardi kuna. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2014. godinu iznose 128,4 milijarde kuna i 2015.godinu 133,5 milijardi kuna, a čine ih rashodi poslovanja i rashodi za nefinancijsku imovinu. Rashodi poslovanja u državnom proračunu za 2013. godinu iznose 122,6 milijardi kuna, za 2014. iznose 126,5 milijarde kuna, a za 2015. godinu 131,8 milijardi kuna. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine za 2013. godinu iznose 1,9 milijardi kuna, za 2014. godinu 1,9 milijardi kuna i za 2015. godinu 1,7 milijardi kuna. Međutim, važno je istaknuti da je proračunska potrošnja zadržana na razini iz 2012. godine. Naime, do povećanja ukupnih rashoda došlo je prvenstveno zbog: povećanja rashoda za kamate (2,1 milijardu kuna), doprinosa RH proračunu EU (1,7 milijardi kuna), državne potpore za restrukturiranje brodogradnje (0,9 milijardi kuna), uračunavanje namjenskih sredstva iz cijene goriva u trošarine (trošak za HANDA-u 0,7 milijardi kuna).
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 113,7 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 124,5 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2013. godinu iznosit će 10,9 milijardi kuna ili 3,1% BDP-a. U 2014. godini manjak državnog proračuna projiciran je na razini od 10,1 milijardu kuna ili 2,7% BDP-a, dok će se u 2015. godini kretati na razini od 9,7 milijardi kuna ili 2,5% BDP-a. Ukupni manjak državnog proračuna opće države u 2013. godini iznosit će 3,8% BDP-a. Pritom državni proračun bilježi razinu manjka od 3,1% BDP-a, dok će izvanproračunski korisnici bilježiti ukupni manjak na razini od 0,7% BDP-a. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imat će uravnotežen proračun. U 2014. godini manjak proračuna opće države zabilježit će smanjenje na razinu od 3,3% BDP-a, a u 2015. godini na razini od 2,9% procijenjenog BDP-a.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Vlade Republike Hrvatske u raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća mišljenja:
Predloženi državni proračun za 2013. godinu kao i rebalans državnog proračuna za 2012. godinu dokaz su jedne propuštene prilike Vlade Republike Hrvatske da u prvoj godini mandata kvalitetnije riješi problem smanjivanja proračunskih rashoda. Naime, mehanizmi smanjivanja rashoda nisu posve jasni, te se iz proračuna ne može identificirati kako i na koji način će se osigurati predviđeno smanjenje rashoda. Pritisci na rast rashoda su sve jači tako da su ukupni planirani rashodi državnog proračuna za 2013. godinu veći za 4,8% od rashoda iz 2012. godine, pa su nužne velike uštede posebno na masi plaća za koje se ne vidi mehanizam provođenja. Iz toga proizlazi da je ukupno smanjivanje deficita ustvari postignuto jedino i isključivo instrumentima kojima raspolaže Ministarstvo financija, dakle povećanjem porezne presije. Međutim, planiranim smanjenjem izdataka za plaće u iznosu od 2,3 milijarde kuna i povećanjem porezne presije neće se moći održavati zatvaranje deficita i u sljedećoj godini, kako na razini države tako i na razini konsolidirane opće države. Sve se to temelji na dosta optimističnim makroekonomskim projekcijama, tako se u 2013. godini očekuje umjereni oporavak ekonomske aktivnosti te je projiciran realan rast bruto domaćeg proizvoda od 1,8%. Međutim, nejasno je obrazloženje tog optimizma, navedeno u obrazloženju Proračuna, gdje se predviđa u projekcijama rast realnih bruto plaća i pad realnih neto plaća, da će padati realni raspoloživi dohodak i da će rasti osobna potrošnja. Postavljeno je pitanje da li to znači najavu povećanja poreza ili doprinosa u sljedećoj godini? Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je, uz kraće obrazloženje, da u sljedećoj godini se ne planiraju nikakvi novi porezi niti porast doprinosa, dapače politika ove Vlade je usmjerena daljnjem smanjenju troškova rada prvenstveno na strani doprinosa.
U prijedlogu državnog proračuna za 2013. godinu trebali bi se već vidjeti efekti korištenja sredstava EU fondova, međutim, tih podataka nema. U vezi prihodovne strane državnog proračuna postavljeno je pitanje zašto u proračunu nema prikaza značajnije naplate poreznih dugova budući se ljetos najavljivala bolja naplata poreznog duga. Efekti navedenog obećanja nisu vidljivi u proračunu za 2013. i projekciji za 2014. godinu.
Prema iznijetom mišljenju rashodna strana proračuna izrađena je po istom principu kao i ovogodišnji proračun, to znači da su izostale strukturne reforme koje treba provesti. Također je upozoreno da se predloženo smanjenje sredstava za plaće, na rashodnoj strani proračuna, nije smjelo planirati u tako visokom iznosu budući pregovori sa dijelom sindikata još nisu završeni. Naime, određena prava iz kolektivnih ugovora, kojima su regulirane plaće i dodaci na plaće, još su na snazi.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 6 glasova ZA i 3 glasa PROTIV ) Hrvatskom saboru predložiti donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2014. I 2015. GODINU
te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu.
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Agencije za upravljanje državnom imovinom za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.