Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 83. sjednici održanoj 9. prosinca 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o proračunu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. prosinca 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da se ovim Prijedlogom zakona predlaže usklađivanje proračunskog procesa sa zahtjevima Europske unije uključivanjem dva ključna dokumenta Europskog semestra – nacionalnog programa reformi i programa konvergencije Republike Hrvatske u procesu planiranja proračuna. Uključivanje ova dva dokumenta u proces pripreme proračuna rezultirat će promjenama u proračunskom kalendaru. Proračunski proces za naredno trogodišnje razdoblje započet će ranije budući da se ovi dokumenti trebaju dostaviti Europskoj komisiji na razmatranje i ocjenu do kraja travnja. Dobar srednjoročni proračunski okvir postići će se jačanjem uloge projekcija koje je donio Hrvatski sabor, odnosno predstavničko tijelo uz proračun i promjenama u načinu utvrđivanja limita proračunskim korisnicima kao osnove za izradu financijskih planova. Stvorit će se pretpostavke za veću fleksibilnost u izvršavanju EU projekata omogućavanjem preraspodjele sredstava najviše do 15% ako se time osigurava povećanje sredstava nacionalnog učešća planiranih u proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije. Ovaj Prijedlog zakona predviđa i donošenje strategije upravljanja javnim dugom za trogodišnje razdoblje. Godišnji izvještaj o provedbi strategije upravljanja javnim dugom biti će sastavni dio Izvještaja o izvršenju državnog proračuna. Briše se odredba Zakona kojom je propisano da omjer nepodmirenog iznosa državnog duga na kraju godine u odnosu na projekciju BDP-a ne može biti veći od 60% BDP-a. Naime, pravilo vezano uz dozvoljeni udio javnog duga u BDP-u propisat će se Zakonom o fiskalnoj odgovornosti.

U raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća stajališta:
- Postavljeno je pitanje da li se u ovaj Zakon vraćaju odredbe o preraspodjeli proračunskih sredstava na način kako je to bilo uređeno prije 2012. godine? Naime, daje se mogućnost preraspodjele proračunskih sredstava na proračunskim stavkama kod korisnika proračuna ili između proračunskih korisnika proračuna najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci ako to odobri ministar financija, odnosno gradonačelnik, načelnik ili župan. Predstavnica Vlade Republike Hrvatske odgovorila je da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012. godine ukinuta mogućnost da se odredbama Zakona o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odredbama odluke o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za pojedinu godinu odlučuje o preraspodjelama iznad 5%. Ta se odredba sada ne mijenja nego se u članku 16. izmjena i dopuna ovoga Zakona dodaje odredba kojom se preraspodjela sredstava može izvršiti najviše do 15% ako se time osigurava povećanje sredstava nacionalnog učešća planiranih u proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava EU, ako to odobri ministar financija, odnosno načelnik, gradonačelnik ili župan. To znači da se na lokalnoj razini ne može ići na preraspodjelu sredstava iznad navedenih 5% osim u slučaju kada se radi o sufinanciranju za udio u EU u navedenom iznosu do 15%.
- Iznijeto je mišljenje da je neprihvatljivo da se ovim Zakonom predlaže prenošenje djela nadležnosti, u vezi poslova u procesu strateškog planiranja i pripreme proračuna, sa Ministarstva financija na Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Na taj način smanjuju se instrumenti kojima Ministarstvo financija ispunjava svoju temeljnu zadaću a to je vođenje fiskalne politike ako će svi elementi fiskalne politike biti utvrđeni i koordinirani od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Naime, Ministarstvo financija stavlja se u poziciju da u odnosu na EU brani i zastupa ekonomsku i fiskalnu politiku kao njen tvorac i kreator a u hrvatskoj navedeni instrumenti vođenja ekonomske politike prepuštaju se Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, koje po prirodi svoga posla može imati sasvim druge prioritete u odnosu na vođenje fiskalne politike.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske odgovorila je da Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, koje koordinira rad na Nacionalnom programu reformi, za razliku od Ministarstva financija ima ustrojenu organizacijsku jedinicu za strateško planiranje. To znači da ovaj Zakon samo slijedi postojeće organizacijsko ustrojstvo i način funkcioniranja pa je ove godine Nacionalni program reformi koordiniralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, u suradnji sa drugim ministarstvima tako i sa Ministarstvom financija, dok je Ministarstvo financija koordiniralo rad na Programu konvergencije Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRORAČUNU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.