Odbor za financije i državni proračun

Izvješće Odbora za financije i državni proračun o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu

Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu podnose se i:
Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu:
- Hrvatskih voda,
- Hrvatskih cesta,
- Centra za restrukturiranje i prodaju,
- Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
- Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu /konsolidirano/;
Obrazloženje državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu.
       
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 53. sjednici održanoj 21. studenoga 2013. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu izrađen na temelju makroekonomskih projekcija koje predviđaju zaustavljanje petogodišnje recesije, uz pokretanje trenda gospodarskog rasta, potaknutog postupnim ubrzavanjem investicijskog ciklusa javnih poduzeća. Na oporavak ukazuju i neki visokofrekventni pokazatelji, posebice dobra turistička sezona i oporavak osobne potrošnje na koji upućuje pozitivni rast trgovine na malo. Tako se očekuje da će nakon neznatnog rasta od 0,2% u 2013., ekonomski rast u 2014. iznositi 1,3%, uz ubrzanje na 2,2% u 2015. i 2,5% u 2016. godini. Istodobno, zbog potrebe za fiskalnom konsolidacijom, doprinos državne potrošnje će u iduće dvije godine biti negativan. Projekcija prihoda državnog proračuna temelji se na očekivanom oporavku i jačanju gospodarske aktivnosti, određenim izmjenama u poreznom sustavu, jačanju porezne discipline te fiskalnim učincima članstva u EU. U proračunu za 2014. godinu ukupni prihodi planirani su u iznosu od 113,1 milijardu kuna, pri čemu prihodi poslovanja iznose 112,8 milijardi kuna, dok su prihodi od prodaje nefinancijske imovine planirani u iznosu od 265,5 milijuna kuna. Ukupni prihodi državnog proračuna za 2015. projicirani su u iznosu od 118,3 milijarde kuna, a za 2016. godinu 122,8 milijardi kuna. Kretanje rashoda državnog proračuna određeno je troškovima financiranja visokog javnog duga koji je narastao uslijed višegodišnjih deficita i preuzetih dugova zbog lošeg upravljanja u prošlosti, te rashodima vezanim uz članstvo u EU. U odnosu na novi plan 2013. godine, u 2014. godini potrebno je osigurati dodatna sredstva za financijske rashode (1,6 milijardi kuna), doprinos proračunu EU (1,8 milijardi kuna) te rashode povezane uz financiranje projekata iz EU fondova (2,5 milijardi kuna). Ukupni rashodi državnog proračuna za 2014. godinu planirani su u iznosu od 130,5 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 3,7 milijardi kuna. U 2015. i 2016. godini očekuje se daljnji rast rashoda državnog proračuna uslijed povećanih rashoda za kamate i rashoda za financiranje EU projekata. Ukupni rashodi u 2015. iznosit će 133,4 milijarde kuna, a u 2016. godini 134,3 milijarde kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 113,1 milijardu kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 130,5 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2014. godinu iznosit će 17,5 milijardi kuna ili 5% BDP-a. Na razini opće države će u 2014. godini ostati nepromijenjen i iznosit će 5,5% BDP-a. U 2015. godini manjak državnog proračuna projiciran je na razini od 15,1 milijardu kuna ili 4,2% BDP-a, dok će se u 2016. godini kretati na razini od 11,5 milijardi kuna ili 3% BDP-a. Na razini opće države deficit će u 2015. iznositi 4,6% BDP-a, a u 2016. godini 3,5% BDP-a. Predloženi državni proračun odražava reformske napore Vlade Republike Hrvatske u svrhu ostvarivanja dugoročne održivosti javnih financija. Europska komisija već je najavila pokretanje procedure prekomjernog deficita. Tijekom studenog i prosinca definirat će se, a u siječnju 2014. godine usvojiti program fiskalne prilagodbe koje će Vijeće EU zahtijevati od Republike Hrvatske. Ukoliko se ukaže potrebnim, Vlada Republike Hrvatske ponudit će i dodatne mjere smanjenja proračunskog manjka, koji će u tom slučaju ugroziti predstavljene makroekonomske projekcije.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Vlade Republike Hrvatske u raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća mišljenja:
- Pri puta se događa da se u isto vrijeme donosi Prijedlog rebalansa državnog proračuna za tekuću godinu i Prijedlog državnog proračuna za 2014.g. s projekcijama za 2015. i 2016. godinu, što će stvoriti određene tehničke poteškoće. Primjerice u Prijedlogu državnog proračuna za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu iznijeti su podaci za proračun iz 2013. godine koji ne odgovaraju iznosima koji će se utvrditi rebalansom državnog proračuna za 2013. godinu. Naime, svi indeksi koji su navedeni u tabeli nisu točni jer je predviđeno da su prihodi poslovanja113 milijardi, rashodi 121 milijardu a deficit 10 milijardi, a rebalansom državnog proračuna se predlaže da će prihodi biti 110 milijardi kuna, rashodi 125 milijardi kuna, a deficit 16 milijardi kuna, tako da sve usporedbe i projekcije ne odgovaraju indeksima za 2013. godinu.
- Činjenica je da predloženi državni proračun za iduću godinu sa projekcijama za 2015. i 2016.godinu nije proračun koji će pratiti fiskalnu politiku tijekom iduće godine. Odnosno razvidno je u ovom trenutku da će se on morati mijenjati u narednoj godini, a to i sam predlagatelj navodi u obrazloženju državnog proračuna. Stoga o ovom dokumentu i ne treba previše raspravljati i bavit se određenim detaljima jer će po svemu sudeći u 2014. godini biti predložen rebalans koji će sadržavati sasvim druge podatke, koji će možda jasnije pokazivati što i kako i na koji način će ekonomska politika stvoriti uvjete da se gospodarsko i fiskalno stanje pokrene tj. da se zaokrenu sadašnji trendovi.
- Predloženi državni proračun vjerojatno će u prvom polugodištu 2014. godine biti revidiran. Naime, iskazivanjem ovako visokog deficita i visokog javnog duga Republika Hrvatska ulazi u sustav prekomjernog deficita i morati će u dogovoru sa Europskom komisijom započeti ono što je potrebno kada jedna država članica EU uđe u proceduru prekomjernog deficita. Što možemo učiniti u ovakvoj situaciji kada je deficit veći od 16 milijardi kuna, a u državnom proračunu za 2014. godinu imamo obvezu isplatiti 11,6 milijardi kuna za kamate. Moramo početi smanjivati glavnicu javnog duga i to u situaciji kada nemamo dovoljan rast BDP-a. To se može jedino prodajom državne imovine, da se smanji glavnica javnog duga a time i kamate na javni dug koje se plaćaju iz državnog proračuna, a time će se ujedno smanjiti i deficit državnog proračuna. Ovaj prijedlog državnog proračuna je u stvari polazna osnova na kojoj će se morati poduzimati mjere koje su potrebne da se smanjuje deficit odnosno javni dug, kako bi se što prije izašlo iz procedure prekomjernog deficita.
- Vezano za mjere prekomjernog deficita istaknuto je da je očito da je Republika Hrvatska u ovoj transformaciji ulaska u EU, prilagođavanje novim metodama izračuna deficita i javnog duga, stvoreni su preduvjeti za stvaranje točne slike o stvarnom stanju u kojem se nalazimo. U ovom  trenutku nužne su kratkoročne mjere koje se poduzimaju vezano za privatizaciju Croatia osiguranja, Hrvatske poštanske banke, kao i monetizacija Hrvatskih autocesta, jer će se tim mjerama osigurati daljnji razvoj navedenih gospodarskih subjekata bez trošenja proračunskog novca.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 8  glasova ZA i 3 glasa PROTIV ) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2015. I 2016. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu.
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.