Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 89. sjednici održanoj 17. veljače 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. veljače 2015. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da se ovim zakonskim prijedlogom uvode novi instituti kao što su izdavanje obvezujućih mišljenja, mogućnost sklapanja porezne nagodbe i upravnog ugovora. Također se propisuje obveza podnošenja statističkih izvješća Poreznoj upravi za potrebe utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje, mogućnost i dužnost ispravka porezne prijave, osobna dostava elektroničkim putem, a sve s ciljem efikasnijeg i ekonomičnijeg vođenja poreznog postupka, poticanja poreznih obveznika na dobrovoljno ispunjenje poreznih obveza kroz stimulativne mjere čime bi se smanjili rizici i poreznog tijela i poreznog obveznika obzirom na duljinu trajanja postupaka i možebitne porezne naplate koja u trenutku izvršenja bitno narušava likvidnost poreznog obveznika. Uvode se promjene u postupovnim odredbama kojima će se omogućiti efikasniji i ekonomičniji rad poreznog tijela kao i lakša naplata poreznih dugovanja i stvaranja uvjeta za naplatu budućih poreznih davanja.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Predložene izmjene i dopune Općeg poreznog zakona uvode niz dobrih novina i rješenja koja će biti od koristi kako Poreznoj upravi a time i državi tako i gospodarstvu odnosno poduzetnicima. Porezna nagodba uvedena je u ovaj Prijedlog zakona kao jedan novi instrument za efikasniju naplatu poreznog duga, sa namjerom da se izbjegne dugotrajni postupak pregleda odnosno provjere poslovanja poreznog dužnika, s tim da ne bi smjelo biti slučajeva kaznenih djela u tom poslovanju. Međutim, postavljeno je pitanje kako će se utvrditi da nema kaznenih djela u poslovanju poreznog dužnika ako se provjera neće provoditi, ili će se ipak nekakav oblik provjere provesti?
- Pohvaljeni su napori Porezne uprave u vezi predloženih izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona koje su iznimno dobre i bitne. Naime, u 2013. godini ukinut je institut odgode plaćanja na 36 rata (članak 118. OPZ-a), također je ukinuta i odredba kojom se odgađa ovrha na šest mjeseci uz propisane instrumente osiguranja što znači da sada u Poreznoj upravi zadnjih godinu i pol dana nema niti jedenog instrumenta temeljem kojega se može poreznom obvezniku omogućiti eventualna odgoda plaćanja poreznog duga. Iz navedenog proizlazi da je dobro da se ovim Zakonom omogućuje odgoda plaćanja poreznog duga poreznim obveznicima kad za to postoje propisani uvjeti, jer takva praksa se provodi u svim članicama EU. Pohvaljeno je također uvođenje instituta ovrha male vrijednosti kojim se propisuje da će se u tražbinama iz poreznih rješenja čiji iznos na prelazi svotu od 5.000,00 kuna, a to su u pravilu lokalni porezi, rješenja o razrezu koje je doneseno u ispostavi Porezne uprave imati snagu ovršne isprave i protekom roka za žalbu, ne mora se donositi posebno rješenje o ovrsi.
- U vezi uvođenja obvezujućeg mišljenja (članak 9a. Konačnog prijedloga zakona) postavljeno je pitanje da li je to obvezujuće mišljenje koje daje porezno tijelo obvezujuće za sve koji sudjeluju u postupku razreza poreza? Naime, u ovom Zakonu regulirano je da se radi o načelu postupanja u dobroj vjeri i obostranom povjerenju između poreznih vlasti i poreznih obveznika, ali je isto tako Općim poreznim zakonom i Zakonom o upravnom postupku na prvom mjestu istaknuto načelo zakonitosti po kojem upravni službenici moraju u upravnim postupcima postupati u skladu sa zakonom. Da li to znači da će se postupati u skladu s obvezujućim mišljenjem, a ne po Zakonu? Iznijeto je mišljenje da ukoliko se takva praksa prihvati i u drugim upravnim ovlastima, da će s vremenom doći do degradiranja načela zakonitosti.
- Iznijeto je mišljenje da je prijedlog za sklapanje upravnog ugovora, kojim uvodimo institut ugovornog prava, možda trebalo drugačije nazvati npr. ugovor o namirenju dospjelog poreznog duga. Porezno pravni odnos i porezno dužnički odnos su javno pravni odnos, na jednoj strani nalazi se država (porezna vlast) a na drugoj porezni obveznik. Važećim poreznim zakonom to je jako dobro regulirano jer je detaljno navedeno koja su prava i obveze i poreznog obveznika i porezne vlasti, kao i poreznog dužnika i porezne vlasti.
- Iznijeta je primjedba u vezi uvođenja novog instituta porezne nagodbe, jer se ugovor sklapa sa poreznim obveznikom koji nije platio porez, a nagodba će se zaključiti za novo utvrđene obveze u postupku poreznog nadzora. Naime, institut upravnog ugovora i porezne nagodbe nije usklađen s odredbama članaka 113. i 118. Općeg poreznog zakona.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske odgovorila je na pitanje u vezi donošenja obvezujućeg mišljenja od ovlaštenog poreznog tijela, na temelju pisanog zahtjeva poreznog obveznika. Naime, porezni obveznik koji ulazi u neki veliki projekt ne želi se dovesti u neizvjesnost u vezi utvrđivanja njegove porezne obveze, stoga se za konkretnu poslovnu transakciju zahtjevom obraća Poreznoj upravi koja će se izjasniti da li je predloženi način poreznog terećenja konkretnog projekta prihvatljiv, te će se izjasniti da li je suglasna ili nije suglasna sa takvim mišljenjem poreznog obveznika. Mišljenje Porezne uprave dobiva svoj broj i porezni obveznik je tada, ukoliko je Porezna uprava suglasna, siguran da je ispravno tretirao takav poslovni događaj ili transakciju. Pravilnikom će se propisati na kojim područjima će se davati obvezujuća mišljenja (područja poslovanja na međunarodnom tržištu, statusne promjene i veliki projekti koji iziskuju određenu sigurnost i garanciju da neće doći do nekih nenadanih poreznih promjena).
U vezi pitanja postavljenih glede upravnog ugovora i porezne nagodbe, predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da je Zakon o općem upravnom postupku koji se primjenjuje supsidijarno u odnosu na Opći porezni zakon, već uveo institut upravnog ugovora, što znači da Porezna uprava ni na koji način ne može taj odnos nazvati drugačije nago upravo kako ga propisuje Zakon o općem upravnom postupku. U vezi porezne nagodbe istaknula je da porezno tijelo i porezni obveznik mogu za novo utvrđene obveze u postupku poreznog nadzora, do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru, sklopiti poreznu nagodbu ukoliko za to postoji obostrani interes. Naime, uvjet za sklapanje porezne nagodbe je prihvaćanje novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora od strane poreznog obveznika i njegovo odricanje od prava na korištenje pravnih lijekova. Porezna uprava se odriče zatezne kamate te poreznom obvezniku na taj način olakšava to plaćanje i ne pokreće daljnje prekršajne postupke prema njemu.
U vezi nemogućnosti sklapanja porezne nagodbe kada je u postupku poreznog nadzora utvrđeno postojanje osnovane sumnje o počinjenju kaznenog dijela, predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da je Porezna uprava na osnovu odredbi promijenjenog Zakona o poreznoj upravi uvela tzv. kolegijalna tijela, tako da svaki nadzor koji provodi pojedinac koji mora sastaviti informaciju (zapisnik) o izvršenom nadzoru, razmatra se na višoj razini kolegijalnog tijela koje donosi meritornu konačnu odluku o tome da li postoji osnovna sumnja o počinjenju kaznenog dijela. Na taj način izbjegava se mogućnost subjektivne individualne procjene o opravdanosti osnovane sumnje o počinjenu kaznenog dijela.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.