Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 23. sjednici održanoj 15. studenog 2012. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, s Konačni prijedlog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. studenoga 2012. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o, predmetnom Zakonu, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da potreba izmjena i dopuna Stečajnog zakona proizlazi iz nužnosti usklađenja s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi ali i redefiniranja i uklanjanja pravnih instituta koji usporavaju stečajni postupak, te uvođenja novih rješenja koji će osigurati uvjete za ostvarenje učinkovitosti stečajnog postupka, uz očuvanje pravne sigurnosti i vladavine prava.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Iznijeto je mišljenje da je trebalo jasnije definirati odredbe članka 3. Konačnog prijedloga zakona stavka (4) i stavka (13). Naime, stavkom (4) regulirano je da je dužnik nelikvidan ako više od 60 dana kasni u ispunjenju jedne ili više novčanih obveza, dok je u stavku (13) navedeno da ako je trgovačko društvo nelikvidno, osobe koje su ovlaštene voditi poslove društva moraju bez odgode, a najkasnije šezdeset jedan dan od dana nastanka nelikvidnosti predložiti otvaranje stečajnog postupka.
- U vezi članka 13. Konačnog prijedloga zakona iznijeto je mišljenje da ne bi trebalo podržati odredbu, kojom se dopunjuje stavak 2. članka 39., a kojom se regulira da će se smatrati da je vjerovnik učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine ako njezino postojanje temelji na ovršnoj ispravi, ili nepravomoćnoj sudskoj ili upravnoj odluci, jer bi pravomoćna presuda mogla poništiti vjerodostojnost nepravomoćne sudske ili upravne odluke. Naime, ne bi trebalo zakonom utvrditi mogućnost da vjerovnik temeljem nepravomoćne sudske ili upravne odluke utvrđuje vjerojatnost postojanja svoje tražbine. U praksi do sada sudac je imao mogućnost procijeniti opravdanost vjerodostojnosti tražbine, a predložena zakonska formulacija u budućnosti mu to onemogućava ukoliko vjerovnik posjeduje nepravomoćnu sudsku ili upravnu odluku, bez obzira jeli ona opravdana. Na predloženi način se prejudicira postojanje tražbine od strane vjerovnika, a dužnik ni na koji način ne može utjecati na eventualno neopravdano pokretanje stečaja, koje bi se tek pravomoćnom presudom i potvrdile. Sva šteta nastala pokretanjem stečajnog postupka prema gore navedenim nepravomoćnim odlukama imati će za posljedicu moguće nenadoknadive štete zbog gašenja gospodarske djelatnosti i radnih mjesta.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora
odlučio je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oecc., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oecc.