Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 3. sjednici održanoj 15.veljače 2012. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9.veljače 2012. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama važećeg Zakona želi potaknuti investicijski ciklus koji će stvoriti uvjete za gospodarski rast, a time i veće zapošljavanje. Predlaže se da se osnovica poreza na dobit može smanjiti isključivo kada se ostvarena dobit poreznog razdoblja koristi za povećanje temeljnog kapitala sukladno posebnim propisima odnosno Zakonu o trgovačkim društvima. Ovaj Zakon se usklađuje sa aktima Europske unije odnosno odredbama Direktive Vijeća 90/435/EEZ, 2003/123/EZ i 2006/98/EZ o zajedničkom sustavu oporezivanja matičnih društava i povezanih društava u različitim državama članicama. Predlaže se oporezivanje dividendi i udjela u dobiti koje se isplaćuju inozemnim pravnim osobama primjenom stope od 12%. Međutim, zbog primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i navedenih Direktiva Vijeća, porez po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti u nekim slučajevima će se plaćati prema nižim stopama ili će određeni primatelji biti oslobođeni od plaćanja poreza po odbitku pri isplati dividenda i udjela u dobiti. Predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona usklađuju se pojedine odredbe s izmjenama u Zakona o porezu na dodanu vrijednost, u Zakona o porezu na dohodak ali i s izmjenama koje su nastale u Smjernicama OECD-a kada se određuju metode sukladno kojim se utvrđuju cijene i drugi poslovni odnosi između povezanih osoba.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
- U članku 1. Konačnog prijedloga zakona točka 6. trebalo bi precizirati da se porezna osnovica smanjuje za iznos ostvarene dobiti kojom se povećava temeljni kapital društva.
- U novom stavku 5. istoga članka regulirano je da porezni obveznik dostavlja dokaz Poreznoj upravi da je izvršio povećanje temeljnog kapitala. Umjesto riječi “izvršio”trebalo bi napisati da je predao dokaz Trgovačkom sudu prijedlog, odnosno Zahtjev za povećanje temeljnog kapitala. Naime, porezni obveznik nema mogućnost utjecati na ekspeditivnost trgovačkog suda te ne ovisi o poreznom obvezniku kada će i u kojem roku Trgovački sud riješiti prijedlog za dokapitalizaciju. Nadalje, kod svakog povećanja temeljnog kapitala trgovačkog društva-poduzeća, stvaraju se dodatni troškovi za pravnu osobu ( angažiranje revizora, odvjetnika itd) te u svrhu izbjegavanja dodatnih troškova trebalo bi pojednostavit takvu dokapitalizaciju na način da kao vjerodostojna dokumentacija, samo u tu svrhu, bude dovoljna bilanca, račun dobiti i gubitka te porezna prijava.
- U novom stavku (6) istoga članka Na kraju teksta treba precizirati što se smatra pod pojmom: “ s ciljem izbjegavanja plaćanja poreza”. Naime, tvrtke se osnivaju s ciljem stvaranja profita. Ako se vlasnici, dioničari odluče za dokapitalizaciju unosom ostvarene dobiti u temeljni kapital onda bi to i radili s ciljem da izbjegnu platiti porez na dobit. Zato bi u Zakonu trebalo jasno definirati, zbog možebitnih zloupotreba, kada i u kakvim situacijama bi se to smatralo utajom poreza. Odnosno, ako bi nadležna Porezna uprava to smatrala izbjegavanjem plaćanja poreza, a ostvarena dobit je unesena u temeljni kapital, onda bi trebalo pravnoj osobi omogućiti i smanjenje temeljnog kapitala za taj iznos, koji je oporezovat, a istovremeno omogućiti i isplatu oporezovane dividende , udjela u dobiti.
- U članku 9. stavku (39Konačnog prijedloga zakona kojim se regulira da se ovaj Zakon primjenjuje pri isplati dividendi i udjela u dobiti, koji se isplaćuju od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, osim u slučaju isplate dividendi i udjela koji su ostvareni do 31. prosinca 2000. godine bez obzira kada se isplaćuju. Naime, ako se zadržana dobit iz proteklih godina namjerava oporezovati pri isplati, onda bi trebalo omogućiti pravnim osobama da temeljem odluke Skupštine i takvu zadržanu dobit mogu unijeti u temeljni kapital društva te da im se za taj iznos smanji osnovica poreza na dobit te da to smanjenje mogu iskoristiti ili u tekućem poreznom razdoblju ili u nekom od idućih, zbog toga što je ta zadržana dobit već prije oporezovana i bilo bi nekorektno na ovakav način kazniti one koji su bili odgovorni i koji su dobit reinvestirali, zadržavali je u firmi i vršili ulaganja te na taj način otvarali radna mjesta i stvarali novu dodanu vrjednost, radi se o dobiti koja je ostvarena od 1.01.2005. godine nadalje.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je, većinom glasova ( 8 glasova ZA glasova i 3 glasa PROTIV), predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. Srđan Gjurković, dipl.oec.