Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 34. sjednici održanoj 9. travnja 2013. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. ožujka 2013. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske ministar financija Slavko Linić istaknuo, osim ostalog, da je jedan od ključnih razloga predložene izmjene i dopune državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika korekcija projiciranog rasta bruto domaćeg proizvoda s 1,8% na 0,7% u 2013. godini. Glavne odrednice smanjenja rasta realnog BDP-a jesu: smanjenje obujma investicija javnog sektora; usporavanje ekonomske aktivnosti u EU, a posebice među našim trgovinskim partnerima; intenziviranje negativnih kretanja u nacionalnom gospodarstvu od trenutka izrade prijašnjih službenih projekcija. U navedenim okolnostima Republika Hrvatska nastavlja s fiskalnom konsolidacijom, rasterećenjem realnog sektora, poboljšanjem poslovne klime te jačanjem razvoja prvenstveno kroz efikasno korištenje fondova Europske unije. Novim planom proračuna za 2013. godinu projicirani prihodi smanjeni su za 1,5 milijardi kuna što je rezultat korekcije projiciranog rasta BDP-a s 1,8% na 0,7% u 2013. Povećanje prihoda bilježe: dobit HNB-a u iznosu od 380 milijuna kuna, dobit INA-e u iznosu od 250 milijuna kuna, prihodi od prodaje dionica HANDA-e u JANAF-u po osnovi usklađenja zaliha naftnih derivata u iznosu od 627 milijuna kuna.
Predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu prema novom planu, ukupni prihodi iznose 113,4 milijarde kuna, što predstavlja smanjenje od 253,9 milijuna kuna u odnosu na prvotni plan. Pritom prihodi poslovanja iznose 113,1 milijardu kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 289,8 milijuna kuna. Predloženi ukupni rashodi smanjuju se za 874 milijuna kuna odnosno sa 124, 5 milijardi kuna na 123,6 milijardi kuna. Proračunski korisnici kod kojih je planirano smanjenje rashoda su: Ministarstvo gospodarstva (-270 milijuna kuna); Ministarstvo obrane (-153 milijuna kuna); Ministarstvo poljoprivrede (-130 milijuna kuna; Ministarstvo zdravlja (-120 milijuna kuna); Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (-107 milijuna kuna); Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (-104 milijuna kuna); Ministarstvo poduzetništva i obrta (-35 milijuna kuna). Planirano povećanje rashoda odnosi se na: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (40 milijuna kuna); Vladu Republike Hrvatske (5,2 milijuna kuna) dok su Ministarstvo rada i mirovinskog sustava te Ministarstvo financija izvršili preraspodjele ne mijenjajući svoje limite. Rashodi poslovanja smanjuju se za 1,2 milijarde kuna i iznose 121,5 milijardi kuna. Najznačajnija smanjenja odnose se na ostale rashode (891,8 milijuna kuna), pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države (183,9 milijuna kuna) i subvencije (124,9 milijuna kuna). Rashodi za nabavu nefinancijske imovine povećavaju se za 299,9 milijuna kuna. Slijedom ukupnih prihoda u iznosu od 113,4 milijarde kuna te ukupnih rashoda u iznosu od 123,6 milijardi kuna, planira se smanjenje ukupnog manjka državnog proračuna s 10,9 na 10,2 milijarde kuna odnosno na razinu od 3% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda za 2013. godinu. Izmjenama i dopunama državnog proračun za 2013. godinu naglašena je fiskalna konsolidacija. Hrvatske vode i Hrvatske ceste smanjit će svoje investicijske aktivnosti, a sukladno tome i manjak za 1,1 milijardu kuna, stoga će sveukupni manjak izvanproračunskih korisnika iznositi 1,3 milijarde kuna ili 0,4% BDP-a. Novim planom za 2013. godinu ukupni manjak proračuna konsolidirane opće države projiciran je na razini od 3,4% bruto domaćeg proizvoda što je 0,5 postotnih bodova manje u odnosu na prvotni plan. Pritom manjak državnog proračuna iznosi 3% BDP-a, a izvanproračunskih korisnika 0,4% BDP-a. U isto vrijeme jedinice lokalne države imat će uravnotežen proračun.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Vlade Republike Hrvatske u raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća stajališta:
U značajnom dijelu računa financiranja naznačena su događanja vezana za zaduživanje i otplatu kredita. Postavljeno je pitanje kada se može očekivati informacija o Otplatnom planu kojim bi se trebala naznačiti dinamika otplate duga, kao i planiranje zaduživanja za duže vremensko razdoblje. Naime, često smo ograničeni na razdoblje od dvije tri godine a znamo da otplate odnosno obveze po državnim obveznicama idu do 2023. godine. Što se tiče kreditnih obveza iznijeto je mišljenje da nema cjelovite informacije o njima pa bi bilo dobro da se daju na uvid takve informacije. Također je postavljeno i pitanje da li će se ove godine provesti privatizacija Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja. Zatraženo je također i objašnjenje s kog osnova rastu prihodi po posebnim propisima u iznosu od 500 milijuna kuna, te hoće li se u 2013. godini donijeti Strategija upravljanja javnim dugom u kojoj bi se precizirali planovi zaduživanja države za naredno desetogodišnje razdoblje ili barem kraće vremensko razdoblje za tri godine. Strategija bi trebala sadržavati i utvrditi sve podatke o otplatama i dinamici otplata javnog duga.
Ministar financija odgovorio je na postavljena pitanja istaknuvši, osim ostalog, da račun financiranja daje uvid što se dešava sa ovogodišnjim deficitom i što će se učiniti sa otplatama duga. Isto tako Zakonom o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. g. definira se pravo Vladi RH koliko se može zadužiti i koliko se ne može zadužiti, prema tome u tom dijelu iz ta dva akta možemo dobiti tražene podatke. Inače naši dugovi se kreću od 176 do 180 milijardi kuna javnog duga koji se mora na neki način servisirati i koji nas značajno iz proračuna u proračun opterećuje. Naime, mi i dalje stvaramo deficite koji povećavaju javni dug, također restrukturiranje željeznice, brodogradnje (ove godine 5 milijardi kuna) je opet povećanje javnog duga. Sve dubioze koje smo zatekli, za razliku od prošlih Vlada, mi rješavamo i odgovorno se ponašamo prema trgovačkim društvima i podmirujemo svoje obveze ali zato raste javni dug, a to je proizvod onoga što se zove neodgovorna politika u zadnjih 20 godina. Prema našim procjenama vrlo brzo ćemo se približiti udjelu javnog duga od 60% BDP-a što nas stavlja u probleme jer nas investitori više ne promatraju kao državu u kojoj se isplati investirati.
U vezi politike Strategije upravljanja javnim dugom, ministar financija je istaknuo da se za sada ne priprema navedena Strategija iz razloga što je kockanje na tržištima vrlo rizično i u ovom trenutku prije ulaska u Europsku uniju ne trebamo razmišljati o mogućnostima što činiti sa našim dugovima, to će se ostaviti vjerojatno za zadnju godinu našega mandata.
U vezi pitanja o rastu prihoda po posebnim propisima u iznosu od 500 milijuna kuna, ministar financija je odgovorio da se tu radi o prihodima od dobiti od INA-e i prihodima od dobiti Hrvatske narodne banke. Posebno je istaknuo da je odlučeno da se dio dobiti od INA-e povuče iz razloga što je naša kompletna dobit iz 2011. godine ostavljena INA-i za ulaganja u nove investicije, a INA ta sredstva nije uložila u novi investicijski ciklus. Stoga je ocjenjeno da bi bilo apsurdno da se u ovoj godini opet ostavlja kompletna dobit jer nema naznaka da INA želi ulagati u nove bušotine, kao ni u rafinerije u Sisku i Rijeci, zato se sugeriralo povlačenje 50% ostvarene dobiti.
U vezi prihoda od privatizacije Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja, ministar financija je istaknuo da se ulazi u završnu fazu privatizacije i očekuje se da će do kraja ovoga mjeseca ili početkom svibnja ove godine biti objavljen natječaj za prikupljanje ponuda i vjeruje da će navedena privatizacija biti uspješno ostvarena.
U raspravi je iznijeto mišljenje da je godinama najveći problem državnog proračuna bio način financiranja deficita državnog proračuna. Naime, niz godina dio zastupnika upozoravao je u saboru na problem strukture BDP-a posebno u vremenu kada su se ostvarivale visoke stope rasta BDP-a. Visoke stope rasta BDP-a bile su posljedica visoke osobne i državne potrošnje. Međutim, kada se deficit državnog proračuna temeljio na uzimanju kredita za državnu potrošnju, a ne za državne investicije koje će u kraćem ili dužem roku polučiti određene financijske rezultate, nastaju problemi u kojima se i danas nalazimo. Mjere koje se sada kroz proračunsku politiku provode u 2012. i 2013. godini kasne bar tri ili četiri godine. Naime, početkom krize krajem 2008. i početkom 2009. godine već za proračun 2009. godine upozoravano je upravo na navedene probleme da visoko zaduženje države nije problem ako se ono temelji na investicijama, ali problem nastaje ako ta sredstva odlaze u potrošnju. U sadašnjoj situaciji u kojoj se nalazimo deficit državnog proračuna se ne može na drugi način pokriti osim novim zaduženjem ili kroz privatizacijske prihode odnosno prodajom određene državne imovine. Nalazimo se u situaciji da daljnje zaduživanje države postaje problem i morat ćemo se više orijentirati na bolje upravljanje državnom imovinom. Upravo se radi Strategija upravljanja državnom imovinom u kojoj je, prema iznijetom mišljenju, jako dobro definirano stanje, a ujedno su date i određene smjernice kako treba dalje upravljati državnom imovinom.
Upozoreno je na činjenicu da je u nedostatku državnih investicija zakazao privatni sektor koji se teško odlučuje na pokretanje novih investicija. Međutim, očekuje se u narednom periodu da će se povećati interes za nova ulaganja privatnih poduzetnika. Naime,donijete mjere predstečajne nagodbe, uređenje platnog prometa, smanjenje nelikvidnosti, davanje poticaja poduzetnicima, jačanjem HBOR-a koji će uz povoljne kamate kreditirati privatne poduzetnike, stvorit će se pretpostavke za povećanje investicija privatnog sektora.
Predloženi rebalans državnog proračuna pokazuje da ova Vlada vodi jednu realnu i proaktivnu politiku. Realna je iz činjenice da prati na dnevnoj razini događanja na svim tržištima, u gospodarstvu, realnom sektoru, javnom sektoru i ono što je ključno da čvrsto stoji na odrednici da se deficit državnog proračuna kontrolira, da se provodi fiskalna konsolidacija i da pravna država u pravom smislu riječi funkcionira. Od javnog sektora odnosno državnih tvrtki očekuje se daljnje restrukturiranje, provođenje racionalizacije i povećanje efikasnosti. Državne tvrtke imaju snage i potencijala da pokrenu novi investicijski ciklus, te da se pripreme da ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju povuku sredstva iz EU fondova za već pripremljene projekte. Provođenje navedenog je jedan od elemenata za ostvarenje planiranog rasta BDP-a od 0,7%.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno Hrvatskom saboru predložiti donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU
te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2013. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2013. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Agencije za upravljanje državnom imovinom za 2013. godinu,
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.