Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 13. sjednici održanoj 26. lipnja 2012. godine, Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2011. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dostavila Hrvatska narodna banka aktom od 17. svibnja 2012. godine.
Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 450-02/12-02/08, Urbroj: 5030116-12-2 od 20.lipnja 2012. godine) u kojem ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2012. godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je, osim ostalog, da je u 2011. godini BDP u Republici Hrvatskoj realno stagnirao, nakon što je u 2010. godini njegov pad iznosio 1,2%. Podaci o realnoj bruto dodanoj vrijednosti (BDV) u 2011. godini također pokazuju da je aktivnost ukupnog gospodarstva stagnirala. Aktivnost se intenzivirala u većini uslužnih djelatnosti, dok se u industriji i građevinarstvu nastavilo njezino smanjivanje. Investicijske aktivnosti smanjene su za 7,2% (nakon pada od 11,3% u 2010. i 11,8% u 2009.) ponajprije zbog smanjenja investicijske aktivnosti privatnog sektora. Tržište rada obilježilo je nastavak nepovoljnih kretanja. Prosječna stopa nezaposlenosti na razini cijele 2011. godine iznosila je 17,8% (17,4% u 2010.), a na samom kraju godine 18,6%. Nominalno bruto i neto plaće ( isključi li se učinak ukidanja posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke) u 2011. su porasle, dok su realne plaće blago smanjene. Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u Hrvatskoj porasla je u 2011. zbog poskupljenja sirovina na svjetskom tržištu za 2,3% ( u 2010. bilo je zabilježeno 1,1%). Temeljna se inflacija također ubrzala, osobito nakon poskupljenja prehrambenih proizvoda. Tako se prosječna godišnja stopa temeljne inflacije s -0,8%, koliko je iznosila u 2010., povećala na 1,8% u 2011. godini. Hrvatska narodna banka je i u 2011. godini nastavila provoditi politiku stabilnog nominalnog tečaja kune prema euru, što je glavni preduvjet za ostvarivanje niske inflacije u Hrvatskoj, ali i očuvanje ukupne financijske stabilnosti. Na kraju godine tečaj je iznosio 7,53 EUR/HRK, što je deprecijacija od 2,0% u odnosu na tečaj ostvaren krajem 2010. godine. Ukupnim deviznim transakcijama u 2011. godini Hrvatska narodna banka je neto otkupila 549 mil. EUR i tako kreirala oko 4,0 mlrd. kuna, što potvrđuje nastavak politike podržavanja visoke likvidnosti domaćeg bankovnog sustava. Manjak na tekućem računu platne bilance blago se smanjio, najviše zbog rasta neto prihoda od usluga (dobri rezultati u turizmu), dok se saldo robne razmjene pogoršao. Tako je na godišnjoj razini ostvaren negativan saldo u iznosu od 0,4 mlrd. EUR (-1% BDP-a). Bruto inozemni dug RH smanjen je za 0,7 mlrd. EUR, pa je na kraju 2011. iznosio 45,7 mlrd. EUR, odnosno 99,6% BDP-a. Njegov pad je u najvećoj mjeri posljedica pretvaranja dijela duga nekoliko domaćih privatnih poduzeća prema inozemnim vlasnicima u iznosu od 1,5 mlrd. EUR, u vlasnički udio. Isključe li se te transakcije, kao i utjecaj međuvalutarnih promjena, bruto inozemni dug porastao je tijekom 2011. za 0,7 mlrd. EUR. Ukupne međunarodne pričuve Republike Hrvatske u 2011. porasle su za 5,0% na godišnjoj razini te su na kraju godine iznosile 11,2 mlrd. EUR, što je bilo dostatno za pokriće 8,9 mjeseci uvoza robe i usluga u 2011.
Neto dobit Hrvatske narodne banke u 2011. godini ostvarena je u iznosu od 2.613.866.000,00 kuna, od toga je u opće pričuve HNB-a raspoređeno 2.133.789.000,00 kuna dok je u državni proračun raspoređeno 480.077.000,00 kuna. Višak prihoda nad rashodima raspoređuje se u skladu s člankom 57. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Iznijeto je mišljenje da je realna dobit HNB-a koja je slijedom članka 57. Zakona o HNB-u uplaćena u državni proračun ostvarena nizom jednokratnih mjera koje u proteklim godinama nisu korištene. Jednokratnim mjerama ukidanja remuneracije tj. kamatne stope koju HNB plaća na pričuvu, radi se o jednokratnoj mjeri reklasifikacije imovine, jednokratnoj mjeri promjene metoda procjene trajanja novčanica te jednokratnoj mjeri promjene stopa amortizacije s kojeg je osnova ostvaren neto rezultat više od 320 milijuna kuna čiste dobiti. Zatim je radikalno smanjeno, a u ožujku 2011. godine ukinuto plaćanje kamate na kunsku obveznu pričuvu što je rezultiralo snižavanjem kamatnih rashoda za 150 milijuna kuna čime se u istom iznosu pridonijelo povećanju neto kamatnog prihoda i dobiti banke. Hrvatska narodna banka je poduzela navedene mjere, te uz malu pomoć povećanja kamatnih stopa osigurala dobit banke od 2,6 mlrd. kuna kao i 480 milijuna kuna prihoda državnom proračunu. Međutim, Hrvatska narodna banka bi uvijek morala činiti sve što je u njezinoj moći da kontinuirano povećava kvalitetu upravljanja pričuvama i snižava troškove svog poslovanja.
- Izostanak veće investicijske aktivnosti, posebno u gospodarstvu, posljedica je još uvijek nepovoljnih bankarskih kredita koji imaju znatno višu kamatnu stopu od banaka u zemljama EU. Ukoliko se što prije ne stvore uvjeti za snižavanje kamatnih stopa poslovnih banaka, prije svega za kredite namijenjene poticanju bržeg razvoja gospodarstva, do gospodarskog oporavka neće doći jer se gospodarstvo ne može pokrenuti uz ovako visoku cijenu kapitala. Dok je hrvatskom gospodarstvu i građanima sve teže bankama u Hrvatskoj dobit i dalje raste, takav trend treba što prije promijeniti i omogućiti brži rast gospodarstva u cjelini.
- Iznijeto je mišljenje da Hrvatska narodna banka nije na vrijeme reagirala kod likvidacije Credo banke. Međutim, unatoč likvidaciji Credo banke i atmosfere koja je stvorena nakon likvidacije pokazalo se da je poslovanje malih banaka u 2011. godini bilo stabilno.
- Posebno je naglašeno da predmetno Izvješće treba sagledati kroz mandat od šest godina u kojem je Hrvatska narodna banka, svojom konzervativnom politikom, osigurala da je naš financijski sustav bio i danas je među najstabilnijim u EU. U narednom periodu treba osigurati suradnju između fiskalne i monetarne politike. Nove mjere kreditiranja preko HBOR-a, kojima se osigurava povoljnije kreditiranje gospodarstva, jedan je od primjera dobre suradnje fiskalne i monetarne politike. Treba razmotriti i mogućnost uključivanja investicijskih fondova u kreditiranje gospodarstva, kako bi se stvorila konkurencija na tržištu kapitala a time i pretpostavke za snižavanje kamatnih stopa za kredite namijenjene gospodarstvu.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
Z A K LJ U Č A K
1. Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2011. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je mr.Srđan Gjurković,dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.