Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 73. sjednici održanoj 4. srpnja 2014., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o strukturnim mjerama kojima se poboljšava otpornost kreditnih institucija EU-a COM (2014) 43.– D.E.U.br. 14/034, koje je predsjedniku Odbora za financije i državni proračun u skladu s člankom 154. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 18. lipnja 2014.godine.
Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je predmetno stajalište Republike Hrvatske Zaključkom: Klasa: 022-03/14-07/217, Urbroj: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 27. svibnja 2014. godine.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je dr.sc.Maroje Lang, pomoćnik ministra financija.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja:
- Hrvatska udruga banaka dostavila je primjedbe iznijete u šest točaka i to:
1. Potrebno je bolje razumjeti kumulativni utjecaj nedavnih opsežnih reformi
financijskih usluga i bankovnog sektora (Bankovna unija) prije nego se donose novi propisi.
2. Prijedlog je u suprotnosti s ciljem Europa 2020 agende rasta i Priopćenjem o
dugoročnom financiranju europskog gospodarstva. Naime Prijedlog ne bi poboljšao financijsku stabilnost, a uvodi značajnu neizvjesnost. Vjerojatni su štetni učinci na financiranje europskog gospodarstva i bankovnog sektora EU.
3. Prijedlog odvajanja stvara nesigurnost i otežava pružanje važnih usluga. Aktivnosti
za klijenta ( od kojih bi neke bile izdvojene/ zabranjene) su korisne za realno gospodarstvo, one osiguravaju likvidnost financijskim instrumentima na sekundarnom tržištu, a omogućuju razvoj alata za upravljanje rizicima. Kontradiktorno je zalagati se za razvoj tržišta kapitala
( alternativni izvori financiranja), a u isto vrijeme otežavati tržišne aktivnosti potrebne za taj razvoj. Prijedlog smanjuje kapacitet klijenata banaka za upravljanje rizicima („hedging“).
4. Struktura banaka nije bila glavni pokretač u financijskoj krizi, prema izvješću
Liikanen-a jer su se problemi pojavili u svim vrstama i veličini banaka. Većina problema se odnosila na davanje kredita, posebice u području kreditiranja stambenih i komercijalnih nekretnina – a ne na aktivnosti trgovanja na financijskim tržištima. Univerzalne banke ( koje su tipične za Europu) nude veću financijsku stabilnost zbog diverzifikacije rizika- ta diverzifikacija će biti izgubljena ako se aktivnosti odvoje.
5. Već su uvedene mjere za „Too-Big-to-Fail“ (TBTF) banke i to treba uzeti u obzir.
Prijedlog se nepotrebno preklapa s BRRD. Regulatorne reforme koje su već učinjene znače da su banke znatno sigurnije nego prije krize – daleko manje je vjerojatno da će porezni obveznici morati podržati sektor u budućnosti, a i moguća izloženost je višekratno manja nego sredstva koja su bila uložena tijekom krize. Vlastite procjene učinka Komisije“ ne nalaze izravan blagotvoran učinak strukturnog odvajanja na gubitke javnih financija.“
6. Procjena utjecaja Komisije ne analizira sveobuhvatne posljedice ovoga Prijedloga.
Nedovoljno se analizira utjecaj Prijedloga na realnu ekonomiju. Očekivanje da će neto društveni utjecaj biti pozitivan nije dokazano kvantitativnom analizom.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je podržao Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o strukturnim mjerama kojima se poboljšava otpornost kreditnih institucija EU-a COM (2014) 43.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće
MIŠLJENJE
Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o strukturnim mjerama kojima se poboljšava otpornost kreditnih institucija EU-a COM (2014) 43.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.sc. Srđan Gjurković, dipl.oec.