Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 95. sjednici održanoj 19. svibnja 2015. godine, Informaciju o provođenju postupaka predstečajnih nagodbi, temeljem Zakona o financijskom poslovanju u razdoblju 01.10.2012. – 31.12.2014. koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Klub nezavisnih ljevičara, aktom od 11. ožujka 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnoj Informaciji kao matično radno tijelo. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 23. travnja 2015. godine, u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Informaciju o provođenju postupaka predstečajnih nagodbi, temeljem Zakona o financijskom poslovanju u razdoblju 01.10.2012. – 31.12.104., koju je u saborsku proceduru uputio Klub nezavisnih ljevičara u Hrvatskome saboru.  

U uvodnom izlaganju predstavnik Kluba nezavisnih ljevičara u Hrvatskome saboru zastupnik Slavko Linić uvodno je istaknuo, osim ostalog, razloge zbog kojih je Hrvatski sabor 28. rujna 2012. jednoglasno donio Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Na kraju 2011. godine bilo je 71.874 pravnih osoba s blokiranim računima u kojima je bilo zaposleno blizu 70.000 radnika, a na koje se odnosio iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje od oko 41,5 milijardu kuna. Od tih trgovačkih društava, 75% ima dugotrajnu blokadu računa s preko 80% duga; njih 35% je preko pet godina u blokadi; 21.000 pravnih subjekata je bez i jednog zaposlenog sa 16,50 milijardi kuna duga. Razlozi uvođenja sustava predstečajnih nagodbi bili su: velika nelikvidnost i insolventnost u kojem je prema podacima Ministarstva financija na dan 30.09.2012. broj blokiranih poslovnih subjekata bio 73.853 s ukupnim iznosom blokiranih sredstava od 44.580 milijardi kuna i brojem zaposlenih od 63.023 radnika; neuspješno odvijanje stečajnog postupka, kao i neuspješni i dugotrajni postupci preustroja u stečaju. Navodeći rezultate odnosno efekte provođenja Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama, osim ostalog je istaknuo da su: u nešto više od dvije godine Ministarstvo financija i FINA obradili 7.574 zahtjeva za provođenje predstečajne nagodbe; vjerovnici su prihvatili plan financijskog restrukturiranja u ukupno 2361 predmeta s 33.507 zaposlenih i 37,932 milijarde obveza; do kraja 2014. godine pred sudovima sklopljene su nagodbe u 1765 tvrtki s 25.440 zaposlenih i 28,629 milijardi obveza, a još čeka sudsko rješenje 596 tvrtki sa 7.067 zaposlenih; smanjena je ukupna insolventnost u Republici Hrvatskoj u razdoblju 31.12.2012. -  31.12.2014. za 12,6 milijardi kuna, i to s osnova predstečajnih nagodbi direktan efekt je 9,5 milijardi kuna. Tvrtke koje su uspješno okončale postupak predstečajne nagodbe redovito plaćaju poreze i doprinose iz tekućeg poslovanja.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

- Iznijeto je mišljenje da je ova Informacija sistematizirala sve ono što se dešavalo s tvrtkama koje su bile u predstečajnoj nagodbi. Često je i na samim plenarnim sjednicama Hrvatskoga sabora bilo dosta oštrih kritika, navodile su se i izjave nekih uvaženih ekonomskih analitičara koji su kritizirali ovaj postupak, ali treba naglasiti da sve tvrtke koje su bile u predstečajnoj nagodbi, prije ili kasnije bi bile u stečaju samo sa daleko težim posljedicama. Oni koji su otpisali dio svojih potraživanja kroz stečaj ne bi se vjerojatno naplatili jer u nekim tvrtkama stečaj traje tako dugo dok tvrtka ima određenih sredstava i tek onda ide u likvidaciju kad se više nitko ne može naplatiti. Kod nas se često kritiziraju postupci u Hrvatskoj koji daju rezultate, o kojima se raspravlja i izvan Hrvatske i gotovo da svaki napredak koji država postiže nastojimo umanjiti. U tom smislu istaknuto je da je Europska komisija ocijenila pozitivnim predstečajne nagodbe u Hrvatskoj, čak je predložila da se u određenom obliku one provode i na području čitave EU.

- U vezi otpisa sredstava od strane države iznijeto je mišljenje da se ta sredstva, nakon uspješno završene predstečajne nagodbe, kada tvrtka nastavlja svoje poslovanje, ustvari vraćaju državi. Istaknuto je da nitko nikad nije izračunao što bi bilo da su sve ove tvrtke koje su uspješno nastavile svoj rad, nakon predstečajne nagodbe, otišle u stečaj ili najčešće bi nakon dugog vremena završile u likvidaciji. Da se nisu provodile predstečajne nagodbe u navedenom periodu vjerojatno u ovom trenutku Hrvatska ne bi izašla iz recesije, a rezultati pokazuju da izlazimo iz recesije. Nadalje, bilo bi i puno većih problema ne samo sa većim brojem nezaposlenih, nego bi određene strateške industrije nepovratno propale, a provođenjem predstečajne nagodbe neke su spašene što je veliki dobitak za Hrvatsku. Naravno ako je bilo problema i nepravilnosti u postupcima predstečajne nagodbe postoje institucije koje moraju odraditi svoj posao i spriječiti i sankcionirati nezakonite radnje. Međutim, potpuno je jasno da se ovom reformom u sklopu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi uspjelo spasiti onaj vitalni dio tvrtki koje su bile naslijeđene u velikim problemima i spremnost ove Vlade je da taj postupak sprovede za razliku od prijašnje koja to nije učinila.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Informacija o provođenju postupaka predstečajnih nagodbi, temeljem Zakona o financijskom poslovanju u razdoblju 1.10.2012. – 31.12.2014., Kluba nezavisnih ljevičara u Hrvatskome saboru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.

  PREDSJEDNIK  ODBORA
          mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.