Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 68. sjednici održanoj 22. svibnja 2014 godine, Prijedlog zakona o kamatama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. travnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Prijedlogu zakona o kamatama, kao matično radno tijelo. Hrvatska gospodarska komora uputila je, 21. svibnja 2014. godine, Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora pisano mišljenje na Prijedlog zakona o kamatama.
U uvodnom izlaganju predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli su da je cilj donošenja Zakona o kamatama ujednačavanje osnovice za izračun zateznih kamatnih stopa u odnosima među partnerima. Naime, zbog razlike pri utvrđivanju zatezne kamatne stope u Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi nasuprot Zakonu o obveznim odnosima, pokazala se potreba za konzistentnim uređenjem zateznih kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj te se ovim Prijedlogom zakona predlaže izračun izračun zatezne kamatne stope utemeljen na referentnoj kamatnoj stopi čime se postiže ujednačen način izračuna u odnosima između svih potencijalnih sudionika.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
- Iznijeto je mišljenje Hrvatske udruge banaka koja podržava napore usmjerene da se jednim zakonom regulira problematika koju sada reguliraju četiri zakona i jedan podzakonski akt. Međutim, ako je cilj da se kamate urede u jedinstvenom propisu tj. ovim Prijedlogom zakona o kamatama treba staviti van snage sve druge propise koji reguliraju temu kamatnih stopa. To znači da bi trebalo ugraditi u ovaj Prijedlog zakona odredbe članaka 11.b i 11.c iz Zakona o potrošačkom kreditiranju, a ukinuti članak 20.a. Osim toga HUB je mišljenja da prosječna kamatna stopa koja će se koristiti kao osnovica mora biti kamatna stopa (jedna ili više) na potrošačke kredite, a ne na kredite poduzećima. EU praksa je definirati više prosječnih stopa, onako kako je bilo predviđeno u nekoj od ranijih verzija Prijedloga zakona o kamatama. Broj takvih stopa, odnosno da li bi se krediti dijelili po vrstama (i koliko vrsta) i/ili iznosima i/ili ročnosti ostavili bi stručnoj diskusiji HNB-a i Ministarstva financija. Nije potrebno imati desetke stopa, ali neki minimum bio bi potreban za tri ili četiri vrste kredita u dvije valute (HRK i EUR). Također bi trebalo osloboditi sva ograničenja slobodnog ugovaranja zatezne kamate između poduzetnika, te definirati zakonsku zateznu kamatu na razini da ima i "kazneni" učinak, npr. najviša ugovorna povećana za 50%. Ta kamata se primjenjuje jedino kad nije ugovoreno drukčije. Sukladno EU praksi trebalo bi ograničiti ugovornu kamatnu stopu samo u cilju sprečavanja lihvarenja, dakle minimalno 50% iznad prosječne tržišne stope za određenu skupinu kreditnih proizvoda i valutu, kao što je u čl. 11.c ZPK. Posebno je naglašena potreba izrade potpune procjene učinka propisa (ovog Prijedloga zakona o kamatama), i to ne samo ekonomske, nego i društvene, zbog mogućih predvidivih negativnih posljedica.
- U vezi članka 2. stavka 2. Prijedloga zakona o kamatama u kojem se pojašnjava značenje pojma koja je to osoba javnog prava u smislu ovoga Zakona, iznijeto je mišljenje da ta definicija ne odgovara pojmu osobe javnog prava. Naime, osoba javnog prava je načelno država, sva tijela jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave, kao i svi drugi subjekti koji se financiraju u cijelosti ili pretežnim dijelom iz državnog proračuna. Ima nekih drugih zakonskih tekstova koji pravilno definiraju pojam „osobe javnog prava“ kao npr. Zakon o određivanju imovinsko pravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, pa bi trebalo još jednom preispitati navedeni pojam i definirati ga na jedinstven način. Nije dobro da se predložena definicija pojma „osoba javnog prava“ tako proizvoljno tumači jer donošenje ovoga Zakona u predloženom tekstu može imati dalekosežne financijske posljedice zbog mogućih nedoumica i različitih tumačenja pojma „osoba javnog prava“.
- Iznijeto je stajalište Hrvatske gospodarske komore, sadržano u pisanom mišljenju HGK upućenom Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, u kojem se predlože da se razmotri mogućnost dopune članka 9. stavak 1. Prijedloga zakona, kojim se navodi da se članak 3. stavak 2. ovoga Zakona ne odnosi na stambene kredite i ostale potrošačke kredite za koje je maksimalna kamatna stopa uređena Zakonom o potrošačkom kreditiranju. Naime, Zakonom o potrošačkom kreditiranju propisana je još jedna maksimalna kamatna stopa na navedene vrste potrošačkih kredita a to je ona u članku 20.a – gornja granica efektivne kamatne stope. Slijedom navedenog, a kako bi se izbjegle eventualne nejasnoće u primjeni, predlaže se u članku 9. jasno normirati pitanje na koji se način ograničenje visine zateznih kamata prema Zakonu o kamatama odnosi na maksimalnu EKS na stambene i ostale potrošačke kredite regulirane prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o kamatama
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju ovoga Zakona radi pripreme Konačnog prijedloga zakona
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik Srđan Gjurković, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković, dipl.oec.