Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 99. sjednici održanoj 16. lipnja 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. lipnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula, osim ostalog, da se s obzirom na prisutne razlike u propisanoj referentnoj stopi za određivanje visine stope zateznih kamata u općem propisu (Zakonu o obveznim odnosima) i  posebnom propisu (Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi), postoji potreba za ujednačavanjem referentne stope za određivanje visine stope zateznih kamata. Predloženim izmjenama visina stope zakonskih zateznih kamata za odnose iz trgovačkih ugovora između trgovaca i osoba javnog prava snizit će se sa sadašnjih 15% na 10,14%, a za poslovne transakcije između poduzetnika i poduzetnika i osobe javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze sa sadašnjih 12,14% na 10,14%. U ostalim odnosima uređenim Zakonom o obveznim odnosima ( npr. ugovorni odnosi u kojima barem jedna strana nije trgovac; izvan ugovorni odnosi) primjenom iste referentne stope, na koju se dodaje manji broj postotnih poena, snizit će se visina stope zateznih kamata sa sadašnjih 12% na 8,14%.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

Hrvatska udruga banaka dostavila je u pisanom obliku primjedbe na predmetni Zakon kao i prijedlog amandmana na članak 5. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom odnosima. Hrvatska udruga banaka pozdravlja smanjivanje zateznih kamata i konačno reguliranje te tematike. Podržava i način da se vežu na tržišne veličine, umjesto na nekakve administrativne kao što je eskontna stopa koja u Hrvatskoj nikada zapravo ničemu nije služila. Zbog dosadašnjih neadekvatnih rješenja zakonska zatezna kamata u Hrvatskoj bila je najviša od svih 28 zemalja članica EU i treba je sniziti. Postavljeno je pitanje zašto to već ranije nije učinjeno jer se Hrvatska udruga banaka (HUB) već ranije zalagala za tržišno rješenje koje bi vezalo neke zakonske kamate na neku tržišnu veličinu. Iznijeta je primjedba HUB-a na članak 1. Konačnog prijedloga zakona u kojem je navedeno niz Direktiva koje se prenose ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske, ali nije navedena Direktiva 2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama, a koja je najvažnija za određivanje zakonske zatezne kamate za pravne osobe.  U članku 2. navedene Direktive u točki 6. zakonska kamata na zakašnjela plaćanja definirana je po stopi koja je jednaka zbroju referentne stope i barem osam postotnih bodova. Za zemlje euro zone primjenjuje se kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je trenutno 0,05% tako da 19 zemalja euro-zone ima zakonsku zateznu kamatu 8,05%. Ostalih 9 zemalja su svoje zatezne kamate definirale po nekoj referentnoj stopi, kod nas je problem da se ona definira na temelju prosječne stope a ne referentne stope što je loše rješenje i suprotno navedenoj Direktivi. Naime, tržišna prosječna stopa može ovisiti o volativnosti tržišta, može ovisiti o naglom povećanju rizičnosti zemlje kad će automatski prosječna tržišna kamata morati rasti da kompenzira taj rizik, što sigurno nitko ne želi da nam raste zatezna kamata. Postavlja se pitanje zašto nije korištena recimo neka od stopa koje definira Hrvatska narodna banka npr. stopa renumeracije na obveznu pričuvu, koja je nula posto, i moglo se propisati da se koristi ta stopa plus 10 postotnih poena i onda bi imali zateznu kamatu na 10 postotnih poena i tada bi to bilo u skladu s navedenom Direktivom. Pristup europskog prava prema navedenoj Direktivi je štititi vjerovnika zajamčenom stopom zatezne kamate, dok pristup odredbe članka 2. Konačnog prijedloga zakona je sasvim obrnut i usmjeren je na zaštitu dužnika ograničenjem visine stope zateznih kamata. Postavlja se pitanje da li se želi, kao što predlaže EU Direktiva, stimulirati urednost u plaćanju ili nagrađivati neurednost pretjerano niskom zateznom kamatom. Zakonska zatezna kamata za potrošače nije niti jednom Direktivom EU definirana, već je omogućeno svakoj zemlji članici da sama uredi to područje. Sigurno je da neće svaka banka sa potrošačem ugovarati zateznu kamatu za svaki pojedini slučaj nego će se primijeniti zatezna kamata koja vrijedi na tržištu. Velika je pogreška što se veže zakonska zatezna kamata za potrošače  na prosječnu kamatnu stopu za kredite nefinancijskim društvima. Poznato je da krediti za pravne subjekte i kamate na njih ne moraju uopće biti kolerirani sa kamatom za potrošačke kredite. Uopće nema potrebe zakonsku zateznu kamatu stopu za potrošače vezivati ni za kakvu tržišnu veličinu nego ona može biti proglašena u određenom iznosu. Smanjivanje kamate za pravne osobe i za potrošače HUB pozdravlja jer su one do sada bile previsoke. Međutim, problem je ograničavanje ugovornih kamata, zbog toga je HUB predložio amandman na članak 5. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima na način da: „Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti članak 20.a. Zakona o potrošačkom kreditiranju“. Navedeni prijedlog amandmana obrazložen je da budući je već u člancima 11.b i 11. c Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) postavljeno ograničenje za ugovorne kamate na stambene i na potrošačke kredite, nema potrebe niti razloga za postavljati dodatno ograničenje. Već postojeća ograničenja su relativno rigorozna u usporedbi s drugim zemljama članicama EU, a ograničenje koje je definirano u članku 20.a. Zakona o potrošačkom kreditiranju zadire u tržišne veličine kamatnih stopa, što nije u skladu s pravnom regulativom EU. Ukidanje ove poveznice ugovornih kamata sa zateznima (koje ne postoji u drugim zemljama EU), omogućava željeno smanjenje zateznih kamata, a istovremeno omogućava tržišno maksimiziranje ugovornih kamatnih stopa koje je u skladu s regulativom EU. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije se posebno izjašnjavao o predloženom prijedlogu amandmana HUB-a, već je ostavio mogućnost članovima Odbora da sami ukoliko žele predlože amandman na članak 5. Konačnog prijedloga zakona, sukladno prijedlogu HUB-a.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNIM ODNOSIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.
    

PREDSJEDNIK  ODBORA

mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.