Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 46. sjednici održanoj 18. rujna 2013. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. srpnja 2013. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je važeći Zakon o potrošačkom kreditiranju potrebno mijenjati iz razloga što su građani/potrošači suočeni s velikim brojem problema u kreditnim odnosima s vjerovnicima. Predloženim izmjenama i dopunama predmetnog Zakona nastoji se potrošačima osigurati primjerena zaštita i dovođenje u ravnopravniji položaj prema vjerovnicima. Ovim Prijedlogom zakona, osim ostalog, predlaže se: uvođenje odredbe sukladno kojoj naknade vezane uz odobrene kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja kredita, zabranjuje se uvođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu, a ministar financija će pravilnikom podrobnije definirati navedene naknade; uvodi se obveza vjerovnika da pisanim putem potrošača upozori na rizike povezane s promjenom tečaja, promjenom kamatne stope te gubitkom prihoda samog potrošača; definiranje parametara koji se mogu koristiti kao osnova za promjenu ugovorene promjenjive kamatne stope, a ujedno se uvodi i odredba kojom se sprječava rast kamatne marže; određuje se maksimalno dopuštena kamatna stopa na stambene kredite, kao i na potrošačke kredite; preciznije se uređuje dopušteno prekoračenje po tekućem računu; ograničen je i ukupni trošak potrošačkog kredita, odnosno efektivna kamatna stopa.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim primjedbama Hrvatske udruge banaka i Hrvatske gospodarske komore, na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Problem potrošačkih kredita trebao se puno prije zakonom regulirati jer tada ne bi došlo do 300 000 ovrha zbog ne vračanja uglavnom stambenih kredita. Međutim, naglašeno je da je u Zakonu o Kreditnim institucijama regulirano da se u slučaju promjene cijene novca moraju utvrditi određeni parametri, koji na žalost podzakonskim aktima nisu regulirani.
- Iznijeto je mišljenje da bi trebalo ovim Zakonom dodatnom regulacijom kamata na potrošačke kredite dodatno snižavati cijenu novca (uzimanjem u obzir i inflaciju) te na taj način olakšati teško stanje u kojem su se našli građani, posebno korisnici stambenih kredita u švicarskim francima.
- U članku 1. Prijedloga zakona, kojim se mijenja i dopunjuje članak 2. važećeg Zakona u točki 7. iza riječi: „nije dopušteno uvođenje novih naknada“ briše točka i stavlja zarez, te se dodaju riječi: „koje nisu bile poznate potrošaču u trenutku sklapanja ugovora.“.
Naime, naknade su tržišna kategorija i kao takve su dio tržišne utakmice, a ono što je za potrošača bitno je to da su transparentne i poznate potrošaču prije sklapanja ugovora te jasno ugovorene u samom ugovoru.
- U članku 3. Prijedloga zakona, kojim se mijenja članak 11.a. važećeg Zakona u stavku (1) predlaže se da se riječi: „referentna kamatna stopa“ zamijene riječima:“ parametar“.
Naime, ne postoji jednoznačna definicija „referentne kamatne stope“, pa se i NRS ne može smatrati referentnom kamatnom stopom u istom smislu koji vrijedi primjerice za EURIBOR. Stoga se predlaže zadržati postojeći termin parametar, koji postoji u važećem Zakonu o potrošačkom kreditiranju.
U istom članku predložena je izmjena stavka (2) koja glasi:
„(2) Parametri iz st. 1 ovoga članka mogu biti EURIBOR, LIBOR, NRS, ZIBOR, eskontna stopa HNB-a, Trezorski zapis Ministarstva financija ili drugi parametri čija promjena ne ovisi o volji jedne ugovorne strane. Promjenjiva kamatna stopa se određuje kao zbroj ugovorenog promjenjivog parametra, odnosno parametara i fiksnog dijela kamatne stope.“
Predloženom izmjenom dodaju se i drugi parametri koji su prihvatljivi npr. prinos na trezorske zapise Ministarstva financija. Osim toga predloženo je da se izraz „fiksna marža“ zamijeni terminom „fiksni dio kamatne stope“. Naime, fiksni dio kamatne stope neprijeporno znači da je nedvojbeno da je fiksirano sve ono što prelazi vrijednost samog ugovorenog parametra, pa bila to zarada banke, ili pak bilo koji drugi element u određivanju kamatne stope, tako da se taj dio stope ne može mijenjati tijekom otplate kredita.
U istom članku predložena je izmjena stavka (3) koja glasi:
“(3) Promjena kamatne stope u jednom referentnom razdoblju ne može biti veća, odnosno kod smanjenja manja od sumarnog efekta promjena parametara iz stavka 1. točke a) ovoga članka“.
Pojam“referentna kamatna stopa“ zamijenjena je riječju:“ parametri“ iz istih razloga kao u stavcima (1) i (2).
U istom članku predložena je izmjena stavka (5) koja glasi:
„(5) Ugovori o kreditu u kojima nisu definirani parametri i drugi uvjeti promjenjivosti ugovorene promjenjive kamatne stope u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka moraju se uskladiti s navedenim stavcima ovoga Zakona, na način da promjenjiva kamatna stopa bude izražena kao zbroj ugovorenog parametra i fiksnog dijela kamatne stope.
Neovisno o kretanju visine ugovorenih parametara i visine fiksnog dijela kamatne stope, promjenjiva kamatna stopa kod ugovora o stambenom kreditu sklopljenih uz valutnu klauzulu, kod kojih je tečaj ugovorene strane valute u odnosu na ugovoreni tečaj na dan korištenja kredita aprecirao za više od 20%, za sve vrijeme dok takva aprecijacija postoji, ne smije biti viša od prosječne tržišne kamatne stope uz koju su stambeni krediti u odnosnoj valuti odobravani, umanjene za 20%. To zakonsko ograničenje visine kamate stope se primjenjuje isključivo jednokratno i konačno se prestaje primjenjivati s prvim dospijećem kreditne obveze nakon što tečaj odnosne valute deprecira na razinu ispod navedene aprecijacije kontinuirano u razdoblju od 30 kalendarskih dana.
Hrvatska narodna banka će u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovog Zakona objaviti podatak o prosječnoj kamatnoj stopi iz prethodnog stavka. Prosječna kamatna stopa se određuje kao aritmetički prosjek kamatnih stopa hrvatskih kreditnih institucija za stambene kredite odobrene u odnosnoj valuti, važećih na dan 30.lipnja i 1. siječnja svake kalendarske godine u kojoj su se odnosni krediti odobravali.
Vjerovnici su u roku od šest mjeseci nakon prestanka primjenjivanja zakonskog ograničenja visine kamatne stope dužni, na zahtjev potrošača, osigurati im konverziju valute zaduženja u drugu valutu, bez naplate ikakve naknade za tu konverziju.“
Predloženom izmjenom stavka (5) u slučajevima prekomjerne aprecijacije tečaja ugovorene strane valute, u odnosu na ugovoreni tečaj na dan korištenja kredita, koja objektivno otežava ispunjenje kreditne obveze i čini je u takvim uvjetima nepravično teškom za potrošače, dio tereta alocira se na vjerovnike. U navedenim iznimnim okolnostima osigurava se primjerena i pravična dopunska zaštita potrošača u odnosu na njihova očekivanja iz vremena sklapanja ugovora o kreditu.
U članku 8. Prijedloga zakon, kojim se mijenja članak 20.a važećeg Zakona predlaže se brisanje toga članka iz razloga jer su sukladno novim člancima 11.b i 11.c već definirane maksimalne kamatne stope za sve kredite.
U članku 11. Prijedloga zakona predložena je izmjena stavka (2) koja glasi:
„(2) Za postojeće ugovore o kreditu sklopljene od stupanja na snagu ovoga Zakona, u kojima nisu definirani parametri i njihove uzročno posljedične veze, vjerovnici moraju uskladiti kamatnu stopu, određivanjem parametra i fiksnog dijela kamatne stope, kao i razdoblja promjena kamatnih stopa, najkasnije 90 dana od dana objave u "Narodnim novinama". Predloženom izmjenom usklađuju se postojeće ugovorene kamatne stope s novopropisanim uvjetima – definiranjem parametara i fiksnog dijela kamatne stope, a ne o novom ugovaranju kamatne stope, te se formulacija ove odredbe usklađuje u tom dijelu.
U članku 13. Prijedloga zakona predlaže se da se riječi:“ članak 5.“ mijenjaju i glase:“ članaka 4. i 5.“ Potrebno je dodati članak 5. jer je u roku od 8 dana nemoguće provesti sve promjene, pogotovo kad je rok za obavještavanje klijenta 30 dana prije promjene.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju ovoga Zakona, da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.