Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 59. sjednici održanoj 28. i 29. siječnja 2014. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dostavila Hrvatska narodna banka aktom od 9. prosinca 2013. godine.
Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Polugodišnjoj informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike, kao matično radno tijelo.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 16.siječnja 2014. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.
U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je, osim ostalog, da je u prvoj polovini 2013. godine zabilježena stabilizacija domaće gospodarske aktivnosti, nakon višegodišnjeg trenda njezina smanjivanja. Blagom oporavku u drugom tromjesečju pogodovala su nešto povoljnija kretanja u eurozoni i oporavak uvjeta na međunarodnim financijskim tržištima, kao i ulazak Hrvatske u Europsku uniju i primjena fiskalnih blagajna. Među ograničavajućim faktorima snažnijega gospodarskog oporavka i nadalje se izdvaja slaba konkurentnost, koju bi trebala ojačati opsežnim strukturnim reformama usmjerenim na poboljšanje uvjeta investiranja i poslovanja u izvozno orijentiranim djelatnostima. Realni BDP u prvom tromjesečju 2013. neznatno je pao (0,1%) u odnosu na posljednje tromjesečje 2012. godine pod utjecajem smanjenja izvoza, dok je u drugom tromjesečju blago porastao (0,2%) zbog rasta svih sastavnica agregatne potražnje. Broj zaposlenih osoba povećao se u prvoj polovini 2013. godine, stoga se zaustavio trend snažnog pada broja zaposlenih u drugoj polovini 2012. godine. Anketna stopa nezaposlenosti u prvoj polovini 2013. iznosila je prosječno 17,3% pri čemu je, kao i kod administrativne stope, zabilježeno njezino relativno poboljšanje: s 18,1% u prvom na 16,5% u drugom tromjesečju. Monetarna politika i nadalje je bila usmjerena na podržavanje visoke likvidnosti bankovnog sustava, što potvrđuje njezinu ekspanzivnu orijentaciju. Tečaj domaće valute prema euru ostao je stabilan, čime se ostvaruju osnovni preduvjeti financijske stabilnosti u zemlji. Tijekom prvog polugodišta 2013. inflacija potrošačkih cijena znatno se usporila, s 5,2% u siječnju na 2,0% u lipnju. Saldo tekućeg računa platne bilance nastavio se poboljšavati tijekom prvog polugodišta 2013. godine, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećao se za 0,3 milijarde EUR, dok je njegov relativni godišnji pokazatelj porastao s -1,0% BDP-a na 0,8% BDP-a. Bruto inozemni dug u prvom se polugodištu 2013. povećao za 1,2 mlrd. EUR (isključi li se utjecaj međuvalutnih i ostalih promjena) te je na kraju lipnja iznosio 46,2 mlrd. EUR, odnosno 104,9% BDP-a (ostvarenog u posljednja četiri tromjesečja). Ukupne su međunarodne pričuve HNB-a, uz porast od 784,6 mil. EUR tijekom prvog polugodišta, na kraju lipnja dosegnule 12,0 mlrd. EUR, dok su neto međunarodne pričuve porasle za 264,8 mil. EUR, na 10,5 mlrd. EUR. U prvoj polovini 2013. godine prihodi konsolidirane opće države smanjeni su za 0,7% na godišnjoj razini, što je uglavnom posljedica pada prihoda od poreza na dobit i socijalnih doprinosa, dok su prihodi od PDV-a imali najveći pozitivan učinak na kretanje ukupnih prihoda. Rashodi konsolidirane opće države, uključujući nabavu nefinancijske imovine, povećani su za 8,5% u odnosu na prethodnu godinu, pretežno zbog sanacije dugova u zdravstvu. Blago smanjivanje prihoda i relativno snažan rast rashoda uzrok su povećanja ukupnog fiskalnog manjka na godišnjoj razini za 5,6 mlrd. kuna, te je on u prvih šest mjeseci iznosio 12,6 mlrd. kuna. Sredstva za financiranje manjka osigurana su novim zaduživanjem, stoga se nastavio snažno povećavati javni dug.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Postavljeno je pitanje: Kada se obavlja kupoprodaja eura prema Ministarstvu financija po kojem tečaju Hrvatska narodna banka kupuje, a po kojem prodaje euro Ministarstvu financija?
Predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je da je očito povoljnije državi kupovati euro na taj način nego na tržištu. Osim toga istaknuo je u vezi transakcija s Ministarstvom financija, da kad Hrvatska narodna banka prikazuje Intervencije onda transakcije s Ministarstvom financija ne prikazuje u sklopu Intervencija, njih posebno prikazuje. Zato se ponekad krivo tumači kad se gledaju Intervencije ispada da je u prvom polugodištu 2013. godine Hrvatska narodna banka prodala gotovo 300 milijuna eura deviza. Međutim, Hrvatska narodna banka puno više je kupila od države deviza, tako da je imala neto kupovinu deviza pa su zbog toga i porasle međunarodne pričuve. Radi se o transakcijama koje nisu na tržištu i drugačija im je narav.
- Iz iznijetih podataka u predmetnom Izvješću razvidno je da se plasmani smanjuju, nema potražnje što rezultira time da su najveći kreditni dužnici u našem bankarskom sustavu stanovništvo, gospodarstvo pa onda država. Također postoje veliki problemi sa rizičnim plasmanima banka tako da se svaki četvrti plasman gospodarstvu ne vraća, a stanovništvo čini 10% neurednih i teško naplativih plasmana. U dogovoru sa predstavnikom Hrvatske narodne banke odlučeno je da vanjska članica Odbora dostavi pisani prijedlog o tome Hrvatskoj narodnoj banci, koja će taj prijedlog razmotriti i obavijestiti je o stajalištu Hrvatske narodne banke.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
Z A K LJ U Č A K
1. Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković, dipl.oec.