Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 85. sjednici održanoj 22. siječnja 2015. godine, Prijedlog zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. siječnja 2015. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da je cilj ovoga Zakona prenošenje u pravni poredak Republike Hrvatske Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15.svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava. Navedeni cilj se u primjeni konkretizira kao održavanje financijske stabilnosti zemlje u slučaju sanacije kreditne institucije ili investicijskog društva od javnog interesa te u najvećoj mogućoj mjeri smanjivanje gubitka za društvo, posebice izbjegavanje potrebe za spašavanjem navedenih institucija novcem poreznih obveznika. Također, važna je i zaštita deponenata i očuvanje ključnih funkcija institucije u problemima.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Postavljeno je pitanje gdje se u stvari u bitnome ovaj Zakon koji slijedi Direktivu EU razlikuje od onoga što mi imamo danas definirano u Zakonu o kreditnim institucijama? Naime, jedna od bitnih novina je eksplicitno određenje da su dioničari ti koji prvi snose trošak sanacije, a mi smo i dosada imali takav sustav. Do sada je proces sanacije banaka vodila HNB u tom smislu da bi HNB ukoliko bi procijenila da je banka došla u poteškoće imenovala upravitelja ili bi intervenirala u bankarski sustav na drugi način. Izraženo je mišljenje da je HNB stekla određena znanja i iskustvo u praktičnom menanđmentu, u praktičnim pitanjima u upravljanju banke u poteškoćama i pokušaju da se one iz tih poteškoća izvuku i na određeni način oporave. Sada bi taj zadatak trebao odraditi DAB. Međutim, DAB ima zaposleno 17 ljudi, pa je upitno da li DAB to može raditi bez povećanja svojih kapaciteta. Naime, i HNB je ova znanja s kojima raspolaže stekla u jednom teškom i dugotrajnom procesu koji je započeo krajem devedesetih godina i nije se baš uvijek u tome najbolje snalazila i suočavala se s mnogobrojnim teškoćama u bankarskom sektoru. Zatraženo je mišljenje predstavnika Vlade Republike Hrvatske o tome da li je moguće da ovaj Zakon koji mi provodimo, u stvari Direktivu EU, u nekim segmentima možda znači i efektivan korak unazad u odnosu na mehanizme koje Hrvatska ima sada već uspostavljene u pogledu sanacije banaka. Znači DAB koji će voditi sanacijsko tijelo je taj koji će i pribavljati sredstva nužna za oporavak banke. Postavljeno je pitanje što se događa ako DAB u određenom trenutku to više nije u stanju. Dakle ako se odluči da banka ide u sanaciju i onda se počnu prikupljati sredstva za dokapitalizaciju za spašavanje te banke, ako DAB unatoč odluci da se radi o javnom interesu ne može provesti taj proces?
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je da se postojeći sustav sanacije banaka u više navrata mijenjao, a glavna institucija gdje su se stjecala iskustva i znanja o sanaciji banaka bila je HNB. Upravo iz tog razloga što u HNB-u postoje iskustva i znanja, a to je također institucija koja provodi nadzor banaka i najprisutnija je u bankama, ima ključnu ulogu u cijelom procesu a to je da donosi procjenu da li je potrebna sanacija banke, te ako smatra da je to potrebno tada HNB radi plan sanacije banke i ustvari ona priprema prijedlog za sanaciju. Međutim, s obzirom da su tu uključeni i mogući utjecaji na državni proračun i prikupljanje dodatnih naknada, samo prihvaćanje prijedloga za sanaciju donosi netko drugi. Na taj način se koristi iskustvo i znanje HNB-a, a Upravno vijeće DAB-a, na čijem je čelu ministar financija, prihvaća ili odbija predloženi plan sanacije banke. U svakom slučaju DAB će morati povećati svoje kapacitete, morat će upravljati Sanacijskim fondom, morat će donositi odluke o uplatama u taj fond, a u nekim slučajevima i država može pomoći tom fondu u obliku garancije.
- Budući da su vjerovnici i dioničari prvi koji moraju sudjelovati u sanaciji kreditne institucije to će za posljedicu imati poskupljenje izvora sredstava koje banke mogu nalaziti, a to s druge strane znači da će se morati podizati kamate na štednju ali i povećanje kamata na kredite. U vezi Sanacijskog fonda i Fonda osiguranja depozita istaknuto je da Sanacijski fond mora imati ciljanu razinu od najmanje 1% iznosa osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Republici Hrvatskoj i nema nikakvog razloga da bude više od toga jer taj novac kad uđemo u eurozonu ionako odlazi u Frankfurt pa nema smisla da uplaćujemo više sredstava od drugih država. S druge strane Fond osiguranja depozita ima ciljani iznos od minimuma od 0,8%. Naša Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) ima već sada 1,7% pa je normalno da banke zanima da uz sve ostale troškove da Sanacijski fond za njih ne bude dodatni trošak. Posebno je istaknuto da treba voditi računa o tome da se radi o dva odvojena fonda kojima može upravljati jedna ista institucija a to je kod nas DAB. Međutim, ti fondovi moraju biti odvojeni jer jedno su sredstva banaka koja se smiju koristiti isključivo za sanaciju banaka, a u drugom Fondu osiguranja depozita su zapravo državna sredstva kojima se isplaćuju deponenti ako je banka otišla u stečaj i ne može isplatiti svoje depozite. To je bitna razlika tih dvaju fondova koja bi trebala razlučiti i upravljanje tim fondovima.
- Uloga države na neki način odmiče se od sanacije banaka, a povećava se uloga tj. značaj u sanaciji banaka njezinih dioničara i vjerovnika. Međutim, imajući u vidu da će se sredstva Sanacijskog fonda akumulirat na način da će u njega uplaćivati banke, naravno da će banke zbog toga imati povećan trošak poslovanja koji će svakako pokušati naplatiti kroz aktivne kamate, s druge strane morat će povećati i pasivne kamate jer će zbog povećanih rizika i depozitari tražiti da im se isplati veća pasivna kamata, iznijeto je mišljenje da će u konačnici sve to platiti korisnici kredita.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O SANACIJI KREDITNIH INSTITUCIJA I INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.