Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 98. sjednici održanoj 9. lipnja 2015.godine, Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu koje je, sukladno odredbi članka 6. stavka 3. Zakona o Državnom uredu za reviziju, predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 29. svibnja 2015. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Izvješću, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju glavni državni revizor istaknuo je da je na temelju odredbe članka 6. Zakona o Državnom uredu za reviziju, obavljena revizija Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014., s ciljem da se utvrdi da li je predmetni dokument sastavljen u skladu s računovodstvenim propisima, te jesu li dosljedno primijenjene odredbe zakona i propisa koji uređuju proračunska prava. Za Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu izraženo je uvjetno mišljenje. Na izražavanje uvjetnog mišljenja utjecale su, osim ostalog, sljedeće činjenice: Tijekom 2014. godine Ministarstvo financija nije propisima reguliralo računovodstvena načela, koja se primjenjuju u sastavljanju izvještaja o izvršenju državnog proračuna; u Glavnoj knjizi državnog proračuna i Bilanci sa stanjem 31.prosinca 2014. nisu evidentirani sveukupni podaci o državnoj imovini; iskazan je manjak (deficit) opće države na temelju podataka koji proizlaze iz različitih računovodstvenih osnova stoga iskazani podaci o manjku (deficitu) nisu pouzdani; uz zahtjev za izdavanje jamstava u 2014. nije priložena cjelokupna dokumentacija, a način obračuna provizije za državna jamstva nije jasno propisan; sredstva proračunske zalihe u 2014. (kao i prethodnih godina), dijelom nisu korištena u skladu s odredbama Zakona o proračunu jer su navedenim sredstvima financirani rashodi koji su bili predvidivi te ih je bilo moguće planirati; ciljevi sanacije zdravstva nisu postignuti iako je za sanaciju zdravstva u 2013. i 2014. utrošeno 6.500.612.867,00 kuna, a nepodmirene dospjele obveze saniranih zdravstvenih ustanova i HZZO-a koncem 2014. iznosile su 1.891.602.000,00 kuna; odgođeno je donošenje Strategije upravljanja javnim dugom za naredno trogodišnje razdoblje, a njeno odgađanje nije trebalo donijeti s obzirom na rast duga državnog proračuna i potrebe državnog proračuna za zaduživanjem; odluku o načinu privatizacije društva Croatia osiguranje d.d. donijela je Vlada RH na temelju odredbi Zakona o upravljanju državnom imovinom, iako nije stavljen izvan snage Zakon o pretvorbi kapitala društava osiguranja i reosiguranja u Republici Hrvatskoj, prema kojem je odluka o privatizaciji društva osiguranja i reosiguranja u nadležnosti Hrvatskoga sabora (posebno je naglašeno u vezi prodaje dionica društva Croatia osiguranja d.d. da DUR nije obavio reviziju privatizacije, kao što se to govori, već su podaci iznijeti u okviru redovne revizije Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračun RH za 2014. godinu); izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala nije cjelovit, jer ne sadrži podatke o zaduživanju kod međunarodnih financijskih institucija i preuzetim obvezama po kreditima od drugih pravnih osoba.
Za otklanjanje svih ovih nepravilnosti i propusta Državni ured za reviziju je dao naloge i preporuke po kojima se mora postupiti.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja:
- Iznijeto je mišljenje da kad bi sve institucije RH napredovale u svom radu, u svojoj profesionalnosti i stručnosti kao što to pokazuje iz godine u godinu Državni ured za reviziju onda sigurno bismo imali puno manje poteškoća od onih koje nas pritišću. Naime, DUR je zadnjih 6, 7 godina doista izrastao u najprofesionalniju državnu instituciju. Upozoreno je na činjenicu da se nepravilnosti koje utvrdi DUR kod revidiranih subjekata često ponavljaju i to uvijek iste nepravilnosti, što znači da se nedovoljno uvažavaju preporuke koje daje DUR revidiranim subjektima kako bi uklonili uočene nepravilnosti. Nalazi državne revizije trebali bi biti ne samo putokaz nego glavni instrument za donošenje svih odluka vezanih za državni proračun. Nalazi državne revizije su društveno vrijedni i ne bi se smjeli zanemarivati i preskakati. Kad agencija utroši novac za nešto nepotrebno, a to DUR utvrdi, to bi trebao biti putokaz da se odustane od takvog trošenja proračunskog novca jer se radi o novcu poreznih obveznika. Izvješća Državnog ureda za reviziju su sve detaljnija i sve kvalitetnija, a ovo najnovije zabrinjava u nekoliko točaka. Zabrinjava podatak temeljem kojeg ne možemo utvrditi jesu li rashodi stvarno toliki, te da li su svi proknjiženi? Jer u glavnoj knjizi državnog proračuna nisu evidentirani cjeloviti podaci o naplaćenim potraživanjima državnog proračuna kojeg Porezna uprava treba dostaviti Državnoj riznici. Podaci o deficitu državnog proračuna nisu pouzdani. Nalaz DUR-a je potvrdio da je izdvajanje HZZO-a bilo tek tehnički, a nikako ekonomski opravdan postupak jer se radi o kontinuiranoj sanaciji zdravstvenog sustava. Naime, Zdravstveni sustav je saniran sa 6,5 milijardi kuna a onda imamao za godinu dana 1,9 milijardi kuna novih nepodmirenih potraživanja. Državna revizija je nedvojbeno utvrdila da Zakon o pretvorbi kapitala društava osiguranja i reosiguranja nije nikad stavljen izvan snage, a po članku 9. tog Zakona o privatizaciji odlučuje Hrvatski sabor. Iznijeto je mišljenje da se radi o jednom ozbiljnom problemu jer temeljem nalaza DUR-a i iznijetih podataka proizlazi da ne može opstati ugovor koji je neovlaštena osoba dogovorila i donijela o prodaji Croatia osiguranja d.d. Ključno je pitanje donošenje odluke o dokapitalizaciji. Naime, koja je to skupština donijela odluku da se slaže s tim da samo jedan vlasnik ili zapravo suvlasnik, izvrši dokapitalizaciju društva na takav način. Konstatirano je da se svugdje u svijetu kontrolna dionica preko 1% tzv. bonus dionica plaća po najvećoj cijeni jer sa tom dionicom se dobivaju velika upravljačka prava. To su pitanja o kojima bi trebalo raspravljati jer DUR je samo napravio analitičku podlogu za raspravu o tom pitanju.
- U raspravi je istaknuto u vezi Croatia osiguranja d.d., da je već u uvodnom obrazloženju glavni državni revizor naglasio da je DUR kontrolirao kroz račun financiranja prihodovnu stranu računa financiranja, stavke prihoda od prodaje dionica Croatia osiguranja d.d. i iznio svoje mišljenje da je trebao Hrvatski Sabor donijeti odluku o privatizaciji. Dakle to je jednim dijelom utjecalo i na davanje uvjetnog mišljenja, ali u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna RH za 2014. godinu dano je i razložno objašnjenje revidiranog subjekta na mišljenje Državnog ureda za reviziju o tome. Naime, donijet je novi Zakon o upravljanju državnom imovinom, donijeta je i Strategija upravljanja državnom imovinom tamo su grupirani određeni udjeli, tvrtke po rangu po vrijednost za državu. Croatia osiguranje po zadnjim podacima ima tržišni udio u osiguranju od 31% dakle čak nije niti u tom smislu neka velika tvrtka. Ocjena je da ukoliko se žali razvijati i biti konkurentna na tržištu da se treba dokapitalizirati i takva je odluka donesena. Bilo bi dobro da je Državna revizija u godinama kada su se privatizirali Hrvatski telekom, kada se prodavala INA da je onda također ne revidirala proces prodaje, nego da je samo rekla to su takvi prihodi, to je na takav način rađeno, možda tada ne bi došli u probleme koje smo imali sa INA-om. Napomenuto je da tko je zainteresiran da se revidira čitav proces u vezi prodaje Croatia osiguranja d.d. to će i pokrenuti.
- Kada se raspravlja o određenim činjenicama onda moramo pogledati šta je zatečeno i koliko je toga i napravljeno i koliko se u biti u ovom trenutku i radi. Ministarstvo financija i Vlada RH ulažu veliki trud da se preporuke Državnog ureda za reviziju što prije provedu i realiziraju neovisno o određenom kadrovskom deficitu u Ministarstvu financija posebno nakon ulaska u EU.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
Z A K LJ U Č A K
1. Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je Hrvatskome saboru dostavio Državni ured za reviziju
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.