Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 75. sjednici održanoj 18. rujna 2014. godine, Godišnje izvješće Financijske agencije za 2013. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji, dostavio Nadzorni odbor Financijske agencije, aktom od 25. srpnja 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvještaju kao matično radno tijelo. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/14-07/315, Urbroj: 50301-05/16-14-9) od 4. rujna 2014. godine, koja nema primjedbi na Godišnje izvješće Financijske agencije za 2013. godinu.
U uvodnom izlaganju predsjednica Uprave Financijske agencije istaknula je, osim ostalog, da je Financijska agencija u 2013. godini poslujući na dinamičnom tržištu i u recesijskom okruženju uspjela ostvariti najveći dio svojih poslovnih i društvenih ciljeva te ostvariti i poslovne rezultate koji su nadmašili prošlogodišnje. Poslovanje financijske agencije u 2013. godini se odvijalo u dva osnovna poslovna segmenta i to: poslovi za financijsku industriju i korporativne klijente, te poslovi za javni sektor i poslovi koji su obavljani temeljem javnih ovlasti. Svoju vodeću poziciju u poslovima izdavanja i upravljanja velikom količinom digitalnih certifikata, Financijska agencija je ojačala podrškom provedbi Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. U okviru uspostave Sustava centraliziranog obračuna plaća (COP) tijekom 2013. godine odrađeni su svi poslovi nužni za uvođenje institucija u sustav, a s krajem godine njih 473 bilo je spremno za obračun i obračunalo plaće iz COP-a. Također Fina je operativno radila i na provedbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi temeljem kojeg je zaprimljeno ukupno 5.824 predmeta u kojima je iskazano cca 53 milijarde kuna prijavljenih obveza te obuhvaćeno oko 45.000 radnika u tvrtkama koje su ušle u proces predstečajnih nagodbi. Ovi poslovi, uz stalne poslove podrške sustavu Državne riznice i REGOS-a, obilježili su poslovanje u segmentu poslova za javni sektor u 2013. godini. Svi poslovno zacrtani ciljevi FINA-e za 2013. godinu u globalu su ostvareni. Ukupne investicije za 2013. godinu iznosile su 67.561.103,00 kune i veće su za 39% u odnosu na 2012. godinu. Najviše je investirano u informatičku opremu. Financijska agencija je u 2013. godini ostvarila prihode u iznosu 825.217.398,00 kuna dok ukupno ostvareni rashodi iznose 748.831.8582,00 kuna. U usporedbi s ostvarenjem u prethodnoj godini prihodi i rashodi su veći za 6 %. Ovakvi rezultati imali su za posljedicu rezultat ostvarene bruto dobiti koja je u 2013. godini iznosila 76.385.541,00 kuna što je za 11 % više od ostvarenja prošle prethodne godine, a za 43 % više od ostvarene bruto dobiti 2011. godine.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Zatraženo je objašnjenje što sadrži stavka –Ostala financijska imovina, u iznosu od 467,6 milijuna, kao i objašnjenje ulaganja u vrijednosne papire u iznosu od 10 milijuna kuna. Predsjednica Uprave Financijske agencije objasnila je da se stavka – Ostala financijska imovina, odnosi na slobodna financijska sredstva koja se, sukladno kreditnim politikama Financijske agencije, ulažu u novčarske fondove. Financijska agencija ima korporativno usvojene kreditne politike od strane Nadzornog odbora, proceduru o plasmanu slobodnih novčanih sredstava i temeljem toga ulažu se slobodna novčana sredstva. U vezi pitanja glede ulaganja u vrijednosne papire u iznosu od 9.988.000,00 kuna, nije odgovoreno iz razloga što nije raspolagala sa Bilješkama vezanim uz predmetno Izvješće, te se obvezala dati naknadno odgovor na to pitanje.
- Iznijeta je konstatacija da je Financijska agencija u protekle tri godine ostvarila najpovoljnije financijske rezultate, dakle najvišu razinu dobiti, a u okviru toga naglašeno je da najveće zasluge za ostvarenje takvog financijskog rezultata ima prisilna naplata. Naime, iz Tabele – Struktura ostvarenih rashoda u posljednje tri godine razvidno je da su troškovi –Financijskih i izvanrednih rashoda i Ostali troškovi poslovanja drastično povećani i u odnosu na 2012. i u odnosu na 2011. godinu. Tako su Ostali troškovi povećani za 40%, a Financijski i izvanredni rashodi su povećani za čak 90%.
- Obzirom da je poznato da je Financijska agencija raspolagala, i još uvijek raspolaže, sa velikim brojem odmarališta, postavljeno je pitanje koja je sudbina tih odmarališta, budući se radi o velikoj i vrijednoj imovini?
Predsjednica Uprave Financijske agencije istaknula je da Financijska agencija nije registrirana za obavljanje djelatnosti u vezi korištenja odmarališta, a početkom 2012. godine dobila je i zabranu korištenja tih odmarališta. Nastojalo se komercijalizirati neke od tih objekata koji su tzv. samostojeći, jer Financijska agencija u nekim regijama posjeduje zgrade u kojima ima u prizemlju poslovnicu, a na katu su bili apartmani koje su nekad koristili zaposlenici Financijske agencije za odmor. Takvi apartmani se ne mogu dati na tržište, zbog sigurnosnih razloga, dok je za jedanaest samostojećih objekata raspisan natječaj i ponuđeno je turističkim tvrtkama da ih uzmu u najam. Navedeni natječaj je ponavljan četiri puta i na kraju se uspjelo iznajmiti samo jedan objekt, što znači da nije bilo velikoga interesa za najam tih objekata. Financijska agencija je iznajmila dosta poslovnih prostora, a najveći najmoprimac je Agencija za plaćanja u poljoprivredi koja koristi oko 4.800 kvadratnih metara. Naime, Europska komisija je tražila od navedene Agencije da ima svoju cjelovitu mrežu u Republici Hrvatskoj, a najbolju ponudu dala je Financijska agencija. Financijska agencija je uložila oko 1.800.000,00 kuna za uređenje nekih od iznajmljenih objekata. U Financijskoj agenciji se ubrzano radi na izradi Analize svih nekretnina s kojima Financijska agencija raspolaže, koja treba biti završena do kraja 2014. godine u kojoj će, osim ostalog, biti ponuđeni i određeni prijedlozi upućeni Vladi Republike Hrvatske na razmatranje. U vezi postavljenog pitanja za izvanredne rashode, istaknula je da se oni najviše sastoje od neotpisane vrijednosti i od otuđene i rashodovane imovine. Financijska agencija zatražila je da se obavi revizija, upravo zbog vrijednosnog usklađenja imovine Financijske agencije koja nije napravljena još od 2006. godine, znači nije usklađena vrijednost imovine nekretnina u vlasništvu Financijske agencije sa stvarnim stanjem. Financijska agencija ima sporazum sa Ministarstvom financija gdje su podijeljene neke nekretnine još iz vremena Službe državnog knjigovodstva (SDK-a). Navedeni posao još nije završen do kraja, ali izražena je nada da će do kraja 2014. godine to biti završeno, paralelno sa navedenom Analizom svih nekretnina u vlasništvu Financijske agencije.
- U vezi poslovanja Financijske agencije sa stanovništvom, postoje određene primjedbe građana a to su npr.: na određene ovrhe (vodovoda, kanalizacije, čistoće) prema građanima u visini iznosa od 400,00 do 1000,00 kuna. Naime, na takve male iznose Financijska agencija naplaćuje neprimjereno visok iznos građanima od 250,00 kuna da bi skinula ovrhu i riješila probleme koje građani imaju s ovrhom. Također je istaknuto da Financijska agencija ne dopušta da se taj iznos plati u gotovini na blagajni Financijske agencije nego plaćanje se mora izvršiti putem tekućeg računa ili žiro računa. Skidanje ovrhe sa računa građana predugo traje, određena ovrha zbog relativno malog iznosa od 400,00 kuna povećava troškove građana za 250,00 kuna što je skupo i nepotrebno. Problem se javlja i u bankama koje zbog ovrhe od 400,00 kuna blokiraju građanima i devizne računa i sve druge račune, pa tako građanin koji se nađe u inozemstvu ne može raspolagati sa svojim novcem kojeg ima na računu. Navedene probleme trebalo bi pokušati riješiti i pojeftiniti i ubrzati postupak skidanja ovrhe posebno ako se radi o tako mali iznosima.
- Također je upozoreno da postoji problem građana koji su primorani poreznu prijavu slati elektronskim putem preko Financijske agencije, dok su ranije tu prijavu ispunjavali na formularu u Poreznoj upravi. Naime, uočeno je da često nastaju problemi jer informacijski sustav Financijske agencije često pada što dovodi u teškoće građane koji žele uredno ispunjavati svoju poreznu obvezu informatičkim putem. Problem je i u tome što prosječan građanin ne može svaki mjesec ažurirati nove programe koje koristi Financijska agencija.
Predsjednica Uprave Financijske agencije istaknula je da Zakon o ovrhama decidirano propisuje ulogu Financijske agencije u ovršnom postupku i Financijska agencija je u tom slučaju čisti provajder. Ugovor je sklopljen, postoje javne ovlasti između Financijske agencije i Ministarstva pravosuđa. Propisana je procedura, hodogram aktivnosti tko što radi i na kraju sve završava u banci gdje se blokiraju računi. Pošto u ovrhama prijete tužbe u interesu je Financijske agencije da radi po utvrđenoj proceduri, jer se radi o velikim iznosima za odgovornu osobu u pravnoj osobi i za pravnu osobu u slučaju utvrđivanja nepravilnosti. Cjenik kojeg primjenjuje Financijska agencija je odobren od Ministarstva pravosuđa. Izrazila je sumnju da se naknada za manje iznose ovrha naplaćuje od strane Financijske agencije u iznosu od 250,00 kuna, ali obvezala se da će navedenu informaciju provjeriti.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova ( 8 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Godišnje izvješće Financijske agencije za 2013. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurkovi,dipl.oec., predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.