9. saziv Hrvatskoga sabora (14.10.2016. - 22.7.2020.)

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 103. (elektroničkoj) sjednici, održanoj 18. svibnja 2020. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji lučkih uprava za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 20. prosinca 2019. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 12. ožujka 2020. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju obavio je financijsku reviziju 24 lučke uprave, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2017.

Ciljevi revizije bili su provjeriti istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, primjenu zakona i drugih propisa u vezi s organizacijom i financijsko računovodstvenim poslovanjem te pravilnost stjecanja prihoda i ostvarenja rashoda, odnosno provjeriti jesu li financijska sredstva korištena isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih programom rada i financijskim planom, provjeriti pravilnost izvršenja drugih transakcija i usklađenost provedenih aktivnosti s programom rada te ocijeniti efikasnost lučkih uprava u ostvarenju ciljeva utvrđenih godišnjim programom rada.

Prihodi lučkih uprava obuhvaćenih revizijom iznosili su 473.118.432,00 kuna, rashodi 387.077.245,00 kuna te je višak prihoda na koncu 2017. iznosio 86.041.187,00 kuna (21 lučka uprava iskazala je višak prihoda nad rashodima u iznosu 87.688.059,00 kuna, a tri manjak u iznosu 1.646.872,00 kuna).
O financijskim izvještajima lučkih uprava za 2017. izraženo je 16 bezuvjetnih i osam uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja 12 bezuvjetnih, jedanaest uvjetnih i jedno nepovoljno mišljenje (Županijska lučka uprava Opatija-Lovran-Mošćenička Draga). Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni i drugi propisi te unutarnji akti kojima je uređen okvir financijskog izvještavanja i poslovanje lučkih uprava.
Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koje su utjecale na izražavanje mišljenja odnose se na djelokrug i unutarnje ustrojstvo, sustav unutarnjih kontrola, financijske izvještaje, planiranje (program rada i financijski plan), računovodstveno poslovanje, prihode, rashode te javnu nabavu.
Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da u dijelu koji se odnosi na djelokrug i unutarnje ustrojstvo, utvrđeno je da pojedine lučke uprave nisu ili su djelomično na svojim mrežnim stranicama objavile opće akte, izvješća o radu i druge odgovarajuće dokumente i informacije koji se odnose na područje rada lučke uprave. Utvrđeni su i određeni propusti u radu upravnog vijeća, kao i da odluke i zapisnici upravnog vijeća nisu točni, pouzdani ni usklađeni s drugim aktima lučke uprave.
Pojedine lučke uprave nisu uspostavile efikasan sustav unutarnjih kontrola s obzirom na utvrđene propuste i nepravilnosti u poslovanju (između ostalog, u području rada upravnog vijeća, planiranja i izvješćivanja o izvršenju planova, računovodstvenog poslovanja, obračuna i naplate prihoda, ostvarenja rashoda te javne nabave). Pojedine lučke uprave nisu u financijskim planovima realno planirale prihode i rashode, nisu donosile izmjene i dopune financijskog plana te financijski plan ne sadrži obrazloženje skupina prihoda i rashoda, ni obrazloženja programa, aktivnosti i projekata te poveznicu s programom rada i potrebnim sredstvima za njihovu provedbu. Godišnji programi rada (i razvoja luka) nisu doneseni pravodobno, lučke uprave nisu donosile njihove izmjene i dopune te se ne sastavljaju ili ne dostavljaju izvještaji o radu i izvršenju godišnjeg programa rada nadležnom ministarstvu. Također, ostvarenje rashoda nije praćeno po aktivnostima iz godišnjeg programa rada, niti su iskazani izvori financiranja potrebni za provođenje planiranih aktivnosti u godišnjem programu rada, što otežava praćenje trošenja financijskih sredstava za ostvarenje ciljeva predviđenih programom rada (i razvoja luka).
U okviru računovodstvenog poslovanja kod većine lučkih uprava, utvrđene su nepravilnosti i propusti u dijelu koji se odnosi na evidentiranje poslovnih događaja te popis imovine i obveza. Pojedini rashodi i imovina nisu u poslovnim knjigama evidentirani ni u financijskim izvještajima iskazani na propisanim računima računskog plana za neprofitne organizacije; pojedina imovina, obveze, prihodi i rashodi nisu u poslovnim knjigama evidentirani i u financijskim izvještajima iskazani u točnim i istinitim iznosima (nego u većim/manjim iznosima). Za usluge održavanja, radovi i usluge su plaćeni na temelju ispostavljenih računa bez ovjere da su navedeni poslovi obavljeni i priložene vjerodostojne dokumentacija iz koje bi se moglo potvrditi da je poslovni događaj stvarno nastao. Također, utvrđeni su i propusti kod korištenja službenih vozila (vođenje putnih radnih listova i evidencije o korištenju vozila).
Kod obavljanja popisa imovine i obveza, utvrđeno je da pojedine lučke uprave nisu obavile cjelovit popis; obveze i potraživanja popisana su u ukupnoj vrijednosti prema glavnog knjizi, bez iskazivanja potraživanja po pojedinim kupcima i obveza po dobavljačima te vrstama i rokovima dospjelosti plaćanja; vrijednost popisom obuhvaćene proizvedene dugotrajne imovine nije istovjetna vrijednosti evidentiranoj u poslovnim knjigama i iskazanoj u financijskim izvještajima; te nije obavljeno usklađenje knjigovodstvenog stanja sa stanjem utvrđenim popisom.
Ulaganja u lučku podgradnju i nadgradnju, lučke uprave su evidentirale u poslovnim knjigama i iskazale u financijskim izvještajima, ali ne i izvanbilančno (u poslovnim knjigama i u financijskim izvještajima) vrijednost imovine koja se odnosi na objekte podgradnje i nadgradnje nad kojima su stekle pravo upotrebe i korištenja.
U vezi koncesijskih naknada, između ostalog, utvrđeno je da pojedine lučke uprave nisu donijele godišnji plan davanja koncesija, iako je dana koncesija za gospodarsko korištenje lučkog područja i zaključeni su ugovori o koncesiji; koncesije su dodijeljene na zahtjev, bez prethodno donesene odluke upravnog vijeća; nije obavljan nadzor rada i izvršavanja plana i programa ovlaštenika koncesije ni o tome podneseno izvješće upravnom vijeću, niti je obavljano praćenje izvršenja obveza koncesionara za obavljanje gospodarskih djelatnosti dizanja i spuštanja u more jahti i brodica; jedna lučka uprava nije pratila izvršenje obveze prema zaključenom ugovoru o koncesiji za ulaganja u tekuće i investicijsko održavanje.
U vezi lučkih pristojbi, utvrđeno je da jedna lučka uprava nije kategorizirala luke te njihovi dijelovi nisu razvrstani u zone kako bi se za svaku zonu odredila lučka pristojba; nije ustrojila evidencije o vezovima po brojevima, zonama i korisnicima u pojedinim lukama i privezištima te nema podatka o ukupnom broju vezova, kao i broju iskorištenih i slobodnih vezova; za usluge korištenja vezova u komunalnim dijelovima luka, računi su ispostavljeni i korisnicima s kojima nisu zaključeni ugovori o vezu te im je naplaćivana godišnja pristojba za vez prema dužini plovila, umjesto pristojbe za plovila zatečena na prostoru za stalni vez koji nemaju važeći ugovor; teritorijalno nadležnom gradu nije uplaćen pripadajući dio sredstava od pristojbi za vez na nautičkom dijelu luke.
Revizijom su utvrđene nepravilnosti u vezi s ostvarenjem rashoda pojedinih lučkih uprava, i to: isplate stimulacija zaposlenicima nisu obavljane u skladu s donesenim mjerilima, naknade troškova prijevoza na posao i s posla nisu isplaćivane na temelju vjerodostojnih isprava o stvarnim izdacima kojima se utvrđuju cijene mjesečne, odnosno pojedinačne prijevozne karte nego u paušalnom iznosu mjesečno po zaposleniku, usluge održavanja zelenih površina u prostoru luke nisu obavljane po cijenama utvrđenim troškovnikom, a zaposlenici lučke uprave nisu potpisom preuzeli mobilne telefone te se ne može utvrditi koji je zaposlenik zadužen za koji korisnički broj mobilnog telefona niti se može pratiti ostvarenje mjesečnih troškova po zaposleniku (u okviru usluga telefona, pošte i prijevoza).
Pojedine lučke uprave nisu objavile unutarnje akte kojima su uređena pravila, uvjeti i postupci jednostavne nabave te popis gospodarskih subjekata s kojima je predstavnik naručitelja ili s njime povezane osobe u sukobu interesa ili obavijesti da takvi subjekti ne postoje; nisu izradile statističko izvješće o javnoj nabavi za prethodnu godinu; ugovor o izvođenju građevinskih radova zaključen je 45 dana nakon izvršnosti odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja (umjesto u roku 15 dana); nakon dovršetka radova nisu sastavljani zapisnici o primopredaji; za pojedine nabave roba i radova nije proveden propisani postupak nabave (nego su nabave provedene izravno, bez narudžbenica i ugovora); pojedine nabave radova i usluga nisu planirane planom nabave (izmjene plana nisu donesene); a godišnje izvješće o javnoj nabavi ne sadrži podatke o nabavi roba i usluga do 200.000,00 kn, odnosno radova do 500.000,00 kn.
Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste u poslovanju lučkih uprava, Državni ured za reviziju dao je naloge i preporuke, čija bi provedba pridonijela istinitom, pouzdanom i točnom iskazivanju sredstava, izvora sredstava te prihoda i rashoda u financijskim izvještajima kao i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima i učinkovitosti korištenja sredstava.
Osim provjere financijskih izvještaja i usklađenosti poslovanja, cilj revizije bio je i ocijeniti efikasnost lučkih uprava u ostvarenju ciljeva utvrđenih godišnjim programom rada (i razvoja luka) te je Državni ured za reviziju ocijenio da su lučke uprave provodile planirane aktivnosti i zadaće te djelomično ostvarile planirane ciljeve (između ostalog, zbog nedostatka financijskih sredstava nije završena izgradnja infrastrukture u lučkom području te nije ostvareno financiranje u objekte i opremu sredstvima lučkih uprava; nisu realizirane planirane investicije; izvedeni su pomorski radovi i radovi na kanalizaciji i uređen je okoliš, a daljnje faze provedbe projekta ovise o osiguranim sredstvima za pojedinu proračunsku godinu; zbog postupka izdavanja građevinskih dozvola koji je u tijeku, nisu ostvarena planirana ulaganja u luke).
Državni ured za reviziju je mišljenja da bi područje obveza i naplate prihoda od lučkih pristojbi i naknada te naknada od koncesija, s obzirom na izrazitu složenost propisa, trebalo jasnije i preciznije urediti, kako bi se jasnije utvrdile i razdvojile obveze koncesionara te obveze lučkih uprava. Lučke naknade plaćaju korisnici luke za usluge koje su im pružene u lukama otvorenim za javni promet te su one prihod lučke uprave, a ne koncesionara u dijelu luke obuhvaćenom koncesijom (koncesionar uz naplatu lučkih naknada ne može naplaćivati i lučke pristojbe za nautički vez). Nadalje, s obzirom na različita mišljenja i postupanja lučkih uprava u vezi članka 22. Pravilnika o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, načina plaćanja veza, uvjeta korištenja te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda (prihodi ostvareni naplatom naknade za vez na nautičkom dijelu luke otvorene za javni promet dijele se na način da lučka uprava 30,0 % neto tih prihoda uplaćuje teritorijalno nadležnom gradu koji ih namjenjuju sukladno odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama) te da se u propisima koji reguliraju naplatu određenog iznosa za vez na plovila na nautičkom dijelu luke koriste dva izraza (pristojba i naknada), Državni ured za reviziju je također mišljenja, da bi propise koji uređuju navedeno područje trebalo jasnije definirati te dopuniti kriterijima za dodjelu veza.
Također, s obzirom da se prema odredbama članka 3. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, poslovanje neprofitne organizacije treba temeljiti na načelu dobrog financijskog upravljanja i kontrola te načelu javnosti i transparentnosti, pozornost treba posvetiti i dospjelosti potraživanja za prihode od lučkih pristojbi i prihode od koncesijskih naknada, kako bi se izbjegla njihova zastara.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji lučkih uprava za 2017. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec., v.r.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 103. (elektroničkoj) sjednici, održanoj 18. svibnja 2020. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj lokalnih jedinica za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 30. ožujka 2020. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 7. svibnja 2020. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Državni ured za reviziju obavio je financijsku reviziju 75 lokalnih jedinica, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2018. Revizijom je obuhvaćeno 20 županija, Grad Zagreb, 28 gradova i 26 općina. Revizija je planirana i obavljena s ciljem izražavanja mišljenja jesu li financijski izvještaji u svim važnijim odrednicama sastavljeni u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja, a poslovanje usklađeno sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima koji imaju značajan utjecaj na poslovanje. Provjerena je i provedba naloga i preporuka iz prošle revizije. Ukupni prihodi i primici lokalnih jedinica za 2018. iznose 18.435.738.568,00 kn, a rashodi i izdaci 18.407.613.227,00 kn. U strukturi prihoda i primitaka, vrijednosno najznačajniji su prihodi od poreza u iznosu 10.546.589.820,00 kn ili 57,2 %. U strukturi rashoda i izdataka, vrijednosno značajnije su pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna u iznosu 5.841.502.720,00 kn ili 31,7 %, materijalni rashodi u iznosu 3.825.828.825,00 kn ili 20,9 % i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu 2.450.893.090,00 kn ili 13,3 %. Višak prihoda i primitaka za 2018. iskazalo je 47 lokalnih jedinica u iznosu 244.924.094,00 kn, a manjak prihoda i primitaka 28 lokalnih jedinica u iznosu 216.798.753,00 kn. Zbog značajnih prenesenih manjkova prihoda iz ranijih razdoblja, 26 lokalnih jedinica (šest županija, Grad Zagreb te 19 gradova i općina) iskazalo je ukupni manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju u iznosu 1.148.433.276,00 kn, a ukupni višak prihoda i primitaka raspoloživ za sljedeće razdoblje u iznosu 581.272.086,00 kn iskazalo je 49 lokalnih jedinica (14 županija te 35 gradova i općina). Vrijednost ukupne imovine na dan 31. prosinca 2018. iskazana je u iznosu 76.237.335.448,00 kn. Ukupne obveze lokalnih jedinica koncem 2018. iskazane su u iznosu 5.330.562.966,00 kn, a ukupna potraživanja u iznosu 2.969.490.052,00 kn. Za svaku lokalnu jedinicu obuhvaćenu revizijom, izraženo je mišljenje o financijskim izvještajima i mišljenje o usklađenosti poslovanja. O financijskim izvještajima lokalnih jedinica izraženo je 38 bezuvjetnih, 35 uvjetnih i dva nepovoljna mišljenja (Grad Virovitica i Općina Donji Andrijevci). O usklađenosti poslovanja izraženo je 40 bezuvjetnih, 34 uvjetna i jedno nepovoljno mišljenje (Grad Virovitica).

Revizijom su utvrđene nepravilnosti i propusti u području planiranja i izvršenja proračuna, računovodstvenog poslovanja i financijskog izvještavanja, prihoda i potraživanja, rashoda i obveza, javne nabave te imovine i drugih područja. Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da proračuni nekih lokalnih jedinica nisu doneseni u skladu s propisima jer nisu uravnoteženi, nisu doneseni prema propisanim proračunskim klasifikacijama i nisu sveobuhvatni, jer ne sadrže višak ili manjak prihoda i primitaka iz prethodnih godina ni vlastite i namjenske prihode proračunskih korisnika te rashode koji se njima financiraju. Planovi razvojnih programa nekih lokalnih jedinica doneseni su za jednu proračunsku godinu, a ne za trogodišnje razdoblje, a neki planovi ne sadrže ciljeve i prioritete razvoja ni pokazatelje rezultata za potrebe praćenja provedbe aktivnosti odnosno projekata. Polugodišnji i godišnji izvještaji o izvršenju proračuna pojedinih lokalnih jedinica ne sadrže izvještaje o provedbi plana razvojnih programa.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji lokalnih jedinica za 2018. godinu. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec., v.r.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 103. (elektroničkoj) sjednici, održanoj 18. svibnja 2020. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti mjera i aktivnosti poduzetih za ublažavanje siromaštva u Republici Hrvatskoj, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 30. ožujka 2020. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 7. svibnja 2020. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti mjera i aktivnosti poduzetih za ublažavanje siromaštva u Republici Hrvatskoj. Revizijom je obuhvaćeno razdoblje 2014. - 2018. Predmet revizije bile su mjere i aktivnosti koje je Vlada Republike Hrvatske  usvojila prema provedbenim dokumentima donesenim na temelju Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. - 2020.) te njihov utjecaj na ublažavanje siromaštva. Subjekti revizije bili su Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kao koordinator te Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, kao nositelji određenih strateških područja i provedenih mjera. Osnovni cilj revizije bio je ocijeniti učinkovitost provedbe mjera i aktivnosti poduzetih za ublažavanje siromaštva u Republici Hrvatskoj. Posebni ciljevi revizije bili su: provjeriti jesu li doneseni strateški i provedbeni dokumenti koji trebaju pridonijeti ublažavanju siromaštva u Republici Hrvatskoj te jesu li usklađeni s ciljevima Europa 2020, provjeriti jesu li određeni ciljevi te definirane konkretne mjere i aktivnosti za ublažavanje siromaštva, ispitati ulogu i odgovornosti nadležnih tijela u donošenju mjera i provođenju aktivnosti, provjeriti i ocijeniti suradnju nadležnih tijela te ispitati je li osigurana dostupnost podataka i jesu li podaci točni i usporedivi, na temelju odabranog uzorka provjeriti i ocijeniti provode li se utvrđene mjere i aktivnosti u svrhu ublažavanja siromaštva u Republici Hrvatskoj, provjeriti prati li se provedba mjera i aktivnosti te analiziraju li se učinci poduzetih mjera kao i postignuti rezultati. 
Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da je detaljnija razrada provedbe Strategije planirana kroz trogodišnje programe provedbe, stoga nije planirano donošenje provedbenih dokumenata za provedbu mjera i aktivnosti za sedmogodišnje razdoblje trajanja strategije. Program provedbe Strategije za razdoblje od 2014. do 2016., Vlada Republike Hrvatske usvojila je devet mjeseci nakon donošenja Strategije, odnosno koncem prve godine planirane provedbe, a predviđeni programi provedbe Strategije koji su se trebali odnositi na 2017., 2018., 2019. i 2020. nisu izrađeni i usvojeni, dok se u 2018. i 2019. i dalje provodio veliki broj mjera i aktivnosti koje su bile predviđene Programom provedbe Strategije za razdoblje od 2014. do 2016., bez donesenog odnosno usvojenog novog programa. Proces izrade godišnjih izvješća od završetka izvještajnog razdoblja do podnošenja Vladi Republike Hrvatske na usvajanje, iz godine u godinu trajao je sve duže, a izvješće o provedbi mjera za 2018. nije izrađeno do vremena obavljanja revizije, te se nije u potpunosti ostvarila svrha izvještavanja odnosno pravodobno osiguravanje informacija o mjerama i aktivnostima poduzetim za ublažavanje siromaštva.  Sjednice radnih skupina nisu se održavale u skladu s odlukama Vlade Republike Hrvatske, odnosno Odlukom Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a Radna skupina za izradu godišnjih izvješća i Radna skupina za izradu i praćenje Programa nisu u potpunosti izvršile svoje zadaće. Od deset mjera obuhvaćenih revizijom, dvije mjere su se prestale provoditi, a revizijom preostalih osam mjera, utvrđeni su nedostatci u provedbi i praćenju, između ostalog, glavni cilj mjere nije usklađen s aktivnostima mjere, ciljna skupina je preširoko određena, pokazatelji učinka nisu jasno definirani, nisu određene ciljane vrijednosti i ne prate se u godišnjim izvješćima, aktivnosti mjera ne provode se u skladu s predviđenim rokovima te izvori financiranja i sredstva nisu planirani i nisu praćena utrošena sredstva za financiranje aktivnosti mjere na godišnjoj razini. U pojedinim godišnjim izvješćima prikazuju se podaci o smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti prema broju osoba u Republici Hrvatskoj u riziku od siromaštva i prema broju osoba u riziku od siromaštva ili teške materijalne deprivacije ili onih koji žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada, a u drugima samo podaci o stopi rizika od siromaštva i postotku osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti te nije moguće kontinuirano pratiti postizanje nacionalnog cilja koji se odnosi na smanjenje broja osoba u riziku od siromaštva za 150 000. Usporedba statističkih podataka o siromaštvu i socijalnoj isključenosti u državama članicama Europske unije navedena je samo u jednom godišnjem izvješću, navedene statističke vrijednosti pokazuju manja odstupanja u odnosu na podatke Državnog zavoda za statistiku i Eurostata, dok podatak da je nacionalni cilj Strategije dostignut u 2016. upućuje na činjenicu da postavljeni cilj za Republiku Hrvatsku nije realno planiran. 

Na temelju utvrđenih činjenica, te uzimajući u obzir ciljeve revizije, Državni ured za reviziju ocjenjuje da su mjere i aktivnosti poduzete za ublažavanje siromaštva u Republici Hrvatskoj djelomično učinkovite te su potrebna znatna poboljšanja.
Državni ured za reviziju je subjektima revizije dao sljedeće preporuke:  poduzimati aktivnosti kako bi se što prije usvojio novi program provedbe tako da se mjere i aktivnosti koje se i dalje provode prema Programu provedbe Strategije za razdoblje od 2014. do 2016., kao i moguće nove mjere, provode temeljem odgovarajućeg programa provedbe, za preostalo razdoblje trajanja Strategije (Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kao koordinator). U skladu sa zaključcima Vlade Republike Hrvatske, pravodobno provoditi aktivnosti potrebne za izradu godišnjih izvješća o provedbi mjera, što obuhvaća praćenje provedbe mjera, prikupljanje i dostavljanje potrebnih podataka te izradu i podnošenje godišnjih izvješća Vladi Republike Hrvatske, s ciljem njihovog što ažurnijeg usvajanja (Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kao koordinator i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja kao nositelji strateških područja). U skladu s odlukama Vlade Republike Hrvatske, odnosno odlukom Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, radne skupine se trebaju redovito sastajati te kontinuirano izvršavati svoje zadaće koje se odnose na izradu i praćenje programa provedbe, sastavljanje godišnjih izvješća i druge zadaće (Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kao koordinator). Pri daljnjoj provedbi i praćenju mjera obuhvaćenih revizijom, u razdoblju do 2020. godine, odnosno pri provedbi novog programa provedbe, uskladiti glavni cilj mjere s aktivnostima, jasnije odrediti ciljne skupine i time usmjeriti aktivnosti mjera izravno na smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, jasnije definirati pokazatelje učinka i ciljanu vrijednost kako bi se omogućilo vrednovanje ostvarenja ciljeva mjera te ih preciznije pratiti u godišnjim izvješćima, aktivnosti mjera provoditi u skladu s predviđenim rokovima te planirati i utvrditi izvore financiranja i sredstva za cijelo razdoblje provedbe mjera kao i pratiti utrošena sredstva za financiranje aktivnosti mjera na godišnjoj razini (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja i  Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kao nositelji mjera). U godišnjim izvješćima o provedbi mjera izvještavati o ukupnim statističkim podacima, što uključuje i broj osoba u riziku od siromaštva, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, te na taj način omogućiti kontinuirano i točno praćenje smanjenja broja osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti (Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kao koordinator). Dodatno provjeravati i usklađivati relevantne podatke kako bi se izbjegla odstupanja u vrijednostima i daljnje neusklađenosti te kroz godišnja izvješća o provedbi mjera redovito pratiti i uspoređivati statističke podatke o smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti država članica Europske unije (Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kao koordinator). 
Državni ured za reviziju je mišljenja da bi provedba navedenih preporuka pridonijela otklanjanju utvrđenih nedostataka i propusta, čime bi se povećala učinkovitost mjera i aktivnosti poduzetih za ublažavanje siromaštva u Republici Hrvatskoj.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti mjera i aktivnosti poduzetih za ublažavanja siromaštva u Republici Hrvatskoj.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, i projekcija za 2021. i 2022. godinu, podnose se i:
-    Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, i to za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste
-    Centar za restrukturiranje i prodaju 
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-    Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Hrvatske autoceste
-    Autocesta Rijeka-Zagreb
-    HŽ putnički prijevoz
-    HŽ Infrastruktura

-    Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu (konsolidirano)
-    Obrazloženje prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 101. (elektroničkoj) sjednici održanoj 11. svibnja 2020. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. svibnja 2020. godine. 

Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da pandemija koronavirusa ima iznimno negativni zdravstveni, socijalni i ekonomski utjecaj na globalnoj razini pa tako i u Republici Hrvatskoj. Od ožujka 2020. godine na razini čitave Republike Hrvatske provode se epidemiološke mjere, uključujući i mjere socijalne izolacije s vrlo nepovoljnim utjecajem na gospodarsku aktivnost koja je bila smanjena ili obustavljena na gotovo svim područjima.
Temeljna pretpostavka na kojoj se bazira makroekonomski scenarij je da će glavni udar na domaće, ali i globalno gospodarstvo biti kratkotrajne naravi. Sukladno Vladinim projekcijama, na razini 2020. godine očekuje se pad BDP-a od 9,4%, dok će u 2021. uslijediti oporavak po stopi od 6,1%. Predviđa se da će potrošačke cijene u 2020. zabilježiti blago smanjenje od 0,3% na međugodišnjoj razini. Uvođenje potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta znatno će ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost te se na razini cijele 2020. godine očekuje pad broja zaposlenih od 3,3%, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti u 2020. godini iznositi 9,5%.

Uvidjevši kako će pandemija koronavirusa dovesti do značajnih negativnih socijalno-gospodarskih posljedica, Vlada Republike Hrvatske iskoristila je stvoreni fiskalni prostor u posljednje tri godine za brzu i snažnu fiskalnu potporu za održavanje zaposlenosti i cjelokupne gospodarske aktivnosti. U tom kontekstu, donesena su dva paketa mjera namijenjenih prije svega pomoći gospodarstvu i građanima uz niz mjera usmjerenih ka ublažavanju negativnih posljedica u pojedinačnim sektorima. Ove ekonomske mjere, ali i niz mjera usmjerenih na podržavanje likvidnosti u gospodarstvu usporedive su sa svim objavljenim inozemnim paketima mjera, a prema dosad dostupnim podacima i analizama postižu i očekivane rezultate.

Uzimajući u obzir nepovoljna gospodarska kretanja te provedbu gospodarskih mjera, ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. godini planirani su na razini od 122 milijarde kuna i smanjuju se za 23,2 milijarde kuna u odnosu na prvotni plan. S druge strane, izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2020. godinu ukupni rashodi planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna. 

Pritom je važno naglasiti kako su rashodi državnog proračuna, zadržani na istoj razini kao i u originalnom planu za ovu godinu. Međutim, izvršene su značajne realokacije kako bi se osigurala financijska sredstva potrebna za financiranje mjera i aktivnosti u borbi s epidemijom i njezinim posljedicama. 
Za provedbu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta poduzetnicima pogođenima koronavirusom COVID-19 osigurava se 6,7 milijardi kuna. Početkom travnja izvršena je preraspodjela Vlade Republike Hrvatske u iznosu od 1,8 milijardi kuna, a ovim se Izmjenama i dopunama osigurava dodatnih 4,9 milijardi kuna (iz sredstava fondova Europske unije 1,6 milijardi kuna).  Osiguravaju se i sredstva u iznosu od 100,0 milijuna kuna za hitnu prvu fazu provedbe obnove obiteljskih kuća, stambeno poslovnih zgrada i višestambenih zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice.  Za financiranje navedenih mjera sredstva su osigurana iz ušteda ministarstava i drugih državnih tijela, a posebice Ministarstva financija, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova. 

Sukladno planiranim prihodima i rashodima, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 25,3 milijarde kuna ili 7% BDP-a.  Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 24,8 milijardi kuna ili 6,8% BDP-a. 
Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. zabilježiti rast za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. godinu te će iznositi 86,7% BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.

Odbor je raspolagao i pisanim 6. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku  o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, od 11. svibnja 2020. godine. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA 
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU
te izmjena i dopuna:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.
-    Financijskog plana Autoceste Rijeka-Zagreb za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.
-    Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.
-    Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec., v.r.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 101. (elektroničkoj) sjednici održanoj 11. svibnja 2020. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, drugo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2020. godine. 

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.        

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da se ovim Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja. Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može se provesti do ukupnog iznosa 62,5 milijardi kuna (prema trenutno važećem Zakonu – 26,9 milijardi kuna). Tekuće otplate glavnice državnog duga u navedenom Prijedlogu zakona povećavaju se i iznose 28,5 milijardi kuna (prema trenutno važećem Zakonu – 28,3 milijarde kuna). Također, mijenja se i visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 2,3 milijarde kuna  (trenutno za 2020. godinu 1,9 milijardi kuna), a tekuće otplate glavnice duga iznose 2,2 milijarde kuna (trenutno za 2020. godinu 2,3 milijarde kuna). Smanjuje se i iznos proračunske zalihe s 100 milijuna kuna na 50 milijuna kuna.  Povećava se godišnja vrijednost novih financijskih jamstava na 4,8 milijardi kuna od čega se iznos od 3 milijarde kuna odnosi na izvanproračunske korisnike (trenutno za 2020. godinu godišnja vrijednost novih financijskih jamstava iznosi 3,8 milijardi kuna, od čega se iznos od 2 milijarde kuna odnosi na izvanproračunske korisnike). Povećava se iznos sredstava koji se osigurava za temeljni kapital, udio u kreditima i jamstveni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2020. godini na 140 milijuna kuna (trenutno za 2020. iznos sredstava koji se osigurava za temeljni kapital, udio u kreditima i jamstveni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2020. godini iznosi 60 milijuna kuna).

Nadalje, ovim Zakonom utvrđene su mjere kojima se ograničava korištenje sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, a kako bi se optimalno iskoristio ograničeni fiskalni potencijal na način da se proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna te javnim ustanovama kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu i iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zabranjuje novo zapošljavanje te prijem službenika i namještenika na neodređeno i određeno vrijeme ako im se sredstva za rashode za zaposlene osiguravaju iz općih prihoda i primitaka, odnosno iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Iznimno, novo zapošljavanje i prijem službenika i namještenika je dopušteno ako za to postoji opravdani i obrazloženi razlog, u kojem je slučaju za to potrebno dobiti prethodnu suglasnost nadležnog ministra, odnosno ministra uprave i ministra financija. Proračunskim korisnicima na razini razdjela organizacijske klasifikacije utvrđuje obveza da doznačavaju sredstva proračunskim i izvanproračunskim korisnicima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te krajnjim korisnicima isključivo na temelju dospjelih obveza i obveza koje dospijevaju u roku od 30 dana od dana doznake sredstava. Iznimno, ako za to postoji opravdan i obrazložen razlog sredstva se mogu doznačiti i za obveze koje dospijevaju u roku duljem od 30 dana od dana doznake sredstava uz prethodnu suglasnost ministra financija.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje 
                                                               
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec. predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec., v.r.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 101. (elektroničkoj) sjednici održanoj 11. svibnja 2020.  godine o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 851, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2020.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se dodaje novi članak (članak 13. kojim se u članku 192. mijenja stavak 1. i dodaje stavak 8.) koji se odnosi na dostavljanje izvještaja društava za osiguranje prema Agenciji te rokove koje Agencija detaljnije propisuje pravilnikom. Izmjene su predložene da bi se rokovi mogli izmijeniti u slučaju nastupanja posebnih okolnosti, kakve su sada zbog pojave bolesti COVID-19, čime bi se omogućila prilagodba rokova u kojima su subjekti nadzora Agencije dužni dostavljati svoja izvješća a sve u cilju olakšanja poslovanja subjekata nadzora u posebnim okolnostima. Dodaje se novi članak (članak 30. kojim se u članku 428. iza točke 3. dodaje točka 4.) kojim se određuje da Agencija pravilnikom detaljnije propisuje rokove za dostavu godišnjih financijskih izvješća za društava za zastupanje u osiguranju odnosno društva za brokerske poslove u osiguranju i reosiguranju te  statističkih izvješća za sporedne zastupnike u osiguranju, obrtnike zastupnike u osiguranju, društava za zastupanje u osiguranju odnosno društva za brokerske poslove u osiguranju i reosiguranju (iz članka 429. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona). Nomotehnički je dorađen i ujednačen izričaj odredbi prema primjedbama Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSIGURANJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec., v.r.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 101. (elektroničkoj) sjednici održanoj 11. svibnja 2020.  godine o Konačnom prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU)22017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentu i standardiziranu sekuritizaciju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 851, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2020.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da su se nomotehnički doradili pojedine odredbe prema primjedbama Odbora za zakonodavstvo (čl.3. i 21. te dosadašnji čl. 22. i 23. koji su nakon renumeracije postali čl. 23. i 24. ). Nomotehnički su dorađene pojedine odredbe članaka 1.,3., 5., 6., 11., 16., 17. i 22. sukladno zaprimljenim mišljenjima i prihvaćenim prijedlozima Ministarstva uprave, Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga radi veće jasnoće pojedinih odredbi. U članku 3. dodaje se pojam „sekuritizacija“ koji u smislu ovoga Zakona znači transakciju ili shemu preoblikovanja u kojoj se kreditni rizik povezan s izloženošću ili skupom izloženosti tranšira te ima sve karakteristike navedene u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2017/2402 sukladno prijedlozima iznesenim na raspravi u Hrvatskom saboru i njegovim radnim tijelima, a koje je predlagatelj prihvatio.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o provedbi Uredbe (EU) 22017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentu i standardiziranu sekuritizaciju 
                                                                                                                                                                                 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec., v.r.

dbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 101. (elektroničkoj) sjednici, održanoj 11. svibnja 2020. godine, Prijedlog za imenovanje viceguvernera Hrvatske narodne banke, koji su u saborsku proceduru uputili Klub zastupnika HDZ-a, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke-liberalnih demokrata, Klub zastupnika Hrvatske demokršćanske stranke, Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje, Klub zastupnika nacionalnih manjina i Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke, aktom od 11. svibnja 2020. Navedeni klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru za viceguvernerku Hrvatske narodne banke predlažu imenovati mr.sc. Ivanu Jakir-Bajo. Odbor za financije i državni proračun  raspravio je i Prijedlog za imenovanje viceguvernera Hrvatske narodne banke, koji je u saborsku proceduru uputio Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika, aktom od 7. svibnja 2020. godine. Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika predlaže da se za viceguvernera Hrvatske narodne banke imenuje Tomislav Gračan.

Odredbom članka 80. stavka 2. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci propisano je da viceguvernere Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora glasao je o pojedinačnim kandidatima i odlučio jednoglasno podržati prijedlog da se za viceguvernerku Hrvatske narodne banke imenuje mr.sc. Ivanu Jakir-Bajo, a koje su predložili klubovi zastupnika HDZ-a, Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata, Hrvatske demokršćanske stranke, Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje, nacionalnih manjina i Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskome saboru. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec., v.r.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 100. (elektroničkoj) sjednici održanoj 5. svibnja 2020.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.br. 942, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. svibnja 2020. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 44. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se izmjene i dopune ovoga Zakona predlažu se kako bi se osiguralo pravovremeno postupanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u slučaju nastupa posebnih okolnosti, koje trenutno postoje u Republici Hrvatskoj, a do kojih je došlo uslijed pojave epidemije bolesti COVID-19.

Ovim Prijedlogom zakona proširuje se spektar dozvoljenih ulaganja mirovinskih fondova i na depozite kod Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke. Riječ je o ulaganju koje nosi minimalne rizike, a može biti korisno i potrebno za mirovinske fondove, primjerice prije ulaganja u veće izdanje državnih obveznica, gdje je sigurnije veće iznose imati deponirane kod Hrvatske narodne banke, nego kod komercijalnih banaka.

Proširuje se mogućnost mirovinskim fondovima za pozajmljivanje novčanih sredstava od trećih osoba u ukupnom iznosu do 5% neto vrijednosti imovine fonda, putem repo poslova i transakcija prodaje i ponovne kupnje te putem programa kreditiranja. Pozajmljivanje može biti na rok ne duži od pet godina kada je riječ o pozajmljivanju od Hrvatske narodne banke ili Europske središnje banke ili na rok ne duži od tri mjeseca kada je riječ o pozajmljivanju od trećih osoba. Nadalje, Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga  daje se ovlast da samo u iznimnim situacijama, odlukom poveća navedeni limit mirovinskim fondovima do 15% neto vrijednosti imovine fonda.

Također,  Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga  daje se ovlast da, uslijed nastupa posebnih okolnosti, može donijeti odluku kojom se privremeno dozvoljavaju prekoračenja ograničenja ulaganja imovine obveznih mirovinskih fondova. Takva se Odluka može donijeti na razdoblje od najviše godinu dana te se njeno trajanje u iznimnom slučaju može i produžiti dok takve okolnosti traju, ili dok traju posljedice istih.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec., v.r.

HRVATSKI SABOR
Odbor za financije
i državni proračun
KLASA: 021-17/20-05/14
URBROJ: 6521-5-20
Zagreb, 4. svibnja 2020. 

MINISTARSTVO FINANCIJA 
REPUBLIKE HRVATSKE
Katančićeva 5
10000 ZAGREB

DRŽAVNI URED ZA 
REVIZIJU
Tkalčićeva 19
10000 ZAGREB

Na temelju članka 4. stavka 4. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/2019.) Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na 99. sjednici  održanoj 4. svibnja 2020. godine jednoglasno

O D L U K U

I.

Odobrava se Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana Državnog ureda za reviziju za razdoblje 2020.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec., v.r.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 98. sjednici održanoj 21. travnja 2020. godine o Prijedlogu zaključka o uvođenju bankovnih kartica za blokirane građane za vrijeme bolesti COVID-19, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 7. travnja 2020.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

Uvodno je predlagatelj istaknuo da prema postojećim zakonskim rješenjima građani koji imaju blokirane račune ne mogu biti korisnici bankovnih kartica. Međutim, u sadašnjoj situaciji krize uzrokovane korona virusom predlagatelj traži da Vlada Republike Hrvatske zajedno s drugim nadležnim tijelima osigura i omogući tim građanima korištenje bankovnih kartica za podizanje gotovine na bankomatima, kako bi s izbjeglo da isti dolaze u poslovnice banaka i pošte te podižu novac. Na taj način bi se blokirani građani i djelatnici u bankama i poštama zaštitili od moguće zaraze korona virusom zbog smanjenja i bitnog ograničenja socijalnih kontakata.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  5 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati  Prijedlog zaključka o uvođenju bankovnih kartica za blokirane građane za vrijeme bolesti COVID-19.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

                                  PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 98. sjednici (elektronička) održanoj 21. travnja 2020. godine o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z.br. 826, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 22. siječnja 2020. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 20.veljače 2020. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže da se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima ne prihvati.

Uvodno je predlagatelj istaknuo da hrvatsko gospodarstvo počiva na malome poduzetništvu te da broj mikro i malih poduzetnika iznosi 129.259 što je 98,6 % poduzeća u Republici Hrvatskoj. Stoga se radi poticanja razvoja poduzetništva predlaže da se direktori početnici do tri godine od početka poslovanja, direktori roditelji djece koja su mlađa od školske dobi  ili u sustavu redovnog školovanja,  a odluče raditi manje od punog radnog vremena te direktori/likvidatori društva čiji je mjesečni prihod manji od 15.000,00 kuna gledano na godišnjoj razini poslovanja temeljem službenih godišnjih izvještaja, budu uključeni u izuzeća u Zakonu o doprinosima.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  5 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o  izmjeni Zakona o doprinosima iz razloga utvrđenih u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske dostavljenim aktom od 20. veljače 2020. godine.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec., v.r.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 98. sjednici (elektronička) održanoj 21. travnja 2020. godine o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o igrama na sreću, prvo čitanje, P.Z.br. 850, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 27.veljače 2020. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 9. travnja 2020. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže da se Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o igrama na sreću ne prihvati.
Uvodno je predlagatelj istaknuo da je već Pravobraniteljica za djecu u svom Izvješću o radu za 2018. godinu isticala potrebu da se onemogući otvaranje casina u neposrednoj blizini škole kako bi se spriječilo izlaganje djece i mladih izvorima ovisnosti. Stoga predlagatelj apelira na potrebu da se tako važna stvar uredi izmjenama Zakona o igrama na sreću, na način da se prostor u kojem se odvijaju igre na sreću pod kojima se misli na igre u casinima, igre klađenja te igre na sreću na automatima, izgrađuju na udaljenosti od najmanje 500 metara od predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola te vjerskih objekata. Udaljenje prostora u kojem se odvijaju navedene igre na sreću od najmanje 500 metara neće u potpunosti ukloniti štetu koja se nanosi djeci i mladima, ali će svakako pripomoći te preventivno djelovati, s obzirom da u društvu sve više raste ovisnost djece i mladih o kocki. Sukladno izmjeni Zakona, Ministarstvo financija Republike Hrvatske mora izmijeniti Pravilnik o prostornim i tehničkim uvjetima za priređivanje igara na sreću u casinima, na automatima i uplatnim mjestima kladionica.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  5 glasa „PROTIV“)  predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o  izmjeni i dopuni Zakona o igrama na sreću iz razloga utvrđenih u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske dostavljenim aktom od 9. travnja 2020. godine.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
                  

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec., v.r.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 97. sjednici (elektronička) održanoj 15. travnja 2020.  godine o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 924, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. travnja 2020.  godine.

                Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se ovim Konačnim prijedlogom zakona predlažu mjere kojima se fizičkim osobama olakšava trenutna situacija i ublažavaju negativne ekonomske posljedice do kojih je došlo uslijed pojave epidemije bolesti COVID-19. Unatoč činjenici da ovršenici fizičke osobe, čiji su računi u blokadi, imaju pravo i prema važećem uređenju na izuzeće dijela primanja od ovrhe (uplatom na poseban račun), ovim Konačnim prijedlogom zakona omogućava se privremeni zastoj svih ovrha na novčanim sredstvima po računu fizičkih osoba, kako bi lakše prebrodili razdoblje posebnih okolnosti koje znatno utječe na njihovu financijsku situaciju.
Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, br. 68/18 i 2/20) dopunjuje se odredbama kojima se propisuje da će Financijska agencija  za vrijeme trajanja posebnih okolnosti zastati s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike fizičke osobe. Novo zaprimljene osnove za plaćanje Financijska agencija će evidentirati u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje te će po njima postupati nakon prestanka posebnih okolnosti. Iznimno se i u ovim posebnim okolnostima nastavlja provoditi ovrha na novčanim sredstvima u odnosu na: tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene. Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ne teku rokovi, propisani ovim Zakonom ili posebnim zakonima koji su vezani za trajanje blokade računa i postojanje neizvršenih osnova za plaćanje.  Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti Financijska agencija neće obračunavati kamatu koja je određena u osnovi za plaćanje niti zateznu kamatu. Nakon prestanka posebnih okolnosti, Financijska agencija će nastaviti provoditi ovrhu temeljem osnova za plaćanje u odnosu na koje je zastala i u odnosu na one koje je zaprimila za vrijeme trajanja posebnih okolnosti. Predložene mjere trajat će tri mjeseca od dana stupanja Zakona na snagu, uz mogućnost produljenja za još tri mjeseca (odlukom Vlade Republike Hrvatske).
Budući da se ovim Zakonom nastoji olakšati položaj fizičkih osoba kojima dio primanja odlazi na ovrhe kako bi lakše podnijele negativne ekonomske posljedice do kojih je došlo uslijed pojave bolesti COVID-19, predložene mjere zahtijevaju brzu reakciju pa se predlaže da Zakon stupi na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim  sredstvima                                                                                                                                                                               

                              
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

                              PREDSJEDNICA  ODBORA
 Grozdana Perić, dipl.oec., v.r.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 96. sjednici (elektronička) održanoj 6. travnja 2020.  godine, objedinjeno o Prijedlogu zakona o izmjeni Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 908, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 909, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 910 i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 911, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio zastupnik Božo Petrov, aktima od 3. travnja 2020.
                Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predlagatelj se osvrnuo na svaki od zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazloženo kako slijedi:

Prijedlog zakona o izmjeni Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 908 - predlagatelj zastupnik Božo Petrov

Ovim se Zakonom nastoji omogućiti otpis dospjelih poreznih obveza koji bi porezne obveznike s poteškoćama u poslovanju uslijed nastupa posebnih okolnosti doveo u poziciju koja bi im omogućila bolju likvidnost i veće šanse za nastavak poslovanja. Namjera predlagatelja je trajna dopuna Zakona kako bi u zakonodavnom okviru imali mjeru koja se može aktivirati u svim posebnim okolnostima koje bi mogle utjecati na mogućnost plaćanja poreznih obveza. Cilj koji se nastoji postići dopunama Zakona je mogućnost brzog odgovora poreznih tijela na okolnosti koje uzrokuju gospodarsku štetu u poslovanju poduzetnika. Propisivanjem takve mjere Općim poreznim zakonom omogućuje se svim poreznim tijelima korištenje propisane mjere pomoći poreznim obveznicima.  Nadalje, u smislu Općeg poreznog zakona pojmom poreza, osim poreza i trošarina, obuhvaćena su i druga javna davanja, carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela. S tim u vezi, porezni dug na koji se primjenjuju ove dopune Općeg poreznog zakona može obuhvaćati sva naprijed navedena davanja. 

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 909 - predlagatelj zastupnik Božo Petrov

Uslijed činjenice da epidemija koronavirusa utječe na gospodarsku aktivnost u Republici Hrvatskoj, potrebno je odlučnim i snažnim ekonomskim mjerama dati poticaj za zadržavanje radnih mjesta, ali i rješavanje problema nelikvidnosti gospodarskih subjekata čija je poslovna aktivnost onemogućena ili smanjena uslijed epidemije koronavirusa COVID-19 (SARS-CoV-2). Predloženim zakonskim izmjenama želi se poboljšati sustav plaćanja poreza na dobit za poduzetnike, na način da se ukine obveza plaćanja predujma poreza na dobit te da se u sustav porezna na dobit vrati olakšica za reinvestiranu dobit s namjerom da predložena zakonska rješenja postanu trajna u pravnom poretku i poreznom sustavu Republike Hrvatske. U tom kontekstu će ovaj Prijedlog zakona imati i dodatne pozitivne učinke na hrvatsko gospodarstvo te se njima šalje jasna poruka o promjeni paradigme gospodarskih politika u Republici Hrvatskoj što će u budućnosti, kada prođe aktualna kriza, ohrabriti domaće i strane investitore da ulažu svoj kapital u Republici Hrvatskoj.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 910 - predlagatelj zastupnik Božo Petrov

Predloženim zakonskim izmjenama želi se poboljšati sustav plaćanja poreza na dohodak za obrtnike, na način da se ukine obveza plaćanja predujma porezana dohodak od samostalne djelatnosti te da se u sustavu poreza na dohodak ukine plaćanje poreza na dividende i udjele u dobiti te da rješenja postanu trajna u pravnom poretku i poreznom sustavu Republike Hrvatske. 
Poreznom obvezniku se osobni odbitak uvećava i za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje. Porezni obveznik može uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak ili je proveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 911 - predlagatelj zastupnik Božo Petrov

Prijedlogom zakona želi se omogućiti svim obveznicima poreza na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj da plaćaju porez na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke.
S obzirom da je i Vlada Republike Hrvatske u svojim javnim nastupima, prijedlozima i odlukama kao jedan od glavnih problema istaknula problem nelikvidnosti gospodarstva kao cjeline te imajući u vidu da će ta nelikvidnost negativno utjecati na rokove plaćanja u gospodarstvu, smatramo kako teret nelikvidnosti ne smiju snositi gospodarski subjekti obveznici poreza na dodanu vrijednost, nego da taj teret treba preuzeti država i to s tendencijom da predloženo zakonsko rješenje postane trajno u pravnom poretku Republike Hrvatske.

U raspravi je istaknuto da je već usvojena dopuna Općeg poreznog zakona od Vlade Republike Hrvatske gdje se porezne obveznike u cijelosti ili djelomično može osloboditi podmirivanja poreznih obveza ako im uslijed odluka nadležnog tijela rad zabranjen ili onemogućen, odnosno ako im je rad otežan čime se pruža snažna podrška poreznim obveznicima u njihovim nastojanjima za očuvanje zaposlenosti i osiguravanja potrebne likvidnosti.  Iznos potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za očuvanje radnih mjesta u sektorima pogođenim koronavirusom bit će povećan i iznosit će 4.000 kuna u travnju i svibnju 2020. godine. Poslodavci koji koriste potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za očuvanje radnih mjesta u sektorima pogođenim koronavirusom bit će oslobođeni troškova pripadajućih doprinosa. Svi porezni obveznici kojima je rad zabranjen, odnosno ako im je rad onemogućen ili znatno otežan bit će u cijelosti ili djelomično oslobođeni plaćanja javnih davanja koja dospijevaju tijekom travnja, svibnja i lipnja 2020. godine. Plaćanje porezne obveze poreza na dodanu vrijednost može se odgoditi sve dok se ne naplate izdani računi. Rok vezan za predaju skupa poreznih prijava, obrazaca i izvješća povezanih sa završnim izvješćem pravnih osoba bit će odgođen (kako je najavljeno, do 30. lipnja 2020.), ali omogućeno je pomicanje i drugih rokova koji dospijevaju za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa. Umjesto plaćanja PDV-a pri uvozu može se propisati iskazivanje obveze PDV-a u prijavi – bez stvarnog plaćanja. Omogućeno je reguliranje plaćanja PDV-a kod donacija za vrijeme trajanja posebnih okolnosti. Svi  porezni obveznici PDV-a u ovom razdoblju plaćaju PDV po naplaćenoj realizaciji. Podzakonski akti su u izradi.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  6 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati donošenje Zakona o izmjeni Općeg poreznog zakona.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  6 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porez na dobit.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  6 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porez na dohodak.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  6 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati donošenje Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnoga reda Prijedlog zakona o izmjeni Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 908, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 909, o Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 910 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 911 provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

                                  PREDSJEDNICA  ODBORA
                                 Grozdana Perić, dipl.oec., v.r.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 95. sjednici (elektronička) održanoj 6. travnja 2020.  godine, objedinjeno o Prijedlogu zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 887, o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 888, o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o obveznim odnosima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 889, o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 890, o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 891,  o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o obveznom  zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 892, o Prijedlogu zaključka o povećanju  najvišeg mjesečnog iznosa naknade plaće na teret sredstava HZZO-a izoliranim, odnosno samoizoliranim zaposlenicima uslijed epidemije koronavirusa COVID-19, o Prijedlogu zaključka o obustavi i/ili oprostu dijela plaćanja predujmova paušalnog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak za sve porezne obveznike pogođene krizom koronavirusa COVID-19, o Prijedlogu zaključka o povećanju iznosa potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID-19) i o Prijedlogu zakona o moratoriju na kreditne obveze dužnika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 907, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktima od 27. ožujka 2020. godine i Klub zastupnika SDP-a i zastupnik Goran Aleksić, aktom od 2. travnja 2020.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja osvrnuli su se na svaki od zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazloženo kako slijedi:

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 887-predlagatelj: Klub zastupnika SDP-a

Donošenje ovog Zakona predlaže se zbog krize koja je hrvatsko gospodarstvo pogodila epidemijom koronavirusa. Pretpostavka je da će ovom krizom biti obuhvaćeno približno 100 tisuća poduzetnika i obrtnika u kojima radi više od 400 tisuća zaposlenih. Umjesto mjere privremene obustave naplate doprinosa, ovim Zakonom se omogućava da Vlada Republike Hrvatske odredi kriterije po kojemu će krizom koronavirusa zahvaćene poduzetnike i obrtnike trenutno osloboditi plaćanja doprinosa. Smatraju da ova mjera može pomoći spašavanju desetaka tisuća obrta i tvrtki te više stotina tisuća radnih mjesta.
 
Prijedlog zakona o dopuni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 888 -predlagatelj: Klub zastupnika SDP-a

Cijela Republika Hrvatska je pogođena epidemijom koronavirusa, a Grad Zagreb dodatno je pogođen velikim potresom koji je izazvao veliku materijalnu štetu.U ovim teškim trenucima koji su pogodili naše građane, nužno je da se državni dužnosnici solidariziraju s građanima. Ovim izmjenama predlaže se da svi državni dužnosnici osim ministra zdravstva u razdoblju od tri mjeseca primaju plaću koja je otprilike ekvivalentna iznosu minimalne plaći u Republici Hrvatskoj.

Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o obveznim odnosima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, P.Z. 889 -predlagatelj: Klub zastupnika SDP-a
Kako bi se olakšalo ublažavanje šteta do kojih je došlo ili će doći kao posljedica epidemije koronavirusa COVID-19 suspendira se obračun zatezne kamatne stope povrh prosječne nacionalne kamatne stope za vrijeme trajanja mjera vezanih uz sprečavanje posljedica epidemije.

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 890 -predlagatelj: Klub zastupnika SDP-a

Ovime se prolongira obračun i plaćanje porezne obveze za tekuću, 2020. godinu te se na taj način daje potpora poduzetnicima u smislu umanjivanja negativnih posljedica krize na likvidnost i ukupno poslovanje. Prijelaznim i završnim odredbama je omogućeno da se isti način obračuna i plaćanja poreznih obveza, bez primjene načina temeljenog na obračunu i uplati predujma poreza, nastavi sve dok traju posebne okolnosti. Ovom nadopunom Zakona ne uklanja se mogućnost da poduzetnik koristi i druge mogućnosti propisane Zakonom. Prije svih, mogućnost da Porezna uprava na temelju zahtjeva poduzetnika – poreznog obveznika obavi nadzor nad poslovanjem te na temelju toga rješenjem izmijeni visinu mjesečnih predujmova, a što također u posebnim okolnostima može olakšati poslovanje poduzetnika.

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 891 -predlagatelj: Klub zastupnika SDP-a

Kako bi se olakšalo ublažavanje šteta do koji je došlo ili će doći kao posljedica COVID 19 i potresa u Zagrebu otvara se mogućnost da poslodavci svojim radnicima isplate naknade koje će se smatrati primicima na koje se ne plaća porez na dohodak. Na takav način omogućuje se poslodavcima da bez dodatnog poreznog opterećenja solidarno sudjeluju u ublažavanju šteta dviju nepogoda koje imaju nesagledive posljedice po njihove radnike.

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o obveznom  zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 892  -predlagatelj: Klub zastupnika SDP-a

Republika Hrvatska je pogođena epidemijom koronavirusa te treba omogućiti hrvatskim građanima kako bi uz što manje negativne posljedice nastavili sa svojim životima. Skrb i obrazovanje djece te funkcioniranje obitelji, uz maksimalnu brigu za sve njene članove, posebno starije mora biti jedan od prioriteta prilikom borbe protiv epidemije. Mnogi od naših sugrađana nemaju mogućnost povjeriti skrb o svojoj djeci članovima svojih obitelji, pogotovo u okolnostima gdje se traži od starijih da ne izlaze iz svojih domova. Ovu mjeru bi koristilo stotine tisuća naših sugrađana te procjenju da je nužna kako bi u što kraćem periodu zaustavili epidemiju u Republici Hrvatskoj.
Za provođenje ovoga zakona potrebno je osigurati sredstva u okviru Zakona o izvršenju Državnom proračunu. Ukupan iznos sredstava nije moguće unaprijed odrediti obzirom da isti ovisi o trajanju epidemije koronavirusa. Obzirom na trenutna predviđanja trajanja krize, ista je potrebno osigurati preraspodjelom sredstava u Državnom proračunu u iznosu od 1,2 milijarde kuna.

Prijedlog zaključka o povećanju  najvišeg mjesečnog iznosa naknade plaće na teret sredstava HZZO-a izoliranim, odnosno samoizoliranim zaposlenicima uslijed epidemije koronavirusa COVID-19 -predlagatelj: Klub zastupnika SDP-a

Prvo, predlaže se da u vremenu posebnih okolnosti, odnosno trajanja krize vezane za koronavirus gornji limit za određivanje mjesečnog iznosa naknade plaće bude iznos prosječno neto plaće u Republici Hrvatskoj isplaćene u siječnju 2020. godine (6.796,00 kuna). Drugo, predlaže se da  se u vremenu posebnih okolnosti zbog epidemije koronavirusa poveća osnovica koja se trenutno koristi za obračun naknade plaće u slučaju da se osnovica ne može utvrditi na osnovu plaće isplaćene u prethodnih šest mjeseci. S obzirom da tu osnovicu čini plaća isplaćena do dana otvaranja bolovanja zbog izolacije odnosno samoizolacije radi korona virusa, odnosno pripadajuća plaća za mjesec za koji se određuje naknada plaće, te da je ta osnovica ograničena na najnižu osnovicu koja služi za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, predlaže se da se osnovica utvrdi kao najniža osnovica za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje uvećana za 30%. S obzirom da je najniža osnovica trenutno 3.321,96 kuna, nova osnovica na temelju uvećanja za 50% iznosila bi 4.982,94 kn. Ove mjere su privremene i primjenjivale bi se u razdoblju trajanja epidemije koronavirusa COVID-19.

Prijedlogu zaključka o obustavi i/ili oprostu dijela plaćanja predujmova paušalnog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak za sve porezne obveznike pogođene krizom koronavirusa COVID-19 -predlagatelj: Klub zastupnika SDP-a

Ovim Zaključkom predlaže se obustava plaćanja predujmova paušalnog poreza za sve porezne obveznike čije obavljanje djelatnosti je zaustavljeno odlukama Stožera civilne zaštite ili je značajno smanjen obujam poslovanja uslijed negativnih učinaka krize koronavirusa COVID-19. Iznimno, obračun obveze po osnovi poreza na dohodak za 2020. godinu izvršit će se tek po podnošenju Poreznoj upravi godišnjeg izvješća o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak.
Predlaže se obustava plaćanja predujmova paušalnog poreza za sve porezne obveznike koji ostvaruju dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova u razdoblju trajanja krize. Kako je odluka u domeni predstavničkih tijela lokalne samouprave, zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da u roku od 8 dana dade preporuku svim jedinicama lokalne samouprave da postupe u skladu s predloženim. Prijedlog se zasniva na činjenici da je turistički sektor jedan od najugroženijih u posebnim okolnostima vezanim za krizu koronavirusa COVID-19.

Prijedlogu zaključka o povećanju iznosa potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID-19) - predlagatelj: Klub zastupnika SDP-a

Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da u suradnji s Upravnim vijećem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u roku od 8 dana od dana donošenja ovog zaključka izmijeni visinu potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID-19) na način da se visina subvencije po radniku poveća s iznosa od 3.250,00 kuna na iznos 75% neto plaće radnika  te najviši iznos subvencije po radniku ne može biti veći od 75% prosječno neto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u siječnju 2020. godine.

Prijedlog zakona o moratoriju na kreditne obveze dužnika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 907 -predlagatelji: Klub zastupnika SDP-a i zastupnik Goran Aleksić

Ovim Zakonom predviđena je hitna mjera odgode plaćanja obveza iz ugovora o kreditu za sprječavanje ozbiljnih gospodarskih šteta i održavanje financijske stabilnosti u Republici Hrvatskoj u pogledu posljedica proglašenja epidemije zaraznom CoV-2 bolesti (COVID-19) na području Republike Hrvatske.

U raspravi je zastupnik Goran Aleksić istaknuo da je moratorij na kredite, na rok od godinu dana, za sve nelikvidne građane i poduzeća nužnost. Moratorij koji nude banke je moratorij s obračunavanjem ugovorenih kamata. Bankama se mora naložiti obvezujući moratorij na zahtjev svakoga nelikvidnog građanina i svakoga nelikvidnog poduzeća i to bez obračuna kamata i bez obračuna ikakvih naknada za moratorij. Očekuje da Vlada Republike Hrvatske promijeni svoje negativno mišljenje o obvezujućem besplatnom moratoriju i da po potrebi predloži određene amandmane na konkretni prijedlog koji daje zajedno sa SDP-om te da se  prijedlog onda prihvati kao rješenje za teško stanje u kojem se već nalaze i građani i poduzeća. 
U raspravi je napomenuto da je već usvojena dopuna Općeg poreznog zakona od Vlade Republike Hrvatske gdje se porezne obveznike u cijelosti ili djelomično može osloboditi podmirivanja poreznih obveza ako im uslijed odluka nadležnog tijela rad zabranjen ili onemogućen, odnosno ako im je rad otežan čime se pruža snažna podrška poreznim obveznicima u njihovim nastojanjima za očuvanje zaposlenosti i osiguravanja potrebne likvidnosti. U tom cilju, uz navedeno omogućit će se da se podzakonskim aktom propišu  rokovi, plaćanje poreza na dodanu vrijednost pri uvozu te kod donacija, provedba mjera prisilne naplate, visina kamata te postupovne odredbe na drugačiji način nego što je uređeno OPZ-om ili posebnim poreznim propisima. Propisivanjem ovih odredbi drugačije nego što je uređeno u uvjetima redovnog poslovanja omogućit će se brza reakcija i prilagodba sustava radi sprječavanja daljnjih štetnih utjecaja na gospodarske aktivnosti. Stoga je za vrijeme trajanja posebnih okolnosti predviđena mogućnost da ministar pravilnikom određena područja uredi drugačije od način njihova uređenja u uvjetima redovnog poslovanja. Razdoblje početka epidemije u Republici Hrvatskoj poklapa se s razdobljem kada se pokreću radnje za pripremu završnih izvješća pravnih osoba. Navedena izvješća se u pravilu predaju nadležnim tijelima do 30. travnja. S obzirom na opće poznatu situaciju zabrane kretanja i zatvaranja djelatnosti, niz radnji koje su nužne za pripremu završnih izvješća ne mogu se nesmetano provoditi. Davanjem ovlasti ministru financija da za vrijeme posebnih okolnosti odredi rokove drugačije u odnosu na rokove tijekom redovnog poslovanja, omogućuje se da se za ovaj skup poreznih prijava, obrazaca i izvješća povezanih uz završna izvješća pravnih osoba, ali i eventualno drugih rokova koji dospijevaju za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa odrede rokovi u kojima se ove radnje mogu odraditi. Svakako je cilj da se produljenim rokom obuhvati i druge obrasce i izvješća koji su propisani posebnim propisima, možebitno radi utvrđivanja drugih poreznih obveza, naknada ili moguće radi ostvarivanja određenih prava. Prema posebnom propisu o porezu na dodanu vrijednost pri uvozu dobara porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) plaća se u rokovima propisanim carinskim propisima. Postupak se provodi na način da porezni obveznik plaća PDV pri uvozu, a ako ima uvjete za odbitak PDV-a tako plaćeni PDV iskazuje kao pretporez u prijavi PDV-a. Kako bi se u uvjetima epidemije koronavirusa omogućilo raspolaganje s potrebitim likvidnim sredstvima, neopterećeno od poreznih obveza predlaže se da se umjesto plaćanja PDV-a pri uvozu može propisati iskazivanje obveze PDV-a u prijavi. Također se ministru financija daje ovlast da regulira plaćanje PDV-a kod donacija za vrijeme trajanja posebnih okolnosti u uvjetima epidemije koronavirusom. Isto tako za vrijeme trajanja posebnih okolnosti predviđena je mogućnost da ministar pravilnikom određena područja uredi drugačije, pa tako i postupanje poreznih tijela prilikom provođenja ovršnog postupka od onog kako je uređen poglavljem IV. Općeg poreznog zakona s ciljem mogućnosti prilagodbe procesa ovrhe budući da prema trenutno važećim odredbama porezna tijela nemaju mogućnost ni na koji način u ovršnom postupku cijeniti učinke posebnih okolnosti na poslovanje i likvidnost poreznih obveznika kao ni mogućnost izvršavanja poreznih obveza. Isto tako, daje se mogućnost drugačijeg obračuna i plaćanja kamata na dospjeli porezni dug. Iznos potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za očuvanje radnih mjesta u sektorima pogođenim koronavirusom bit će povećan i iznosit će 4.000 kuna u travnju i svibnju 2020. godine. Poslodavci koji koriste potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za očuvanje radnih mjesta u sektorima pogođenim koronavirusom bit će oslobođeni troškova pripadajućih doprinosa. Svi porezni obveznici kojima je rad zabranjen, odnosno ako im je rad onemogućen ili znatno otežan bit će u cijelosti ili djelomično oslobođeni plaćanja javnih davanja koja dospijevaju tijekom travnja, svibnja i lipnja 2020. godine. Plaćanje porezne obveze poreza na dodanu vrijednost može se odgoditi sve dok se ne naplate izdani računi. Rok vezan za predaju skupa poreznih prijava, obrazaca i izvješća povezanih sa završnim izvješćem pravnih osoba bit će odgođen (kako je najavljeno, do 30. lipnja 2020.), ali omogućeno je pomicanje i drugih rokova koji dospijevaju za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa. Umjesto plaćanja PDV-a pri uvozu može se propisati iskazivanje obveze PDV-a u prijavi – bez stvarnog plaćanja. Omogućeno je reguliranje plaćanja PDV-a kod donacija za vrijeme trajanja posebnih okolnosti. Svi  porezni obveznici PDV-a u ovom razdoblju plaćaju PDV po naplaćenoj realizaciji. Podzakonski akti su u izradi.
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  6 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati donošenje Zakona o dopuni Zakona o doprinosima.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  6 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati donošenje Zakona o dopuni  Zakona obvezama i pravima državnih dužnosnika.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  6 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da prihvati donošenje Zakona o dopuni Zakona o obveznim odnosima.  

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  6 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati donošenje Zakona o dopuni Zakona o porezu na dobit.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  6 glasa  „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati donošenje Zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  6 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati donošenje Zakona o dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  6 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati  Prijedlog zaključka o povećanju  najvišeg mjesečnog iznosa naknade plaće na teret sredstava HZZO-a izoliranim, odnosno samoizoliranim odnosno samoizoliranim zaposlenicima uslijed epidemije koronavirusa COVID-19.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  6 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati  Prijedlog zaključka o obustavi i/ili oprostu dijela plaćanja predujmova paušalnog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak za sve porezne obveznike pogođene krizom koronavirusa COVID-19.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  6 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati  Prijedlog zaključka o povećanju iznosa potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID-19).
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  6 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati donošenje Zakona o moratoriju na kreditne obveze dužnika.
Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnoga reda Prijedlog zakona o dopuni Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 887, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 888, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o obveznim odnosima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 889, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 890, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 891,  Prijedlog zakona o dopuni Zakona o obveznom  zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 892,  Prijedlog zaključka o povećanju  najvišeg mjesečnog iznosa naknade plaće na teret sredstava HZZO-a izoliranim, odnosno samoizoliranim zaposlenicima uslijed epidemije koronavirusa COVID-19, Prijedlog zaključka o obustavi i/ili oprostu dijela plaćanja predujmova paušalnog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak za sve porezne obveznike pogođene krizom koronavirusa COVID-19, Prijedlog zaključka o povećanju iznosa potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID-19) i Prijedlog zakona o moratoriju na kreditne obveze dužnika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 907 provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
                                

 PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 94. sjednici održanoj 2. travnja 2020.  godine, objedinjeno o Prijedlogu zakona o  dopuni Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 895, o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 896  i o  Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 897, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. travnja 2020.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja osvrnuli su se na svaki od zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazloženo kako slijedi:

Prijedlog zakona o dopuni Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona

Ovom dopunom OPZ-a predlaže se i daljnja pomoć poreznim obveznicima na način da se porezne obveznike u cijelosti ili djelomično može osloboditi podmirivanja poreznih obveza ako im je uslijed odluka nadležnog tijela rad zabranjen ili onemogućen, odnosno ako im je rad otežan čime se pruža snažna podrška poreznim obveznicima u njihovim nastojanjima za očuvanje zaposlenosti i osiguravanja potrebne likvidnosti.

U tom cilju, uz navedeno omogućit će se da se podzakonskim aktom propišu  rokovi, plaćanje poreza na dodanu vrijednost pri uvozu te kod donacija, provedba mjera prisilne naplate, visina kamata te postupovne odredbe na drugačiji način nego što je uređeno OPZ-om ili posebnim poreznim propisima. Propisivanjem ovih odredbi drugačije nego što je uređeno u uvjetima redovnog poslovanja omogućit će se brza reakcija i prilagodba sustava radi sprječavanja daljnjih štetnih utjecaja na gospodarske aktivnosti. Stoga je za vrijeme trajanja posebnih okolnosti predviđena mogućnost da ministar pravilnikom određena područja uredi drugačije od način njihova uređenja u uvjetima redovnog poslovanja.

Razdoblje početka epidemije u Republici Hrvatskoj poklapa se s razdobljem kada se pokreću radnje za pripremu završnih izvješća pravnih osoba. Navedena izvješća se u pravilu predaju nadležnim tijelima do 30. travnja. S obzirom na opće poznatu situaciju zabrane kretanja i zatvaranja djelatnosti, niz radnji koje su nužne za pripremu završnih izvješća ne mogu se nesmetano provoditi. Davanjem ovlasti ministru financija da za vrijeme posebnih okolnosti odredi rokove drugačije u odnosu na rokove tijekom redovnog poslovanja, omogućuje se da se za ovaj skup poreznih prijava, obrazaca i izvješća povezanih uz završna izvješća pravnih osoba, ali i eventualno drugih rokova koji dospijevaju za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa odrede rokovi u kojima se ove radnje mogu odraditi. Svakako je cilj da se produljenim rokom obuhvati i druge obrasce i izvješća koji su propisani posebnim propisima, možebitno radi utvrđivanja drugih poreznih obveza, naknada ili moguće radi ostvarivanja određenih prava.

Prema posebnom propisu o porezu na dodanu vrijednost pri uvozu dobara porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) plaća se u rokovima propisanim carinskim propisima. Postupak se provodi na način da porezni obveznik plaća PDV pri uvozu, a ako ima uvjete za odbitak PDV-a tako plaćeni PDV iskazuje kao pretporez u prijavi PDV-a. Kako bi se u uvjetima epidemije koronavirusa omogućilo raspolaganje s potrebitim likvidnim sredstvima, neopterećeno od poreznih obveza predlaže se da se umjesto plaćanja PDV-a pri uvozu može propisati iskazivanje obveze PDV-a u prijavi. Također se ministru financija daje ovlast da regulira plaćanje PDV-a kod donacija za vrijeme trajanja posebnih okolnosti u uvjetima epidemije koronavirusom.

Isto tako za vrijeme trajanja posebnih okolnosti predviđena je mogućnost da ministar pravilnikom određena područja uredi drugačije, pa tako i postupanje poreznih tijela prilikom provođenja ovršnog postupka od onog kako je uređen poglavljem IV. Općeg poreznog zakona s ciljem mogućnosti prilagodbe procesa ovrhe budući da prema trenutno važećim odredbama porezna tijela nemaju mogućnost ni na koji način u ovršnom postupku cijeniti učinke posebnih okolnosti na poslovanje i likvidnost poreznih obveznika kao ni mogućnost izvršavanja poreznih obveza. Isto tako, daje se mogućnost drugačijeg obračuna i plaćanja kamata na dospjeli porezni dug.

Prijedlog zakon o izmjeni i dopunama Zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona

Radi posebnih okolnosti vezanih uz pojavu bolesti COVID - 19 uzrokovanu epidemijom virusa SARS-CoV-2 u Republici Hrvatskoj, ovim Prijedlogom zakona uvodi se mogućnost ministru financija da podzakonskim aktom produži rokove za predaju financijskih izvještaja i druge dokumentacije, kao hitna mjera za maksimalno olakšavanje poslovanja poduzetnicima.

Budući da je sukladno odlukama i preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Nacionalnog kriznog stožera  i ostalih nadležnih tijela Republike Hrvatske organizacija rada u gospodarstvu prilagođena novonastaloj situaciji te svedena na nužne zaposlenike, a imajući u vidu činjenicu da knjigovodstveni poslovi obuhvaćaju korištenje računovodstvenih računalnih programa i uvid u knjigovodstvenu dokumentaciju, pojedini obveznici izrade financijskih izvještaja moguće neće biti u mogućnosti navedeno provesti u zadanim rokovima.

Uz navedeno, kao trajna mjere rasterećenja poduzetnika ukida se obveza plaćanja naknade Financijskoj agenciji za objavu godišnjih financijskih izvještaja.

Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona

Ovim se Zakonom utvrđuje pravna osnova za isplatu sredstava beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje do visine izvršenog povrata poreza na dohodak te do visine poreza na dohodak, prireza i doprinosa čijeg je plaćanja porezni obveznik oslobođen, odnosno čije je plaćanje odgođeno i/ili je odobrena obročna otplata i do visine povrata poreza na dohodak, a uslijed primjene mjera za pomoć gospodarstvu zbog epidemije: koronavirusa. 

Uz to, a radi osiguravanja sredstava za saniranje posljedica epidemije koronavirusa i za provedbu mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa, ovim se Zakonom predlaže ministru financija dati ovlast da se uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske zaduži iznad prethodno utvrđene visine zaduživanja, a sve s ciljem izbjegavanja nastupanja štetnih posljedica u pogledu izvršavanja poslova, funkcija i programa u 2020. godini. O ovom će zaduženju Vlada Republike Hrvatske mjesečno izvještavati Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o dopuni Općeg poreznog zakona

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o računovodstvu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnoga Prijedlog zakona o dopuni Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 895, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 896  i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 897 provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec., v.r.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 94. sjednici održanoj 2. travnja 2020. godine, objedinjeno o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, drugo čitanje, P.Z.E. br. 829, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 830 i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih  društava, drugo čitanje, P.Z.E. br. 843, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. travnja 2020. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja osvrnuli su se na svaki od zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazloženo kako slijedi:

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci

Akcijski plan Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II i bankovnoj uniji sadrži mjere iz područja nadzora/sanacije banaka i makroprudencijalnog okvira koje uključuju donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.
Cilj Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona) je omogućiti uspostavu bliske suradnje Europske središnje banke sa Hrvatskom narodnom bankom, kao i ulazak u jedinstveni sanacijski mehanizam te izvršiti dodatno usklađivanje odredbi koje stupaju na snagu danom uvođenja eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske. 
Predviđa se da Hrvatska narodna banka primjenjuje Smjernicu ESB-a umjesto Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI). Središnjim bankama koje nisu članice Eurosustava dana je mogućnost da primjenjuju Smjernicu ESB-a uz nacionalnu valutu, dakle i prije uvođenja eura. To su učinile Slovačka, Estonija i Latvija, koje su kasnije i uvele euro, te Poljska i Švedska koje Smjernicu ESB-a primjenjuju uz nacionalnu valutu.
Uvođenje Smjernice ESB-a posljedično utječe na potrebu izmjena relevantnih članaka zakona koje se odnose na opće pričuve Hrvatske narodne banke i izračun dobiti (gubitka) Hrvatske narodne banke kao i na potrebu uvođenja kategorija revalorizacijskih računa, rezervacija za rizike. Unutar kapitala više ne bi postojale opće i posebne pričuve već samo opće koje se formiraju radi pokrića općih rizika poslovanja HNB-a. Sukladno Smjernici ESB-a nerealizirani dobici po tečajnim razlikama i promjeni tržišnih cijena ne ulaze u Izvještaj o dobiti ili gubitku odnosno ne ulaze u izračun financijskog rezultata.

Mijenja se raspored dobiti i pokrivanja gubitka HNB-a. Dobit HNB-a se raspoređuje u omjeru 20%-80% i to na način da se 20% iskazane dobiti raspoređuje u opće pričuve HNB-a dok se preostalih 80% iskazane dobiti raspoređuje u korist državnog proračuna. Međutim, ako su opće pričuve niže od propisanog donjeg iznosa, u opće pričuve rasporedit će se, odlukom Savjeta HNB-a, iznos dobiti potreban za dostizanje donjeg iznosa općih pričuva. Gubitak bi se i dalje najprije pokrivao iz općih pričuva HNB-a, a ako je gubitak veći od iznosa općih pričuva, iznos gubitka koji prelazi visinu općih pričuva pokrit će se iz dobiti narednih godina. U slučaju kad je ukupni kapital Hrvatske narodne banke umanjen za gubitke iz prethodnih godina tijekom dužeg vremenskog razdoblja potrebni iznos do visine temeljnog kapitala osigurat će se u državnom proračunu u narednom srednjoročnom razdoblju.

Uvodi se mogućnost da kamatna stopa za novčana sredstva koja je HNB primio u depozit bude negativna. Dosadašnji zadatak HNB-a, koji je bio definiran kao pridonošenje stabilnosti financijskog sustava u cjelini, proširen je na način da se isti ostvaruje provođenjem makrobonitetne politike, koju HNB provodi djelujući u skladu s pravnim aktima Europske unije, njezinih institucija i tijela. S navedenim je prilagođena i nova nadležnost guvernera HNB-a.

Po pitanju trezora, istaknuto je da su lokacije, građevine trezora i trezorsko poslovanje HNB-a važni za financijske, gospodarske i sigurnosne interese i obranu RH. Ova odredba se ističe kao temelj za donošenje druge regulative (podzakonske), kojom bi se preciznije definirale sigurnosne, obrambene i druge mjere zaštite RH u svrhu sprječavanja nastanka situacija koje bi mogle prouzročiti štetu za gospodarske i financijske interese na državnoj razini, a povezane su s trezorskim poslovanjem HNB-a. Zakon o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 120/16) se neće primjenjivati na sklapanje ugovora o javnoj nabavi i provedbu projektnih natječaja. Naime, sukladno članku 43. Zakona o javnoj nabavi isti se ne primjenjuje ukoliko bi RH njegovom primjenom bila obvezna pružiti informacije za koje smatra da bi njihovo otkrivanje štetilo bitnim interesima njezine sigurnosti.
Područje upravljanja međunarodnim pričuvama bi se reguliralo na način da se više ne bi navodili pojedinačni oblici imovine ulaganja i minimalno potrebni kreditni rejtinzi ulaganja, već se međunarodne pričuve definiraju kao svi oblici imovine u stranoj valuti i plemenite kovine.
Uvode se sigurnosne provjere u selekcijski postupak prilikom postupka zapošljavanja za pojedina sigurnosno rizična radna mjesta. Temeljnu sigurnosnu provjeru kandidata provodila bi agencija nadležna za sigurnosnu provjeru tj. Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) i to na zahtjev HNB-a.
Uređuje se konsolidacija financijskih izvještaja HNB-a na način da se propisuje konsolidacija financijskih izvještaja društava u kojima HNB ima većinski udio u kapitalu, ako su ta društva pojedinačno ili skupno značajna za financijske izvještaje.

Daje se ovlast HNB-u da vodi postupak za utvrđivanje povrede propisa za čiji je nadzor ili superviziju nadležna, te da uz suglasnost Jedinstvenog sanacijskog odbora donese provedbene akte za primjenu odredaba smjernica Jedinstvenog sanacijskog odbora.
Nove ovlasti Savjeta HNB-a su odlučivanje da kreditna institucija propada ili će vjerojatno propasti i odlučivanje o davanju prijedloga za otvaranje postupka sanacije nad kreditnom institucijom ili odlučivanje o davanju prijedloga za pokretanje stečajnog postupka nad kreditnom institucijom ili odlučivanje o pokretanju postupka prisilne likvidacije kreditne institucije.
Nove ovlasti guvernera su provođenje makrobonitetne politike i donošenje podzakonskih propisa, preporuka, odluka i rješenja iz područja makrobonitetne politike, propisivanje pobližnih uvjeta i načina provedbe sanacijskog nadzora te postupak nalaganja mjera prema kreditnim institucijama u postupku sanacijskog nadzora. Guverner donosi rješenja u postupku sanacijskog nadzora nad kreditnim institucijama.
Konačnim prijedlogom zakona napravljene su određene nomotehničke izmjene u odnosu na Prijedlog zakona koje su posljedica prihvaćenih primjedbi i prijedloga Odbora za zakonodavstvo (članci 34., 36. i 37.)
Također, u tekstu Konačnog prijedloga zakona propisuje se kako u slučaju kad je ukupni kapital Hrvatske narodne banke umanjen za gubitke iz prethodnih godina tijekom dužeg vremenskog razdoblja, potrebni iznos do visine temeljnog kapitala osigurava se u državnom proračunu u narednom srednjoročnom razdoblju (članak 15. stavci 7. i 8.). Izvršene su određene ispravke koje pridonose kvaliteti teksta (članak 10., članak 31.  i članak 35.) te određene dorade radi jasnijeg izričaja (članak 35).

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama

Konačni prijedlog zakona izrađen je radi provedbe mjere iz Akcijskog plana Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II i bankovnoj uniji, u području dodatnog jačanja nadzora banaka stupanjem u blisku suradnju Hrvatske narodne banke (dalje: HNB) s Europskom središnjom bankom (dalje: ESB) i razvoja makrobonitetnog okvira za mjere usmjerene na korisnike kredita.

Na temelju Zakona o dopunama Zakona o kreditnim institucijama (donesen u srpnju 2019.) ESB je započeo sveobuhvatnu procjenu pet hrvatskih banaka (Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, Erste & Steiermärkische Banke, OTP banke Hrvatska i Hrvatske poštanske banke).  Očekuje se da će ESB na temelju konačnih rezultata te procjene (u svibnju 2020.) donijeti odluku o uspostavi bliske suradnje s HNB-om. 

Važeći Zakon o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13, 19/15, 102/15, 15/18 i 70/19), kojim su uređeni uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mijenja se i dopunjuje u sljedećim bitnim aktivnostima:
Radi postizanja pravne sigurnosti u odnosima s kreditnim institucijama nakon uspostave bliske suradnje preciziraju se aktivnosti koje HNB poduzima u zajedničkim postupcima s ESB-om, a osobito u postupcima:izdavanja odobrenja za rad kreditnoj instituciji, izdavanja prethodne suglasnosti za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji, izdavanja prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije/ člana nadzornog odbora kreditne institucije, procjene planova oporavka, nalaganja mjera rane intervencije i izricanja upravnih sankcija.

Postupak izricanja upravnih sankcija je upravni postupak koji vodi HNB i predstavlja novost koja se uvodi u sustav kažnjavanja. Predloženim izmjenama omogućava se HNB-u nalaganje mjera koje će biti potrebno provesti kao rezultat sveobuhvatne procjene koja je u tijeku od strane ESB-a.
Važeći Zakon dopunjuje se odredbama o makrobonitetnim mjerama usmjerenim na korisnike kredita koje HNB može propisati radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika.  U tu svrhu HNB može podzakonskim aktom propisati mjere koje se odnose na najveći dozvoljeni omjer vrijednosti instrumenta osiguranja i odobrenog iznosa kredita, najveći dozvoljeni omjer iznosa kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita, najveći dozvoljeni omjer iznosa otplate obroka ili rate kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita, najdulje dozvoljeno trajanja kredita i zahtjeve vezane za metodu obračuna otplate kredita.
Budući da se ne može predvidjeti hoće li i kada nastupiti okolnosti koje će biti razlog za donošenje ovog podzakonskog akta, ne propisuje se rok u kojemu je HNB obvezan donijeti taj akt. 
Ovim zakonskim prijedlogom propisuje se obveza HNB-a da na temelju podataka koje kreditne institucije dostavljaju za regulatorne potrebe izračunava i objavljuje Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS).
Navedeno je potrebno zbog važnosti NRS-a kao referentne kamatne stope koja služi kao indeks za određivanje promjenjivog dijela promjenjive kamatne stope na potrošačke kredite. Važeći NRS izračunava i objavljuje Hrvatska udruga banaka na temelju podataka HNB-a o troškovima financiranja kreditnih institucija u Republici Hrvatkoj .

Zbog činjenice da je Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) u svibnju 2018. obustavio razmjenu podataka za građane predlažu se dorade odgovarajućih odredbi kako bi se omogućila razmjena informacija nužnih za procjenu kreditne sposobnosti klijenata ili za potrebe upravljanja kreditnim rizikom.
Izuzeće od obveze čuvanja bankovne tajne prilagođava se zahtjevima Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) u dijelu davanja privole da se određeni povjerljivi podaci mogu priopćiti drugoj fizičkoj i/ili pravnoj osobi te ako se povjerljivi podaci o klijentu priopćavaju izravno drugoj kreditnoj instituciji i/ili financijskoj instituciji ili se priopćavaju pravnoj osobi koja prikuplja i razmjenjuje podatke o kreditnoj sposobnosti između kreditnih i/ili financijskih institucija (a podaci su potrebni za procjenu kreditne sposobnosti klijenta ili upravljanje kreditnim rizikom) ili ako se povjerljivi podaci priopćavaju Jedinstvenom sanacijskom odboru u skladu s Uredbom (EU) br. 806/2014.

Propisuje se zakonska obveza kreditnim institucijama da, na zahtjev, razmjenjuju minimalni propisani obuhvat podataka o postojećim i podmirenim obvezama klijenata, radi procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom. Razmjena informacija može se odvijati neposredno između kreditnih institucija ili posredstvom pravne osobe koja prikuplja i razmjenjuje podatke između kreditnih i/ili financijskih institucija.
U Konačnom prijedlogu zakona izvršene su nomotehničke dorade u odnosu na Prijedlog zakona koje su posljedica prihvaćenih primjedbi i prijedloga Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora.

Radi povećanja učinkovitosti provedbe mjera nad kreditnom institucijom predlaže se da u postupku povodom tužbe protiv rješenja Hrvatske narodne banke o: nalaganju mjera rane intervencije, uvođenju posebne uprave, oduzimanju odobrenja za rad i/ili odluke o otvaranju postupka prisilne likvidacije, nadležni upravni sud ne može odlučiti da tužba ima odgodni učinak niti može izdati privremenu mjeru.

Članak kojim se uređuje odnos između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika dopunjuje se odredbom za slučaj da glavna skupština kreditne institucije donese odluku o smanjenju prethodno usvojenog višeg maksimalnog odnosa između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka. Takva se odluka donosi većinom glasova prisutnih na glavnoj skupštini, a kreditna institucija dužna je u roku od pet radnih dana od dana održane glavne skupštine o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

Članak koji uređuje javno objavljivanje informacija Hrvatske narodne banke dopunjuje se odredbama u slučaju objava sankcija koje u okviru bliske suradnje temeljem upute Europske središnje banke izriče Hrvatska narodna banka na način da se propisuju uvjeti kada će se takve odluke objaviti na anonimnoj osnovi.
Dodaje se prijelazna odredba prema kojoj će se svi postupci za dobivanje odobrenja i suglasnosti koji su bili pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema odredbama zakona koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Također, izvršene su određene dorade radi veće jasnoće pojedinih odredbi te ispravke koje pridonose kvaliteti teksta Konačnog prijedloga zakona.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

Akcijski plan Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji uključuje provedbu mjera u području nadzora, odnosno sanacije banaka budući da od datuma uspostave bliske suradnje s Europskom središnjom bankom Republika Hrvatska u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 806/2014 postaje država članica sudionica u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu.
Cilj Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava je izmijeniti odredbe važećeg Zakona povezane s ovlastima nacionalnih sanacijskih tijela nad kreditnim institucijama i grupama kreditnih institucija za koje sudjelovanjem u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu izravnu odgovornost preuzima Jedinstveni sanacijski odbor, kao i izmijeniti odredbe o sanacijskom fondu zbog objedinjavanja doprinosa u Jedinstveni sanacijski fond.

Postojeći nacionalni sanacijski fond biti će mjesto gdje se uplaćuju svi doprinosi od subjekata s odobrenjem za rad na području Republike Hrvatske, a dio kojih se nakon toga transferira u Jedinstveni sanacijski fond. Odredbama se osigurava provedba Uredbe (EU) br. 806/2014 u vidu prikupljanja i transferiranja doprinosa institucija u Jedinstveni sanacijski fond od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka kao nacionalnog sanacijskog tijela.
Uvodi se naknada za podmirivanje administrativnih rashoda Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka povezanih sa funkcijom sanacijskog tijela te rashoda povezanih sa suradnjom sa Jedinstvenim sanacijskim odborom. 

Pravo glasa na plenarnim i izvršnim sjednicama Jedinstvenog sanacijskog odbora imati će predstavnik Hrvatske narodne banke. Kada je riječ o pitanju iz ovlasti Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, u skladu s podjelom ovlasti, pri glasanju uzeti će se u obzir njihovo mišljenje. Hrvatska narodna banka će biti tijelo zaduženo za provjeru vjerodostojnosti odluka Jedinstvenog sanacijskog odbora o izricanju novčanih kazni, a koje se tiču povreda odredbi Uredbe (EU) br. 806/2014.
Konačnim prijedlogom zakona napravljene su određene nomotehničke izmjene u odnosu na Prijedlog zakona koje su posljedica prihvaćenih primjedbi i prijedloga Odbora za zakonodavstvo (članak 47.). U tekstu Konačnog prijedloga napravljene su izmjene kako bi se na ispravan način precizirali slučajevi u kojima Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo utvrđuje da institucija propada ili će vjerojatno propasti (članak 27.) te slučajevi u kojima Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo utvrđuje uvjete za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje instrumenata kapitala koje je izdao subjekt za koji je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor (članak 40.).

U članku 70. prekršajne odredbe su razdvojene u zasebne točke te su usklađene s odredbama normativnog dijela. Također, u tekstu Konačnog prijedloga dodatno se precizira da se pri pokretanju prekršajnog postupka protiv subjekta za koji je Jedinstveni sanacijski odbor izravno odgovoran vodi računa o postojanju navedene preporuke (članak 72. stavak 2.).  

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnoga reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, drugo čitanje, P.Z.E. br. 829, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 830  i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih  društava, drugo čitanje, P.Z.E. br. 843 provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec., v.r. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 93. sjednici održanoj 18. ožujka 2020.  godine, objedinjeno o Konačnom prijedlogu zakona o dopuni Općeg poreznog zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 861, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o porezu na dohodak, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 862,  o Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dobit,  hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 863 i o Konačnom prijedlogu zakona o dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 864 , koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. ožujka 2020.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja osvrnuli su se na svaki od zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazloženo kako slijedi:

Konačni prijedlog zakona o dopuni Općeg poreznog zakona

Radi pomoći poduzetnicima u poteškoćama, važećim Općim poreznim zakonom propisan je upravni ugovor kao mjera kojom je poreznim obveznicima omogućeno plaćanje dospjelog poreznog duga u obrocima. Upravni ugovor je mjera pomoći poslovanju poreznih obveznika u redovnim uvjetima, kojom se, uz dokazivanje ispunjenja uvjeta i osiguravanje sredstva plaćanja omogućuje olakšanje plaćanja određenih poreznih obveza, te ima propisane uvjete i način sklapanja zahtijevaju određeni vremenski period za njegovu provedbu.
Međutim, situacija nastala uslijed epidemije novog koronavirusa COVID-19 pokazuje da postojećom mjerom upravnog ugovora nije moguće efikasno i brzo pomoći poreznim obveznicima kojima je ovom pandemijom likvidnost izravno narušena. Stoga se predlaže propisati posebni model načina plaćanja dospjelih poreznih obveza koji bi omogućio poreznim obveznicima s poteškoćama u poslovanju uslijed nastupa posebnih okolnosti da u jednostavnom i žurnom postupku postignu primjereni način plaćanja poreznih obveza. Cilj koji se nastoji postići dopunom Općeg poreznog zakona je mogućnost brze reakcije, odnosno brzog odgovora poreznih tijela na okolnosti koje uzrokuju gospodarsku štetu u poslovanju poduzetnika te na taj način, pružiti snažnu podršku poduzetnicima u njihovim nastojanjima za očuvanje zaposlenosti.
Budući je Opći porezni zakon propis temeljem kojega su ovlaštena postupati sva porezna tijela, to se osim Poreznoj upravi, i drugim tijelima (tijela državne uprave, upravna tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i upravna tijela jedinica lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovni utvrđivanja i/ili nadzora i/ili naplate poreza) omogućava korištenje propisane mjere pomoći poreznim obveznicima.
Osim poreza, ovom mjerom su obuhvaćena i druga javna davanja kao što su carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela.
Predlaže se da se nastupom posebnih okolnosti poreznim obveznicima odobri odgoda plaćanja i/ili obročna otplata poreznog duga. Nadalje, s obzirom na nastup posebnih okolnosti, predlaže se da se za vrijeme odgode plaćanja i/ili obročne otplate ne obračunava kamata te da za to vrijeme ne teče zastara. Kako u trenutku predlaganja dopuna OPZ-a nije moguće predvidjeti sve buduće posebne okolnosti,  a uvažavajući potrebu da mjera mora brzo pomoći poreznim obveznicima, predlaže se provedbu ovog članka propisati Pravilnikom. Pravilnik, kojeg na temelju dane ovlasti donosi ministar financija, bit će moguće u vrlo kratkom roku prilagoditi eventualnim, sada neprepoznatim, budućim posebnim okolnostima. 
Ako po isteku odgode plaćanja porezni obveznik ne bude mogao podmiriti odgođene porezne obveze, budući da nakon prestanka tih okolnosti još nije stabilizirao svoje poslovanje, propisala bi se mogućnost da mu se odobri obročna otplata tih obveza. Također, odgođena porezna obveza bi se, u slučaju obročne otplate, podmirivala u mjesečnim obrocima bez obračuna kamata.

Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Predlaže se da se primicima po osnovi samostalne djelatnosti ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi potpora primljenih radi ublažavanja posebnih okolnosti propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak. Omogućuje se korištenje potpore u cijelosti za svrhe za koje je i namijenjena bez opterećenja poreznog obveznika javnim davanjima.   
Predlaže se omogućiti ranije izvršenje povrata više uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak građanima. Građanima bi se povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak isplaćivao u pravilu tijekom mjeseca lipnja, a ne kao do sada tijekom mjeseca kolovoza te s druge strane rok za uplatu utvrđene razlike poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ostaje nepromijenjen.
Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dobit

Prema Zakonu o porezu na dobit u postupku utvrđivanja osnovice poreza na dobit, u poreznu osnovicu se uključuju svi prihodi utvrđeni sukladno računovodstvenim standardima te stoga i prihodi od potpora, poticaja i sl. 

Ovim Prijedlogom propisuje se iznimka i isključivanje iz porezne osnovice prihoda od potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica izazvanih posebnim okolnostima koje su za porezne svrhe propisane općim poreznim propisom. 

Posebne okolnosti“ u smislu Općeg poreznog zakona  podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu. 

Nakon usvajanja ovoga Prijedloga potpore primljene u slučaju „posebnih okolnosti“ u odnosu na uobičajene potpore (državne potpore) biti će isključene iz porezne osnovice. 

Konačni prijedlog zakona o dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu

Krajem siječnja 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (u daljnjem tekstu: WHO) proglasila je epidemiju COVID-19 (SARS—CoV-2, u daljnjem tekstu: koronavirus): javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja (PHEIC) zbog brzine širenja epidemije i velikog broja nepoznanica s njom u vezi, dok je 11. ožujka 2020. WHO proglasio globalnu pandemiju zbog koronavirusa. Dana 25. veljače 2020. potvrđen je prvi slučaj koronavirusa u Republici Hrvatskoj i od tada se broj slučajeva kontinuirano povećava. Kako je nedvojbeno da će epidemija koronavirusa imati utjecaja na gospodarsku aktivnost u Republici Hrvatskoj, Vlada Republike Hrvatske će ekonomskim mjerama dati poticaj za zadržavanje radnih mjesta, ali i rješavanje problema nelikvidnosti onima čija je poslovna aktivnost smanjenja uslijed epidemije. 

Ovim Zakonom se  utvrđuje mogućnost preraspodjele sredstava bez ograničenja u slučaju da je potrebno osigurati sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa. U navedenim će se slučajevima  moći izvršiti preraspodjele sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika te na postojećim, kao i na naknadno utvrđenim proračunskim stavkama, aktivnostima i projektima za koja se sredstva osiguravaju. Utvrđuje se pravna osnova za isplatu sredstava beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a najviše do visine poreza na dohodak, prireza i doprinosa čije je plaćanje odgođeno i/ili je odobrena obročna otplata. Ministar financija može za provođenje ove mjere donijeti poseban naputak.
             
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje 
                                                            
Zakona o dopuni Općeg poreznog zakona 

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o porezu na dohodak 

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dobit 

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o dopunama Zakona o izvršavanju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnoga reda Konačni prijedlog zakona o dopuni Općeg poreznog zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 861, Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o porezu na dohodak, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br.862,  Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dobit, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 863 i Konačni prijedlog zakona o dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 864  provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 93. sjednici održanoj 18. ožujka 2020.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 855, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. ožujka 2020.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da radi uvođenja eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj i ulaska u bankovnu uniju, potrebno je provesti aktivnosti propisane Akcijskim planom Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji. Jedno od područja politika propisanih Akcijskim planom je jačanje okvira za sprečavanje pranja novca kojim se u potpunosti implementira Direktiva (EU) 2018/843.

Člankom 1. točkom 19. Direktive (EU) 2018/843 propisuje se da države članice uspostavljaju centralizirane mehanizme poput središnjih registara ili središnjih elektroničkih sustava za dohvat podataka koji moraju sadržavati podatke o vlasnicima računa, fizičkim osobama koje su stvarni vlasnici pravnih osoba imatelja računa, fizičkim osobama ovlaštenim za raspolaganje sa sredstvima po računima te o sefovima svih fizičkih i pravnih osoba.

Direktiva 2018/843 propisuje da su države članice dužne osigurati da informacije koje se čuvaju u centraliziranim mehanizmima budu izravno dostupne nacionalnim financijsko obavještajnim jedinicama (Ured za sprječavanje pranja novca) odmah i u nefiltriranom obliku. 

Navedena provedba odredaba Direktive 2018/843 trebala je biti dijelom reforme provedbe ovršnog postupka na način da bi se sadržaj Jedinstvenog registra računa ubuduće propisivao odredbama Ovršnog zakona.  Budući da će procedura donošenja Ovršnog zakona trajati duže od predviđene, potrebno je navedeno pitanje riješiti odredbama ovog Zakona kojim će se omogućiti provedba mjera predviđenih Akcijskim planom u zadanim rokovima, odnosno izbjegavaju se rizici odgode ulaska u ERM II.

Radi omogućavanja provedbe postupka ovrhe u okviru bliske suradnje Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom prema članku 7. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013  i sudjelovanja Hrvatske narodne banke u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu prema Uredbi (EU) br. 806/2014 dodaju se dvije nove osnove za plaćanje. 
Predlaže se propisati dodatna iznimka od pravila o obvezi predujmljivanja naknade za provedbu osnove za plaćanje za osnove koje donosi sud. Navedeno se predlaže kako bi se propisalo pravilo za postupanje Agencije u slučaju kada sud naloži postupanje po osnovi za plaćanje za koju nije predujmljena naknada, a sud smatra da je potrebno provesti ovrhu po toj osnovi (poboljšana kao rezultat uočenih nedostataka u praksi).  

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim  sredstvima                                                                                                                                                                                                      
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

                                  PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 93. sjednici održanoj 18. ožujka 2020.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama, prvo  čitanje, P.Z.E. br. 856, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. ožujka 2020.  godine.

                Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da  je Zakon o koncesijama donesen u Hrvatskome saboru na sjednici održanoj 30. lipnja 2017. godine te je objavljen u Narodnim novinama, broj 69/2017. Zakon je donesen u cilju usklađivanja s Direktivom 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovora o koncesiji.
Europska komisija provela je evaluaciju prenošenja Direktive u nacionalno zakonodavstvo te je putem Službene opomene - povreda br. 2018/2269 obavijestila Republiku Hrvatsku o rezultatima evaluacije i izrazila svoje nedoumice i pitanja koja su se nametnula prilikom provjere usklađenosti. Republika Hrvatska poslala je odgovor u zadanom roku. Nakon što se u pojedinim segmentima utvrdilo neodgovarajuće, odnosno nepotpuno prenošenje odredbi Direktive pristupilo se izradi izmjena Zakona o koncesijama kojim se predlažu ispraviti sve neusklađenosti.
Predmetnim izmjenama Zakona o koncesijama predlaže se izmjena definicije gospodarskog subjekta, propisivanje odredbi da davatelji koncesije ne daju koncesije međusobno, detaljnije se propisuju razlozi isključenja gospodarskog subjekata iz postupka davanja koncesija, zakonski se propisuje zabrana davanja koncesije u području obrane i sigurnosti, preciziraju se mogućnosti za izmjenu ugovora o koncesiji, način izračuna nove procjene vrijednosti koncesije prilikom izmjene ugovora o koncesiji, dorađuju se odredbe o založnom pravu te se liberalnije propisuje mogućnost podugovaranja.
Zaključno, u cilju dodatnog usklađivanja sa Direktivom o koncesijama predlaže se donošenje izmjena Zakona o koncesijama koji predviđa jasnije i preciznije provođenje postupka davanja koncesija.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o aktivaciji založnoga prava. Odgovoreno je da se založno pravo ostvarilo u dva slučaja. 

 Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  1 glas „PROTIV“)  predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

                                ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama.                                                                                                                                                                                     
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                                                     
                                                                                                                  
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

    PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 93. sjednici održanoj 18.ožujka 2020.  godine o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU)22017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentu i standardiziranu sekuritizaciju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 851, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. ožujka 2020.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da  se Prijedlogom zakona omogućuje  provedba Uredbe (EU) 2017/2402. Uredba se primjenjuje na sekuritizacije čiji su vrijednosni papiri izdani nakon 1. siječnja 2019. U Republici Hrvatskoj do sada nije postojao pravni okvir za sekuritizaciju (proces pretvaranja neprenosivih oblika potraživanja (npr. kredita) u prenosive instrumente, tj. vrijednosne papire).

Osnovni ciljevi Uredbe (EU) 2017/2402 su uspostavljanje kriterija za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju (upotreba iste vrste kredita, zahtjev izdavatelja upotpunjen jasnom dokumentacijom u svezi strukture instrumenta i rasporeda plaćanja) te propisivanje obveznog zadržavanja rizika, što sprječava da se krediti i/ili zajmovi koji se ne mogu vratiti ne mogu ukloniti iz bilance putem sekuritizacije.  Propisuje se repozitorij podataka za sekuritizacijske transakcije (središnja evidencija o sekuritizacijama koju nadzire ESMA). Jedan posao sekuritizacije može uključivati više različitih strana, uz inicijatora mogu postojati i serviser, zastupnik, upravitelj imovinom, rejting agencije i investitori. Uvodi se zabrana resekuritizacije kojom bi se mogla omesti razina transparentnosti (dopuštena je samo u posebnim slučajevima). Poboljšava se makrobonitetni nadzor tržišta sekuritizacije od strane Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB).  

Propisuje se zakonodavni okvir koji omogućuje provođenje učinkovitih mjera praćenja i nadzora odredaba Uredbe (EU) br. 2017/2402. Određuju se HANFA i HNB kao nacionalna nadležna tijela za provedbu Uredbe (EU) br. 2017/2402, njihovi subjekti nadzora i nadzorne mjere. Osigurava se da institucionalni ulagatelji u Republiku Hrvatsku (nacionalno je ovo prošireno i na mirovinske fondove te mirovinska osiguravajuća društva radi njihove sistemske važnosti) kod ulaganja u bilo kakve sekuritizacijske pozicije moraju provesti dubinsku analizu takvog ulaganja.

Cilj sekuritizacije je diversifikacija izvora financiranja, raspodjela rizika diljem financijskog sektora te pružanje dodatnih izvora financiranja koji u manjoj mjeri ovise o bankarskom sektoru, čime se postižu ciljevi stabilnijeg i otpornijeg financijskog sustava. Sekuritizacija doprinosi doprinosi raspodjeli rizika diljem financijskog sektora, te također može doprinijeti oslobađanju bilance (dijela kapitala koji je bi inače bio predviđen za pokrivanje rizika kredita koji su prodani) za dodatno financiranje.  

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

                                ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU)22017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentu i standardiziranu sekuritizaciju.                                                                                                                                                                                   
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                                                     
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 93. sjednici održanoj 18. ožujka 2020. godine o Prijedlogu zakona o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanja nezakonito stečene imovine, prvo čitanje, P.Z.br. 675, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnio Damjan Vucelić, aktom od 10. srpnja 2019.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 5. rujna 2019. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže da se Prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanja nezakonito stečene imovine, ne prihvati.

Uvodno je predstavnik istaknuo da je smisao postupka ispitivanja porijekla imovine  utvrđivanje postojanja odnosno nepostojanja nerazmjera između imovine obveznika i njegovih prihoda. Ne postoji vremensko ograničenje ispitivanja. Nadležno porezno tijelo donosi rješenje o postojanju odnosno nepostojanju nerazmjera između imovine i prihoda. U slučaju utvrđeno nerazmjera između prihoda i imovine obveznik postupka ne može obnašat dužnost na koju je izabran odnosno imenovan osim kod zastupnika u Hrvatskom saboru gdje žalba odnosno upravna tužba iznimno odgađa izvršenje rješenja. Također, u slučaju utvrđivanja postojanja nerazmjera između imovine i prihoda obveznika ispitivanja porezno tijelo dužno je dostavit Državnom odvjetništvo rješenje zajedno sa svim ispravama i drugim dokazima radi donošenja državno odvjetničke ocjene o pokretanju odnosno nepokretanju kaznenog postupka.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o  ispitivanju porijekla imovine i oduzimanja nezakonito stečene imovine iz razloga utvrđenih u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske dostavljenim aktom od 5. rujna 2019. godine.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
                                

 PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 92. sjednici održanoj 11. ožujka 2020.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 851, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5.ožujka 2020. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je Prijedlog zakona usklađivanje s Direktivom Solventnost II radi ispunjenja obveze dosljednog prijenosa Direktive Solventnost II, na što je ukazala Europska komisija Republici Hrvatskoj. Kunski iznosi u Zakonu o osiguranju zamijenjeni su iznosima u eurima kako se ne bi svake godine, morale pripremati izmjene i dopune Zakona o osiguranju. 

Slijedom ispunjenja obveze prijenosa Direktive Solventnost II, Prijedlogom zakona izmijenjene su odredbe koje se odnose na izračun minimalnog potrebnog kapitala, uvjete koje trebaju ispuniti društva za osiguranje kako bi se kvalificirala kao mala društva te iznose uključene u velike rizike na način da su kunski iznosi zamijenjeni iznosima u eurima, uz navođenje preračunavanja u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke koji se primjenjuje zadnjeg dana listopada prethodne godine. 

U cilju ujednačene primjene Zakona o osiguranju iznosi iz Direktive o distribuciji osiguranja koji su navedeni u kunskim iznosima u Zakonu o osiguranju zamijeniti će se iznosima u eurima (iznosi premije osiguranja, iznosi osiguranja od profesionalne odgovornosti, iznosi raspoloživih  financijskih sredstva posrednika u osiguranju). 

Dana 4. travnja 2018. godine stupio je na snagu Bilateralni sporazum između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o bonitetnim mjerama za osiguranje i reosiguranje (SL L 258, 6.10.2017.). Republika Hrvatska, kao i sve ostale države članice Europske unije, svojim zakonodavstvom ne smije postavljati uvjet poslovnog nastana za poslovanje društva za reosiguranje iz Sjedinjenih Američkih Država  na području Republike Hrvatske.

Usklađivanje s Delegiranom Uredbom Komisije (EU) 2019/1935 koja je izmijenila IDD Direktivu, prema kojoj EIOPA ima ovlast redovito preispitivati iznose osiguranja od profesionalne odgovornosti i potrebne iznose raspoloživih financijskih sredstava posrednika u osiguranju i reosiguranju, a sve kako bi se uzele u obzir promjene Europskog indeksa potrošačkih cijena koji objavljuje Eurostat (delegiranim aktom koji je izravno primjenjiv). 

Propisuje se obveza ishođenja prethodnog odobrenja od Agencije za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora društva za osiguranje, uvjeti, prestanak i ukidanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora čime se osigurava potreban standard za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora neposrednom provjerom navedenih uvjeta, s obzirom na ulogu i važnost nadzornog odbora u društvu za osiguranje.

Leasing-društvima omogućeno da u ime jednog ili više društava za osiguranje ili po nalogu stranke obavljaju poslove distribucije osiguranja. Dio odredbi je dorađen radi jasnoće i nomotehničkih unaprjeđenja.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje da li je suradnja leasing-društava i osiguravajućih društava regulirana pravilnikom. Napomenuto je da leasing-društva mogu strankama nuditi jedno osiguravajuće društvo, međutim stranka može imati dugogodišnja pozitivna iskustva s drugim osiguravajućim društvom, koje nudi povoljnije uvjete kasko osiguranja i drugih osiguranja. Odgovoreno je da suradnja leasing-društava i osiguravajućih društava nije regulirana pravilnikom, ali istaknuto je i da se paralelno usvajaju izmjene Zakona o leasingu. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

                                ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju.                                                                                                                                                                                     
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                                                     

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 92. sjednici, održanoj 11. ožujka 2020. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja i raspolaganja  nogometnim stadionima i igralištima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 30. listopada 2019. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 20.veljače 2020. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.
  
Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da je Državni ured za reviziju obavio 21 reviziju učinkovitosti upravljanja i raspolaganja nogometnim stadionima i igralištima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Revizijom je obuhvaćeno 127 gradova i 428 općina (na području 20 županija) i Grad Zagreb. Predmet revizije bilo je upravljanje i raspolaganje nogometnim stadionima i igralištima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave za 2017. i 2018., odnosno vođenje evidencija o nogometnim stadionima i igralištima, normativno uređenje upravljanja i raspolaganja, upravljanje i raspolaganje te nadzor nad upravljanjem i raspolaganjem nogometnim stadionima i igralištima. U ovoj reviziji, pod pojmom nogometni stadioni i igrališta podrazumijevaju se sportske građevine s travnatim (prirodnim ili umjetnim) terenom za igranje velikog nogometa, duljine 90 do 120 m i širine 45 do 90 m, s gledalištem ili bez njega.

Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, primjenjujući utvrđene kriterije, Državni ured za reviziju je ocijenio da je upravljanje i raspolaganje nogometnim stadionima i igralištima u vlasništvu lokalnih jedinica u 46 gradova i 79 općina učinkovito, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, jer su utvrđeni određeni propusti koji ne utječu bitno na upravljanje i raspolaganje nogometnim stadionima i igralištima, dok je u Gradu Zagrebu, 74 grada i 222 općine djelomično učinkovito, jer su utvrđene nepravilnosti i propusti u vezi s evidentiranjem i vođenjem podataka o nogometnim stadionima i igralištima, normativnim uređenjem upravljanja i raspolaganja, upravljanjem i raspolaganjem nogometnim stadionima i igralištima te funkcioniranjem sustava unutarnjih kontrola u svrhu praćenja upravljanja i raspolaganja nogometnim stadionima i igralištima te su potrebna značajna poboljšanja. Za 134 lokalne jedinice nije dana ocjena, jer u svom vlasništvu nemaju nogometne stadione ili igrališta.

Državni ured za reviziju je dao sljedeće naloge i preporuke da u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske, poduzeti aktivnosti radi upisa vlasništva nad nogometnim stadionima i igralištima. Voditi analitičko knjigovodstvo nogometnih stadiona i igrališta po vrsti, količini i vrijednosti (nabavna i otpisana) i s drugim potrebnim podacima.

Na kraju svake poslovne godine popisati nogometne stadione i igrališta, navesti njihove
pojedinačne vrijednosti te uskladiti knjigovodstveno stanje evidentirano u glavnoj knjizi sa
stvarnim stanjem utvrđenim popisom.

Potrebno je ustrojiti registar imovine te upisati nogometne stadione i igrališta u vlasništvu ili suvlasništvu lokalnih jedinica u registar imovine te u registru imovine navesti podatke propisane Uredbom o registru državne imovine te registar imovine programski povezati s drugim evidencijama (glavna knjiga, analitičke evidencije i druge pomoćne evidencije).

Također je nužno usklađivati podatke o nogometnim stadionima i igralištima iz registra imovine s podacima iz poslovnih knjiga. Kod davanja nogometnih stadiona i igrališta na upravljanje i korištenje nogometnim klubovima utvrditi međusobna prava i obveze lokalne jedinice i nogometnog kluba o načinu upravljanja i korištenja, načinu pokrića troškova upravljanja, nadzoru nad upravljanjem i korištenjem i drugim elementima upravljanja od interesa za lokalne jedinice, s ciljem održavanja, očuvanja i unaprjeđenja funkcionalnosti nogometnih stadiona i igrališta. Potrebno je analizirati i vrednovati učinke upravljanja i korištenja nogometnih stadiona i igrališta radi utvrđivanja učinkovitosti upravljanja i korištenja, utvrđivanja i rješavanja problema u vezi s upravljanjem i korištenjem, utvrđivanja utjecaja upravljanja i korištenja na lokalnu zajednicu te utvrđivanja načina na koje se upravljanje i korištenje nogometnih stadiona i igrališta može unaprijediti; Utvrditi kriterije i pokazatelje učinkovitosti i načela učinkovitog upravljanja i raspolaganja nogometnim stadionima i igralištima i drugom imovinom u vlasništvu lokalne jedinice.

Trebaju se utvrditi ovlasti i odgovornosti pojedinih nositelja funkcija upravljanja i raspolaganja nogometnim stadionima i igralištima, nadzor nad upravljanjem i korištenjem stadiona i igrališta, izvještavanje o postignutim ciljevima i učincima upravljanja i korištenja te poduzimanje mjera u slučaju neobavljanja poslova i neispunjavanja zadanih ciljeva, čime će se povećati odgovornost nositelja funkcija upravljanja za sustavno i učinkovito upravljanje javnim resursima i s time povezano zadovoljavanje javnih potreba.

Državni ured za reviziju je mišljenja da bi se provedbom navedenih naloga i preporuka evidencije podataka o nogometnim stadionima i igralištima vodile u skladu s propisima, normativno uredilo upravljanje i raspolaganje nogometnim stadionima i igralištima, upravljalo i raspolagalo nogometnim stadionima i igralištima pažnjom dobrog gospodara te ostvarili ciljevi sustava unutarnjih kontrola, čime bi se povećala učinkovitost upravljanja i raspolaganja nogometnim stadionima i igralištima u vlasništvu lokalnih jedinica.

U raspravi na Odboru napomenuto je da su svi nogometni stadioni u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Istaknuto je da u Republici Hrvatskoj nema ni jedan adekvatan stadion te da ne postoje primjereni uvjeti za rad nogometnih klubova i drugih. Navedeno je da je stanje sportske infrastrukture dosta loše, posebno u manjim sredinama. Naglašeno je da je bavljenje sportom najbolja prilika za mlade da ih se  drži podalje od igara na sreću i drugih proroka te je izuzetno bitno preusmjeriti djecu.

Napomenuto je da su naročito u malim mjestima centar događanja nogometni klubovi i vatrogasna društva. Također je naglašeno da postoje problemi oko financiranja sporta, pogotovo nogometa. Djelomično se nogometni klubovi financiraju iz sredstava jedinica lokalne samouprave. Postavlja se i pitanje vlasništva stadiona. Između ostaloga postoji problem kod regularnosti financiranja klubova te se treba obvezati klubove za vođenje ispravnog knjigovodstva. Jedan primjer su bezgotovinske uplate roditelja koje se ne registriraju u klubovima. Predstavnik iz Središnjeg državnog ureda za sport je Državnom uredu za reviziju zahvalan na kvalitetnim nalazima, koji će biti dobra podloga za daljnje aktivnosti. Napomenuo je da se godišnje čak 80.000 djece bavi nogometom, te se 180.000 do 200.000 djece bavi općenito sportom, što su preduvjeti za zdravu naciju. Naglasio je da je novi Zakon o sportu u izradi.

U raspravi na Odboru Izvješće Državnog ureda za reviziju je podržano te je istaknuto da su saznanja vrlo kvalitetna.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja i raspolaganja  nogometnim stadionima i igralištima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 92. sjednici, održanoj 11. ožujka 2020. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji studentskih centara, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 20. prosinca 2019. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 20.veljače 2020. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju dvanaest studentskih centara, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2017. (jedanaest studentskih centara) i 2018. (jedan studentski centar).
Ciljevi revizije bili su provjeriti istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, primjenu zakona i drugih propisa u vezi s organizacijom i financijsko računovodstvenim poslovanjem te pravilnost stjecanja prihoda i ostvarenja rashoda, odnosno provjeriti jesu li financijska sredstva korištena isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih planom poslovanja, planom rada i razvoja, financijskim planom i statutom studentskog centra te pravilnost izvršenja drugih transakcija.
Studentski centri obuhvaćeni revizijom ostvarili su ukupne prihode za 2017. u iznosu 488.241.247,00 kuna, rashode u iznosu 447.020.221,00 kuna te višak prihoda iznosu 41.221.026,00 kuna (jedanaest studentskih centara iskazalo je višak prihoda nad rashodima u iznosu 41.733.921,00 kn, a jedan manjak u iznosu 512.895,00 kuna). Spomenuti studentski centri ostvarili su ukupne prihode za 2018. u iznosu 468.441.194,00 kuna, rashode u iznosu 438.231.130,00 kuna te višak prihoda u iznosu 30.210.064,00 kuna (jedanaest studentskih centara iskazalo je višak prihoda nad rashodima u iznosu 30.390.403,00 kuna, a jedan manjak u iznosu 180.339,00 kuna).
O financijskim izvještajima studentskih centara izraženo je šest bezuvjetnih i šest uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja pet bezuvjetnih i sedam uvjetnih mišljenja. Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni i drugi propisi te unutarnji akti kojima je uređen okvir financijskog izvještavanja i poslovanja studentskih centara.
Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koje su utjecale na izražavanje mišljenja odnose se na djelokrug i unutarnje ustrojstvo, sustav unutarnjih kontrola, planiranje, financijske izvještaje, računovodstveno poslovanje, prihode, rashode, imovinu te postupke javne nabave.
Revizijom je, između ostalog, utvrđeno:
U dijelu koji se odnosi na djelokrug i unutarnje ustrojstvo, utvrđeno je da dva studentska centra na svojim mrežnim stranicama nisu objavila godišnji program rada, financijski plan, izvješće o radu, izvješće o izvršenju financijskog plana te informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima, donacijama ili drugim pomoćima. Godišnji akcijski plan (koji je donesen umjesto godišnjeg programa rada) te izvješće o radu, ravnatelj studentskog centra, nije podnio Senatu.
Pojedini studentski centri nisu sastavili financijske izvještaje na propisan način, odnosno podaci iskazani u financijskim izvještajima nisu potpuni, jer ne sadrže dio prihoda, rashoda i vrijednosti imovine ili nisu istovjetni podacima evidentiranim u poslovnim knjigama niti su iskazani prema vrstama prihoda i rashoda utvrđenim Računskim planom za neprofitne organizacije. Bilješke uz Bilancu ne sadrže obrazloženja za umanjenje vrijednosti imovine i vlastitih izvora, pregled sudskih sporova koji su u tijeku i pregled stanja i rokova dospijeća primljenog zajma, a u Bilješkama uz Izvještaj o prihodima i rashodima nisu navedeni razlozi zbog kojih je došlo do većih odstupanja pojedinih prihoda i rashoda u odnosu na ostvarenje prethodne godine.
Pojedini studentski centri u financijskim planovima nisu realno planirali pojedine prihode i rashode, izmjene financijskog plana jednog studentskog centra ne sadrže preneseni višak prihoda iz prethodnih godina, a drugi studentski centar kod značajnog odstupanja ostvarenja u odnosu na plan nije donio izmjene i dopune niti je izradio izvješće o izvršenju financijskog plana.
Pojedina obrazloženja financijskog plana studentskih centara ne sadrže obrazloženje programa, aktivnosti i projekata koje se planiraju provoditi u godini za koju se donosi financijski plan ili obrazloženja za pojedine skupine prihoda ne sadrže parametre za izračun potrebnih sredstava za svaku skupinu prihoda ili nisu dana obrazloženja za planirane skupine rashoda. Godišnji program rada i financijski plan pojedinih studentskih centara nisu povezani, odnosno nisu utvrđeni iznosi potrebnih financijskih sredstava ni izvori financiranja pojedinih aktivnosti, zbog čega nije moguće pratiti njihovo ostvarenje ili se ne prati provedba aktivnosti, jer nisu utvrđeni pokazatelji za praćenje provedbe zadaća i ciljeva iz godišnjeg programa rada, ni izvršavanje financijskog plana.
U dijelu računovodstvenog poslovanja, koji se odnosi na evidentiranje poslovnih događaja, pojedini studentski centri u poslovnim knjigama nisu na propisanim računima evidentirali prihode, rashode i imovinu. Pojedini studentski centri u okviru izvanbilančnih zapisa, u poslovnim knjigama nisu evidentirali ni u financijskim izvještajima iskazali, tuđu imovinu dobivenu na korištenje, vrijednost primljenih i danih vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata, instrumenata osiguranja plaćanja te potencijalnih obveza u vezi sa sudskim sporovima koje vodi studentski centar.
Studentski centri su obavili popis imovine i obveza, ali je kod pojedinih studentskih centara utvrđeno da obavljeni popis nije cjelovit (između ostalog, ne obuhvaća građevinske/stambene objekte u vlasništvu, ulaganja u tuđu imovinu, nefinancijsku imovinu u pripremi, tuđu dugotrajnu imovinu u upotrebi, vrijednosne papire); ostale obveze nisu popisane pojedinačno (prema vrsti, dobavljaču i vrijednosti) nego prema podacima iz glavne knjige, po grupama računa te nisu priložene popisne liste; stanje potraživanja od kupaca je u izvješću o obavljenom popisu financijske imovine, potraživanja i obveza utvrđeno u većem iznosu u odnosu na stanje evidentirano u poslovnim knjigama i iskazano u financijskim izvještajima; zakonski predstavnik nije donio odluku o prihvaćanju popisa i načinu evidentiranja utvrđenih viškova i manjkova te rashodovanju imovine i otpisu potraživanja prema prijedlogu povjerenstva za popis. Iz navedenih razloga, kod tih studentskih centara nije obavljeno usklađenje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem.
U području prihoda, utvrđeni propusti i nepravilnosti odnose se na ostvarivanje prihoda od kazališnih predstava (nisu donesene odluke o cijeni ulaznica za izvedbe kazališnih predstava koje se održavaju tijekom cijele godine, osim u srpnju i kolovozu) te prihoda od posredovanja u zapošljavanju studenata putem studentskog servisa (nije ustrojena evidencija koja omogućava praćenje utroška dobiti ostvarene posredovanjem te nije bilo moguće utvrditi je li dobit ostvarena posredovanjem pri zapošljavanju studenata, korištena za poboljšanje i razvoj djelatnosti studentskog centra u vezi s poboljšanjem i razvojem životnog i radnog standarda studenata).
Kod pojedinih studentskih centara, kriteriji za utvrđivanje stimulativnog dijela plaće zaposlenika nisu utvrđeni, a dodaci na plaću su isplaćivani na temelju prijedloga neposredno nadređenih rukovoditelja i mjesečnih odluka ravnatelja u kojima nisu navedeni kriteriji na temelju kojih zaposlenici ostvaruju pravo na dodatke te mjerila za njihov obračun nisu utvrđena unutarnjim aktom. Koeficijenti za obračun plaće, odnosno bodovi za složenost poslova za radna mjesta utvrđena unutarnjim ustrojstvom studentskog centra nisu utvrđeni Pravilnikom o organizaciji i unutarnjem ustrojstvu radnih mjesta, što nije u skladu s odredbama Pravilnika o radu.
U području javne nabave, između ostalog, utvrđene nepravilnosti i propusti odnose se na vođenje registra ugovora (u pojedinim slučajevima navedeni registar nije vođen ili nije objavljen u standardiziranom obliku u Elektroničkom oglasniku javne nabave; ne sadrži podatke o predmetu nabave čija je vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kn ili ne sadrži datum konačnog izvršenja ugovora ni konačni ukupni iznos plaćen na temelju ugovora). Pojedine robe nabavljene su bez provođenja propisanih postupaka nabave, odnosno nabava je obavljena izravnim ugovaranjem, pojedini predmeti nabave su realizirani iznad procijenjene vrijednosti nabave roba te nije ustrojena evidencija praćenja izvršenja pojedinačno po ugovorima, evidencije zaključenih ugovora za jednostavnu nabavu, ni evidencija narudžbenica.
Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste u poslovanju studentskih centara, Državni ured za reviziju dao je naloge i preporuke, čija bi provedba pridonijela istinitom, pouzdanom i točnom iskazivanju sredstava, izvora sredstava te prihoda i rashoda u financijskim izvještajima kao i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima te učinkovitosti korištenja sredstava.

U raspravi na Odboru  je navedeno da su dio prihoda studentskih centara subvencije  za smještaj i prehranu iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. Istaknuto je da je otprilike trećina prihoda studentskih centara subvencionirano, što je jako puno. Postavljeno je pitanje o poboljšanju prehrane i smještaja i ukupnom poboljšanju standarda studenata u Republici Hrvatskoj povodom tih subvencija.
Odgovoreno je da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja zadnjih nekoliko godina uložilo ili planira uložiti ukupni iznos od 1,5 milijardi kuna za poboljšanje studentskih standarda putem ulaganja u kapitalnu infrastrukturu, u izgradnju novih domova, u adaptaciju postojećih kreveta i izgradnju novih kuhinja. Naglašeno je da obnovljeni studentski domovi smanjuju iznos potrebnih sredstva za investicijsko održavanja studentskih centara.
Predstavnik iz Ministarstva znanosti i kulture zahvalio je Državnom uredu za reviziju na sveobuhvatnom Izvješću, koja će biti podloga za stvaranje buduće politike.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji studentskih centara

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 92. sjednici, održanoj 11. ožujka 2020. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti provedbe ugovora o koncesiji za financiranje, izgradnju, održavanje i upravljanje Jadranskom autocestom (Istarski ipsilon), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 20. prosinca 2019. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 27.veljače 2020. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti provedbe ugovora o koncesiji za financiranje, izgradnju, održavanje i upravljanje Jadranskom autocestom (dalje u tekstu: Istarski ipsilon). Revizijom je obuhvaćeno razdoblje 1995. - 2018. Predmet revizije bile su aktivnosti u vezi s dodjelom koncesije, financiranjem, izgradnjom, održavanjem i upravljanjem Istarskim ipsilonom te praćenjem i nadzorom izvršenja ugovora o koncesiji kao i rezultati ostvareni do konca 2018. Subjekti revizije bili su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (dalje u tekstu: Ministarstvo) i trgovačko društvo Bina Istra d.d., Lupoglav (dalje u tekstu: Koncesionar). Ciljevi revizije bili su provjeriti postupak dodjele koncesije, provjeriti je li financiranje izgradnje te izgradnja Istarskog ipsilona realizirana prema modelu i uvjetima iz ugovora i u predviđenim rokovima, provjeriti pravilnost obračuna financijskog doprinosa i naknade za koncesiju, provjeriti primjenu propisa, planova i unutarnjih akata u vezi s upravljanjem i održavanjem Istarskog ipsilona, provjeriti prati li se i nadzire izvršenje ugovora o koncesiji te ocijeniti jesu li koncesijom za financiranje, izgradnju, održavanje i upravljanje Istarskog ipsilona postignuti ugovoreni ciljevi.

Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da Ministarstvo ne prati godišnje ostvarenje Plana izvanrednog održavanja i obnove Istarskog ipsilona. Ministarstvo ne raspolaže podacima o upisu autoceste kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske i koncesije u zemljišne knjige na području Istarskog ipsilona. U dostavljenoj dokumentaciji Ministarstvu za izračun dostupne gotovine, Koncesionar za 2017. i 2018. nije dostavio dokumentaciju o stvarno izvršenim radovima koji se odnose na troškove izvanrednog održavanja, kako bi se mogla obaviti cjelovita kontrola dokumentacije u cilju praćenja ispravnog izračuna dostupne gotovine.
Prema ugovoru o potkoncesiji, objekti na odmorištima Bačva i Pula koriste se bez plaćanja naknade Koncesionaru, a Ministarstvo nije zatražilo od Koncesionara uvođenje naknade za obavljanje pratećih djelatnosti s potkoncesionarom u skladu s odredbama Pravilnika o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na javnoj cesti.

Ministarstvo nije u poslovnim knjigama evidentiralo u cijelosti rashode za financijski doprinos, u skladu s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu.

Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, primjenjujući utvrđene kriterije, Državni ured za reviziju ocjenjuje da je provedba ugovora o koncesiji za financiranje, izgradnju, održavanje i upravljanje Istarskim ipsilonom učinkovita, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, jer su utvrđene nepravilnosti i propusti koji ne utječu bitno na provedbu ugovora i ostvarenje ciljeva zbog kojih je koncesija ugovorena.

Državni ured za reviziju dao je sljedeće preporuke: potrebno je pratiti godišnje ostvarenje Plana izvanrednog održavanja i obnove Istarskog ipsilona te zatražiti dostavu podataka od Hrvatskih autocesta d.o.o., u vezi upisa javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske i koncesije u zemljišne knjige na području Istarskog ipsilona. Također se treba zatražiti od Koncesionara pravodobno dostavljanje dokumentacije o stvarno izvršenim radovima (privremene i okončane situacije, primopredajni zapisnici i drugo), kako bi se mogla obaviti cjelovita kontrola dokumentacije u cilju praćenja ispravnog izračuna dostupne gotovine. Potrebno je zatražiti od koncesionara uvođenje naknade za obavljanje pratećih djelatnosti s potkoncesionarom u skladu s odredbama Pravilnika o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na javnoj cesti.
Iskazivati rashode u poslovnim knjigama u skladu s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu.

Državni ured za reviziju je mišljenja da, iako se izgradnja, održavanje i upravljanje Istarskim ipsilonom najvećim dijelom provodi u skladu s ugovorom o koncesiji, čija provedba je predmet revizije, nisu u cijelosti provedene zadovoljavajuće aktivnosti u vezi s dodjelom koncesije, izgradnjom te financiranjem izgradnje Istarskog ipsilona, jer Ministarstvo ne posjeduje dokumentaciju na temelju koje je dodijeljena koncesija, do vremena obavljanja revizije autocesta nije izgrađena u cijelosti te se na 48,0 km ceste promet odvija dvosmjerno (izgrađen jedan kolnik), a otplata kredita se i nadalje najvećim dijelom obavlja iz financijskog doprinosa koji u posljednjih deset godina čini 57,0 % izvora financiranja Koncesionara. Državni ured za reviziju je mišljenja da bi provedba navedenih naloga i preporuka pridonijela otklanjanju utvrđenih nepravilnosti i propusta, čime bi se utjecalo na povećanje učinkovitosti provedbe ugovora o koncesiji i dodjele budućih koncesija.

U raspravi na Odboru navedeno je da je izgradnja autocesta u Republici Hrvatskoj bila potrebita kao pomoćni infrastrukturni objekt za razvoj gospodarskih grana kao turizma. Navedeno je da su autoceste dio infrastrukturnih projekata kao voda i kanalizacija. Naglašeno je da je dolazak do kapitala za izgradnju autocesta bio jako težak te je izgradnju autocesta Republika Hrvatska poticala putem odricanja PDV-a. 
Istaknuto je da se promet na Istarskom ipsilonu povećao od početnih 2 milijuna vozila na čak 10 milijuna vozila. Napomenuto je da je nakon rata je bilo teško dobiti investitora za izgradnju autocesta te je velik posao napravljen. Naglašeno je da je potrebno dalje poboljšati infrastrukturu Republike Hrvatske izgradnjom cestama. 
Predstavnik iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture naglasio je da je izgradnja autoceste Istarski ipsilon  jako pozitivno utjecala na turizam u Istri. Značajno su poboljšani uvjeti vezani za rizik prometa sa strane Republike Hrvatske. 
U raspravi na Odboru podržano je Izvješće Državnog ureda za reviziju.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti provedbe ugovora o koncesiji za financiranje, izgradnju, održavanje i upravljanje Jadranskom autocestom (Istarski ipsilon)

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 92. sjednici, održanoj 11. ožujka 2020. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji učinkovitosti provedbe ugovora o  koncesiji za financiranje, građenje te gospodarsko korištenje i održavanje autoceste Zagreb-Macelj i njenih pratećih objekata na cestovnom zemljištu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 20. prosinca 2019. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 27.veljače 2020. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti provedbe Ugovora o koncesiji za financiranje, građenje te gospodarsko korištenje i održavanje autoceste Zagreb - Macelj i njenih pratećih objekata na cestovnom zemljištu. Revizijom je obuhvaćeno razdoblje 2004. - 2018. 

Predmet revizije bile su aktivnosti u vezi s provedbom Ugovora i rezultati ostvareni do konca 2018. u odnosu na ciljeve utvrđene Odlukom Vlade Republike Hrvatske o davanju autoceste u koncesiju te na ugovorne odredbe. 

Subjekti revizije bili su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (dalje u tekstu: Ministarstvo) i trgovačko društvo Autocesta Zagreb - Macelj d.o.o. Zagreb (dalje u tekstu: Društvo). 
Ciljevi revizije bili su provjeriti izvršenje ugovornih obveza, provjeriti je li izgradnja autoceste Zagreb - Macelj realizirana u predviđenim rokovima i prema utvrđenom modelu, provjeriti način upravljanja autocestom, pravilnost obračuna naknade za koncesiju i nadzor nad naplatom prihoda od cestarine te ocijeniti jesu li koncesijom za financiranje, građenje te gospodarsko korištenje i održavanje autoceste postignuti ciljevi radi kojih je ugovorena. 

Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da za dodjelu autoceste u koncesiju nije provedeno javno prikupljanje ponuda ili javni natječaj, a Ministarstvo nema dokumentaciju na temelju koje je donesena odluka o dodjeli autoceste u koncesiju. Navedena dokumentacija, između ostalog, trebala bi sadržavati rizike projekta, podjelu rizika, način financiranja projekta, obveze Republike Hrvatske, financijske učinke na državni proračun i druge učinke poput ekoloških i gospodarskih. 
Ministarstvo i Društvo nemaju veliki dio dokumentacije u vezi sa zaključivanjem i provedbom Ugovora, a zbog proteka vremena ne može se potvrditi da dokumentacija nije uredno arhivirana i čuvana ili da nije ni sastavljena.

Ugovorne odredbe su značajno i ubrzo nakon zaključivanja Ugovora mijenjane; Izmjene se odnose na vrijednost projekta, model financiranja i plaćanje naknade za koncesiju te se može zaključiti da je pripremi projekta trebalo pridati više pozornosti. 

Prema ugovoru trebalo je izgraditi 40,878 km autoceste (jedan kolnički trak), odnosno 22,264 km ceste u jednom i 18,614 km ceste u drugom kolničkom traku. Radove na izgradnji izveo je strani udjeličar. Analiza cijene radova, troškova izgradnje po kilometru i usporedba s troškovima izgradnje sličnih dionica nije izrađena. 

Ministarstvo se obvezalo platiti Društvu, odnosno zajmodavcima naknadu za pad prometa, koja omogućuje funkcioniranje projekta u slučaju smanjivanja prometa, a prometni rizik je najveći rizik projekta; Naknada se pretvara u zajam čije stanje koncem 2018. iznosi 195.947.208,00 kn 
Ministarstvo plaća Društvu subvenciju u iznosu jednakom iznosu poreza na dodanu vrijednost koji je Društvo naplatilo od korisnika autoceste; Prije dodjele autoceste u koncesiju, nije utvrđen približan iznos subvencije; Od 2004. do 2018. plaćena je subvencija u iznosu 575.587.719,00 kn, a do konca koncesije prema projekcijama trebalo bi platiti dodatnih 1.030.076.907,00 kn. 
Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, primjenjujući utvrđene kriterije, Državni ured za reviziju ocjenjuje da je provedba Ugovora učinkovita, pri čemu su potrebna određena poboljšanja. 
Državni ured za reviziju dao je sljedeće preporuke da je potrebno je pridati pažnju pripremnim radnjama za dodjelu koncesije, prije svega, izradi studije opravdanosti dodjele koncesije ili analizi dodjele koncesije i procjeni vrijednosti koncesije u skladu s odredbama Zakona o koncesijama. Prethodno utvrditi rizike projekta, podjelu rizika, način financiranja projekta, ukupne obveze Republike Hrvatske, odnosno financijske učinke na državni proračun te druge učinke izgradnje poput ekoloških i gospodarskih. 

Poslovnu dokumentaciju o dodjeli koncesije autoceste ili drugog javnog dobra u vlasništvu Republike Hrvatske čuvati trajno ili do njenog isteka, s obzirom na to da se koncesije mogu dodijeliti na razdoblje dulje od razdoblja koja su propisima utvrđena za čuvanje poslovne dokumentacije te da je provedbu ugovora i ostvarenje postavljenih ciljeva potrebno pratiti. 

Potrebno je pridati više pozornosti pripremi projekata kako se bitne odrednice provedbe ugovora, odnosno projekta ne bi mijenjale. Prije povjeravanja poslova izgradnje, analizirati cijene radova i troškove izgradnje po kilometru, između ostalog, usporedbom s troškovima izgradnje sličnih dionica, kako bi se utvrdilo da su cijene radova, odnosno troškovi izgradnje prihvatljivi za Republiku Hrvatsku. Kod pripreme budućih projekata ili u slučaju produženja postojeće koncesije zbog izgradnje preostalog dijela autoceste, izraditi analizu o utjecaju rizika na projekt i državni proračun te nastojati dio rizika prenijeti na privatnog ulagača.  Kod pripreme budućih projekata, iznose subvencija utvrditi na mjerljiv način, kako bi se izbjegle moguće obveze za državni proračun i utvrdilo kolike obveze Republika Hrvatska preuzima u odnosu na privatnog ulagača. 

Državni ured za reviziju je mišljenja da, iako se izgradnja, održavanje i upravljanje autocestom Zagreb - Macelj najvećim dijelom provodi u skladu s Ugovorom, nisu u cijelosti provedene zadovoljavajuće aktivnosti u vezi s dodjelom koncesije, jer Ministarstvo ne posjeduje dokumentaciju na temelju koje je dodijeljena koncesija, Republika Hrvatska je preuzela rizik pada prometa na autocesti, značajan dio projekta financira se iz državnih subvencija, a autocesta je izgrađena po cijenama za koje nema usporedbe s tržišnim. 

Državni ured za reviziju je mišljenja da bi provedba navedenih naloga i preporuka pridonijela otklanjanju utvrđenih nepravilnosti i propusta, čime bi se utjecalo na povećanje učinkovitosti provedbe Ugovora i dodjele budućih koncesija.

U raspravi na Odboru navedeno je da je izgradnja autocesta u Republici Hrvatskoj bila potrebita kao pomoćni infrastrukturni objekt za razvoj gospodarskih grana kao turizma. Navedeno je da su autoceste dio infrastrukturnih projekata kao voda i kanalizacija. Naglašeno je da je dolazak do kapitala za izgradnju autocesta bio jako težak te je izgradnju autocesta Republika Hrvatska poticala putem odricanja PDV-a. 

Napomenuto je da je nakon rata bilo teško dobiti investitora za izgradnju autocesta te je velik posao napravljen.  Navedeno je da je dionica Zagreb-Macelj jako važna te treba dalje raditi na unaprjeđenju cesta u Krapinsko- zagorskoj županiji. Naglašeno je da je potrebno dalje poboljšati infrastrukturu Republike Hrvatske izgradnjom cestama. 

Predstavnik iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture naglasio je da je dionica Zagreb-Macelj novija koncesija te je sada pred značajnom investicijom. U jednom dijelu autoceste oko Krapine je potrebno dupliranje autoceste, znači dvije dodatne trake su potrebne.

U raspravi na Odboru podržano je Izvješće Državnog ureda za reviziju.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji učinkovitosti provedbe ugovora o        koncesiji za financiranje, građenje te gospodarsko korištenje i održavanje
autoceste Zagreb-Macelj i njenih pratećih objekata na cestovnom zemljištu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 91. sjednici, održanoj 4. ožujka 2020. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne 
(regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača za 2018. koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 20. prosinca 2019. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 16. siječnja 2020. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće. 
 
Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da je Državni ured za reviziju obavio je financijsku reviziju 45 političkih stranaka i šest nezavisnih zastupnika, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2018.

Također, obavljena je provjera dostavljanja godišnjih financijskih izvještaja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika te članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača (kojima je mandat u tijeku), kao i objavljivanja financijskih izvještaja političkih stranaka i nezavisnih zastupnika.

Osim navedenog, obavljen je i uvid u financijske izvještaje za 43 izvanparlamentarne političke stranke te 59 članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača (koji do 3. lipnja 2019. nisu dostavili Državnom uredu za reviziju godišnje financijske izvještaje, godišnji program rada i financijski plan te izvještaj o primljenim donacijama, za 2018.).

S obzirom na to da su ukupni prihodi političkih stranaka za 2018. iznosili 112.524.051,00 kn, a ukupni rashodi 89.030.795,00 kuna, višak prihoda na koncu 2018. iznosi 23.493.256,00 kuna (36 političkih stranaka iskazalo je višak prihoda nad rashodima u iznosu 24.060.955,00 kuna, a devet manjak u iznosu 567.699,00 kuna). O financijskim izvještajima političkih stranaka za 2018., izraženo je 27 bezuvjetnih i 18 uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja izraženo je 37 bezuvjetnih i osam uvjetnih mišljenja. Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koje su utjecale na izražavanje mišljenja, odnose se na planiranje, financijske izvještaje, računovodstveno poslovanje, prihode, rashode, imovinu te obveze i vlastite izvore.

Prihodi nezavisnih zastupnika iznosili su 2.136.723,00 kuna, a rashodi 1.848.545,00 kuna te višak prihoda na koncu 2018. godine iznosi 288.178,00 kuna. O financijskim izvještajima i usklađenosti poslovanja nezavisnih zastupnika izražena su bezuvjetna mišljenja. Revizijom nezavisnih zastupnika nisu utvrđene nepravilnosti i propusti koje bi utjecale na istinitost i realnost financijskih izvještaja te usklađenost poslovanja.

Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni te drugi propisi i unutarnji akti kojima je uređen okvir financijskog izvještavanja i poslovanje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika.

Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da Godišnji program rada i financijski plan nisu doneseni pravodobno. Financijskim planom prihodi i rashodi nisu realno planirani, niti su planirani prema računima propisanim računskim planom, zbog čega nije osigurano praćenje izvršenja financijskog plana, a kod znatnijih odstupanja nisu donesene izmjene i dopune financijskog plana te nije sastavljeno obrazloženje financijskog plana. Godišnji program rada sadrži aktivnosti ali ne i ciljeve, planirane rashode prema vrstama i iznosima te izvore financiranja te se ne prati ostvarenje rashoda po aktivnostima utvrđenim godišnjim programom rada.

Temeljni financijski izvještaji nisu sastavljeni na propisan način, odnosno podaci iskazani u financijskim izvještajima nisu točni i istiniti, kao ni istovjetni podacima evidentiranim u poslovnim knjigama, zbog čega ne pružaju objektivnu i realnu sliku financijskog položaja. Bilješke uz financijske izvještaje nisu potpune.

U okviru računovodstvenog poslovanja utvrđeni su propusti i nepravilnosti u dijelu koji se odnosi na poslovne knjige i evidentiranje poslovnih događaja te popis imovine i obveza.

Pojedine pomoćne knjige nisu ustrojene i/ili poslovne knjige nisu uvezane, potpisane ni zaštićene elektroničkim potpisom. Pojedine političke stranke nisu evidentirale rashode prema rasporedu računa za neprofitne organizacije ili rashodi nisu evidentirani u izvještajnom razdoblju na koje se odnose ili su evidentirani na temelju plaćanja putem izvoda žiro računa. Poslovni događaji u pojedinim slučajevima evidentirani su bez vjerodostojne dokumentacije, odgovorna osoba nije prethodno ovjerila i kontrolirala knjigovodstvene isprave na temelju kojih su evidentirani poslovni događaji ili su poslovni događaji evidentirani na temelju knjigovodstvenih isprava iz kojih se ne može nedvojbeno utvrditi vrsta poslovnog događaja, odnosno pružene usluge, kao ni potvrditi da su financijska sredstva korištena isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih godišnjim programom rada, u skladu s odredbama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koji je bio na snazi do 24. ožujka 2019. godine. Blagajničko poslovanje nije vođeno uredno, a popis imovine i obveza nije obavljen u skladu s propisima.

Prihodi i/ili potraživanja od jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za redovito godišnje financiranje rada političke stranke te od članarina nisu evidentirani u poslovnim knjigama, ni iskazani u financijskim izvještajima. Evidencije o primljenim članarinama nisu vođene, niti su izdavane potvrde o njihovom primitku.

Na pojedinim računima dobavljača (na temelju kojih su ostvareni rashodi za reprezentaciju) nije navedena aktivnost povodom koje je račun sastavljen, odnosno nije navedena aktivnost na koju se poslovni događaj odnosi te se ne može potvrditi jesu li sredstva korištena za ostvarenje ciljeva utvrđenih godišnjim programom rada i financijskim planom. Utvrđeni su propusti i nepravilnosti kod obračuna putnih naloga za službena putovanja (pojedini putni nalozi ne sadrže svrhu putovanja, nemaju naznačena početna i završna stanja brojila ili razlika početnog i završnog stanja ne odgovara navedenom broju prijeđenih kilometara, a izvješća o službenom putovanju nisu sastavljena).

Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste u poslovanju političkih stranaka i nezavisnih zastupnika, Državni ured za reviziju dao je naloge i preporuke, čija bi provedba pridonijela istinitom, pouzdanom i točnom iskazivanju sredstava, izvora sredstava te prihoda i rashoda u financijskim izvještajima kao i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima i učinkovitosti korištenja sredstava. 

U raspravi na Odboru napomenuto je da postoji veliki broj političkih stranaka. Istaknuto je da naročito male stranke koriste ostale rashode za osobnu i ostalu promidžbu te da proračunske novce poreznih obveznika  mogu trošiti bez da odgovaraju prekršajno ili kazneno. Međutim jedino saborske zastupnike javnost percipira,  samo kao, korisnike proračunskog novca.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača za 2018.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 91. sjednici, održanoj 4. ožujka 2020. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti uspostava i korištenja informacijskog sustava centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima u tijelima državne uprave i drugim korisnicima proračunu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 20. prosinca 2019. godine.
 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 16. siječnja 2020. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je obavljena revizija učinkovitosti uspostave i korištenja informacijskog sustava centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima u tijelima državne uprave i drugim korisnicima proračuna.

Predmet revizije bile su aktivnosti nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj u vezi s uspostavom i korištenjem Informacijskog sustava do konca 2018. godine.
Subjekti revizije bili su Ministarstvo uprave, kao središnje tijelo zaduženo za Informacijski sustav i Financijska agencija, kao izvršitelj usluge uspostave i održavanja Informacijskog sustava.

Ciljevi revizije bili su provjeriti zakonodavni i institucionalni okviri za uspostavu i održavanje Informacijskog sustava, ocijeniti uspostavu Informacijskog sustava na način koji omogućava ostvarenje postavljenih ciljeva i zadaća, provjeriti uspostavu sustava vođenja i upravljanja koji osigurava odgovarajuće upravljanje promjenama, stalnost (kontinuitet) u provođenju usluga te kvalitetno i pravodobno pružanje povratnih informacija, provjeriti nadzor i kontrole funkcioniranja Informacijskog sustava te ocijeniti ostvarenje planiranih ciljeva i učinke Informacijskog sustava.
Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da na kvalitetu vođenja i upravljanja Informacijskim sustavom utječu slabosti u procesima prethodne kontrole implementiranja promjena u Informacijski sustav. Ugovorom ni Funkcionalnom specifikacijom nije uređena komunikacija u upravljanju promjenama, odnosno kome i na koji način se Financijska agencija može obratiti kada se pri implementaciji promjena pojave dvojbe u tumačenju i/ili primjeni zakona i drugih pravnih akata. Nije utvrđeno koje nadležno javnopravno tijelo Financijskoj agenciji može dati specifikaciju za implementiranje promjena u Informacijski sustav, čime nije osigurana kontrola ispravnosti i pravodobnosti implementiranja promjena.

Utvrđena je nedovoljna kvaliteta i učinkovitost nadzora i kontrole funkcioniranja Informacijskog sustava; Upravljački odbor koji provodi nadzor nad elektroničkim vođenjem podataka o zaposlenima u javnom sektoru i upravljanjem ljudskim resursima, sastaje se povremeno i po potrebi te ne raspolaže materijalnim i ljudskim resursima kao ni pisanim ovlaštenjima za provođenje kontinuiranih i učinkovitih kontrolnih i nadzornih aktivnosti
Podaci o rashodima za plaće i materijalna prava u Informacijskom sustavu nisu istovjetni podacima o rashodima za zaposlene i materijalna prava u državnom proračunu, jer Informacijskim sustavom nisu obuhvaćene isplate plaća i materijalnih prava dijela zaposlenika u državnim tijelima i drugim korisnicima proračuna (primjerice plaće izaslanih zaposlenika), a dio rashoda ostvaren kroz Informacijski sustav financiran je iz vlastitih i drugih izvora financiranja. Plaće u djelatnosti zdravstva te naknade za bolovanja iznad 42 dana isplaćene kroz Informacijski sustav, u državnom proračunu iskazane su u okviru pomoći, a ne u okviru rashoda za zaposlene. Informacijskim sustavom obuhvaćeni su rashodi za plaće i druga materijalna prava zaposlenika srednjih škola, a nisu obuhvaćeni prijevozni troškovi, jer su financirani iz decentraliziranih sredstava.

Utvrđene su određene slabosti unutarnjih kontrola Informacijskog sustava što utječe na transparentnost, točnost i pravilnost podataka potrebnih za planiranje, analizu i obračun plaća i materijalnih prava zaposlenika koje se mogu izbjeći ugradnjom ili dogradnjom samostalnih kontrolnih mehanizama
Ugovorom nisu opisani .ni utvrđeni mjerljivi elementi postavljenih ciljeva izvještajnog sustava.

Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, uzimajući u obzir postavljene ciljeve, Državni ured za reviziju ocjenjuje da je uspostava Informacijskog sustava učinkovita, a korištenje Informacijskog sustava ocijenjeno je djelomično učinkovitim.

Državni ured za reviziju dao je sljedeće preporuke: utvrditi i propisati protokole, ovlasti i odgovornosti svih sudionika u vezi s vođenjem i upravljanjem Informacijskim sustavom, uključujući inicijativu, prethodnu kontrolu i verifikaciju (odobrenje) za implementaciju promjena, prijenos informacija, načine izvješćivanja, rokove te kontrolu upravljanja promjenama.

U suradnji s Ministarstvom financija utvrditi i provoditi kontinuirane i učinkovite kontrolne i nadzorne aktivnosti nad funkcioniranjem Informacijskog sustava. Kontinuirane i učinkovite kontrolne i nadzorne aktivnosti trebaju, između ostalog, obuhvatiti donošenje procedura te planova nadzora i kontrole, sastavljanje izvještaja o ostvarenju kontrolnih i nadzornih aktivnosti s analizom rezultata i operativnim zaključcima, ocjenu kvalitete i kvantitete propisanih (ugovorenih) evidencija te donošenje i praćenje kriterija za mjerenje uspješnosti pojedinih dijelova, kao i Informacijskog sustava u cjelini.

U svrhu uspostave cjelovite i transparentne baze podataka o ostvarenim rashodima za zaposlene u javnom sektoru, poduzeti aktivnosti kako bi se Informacijskim sustavom obuhvatili svi zaposlenici u javnom sektoru, bez obzira na izvore financiranja plaća i materijalnih prava
Sastaviti analizu stanja, ocijeniti kvalitetu i vrijednosti postojećih te, ovisno o utvrđenim činjenicama, poduzeti aktivnosti za uspostavu i ugradnju potrebnih samostalnih kontrolnih mehanizama u Informacijski sustav. Razvoj nadzornih i kontrolnih mehanizama treba usmjeriti u daljnje osiguranje kvalitete i sigurnosti podataka u Informacijskom sustavu, za što je potrebno dograditi postojeće i ugraditi nove funkcionalnosti te utvrditi odgovornosti, ovlasti i procedure za uvođenje, izmjenu i/ili ukidanje postojećih samostalnih kontrolnih mehanizama.
Utvrditi mjerljive elemente postavljenih ciljeva izvještajnog sustava.

Državni ured za reviziju je mišljenja da bi provedba navedenih preporuka pridonijela otklanjanju utvrđenih propusta, čime bi se povećala učinkovitost korištenja Informacijskog sustava.

Informacijski sustav omogućava prikupljanje, unos, primjenu, kontrolu, nadzor, analize i usporedbe prikupljenih podataka te sastavljanje izvještaja radi ostvarenja zadaća Registra zaposlenih te centraliziranog obračuna plaća i materijalnih prava zaposlenika u tijelima državne uprave i drugim korisnicima proračuna, čime su u najznačajnijem dijelu stvoreni preduvjeti za ostvarenje svrhe te planiranih ciljeva i učinaka uspostave i korištenja Informacijskog sustava.

Korištenjem Informacijskog sustava i analitičkim postupcima, utvrđeno je da je brojnost propisa koji uređuju područje plaća i ostvarenje materijalnih prava zaposlenika u javnom sektoru (s donesenim izmjenama i dopunama te potrebnim tumačenjima) utjecala na uspostavu sustava plaća koji sadrži više posebnosti i izuzetaka od utvrđenih redovnih pravila u kojem visina plaće ne ovisi o visini utvrđenog koeficijenta za određeno radno mjesto, nego o dodacima i uvećanjima plaće. Tako primjerice, dio zaposlenika na višim razinama odgovornosti ima manju plaću od zaposlenika na nižim razinama odgovornosti, a dodaci i uvećanja plaće su značajno veći od osnovne plaće. Uspostavljeni sustav plaća ne omogućava upravljanje rashodima za zaposlene uz primjenu načela jednake plaće za rad jednake vrijednosti te ukazuje na potrebu sustavnog uređenja područja koja se odnose na upravljanje rashodima za zaposlene i upravljanje ljudskim resursima.

Iskoristivost i učinkovitost Informacijskog sustava povećala bi se uspostavom koordinativnog tijela u okviru ministarstva ili kao zasebnog tijela, koje bi imalo jasno utvrđene ovlasti i odgovornosti za provođenje kontinuiranih aktivnosti usmjerenih na ostvarenje utvrđenih ciljeva uspostave Informacijskog sustava. Spomenuto koordinativno tijelo trebalo bi neposredno pratiti i analizirati podatke iz Informacijskog sustava, uvažavajući posebnosti pojedinih djelatnosti (resora), a prikupljene informacije koristile bi nadležnim tijelima kao podloga za donošenje kvalitetnih odluka, čime bi se ostvarila svrha Informacijskog sustava, ujednačavanje i standardizacija u obračunu plaća, podrška pri upravljanju ljudskim resursima u javnom sektoru, te kvalitetno planiranje i predlaganje novih aplikativnih rješenja (nadogradnja).

U raspravi na Odboru podržano je Izvješće Državnog ureda za reviziju. Napomenuto je da je cilj da svi zaposlenici u državnoj upravi i u javnom sektoru budu jednako plaćeni. Istaknuto je da je Zakon o plaćama potreban te da se tako učinkovite zaposlenike može nagraditi, a neučinkovitim uručiti otkaz.  Navedeno je da neki zaposlenici zarađuju čak manje novca za veći opseg poslova nego drugi zaposlenici. Također je naglašeno da Ministarstvo uprave treba predsjedniku Vlade Republike Hrvatske i svim ministrima uputiti nalaz Državnog ureda za reviziju.

Između ostalog je napomenuto da plaće zaposlenika ovise o koeficijentima, ali također i o dodacima. U nekim djelatnostima postoji velik broj prekovremenih sati. Upozoreno je na činjenicu da  se čak od bolnice do bolnice u Republici Hrvatskoj razlikuju koeficijenti, a  time i plaće. Napomenuto je da državnih i javnih zaposlenika ima 262.419 te da je Zakon o plaćama potrebit zbog pravednih plaća za sve zaposlenike. Izvješće Državnog ureda za reviziju pohvaljeno je kao vrlo iscrpno i kvalitetno.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj o obavljenoj reviziji učinkovitosti uspostava i korištenja informacijskog sustava centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima u tijelima državne uprave i drugim korisnicima proračunu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 90. sjednici održanoj 26. veljače 2020.  godine, objedinjeno o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond, drugo čitanje, P.Z.E. br. 842 i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, prvo čitanje, P.Z.E. br. 843, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2020.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja osvrnuli su se na svaki od zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazloženo kako slijedi:

Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma o prijenosu  i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond, drugo čitanje, P.Z.E. br. 842

Istaknuto je da Akcijski plan Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji uključuje potvrđivanje Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond (u daljnjem tekstu: Sporazum) budući da od datuma uspostave bliske suradnje s Europskom središnjom bankom Republika Hrvatska u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 806/2014 postaje država članica sudionica u Jedinstvenom sanacijskom mehanizmu.
Na države članice koje su potpisale međuvladin Sporazum, a još nisu dio bankovne unije, primjenjivat će se prava i obveze koje proizlaze iz Sporazuma tek kad postanu dio jedinstvenog nadzornog mehanizma i jedinstvenog sanacijskog mehanizma.
Sporazumom je Vijeće Europske unije odlučilo uspostaviti pravila o prijenosu i objedinjavanju doprinosa kreditnih institucija s ciljem osiguravanja najveće moguće razine pravne sigurnosti.
Doprinosi uplaćeni od strane kreditnih institucija, a prikupljeni na nacionalnoj razini prenosit će se u Jedinstveni sanacijski fond koji se u početku sastoji od odjeljaka koji pripadaju državama članicama. Odjeljci će se tijekom osam godina postupno objedinjavati u Jedinstveni sanacijski fond koji bi na kraju trebao doseći ciljanu razina od najmanje 1 % iznosa pokrivenih depozita u svim ovlaštenim kreditnim institucijama svih država članica sudionica. 
Prijedlogom zakona daje se ovlast Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka da u ime Republike Hrvatske prenese sredstva sanacijskog fonda u Jedinstveni sanacijski fond.
Nadalje, utvrđuje se obveza uplate dodatnog doprinosa ako raspoloživa financijska sredstva sanacijskog fonda nisu dovoljna za prijenos u Jedinstveni sanacijski fond u iznosu utvrđenom odlukom Jedinstvenog sanacijskog odbora. Dodatni doprinosi prikupljati će se od institucija i podružnica institucija iz treće zemlje koje imaju odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj, razmjerno profilu rizičnosti institucija u skladu s kriterijima za utvrđivanje rizičnosti u skladu s odredbama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava („Narodne novine“, br. 19/15 i 16/19).
Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, prvo čitanje, P.Z.E. br. 843
Akcijski plan Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji uključuje provedbu mjera u području nadzora, odnosno sanacije banaka budući da od datuma uspostave bliske suradnje s Europskom središnjom bankom Republika Hrvatska u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 806/2014 postaje država članica sudionica u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu. Cilj Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava je izmijeniti odredbe važećeg Zakona povezane s ovlastima nacionalnih sanacijskih tijela nad kreditnim institucijama i grupama kreditnih institucija za koje sudjelovanjem u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu izravnu odgovornost preuzima Jedinstveni sanacijski odbor, kao i izmijeniti odredbe o sanacijskom fondu zbog objedinjavanja doprinosa u Jedinstveni sanacijski fond.
Postojeći nacionalni sanacijski fond biti će mjesto gdje se uplaćuju svi doprinosi od subjekata s odobrenjem za rad na području Republike Hrvatske, a dio kojih se nakon toga transferira u Jedinstveni sanacijski fond. Odredbama se osigurava provedba Uredbe (EU) br. 806/2014 u vidu prikupljanja i transferiranja doprinosa institucija u Jedinstveni sanacijski fond od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka kao nacionalnog sanacijskog tijela.
Uvodi se naknada za podmirivanje administrativnih rashoda Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka povezanih sa funkcijom sanacijskog tijela te rashoda povezanih sa suradnjom sa Jedinstvenim sanacijskim odborom. 
Pravo glasa na plenarnim i izvršnim sjednicama Jedinstvenog sanacijskog odbora imati će predstavnik Hrvatske narodne banke. Kada je riječ o pitanju iz ovlasti Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, u skladu s podjelom ovlasti, pri glasanju uzeti će se u obzir njihovo mišljenje.
Hrvatska narodna banka će biti tijelo zaduženo za provjeru vjerodostojnosti odluka Jedinstvenog sanacijskog odbora o izricanju novčanih kazni, a koje se tiču povreda odredbi Uredbe (EU) br. 806/2014. 
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanju o daljnjem djelokrugu rada Državne agencije za osiguranje štednih uloga  i sanaciju banaka. Odgovoreno je da su nacionalna tijela uvijek članice Jedinstvenog sanacijskog odbora te će u Odboru biti predstavnici država članica. Za Republiku Hrvatsku će u Odboru biti predstavnik Hrvatske narodne banke s pravom glasa, uz uvažanja mišljenja Državne agencije za osiguranje štednih uloga  i sanaciju banaka. Državna agencija za osiguranje štednih uloga  i sanaciju banaka će dalje provoditi sve mehanizme kao dosada, međutim na razini Europske unije. 
Dalje je postavljeno pitanje o doprinosima koji su plaćeni od strane kreditnih institucija, a prikupljeni na nacionalnoj razini. Razjašnjeno je da doprinosi uplaćeni od strane kreditnih institucija, a prikupljeni na nacionalnoj razini će se prenosit u Jedinstveni sanacijski fond koji se u početku sastoji od odjeljaka koji pripadaju državama članicama. Odjeljci će se tijekom osam godina postupno objedinjavati u Jedinstveni sanacijski fond koji bi na kraju trebao doseći ciljanu razina od najmanje 1 % iznosa pokrivenih depozita u svim ovlaštenim kreditnim institucijama svih država članica sudionica. Ciljani iznos od Jedinstvenog sanacijskog fonda iznosi 60 milijardi eura te Republika Hrvatska ima obvezu sljedeće tri godine uplatiti 185 milijuna kuna.  Sredstva  Državne agencije za osiguranje štednih uloga  i sanaciju banaka uloženi su u državne obveznice koji će se u određenom roku prenijeti u Jedinstveni sanacijski fond. 
Također je postavljeno pitanje o iznosu osiguranja štednih uloga nakon pristupanja Jedinstvenom sanacijskom fondu, na što je odgovoreno da iznos osiguranog štednog uloga  i dalje iznosi 100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji. Međutim, upozoreno je na činjenicu da su detalji u izradi.                   

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o potvrđivanju Sporazuma o prijenosu  i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava.                                                                                                                                                                                     
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                                                     

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnoga reda Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma o prijenosu  i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond, drugo čitanje, P.Z.E. br. 842 i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, prvo čitanje, P.Z.E. br. 843 provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

                                  PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 89. sjednici, održanoj 20. veljače 2020. godine, Prijedlog zakona o službenoj statistici, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 838, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 06. veljače 2020. godine.

Odbor je raspravu proveo na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, te je u prilogu i Izjava o njegovoj usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije.

Prihvaćanjem ovog prijedloga Zakona osigurat će se dovršetak reorganizacije obavljanja poslova službene statistike Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na proces prikupljanja podataka te utvrđivanje statusa nositelja službene statistike, koji je započeo 1. siječnja 2010. preuzimanjem poslova službene statistike od ureda državne uprave u županijama, kao i službenika i namještenika zatečenih na obavljanju tih poslova. Centraliziranom organizacijom poslova službene statistike omogućit će se brža integracija novih informatičkih tehnologija i metoda u proces prikupljanja, proizvodnje i diseminacije službene statistike te usklađivanje sustava službene statistike Republike Hrvatske s propisima Europske unije, kao što je: uvođenje novih mjera i instrumenata usklađivanja sustava službene statistike Republike Hrvatske s Europskim statističkim sustavom i prilagodba europskomu pravnom okviru te uvođenje jednostavnijega normativnog rješenja organizacije i funkcioniranja sustava službene statistike Republike Hrvatske. Zakonom se utvrđuje da Državnim zavodom za statistiku, kao državnom upravnom organizacijom, upravlja glavni ravnatelj koji je rukovodeći državni službenik kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog predsjednika Vlade, a temeljem provedenog javnog natječaja, na razdoblje od pet godina.

Predlaže se nadležnost za imenovanje članova Statističkog savjeta Republike Hrvatske prenijeti s Vlade Republike Hrvatske na institucije i tijela čiji su predstavnici članovi Savjeta, također se predlaže i smanjenje broja članova Statističkog savjeta radi bolje i lakše organizacije, racionalizacije troškova te učinkovitosti rada Savjeta. Prijedlogom Zakona predlaže se osnivanje radnog tijela (Odbora za sustav službene statistike Republike Hrvatske) sastavljenoga isključivo od predstavnika nositelja službene statistike Republike Hrvatske. Također se propisuje da Državni zavod za statistiku može na zahtjev korisnika pružati usluge statistike obrade podataka koristeći ranije prikupljene podatke te da su sredstava ostvarena od obavljanja tih usluga namjenska sredstava koja se koriste za financiranje dodatnih troškova nastalih obavljanjem poslova na temelju kojih su prihodi nastali i za podmirenje troškova službene statistike. Predloženo je rok izrade Nacrta prijedloga Programa statističkih aktivnosti i izrade Iskaza o procjeni fiskalnog učinka produljiti do 31. listopada (sa 31. svibnja). Također je predloženo i pojednostavljenje procedure donošenja Godišnjeg provedbenog plana na način da ga, umjesto Hrvatskog sabora, donosi Vlada Republike Hrvatske, a sve kako bi se osiguralo njegovo donošenje do kraja tekuće godine za sljedeću godinu, a Državni zavod za statistiku imao pravnu osnovu za prikupljanje podataka (Izvješće o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana podnosilo bi se Vladi Republike Hrvatske). Predlaže se i pojednostavniti sadržaj Godišnjega provedbenog plana tako da se njime definiraju samo bitna obilježja pojedinoga statističkog istraživanja radi bolje preglednosti.

Predlaže se propisati slučajeve iznimne diseminacije povjerljivih statističkih podataka.
U raspravi na Odboru upozoreno je na činjenicu da Godišnji provedbeni plan prema novom Zakonu donosi Vlada Republike Hrvatske, a ne Hrvatski sabor. Članovi odbora smatraju potrebitim da donošenje Godišnjega provedbenoga plana ostane u nadležnosti Hrvatskoga sabora. Nadalje, istaknuto je da će javnost o dostignućima Državnog zavoda za statistiku biti puno bolje informirana kroz saborsku raspravu. Napomenuto je da stručna služba Državnoga zavoda za statistiku treba educirane kadrove za analizu podataka. Podaci Državnog zavoda za statistiku šalju se Eurostatu.

Upozoreno je na činjenicu da je mrežna stranica Državnoga zavoda za statistiku nejasna, te da se podaci teško pronalaze. Odgovoreno je da nova mrežna stranica u izradi. Postavljeno je pitanje Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske narodne banke. Odgovoreno je da Državni zavod za statistiku ima najbolju moguću suradnju s Hrvatskom narodnom bankom.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o službenoj statistici

Na tekst Konačnog prijedloga Odbor podnosi slijedeće

AMANDMANE

I. Na članak 9.

U članku 9. stavku 3. ispred riječi „Prijedloga Godišnjeg provedbenog plana“ dodaje se riječ: „nacrta“.

Obrazloženje:

Sukladno s izmjenama  nadležnosti za donošenje odnosno prihvaćanje određenih dokumenata u sustavu službene statistike bilo je potrebno nomotehnički urediti tekst.

II. Na članak 11.

U članku 11. ispred riječi:  „Prijedloga Godišnjeg provedbenog plana“ dodaje se riječ: „nacrta“ ,a  ispred riječi:  „Izvješća o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana“ dodaju se riječi „nacrt prijedloga“.

Obrazloženje:

Sukladno s izmjenama  nadležnosti za donošenje odnosno prihvaćanje određenih dokumenata u sustavu službene statistike bilo je potrebno nomotehnički urediti tekst.

III. Na članak 21.

U članku 21. ispred riječi: „Prijedlogu Godišnjeg provedbenog plana“ i riječi: „Prijedlogu izvješća o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana“ dodaje se riječ: „nacrt“ u odgovarajućem padežu.

Obrazloženje:

Sukladno s izmjenama  nadležnosti za donošenje odnosno prihvaćanje određenih dokumenata u sustavu službene statistike bilo je potrebno nomotehnički urediti tekst.

IV.    Na članak 34.

Stavci 2. i 3.  mijenjaju se i glase:

„(2) Nacrt prijedloga Godišnjeg provedbenog plana izrađuje Državni zavod za statistiku u suradnji s drugim nositeljima službene statistike i uz mišljenje Savjeta te ga dostavlja Vladi Republike Hrvatske najkasnije do 30. rujna tekuće godine.
(3) Godišnji provedbeni plan donosi Hrvatski sabor najkasnije do 15. prosinca tekuće godine za iduću godinu.“

Obrazloženje:

Prema važećem Zakonu o službenoj statistici Hrvatski sabor nadležan je za donošenje Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske i prihvaćanje izvješća o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana. Ovim amandmanom predlaže se zadržavanje ovlasti Hrvatskoga sabora za donošenje tog planskog dokumenta i prihvaćanja izvješća o njegovom izvršenju. Ovim amandmanom poboljšava se postojeće zakonsko rješenje na način da se utvrđuju rokovi primjereni za pravovremeno donošenje  Godišnjeg provedbenog plana u tekućoj godini za iduću godinu.

V. Na članak 37.

Članak 37.  stavak 1.  mijenja se i glasi:

„ (1) Nacrt prijedloga Izvješća o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana, uz mišljenje Savjeta, izrađuje Državni zavod za statistiku najkasnije do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak koji glasi: 
„(2) Odluku o izvješću o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana donosi Hrvatski sabor.“

Obrazloženje:

Na ovaj način osigurava se jačanje uloge službene statistike i pravovremeno donošenje Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 88. sjednici održanoj 5.veljače 2020.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, prvo čitanje, P.Z.E. br. 829, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. siječnja 2020.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je Republika Hrvatska uputila 4. srpnja 2019. zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (dalje u tekstu: ERM II). Uz pismo namjere dostavljen je i Akcijski plan u kojemu su detaljno opisane reforme koje će Republika Hrvatska provesti do svibnja 2020. kada se očekuje donošenje odluke Europske središnje banke o uspostavi bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom.

Cilj Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (dalje u tekstu: Prijedlog zakona) je omogućiti uspostavu bliske suradnje Europske središnje banke (dalje u tekstu: ESB) sa Hrvatskom narodnom bankom (dalje u tekstu: HNB), kao i ulazak u jedinstveni sanacijski mehanizam te izvršiti dodatno usklađivanje odredbi koje stupaju na snagu danom uvođenja eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske.

Predviđa se da Hrvatska narodna banka primjenjuje Smjernicu ESB-a umjesto Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI). Središnjim bankama koje nisu članice Eurosustava dana je mogućnost da primjenjuju Smjernicu ESB-a uz nacionalnu valutu, dakle i prije uvođenja eura. To su učinile Slovačka, Estonija i Latvija, koje su kasnije i uvele euro, te Poljska i Švedska koje Smjernicu ESB-a primjenjuju uz nacionalnu valutu.

Uvođenje Smjernice ESB-a posljedično utječe na potrebu izmjena relevantnih članaka zakona koje se odnose na opće pričuve i izračun dobiti (gubitka) HNB-a kao i na potrebu uvođenja kategorija revalorizacijskih računa, rezervacija za rizike. Unutar kapitala više ne bi postojale opće i posebne pričuve već samo opće koje se formiraju radi pokrića općih rizika poslovanja HNB-a. Sukladno Smjernici ESB-a nerealizirani dobici po tečajnim razlikama i promjeni tržišnih cijena ne ulaze u Izvještaj o dobiti ili gubitku odnosno ne ulaze u izračun financijskog rezultata.
Mijenja se raspored dobiti i pokrivanja gubitka HNB-a. Dobit HNB-a se raspoređuje u omjeru 20%-80% i to na način da se 20% iskazane dobiti raspoređuje u opće pričuve HNB-a dok se preostalih 80% iskazane dobiti raspoređuje u korist državnog proračuna. Međutim, ako su opće pričuve niže od propisanog donjeg iznosa, u opće pričuve rasporedit će se, odlukom Savjeta HNB-a, iznos dobiti potreban za dostizanje donjeg iznosa općih pričuva. Gubitak bi se
i dalje najprije pokrivao iz općih pričuva HNB-a, a ako je gubitak veći od iznosa općih pričuva, iznos gubitka koji prelazi visinu općih pričuva pokrit će se iz dobiti narednih godina.

Uvodi se mogućnost da kamatna stopa za novčana sredstva koja je HNB primio u depozit bude negativna. Dosadašnji zadatak HNB-a, koji je bio definiran kao pridonošenje stabilnosti financijskog sustava u cjelini, proširen je na način da se isti ostvaruje provođenjem makrobonitetne politike, koju HNB provodi djelujući u skladu s pravnim aktima Europske unije, njezinih institucija i tijela. S navedenim je prilagođena i nova nadležnost guvernera HNB-a. Područje upravljanja međunarodnim pričuvama bi se reguliralo na način da se više ne bi navodili pojedinačni oblici imovine ulaganja i minimalno potrebni kreditni rejtinzi ulaganja, već se međunarodne pričuve definiraju kao svi oblici imovine u stranoj valuti i plemenite kovine. Uvode se sigurnosne provjere u selekcijski postupak prilikom postupka zapošljavanja za pojedina sigurnosno rizična radna mjesta. Temeljnu sigurnosnu provjeru kandidata provodila bi agencija nadležna za sigurnosnu provjeru tj. Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) i to na zahtjev HNB-a. Uređuje se konsolidacija financijskih izvještaja HNB-a na način da se propisuje konsolidacija financijskih izvještaja društava u kojima HNB ima većinski udio u kapitalu, ako su ta društva pojedinačno ili skupno značajna za financijske izvještaje.

Daje se ovlast HNB-u da vodi postupak za utvrđivanje povrede propisa za čiji je nadzor ili superviziju nadležna, te da uz suglasnost Jedinstvenog sanacijskog odbora donese provedbene akte za primjenu  odredaba smjernica Jedinstvenog sanacijskog odbora.

Nove ovlasti Savjeta HNB-a su: odlučivanje da kreditna institucija propada ili će vjerojatno propasti te odlučivanje o davanju prijedloga za otvaranje postupka sanacije nad kreditnom institucijom ili odlučivanje o davanju prijedloga za pokretanje stečajnog postupka nad kreditnom institucijom ili odlučivanje o pokretanju postupka prisilne likvidacije kreditne institucije.

Nove ovlasti guvernera su: provođenje makrobonitetne politike i donošenje podzakonskih propisa, preporuka, odluka i rješenja iz područja makrobonitetne politike. Također propisuje pobliže uvjete i način provedbe sanacijskog nadzora te postupak nalaganja mjera prema kreditnim institucijama u postupku sanacijskog nadzora i donosi rješenja u postupku sanacijskog nadzora nad kreditnim institucijama.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o automatskom ulasku Republike Hrvatske u eurozonu nakon ispunjavanja svih uvjeta. Odgovoreno je da Republika Hrvatska do srpnja 2020. ulazi u ERM II nakon Odluke Upravnog vijeća Europske središnje banke, Eurogrupe i Danske. Tada Europska središnja banka određuje paritetni tečaj. Ulaskom u ERM II ulazimo u bankovnu uniju, te odmah moramo uplatiti sredstva u Sanacijski fond.
Republika Hrvatska će u ERM II biti barem dvije godine. Time će Republika Hrvatska najranije 1. siječnja 2023. godine ući u eurozonu. Prije ulaska moramo donijeti Zakon o euru i Zakon o konverziji te na taj način možemo utjecati na konačni ulazak u eurozonu. Postoji također diskrecijsko pravo države da odustane od bliske suradnje sa Europskom središnjom bankom prije uvođenja eura.

Postavljeno je pitanje o povoljnosti paritetnog tečaja za građane Republike Hrvatske. Odgovorno je da kod paritetnog tečaja nema dobitnika, kao i gubitnika, već se koristi prosječno kretanje tečaja kune prema euru.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  većinom glasova (5 glasova  „ZA“  i  2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 88. sjednici održanoj 5.veljače 2020.  godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 830, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. siječnja 2020. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je u okviru postupka koji prethodi uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj,  4. srpnja 2019. godine Republika Hrvatska poslala pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II) i bankovnu uniju. Pismu je priložen Akcijski plan s reformskim mjerama koje je potrebno provesti do svibnja 2020. kada se očekuje donošenje odluke Europske središnje banke (dalje u tekstu: ESB) o uspostavi bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (dalje u tekstu: HNB). Ovaj zakonski prijedlog jedna je od mjera iz Akcijskog plana. Na temelju Zakona o dopunama Zakona o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 70/19), koji je stupio na snagu 1. kolovoza 2019. godine, ESB je započeo sveobuhvatnu procjenu pet hrvatskih banaka (Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, Erste & Steiermärkische Banke, OTP banke Hrvatska i Hrvatske poštanske banke). Konačni rezultati te procjene očekuju se u svibnju 2020. godine.

Važeći Zakon o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13, 19/15, 102/15, 15/18 i 70/19), kojim su uređeni uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mijenja se i dopunjuje u sljedećim bitnim aktivnostima: Radi postizanja pravne sigurnosti u odnosima s kreditnim institucijama nakon uspostave bliske suradnje preciziraju se aktivnosti koje HNB poduzima u zajedničkim postupcima s ESB-om, a osobito u postupcima: izdavanja odobrenja za rad kreditnoj instituciji, izdavanja prethodne suglasnosti za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji, izdavanja prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije/ člana nadzornog odbora kreditne institucije, procjene planova oporavka, nalaganja mjera rane intervencije i izricanja upravnih sankcija.

Postupak izricanja upravnih sankcija je upravni postupak koji vodi HNB i predstavlja novost koja se uvodi u sustav kažnjavanja. Sam postupak detaljno je uređen u dodanim člancima 359.a do 359.t. Predloženim izmjenama omogućava se HNB-u nalaganje mjera koje će biti potrebno provesti kao rezultat sveobuhvatne procjene koja je u tijeku od strane ESB-a.

Važeći Zakon dopunjuje se odredbama o makrobonitetnim mjerama usmjerenim na korisnike kredita koje HNB može propisati radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika.  U tu svrhu HNB može podzakonskim aktom propisati mjere koje se odnose na: najveći dozvoljeni omjer vrijednosti instrumenta osiguranja i odobrenog iznosa kredita, najveći dozvoljeni omjer iznosa kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita, najveći dozvoljeni omjer iznosa otplate obroka ili rate kredita i dohotka koji ostvaruje korisnik kredita, najdulje dozvoljeno trajanja kredita i zahtjeve vezane za metodu obračuna otplate kredita. Budući da se ne može predvidjeti hoće li i kada nastupiti okolnosti koje će biti razlog za donošenje ovog podzakonskog akta, ne propisuje se rok u kojemu je HNB obvezan donijeti taj akt.

Ovim zakonskim prijedlogom propisuje se obveza HNB-a da na temelju podataka koje kreditne institucije dostavljaju za regulatorne potrebe izračunava i objavljuje Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (dalje u tekstu: NRS). Navedeno je potrebno zbog važnosti NRS-a kao referentne kamatne stope koja služi kao indeks za određivanje promjenjivog dijela promjenjive kamatne stope na potrošačke kredite. Važeći NRS izračunava i objavljuje Hrvatska udruga banaka na temelju podataka HNB-a o troškovima financiranja kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.

Zbog činjenice da je Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) u svibnju 2018. obustavio razmjenu podataka za građane predlažu se dorade odgovarajućih odredbi kako bi se omogućila razmjena informacija nužnih za procjenu kreditne sposobnosti klijenata ili za potrebe upravljanja kreditnim rizikom.
Izuzeće od obveze čuvanja bankovne tajne prilagođava se zahtjevima Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) u dijelu davanja privole da se određeni povjerljivi podaci mogu priopćiti drugoj fizičkoj i/ili pravnoj osobi te ako se povjerljivi podaci o klijentu priopćavaju izravno drugoj kreditnoj instituciji i/ili financijskoj instituciji ili se priopćavaju pravnoj osobi koja prikuplja i razmjenjuje podatke o kreditnoj sposobnosti između kreditnih i/ili financijskih institucija (a podaci su potrebni za procjenu kreditne sposobnosti klijenta ili upravljanje kreditnim rizikom) ili ako se povjerljivi podaci priopćavaju Jedinstvenom sanacijskom odboru u skladu s Uredbom (EU) br. 806/2014.

Propisuje se zakonska obveza kreditnim institucijama da, na zahtjev, razmjenjuju minimalni propisani obuhvat podataka o postojećim obvezama klijenata, radi procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom. Razmjena informacija može se odvijati neposredno između kreditnih institucija ili posredstvom pravne osobe koja prikuplja i razmjenjuje podatke između kreditnih i/ili financijskih institucija.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o makrobonitetnim mjerama usmjerenim na korisnike kredita koje HNB može propisati radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika.  Interesirala ih je provjera terminologije izraza da li se radi o  primicima ili dohocima, s obzirom da je riječ o velikoj razlici između primitka i dohotka. Odgovoreno je da će Ministarstvo financija Republike provjeriti koji termin je ispravan.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 88. sjednici održanoj 5.veljače 2020. godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 828, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. siječnja 2020. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je Zakonom o izmjenama i dopuni zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića („Narodne novine,“ broj 121/19), koji je stupio je na snagu 1. siječnja 2020., moderniziran je sustav oporezivanja bezalkoholnih pića u Republici Hrvatskoj. Dotadašnji linearni sustav utemeljen isključivo na količini zamijenjen je sustavom utemeljenim prema volumenu i prema sadržaju šećera, te sadržaju kofeina, metil-ksantina i taurina. Prema novom suvremenom sustavu na bezalkoholna pića s manjim sadržajem šećera plaćati će se manje posebnog poreza. S obzirom na uočenu potrebu jasnijeg i pojmovno preciznijeg normativnog izričaja u odnosu na definiciju predmeta oporezivanja te otklanjanja svih eventualnih dvojbi u primjeni zakona, odnosno radi potpune predvidivosti za porezne obveznike predlažu se izmjene ovoga zakona, odnosno korekcije kojima je osnovna intencija stvaranje nespornog, predvidivog i transparentnog okruženja za porezne obveznike te uređenje sustava oporezivanja u skladu sa zahtjevima dugoročne stabilnosti zakonskog uređenja.

Radi jasnijeg i pojmovno preciznijeg normativnog izričaja te otklanjanja eventualnih dvojbi u primjeni Zakona promijenjena je definicija predmeta oporezivanja iz članka 4. stavka 3. te se predlaže da se bezalkoholnim pićima u smislu ovoga zakona smatraju pića iz tarifnih oznaka KN 2009 i 2202 te ostala pića s udjelom alkohola ne većim od 1,2% iz tarifne oznake KN 2204, 2205, 2206 i 2208, sirupi i koncentrati namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića, neovisno o njihovu razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu te prašci i granule namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića, neovisno o njihovu razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu.
Navedeno nomotehničko određenje pojma predmeta oporezivanja je jednostavnije te doktrinarno usklađenije sa samim nazivom Zakona.

Izmjene vezane uz članak 7. Zakona predstavljaju nomotehničko i pojmovno uređenje prethodnog zakonskog teksta u svrhu postizanja preciznosti i jednostavnosti norme. Tako se stavkom 2. propisuje da se posebni porez na predmete oporezivanja plaća prema volumenu izraženom u hektolitru bezalkoholnog pića te prema sadržaju šećera, metil-ksantina i taurina. Nadalje, propisuje se umanjenje iznosa posebnog poreza  za voćne nektare i pića iz tarifne oznake  KN 2009 utvrđenog na temelju sadržaja šećera i iznimke od oporezivanja za bezalkoholna pića koja sadrže proizvode iz tarifne oznake kn 0401 do 0404, a ne sadrže metil-ksantine ili taurin te na bezalkoholna pića iz tarifne oznake KN 2009 i 2202 sa 100% udjelom voća i/ili povrća, a koja ne sadrže dodane šećere, tvari za zaslađivanje i sladila. Predlaže se stupanje na snagu ovoga Zakona osmoga dana od dana objave u Narodnim  novinama.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova  „ZA“  i  2 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 88. sjednici održanoj 5.veljače 2020.  godine o Prijedlogu zakona o popisu stanovništva, kućanstva i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 834, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. siječnja 2020.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici istaknuli da je odredbom članka 34. Zakona o službenoj statistici propisano da se popis stanovništva i druga opsežna statistička istraživanja uređuju posebnim zakonom i sastavni su dio Programa statističkih aktivnosti i Godišnjeg provedbenog plana. Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (dalje u tekstu: Popis) najopsežnije je i najsloženije statističko istraživanje s obzirom na brojnost obuhvaćenih jedinica te najbogatiji izvor podataka o stanovništvu neke zemlje. Podaci koji se prikupljaju Popisom nužni su za provedbu raznih gospodarskih, socijalnih, demografskih, razvojnih i drugih politika te znanstvenih istraživanja. Kvalitetno planiranje i odlučivanje može se provoditi samo na temelju aktualnih službenih statističkih podataka.
Predloženim Zakonom uređuju se priprema, organizacija i provedba Popisa, jedinice i sadržaj Popisa, referentni datum Popisa, povjerljivost i zaštita podataka te druga pitanja važna za provedbu Popisa. Popis obuhvaća sljedeće tri jedinice: stanovništvo, kućanstva i stanove.
Cilj je Popisa utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima, kao i o obilježjima kućanstava i stanova.
Rezultati Popisa, osim za analizu stanja utvrđenoga Popisom, koriste se i za analizu promjena u odnosu na prethodne popise te za prognoze budućih kretanja odgovarajuće pojave.
U pripremi Popisa primijenjene su Preporuke Konferencije europskih statističara za popise stanovništva i stanova 2020. godine (Conference of European Statisticians Recommendations for the 2020 Censuses of Population and Housing, United Nations, New York and Geneva, 2015).
Glavna svrha navedenih preporuka jest davanje smjernica zemljama u planiranju i provedbi popisa stanovništva i stanova te bolja međunarodna usporedivost podataka putem predloženih osnovnih popisnih obilježja, definicija i klasifikacija.
Svaka zemlja provodi popis za vlastite potrebe, ali radi izvršavanja međunarodnih obveza i bolje usporedivosti podataka s drugim zemljama mora poštovati i primjenjivati međunarodne standarde.
U skladu s međunarodnim statističkim standardima, za definiranje ukupnog stanovništva primijenit će se koncept uobičajenog mjesta stanovanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o popisu stanovništva i stanova. Koncept uobičajenog mjesta stanovanja primjenjivao se i u Popisu 2001. i u Popisu 2011.
Osim navedene Uredbe, za Popis su relevantne i sljedeće uredbe Komisije:
–    Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2017/543 od 22. ožujka 2017. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o popisu stanovništva i stanova u pogledu tehničkih specifikacija obilježja i njihovih raščlanjivanja
–    Uredba Komisije (EU) br. 2017/712 od 20. travnja 2017. o utvrđivanju referentne godine i usvajanju programa statističkih podataka i metapodataka za popis stanovništva i stanova predviđenih Uredbom (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća
–    Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2017/881 od 23. svibnja 2017. o provedbi Uredbe (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o popisu stanovništva i stanova u pogledu načina i strukture izvješća o kvaliteti i tehničkog formata za slanje podataka te izmjeni Uredbe (EU) br. 1151/2010.
Navedenim uredbama utvrđuju se zajednička pravila u prikupljanju podataka o stanovništvu i stanovima na području Europske unije te se propisuju definicije i klasifikacije koje su zemlje članice obvezne primijeniti u svojim popisima radi postizanja međunarodne usporedivosti podataka.
Popis se provodi prema stanju na dan 31. ožujka 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom Popisa. Razdoblje trajanja Popisa jest od 1. travnja 2021. do 7. svibnja 2021.
Popis se provodi na dva načina: osobe se mogu popisati samostalno koristeći se popisnim upitnikom u elektroničkom obliku koji će biti dostupan kroz elektronički sustav e-Građani, istodobno popisujući kućanstvo i stan u kojem stanuju ili popisivači popisuju s pomoću elektroničkih uređaja sve popisne jedinice koje se nisu samostalno popisale te obavlja kontrolu podataka prikupljenih samostalnim popisivanjem.
Za pristup popisnom upitniku u elektroničkom sustavu e-Građani upotrebljava se Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS). Popis se provodi u dvije faze:
od 1. travnja 2021. do 10. travnja 2021. samostalnim popisivanjem stanovništva kroz elektronički sustav e-Građani te od 16. travnja 2021. do 7. svibnja 2021. popisivači obavljaju popisivanje svih popisnih jedinica koje se nisu samostalno popisale, putem osobnog intervjua sa stanovništvom s pomoću elektroničkih uređaja te obavljaju kontrolu podataka prikupljenih u prvoj fazi Popisa.
Planiranim unaprjeđenjem načina prikupljanja podataka (prikupljanje putem sustava e-Građani i prikupljanje na terenu putem prijenosnih računala) planira se: 
poboljšati i modernizirati proces prikupljanja podataka (skraćivanje trajanja intervjua, mogućnost samostalnog ispunjavanja), unaprijediti točnost i  kvalitetu prikupljenih podataka (korištenje izravnih logičkih kontrola za vrijeme samog unosa podataka i korištenja šifrarnika i klasifikacija u svrhu smanjenja sistemskih pogrešaka i pogrešaka unosa), poboljšati učinkovitost upravljanja terenskim radom (ubrzavanje i značajno podizanje kvalitete razmjene informacija između sudionika popisivanja; mogućnost uvida u rad cijele vertikalne strukture (popisivač, kontrolor, instruktor, koordinator, Državni zavod za statistiku) i bolje koordinacije rada i unaprijediti obradu podataka (skraćivanje razdoblja između završetka terenskog rada i objavljivanja podataka, smanjenje troškova). 

Za provedbu popisnih aktivnosti iz nadležnosti Državnog zavoda za statistiku za  razdoblje od 2020. do 2022. planirana su financijska sredstva:
2020. godinu u iznosu od 50.173.328   kuna, 2021. godinu u iznosu od 108.480.702   kune i 2022. godinu u iznosu od 948.953  kune.
Sredstva za financiranje poslova vezanih za Popis koje obavlja Državna geodetska uprava osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske za glavu 07625 Državna geodetska uprava za razdoblje od 2020. do 2021. u ukupnom iznosu od 14.250.000 kuna i raspoređuju se na: 2020. godinu u iznosu o 12.000.000,00 kuna i 2021. godinu u iznosu od                 2.250.000,00 kuna.
Sudionici Popisa jesu: popisivači, kontrolori, instruktori, koordinatori, zamjenici koordinatora, članovi županijskih popisnih povjerenstava i Popisnog povjerenstva Grada Zagreba, članovi popisnih povjerenstava ispostava i voditelji popisnih centara.
Budući da se procjenjuje  da će se znatan broj građana popisati putem sustava e-Građani planirano je angažiranje oko  9 500 sudionika za provedbu popisivanja na terenu što je razmjerno manje nego u prijašnjim popisima. Primjerice radi, tijekom Popisa 2011. bilo je angažirano 17 500 sudionika na terenu, a tijekom Popisa 2001. njih  25 000. Za provedbu Popisa 2021., od ukupnog broja planiranih sudionika, ukupno 8 000 će biti popisivači, potom 1 250 kontrolora i 200 instruktora te 40 koordinatora i njihovih zamjenika.

U raspravi na Odboru navedeno je da je u Popisu jedan dio obilježja standardan, a drugi dio obilježja država određuje prema nacionalnim interesima. Naglašeno je da treba uključiti druga obilježja kao npr. energetsku učinkovitost zgrade, što znači obilježja treba proširiti. Među ostalim je članove Odbora zanimala informacija o mogućem dupliciranju podataka, s obzirom da se Popis vrši preko e-Građana te da se također radi klasični popis. Istaknuto je da Republika Hrvatska nema administrativni registar stanova i administrativni registar stanovništva, inače ne bi bilo dupliciranja podataka.
Odgovoreno je da Državni zavod za statistiku ima zadane ključne varijable. U propisnom upitniku dodaju se samo varijable koje se odnose na nacionalne interesa, kao što su primjerice, materinski jezik i vjera. Naglašeno je da je Uredbom Europske unije i preporukama Ujedinjenih naroda zadano 80% pitanja. To su odgovori koja je Republika Hrvatska dužna dostaviti Eurostatu poslije završetka Popisa. Istaknuto je da postoje česte ankete o energiji te  da postoji Služba statistike građevinarstva i stanova u Državnom zavoda za statistiku. Ista raspolaže s 10-ak istraživanja gdje se dubinski propituje sve u vezi stana i zgrada. Također postoje kvartalna istraživanja o digitalizaciji u kućanstvima i poduzećima u Republici Hrvatskoj. Dodatno se rade ankete o dohocima i potrošnji kućanstva, te se na taj način dolazi do saznanja o kvaliteti života u Republici Hrvatskoj. Anketna istraživanja su učestalija i detaljnija u odnosu na propitivane podatke u Popisu stanovništva, koji se rade svakih 10 godina. Predstavnik Državnog zavoda za statistiku skrenuo je pažnja na upitnu točnost podataka o energetskoj učinkovitost stanova od strane ispitanika.
U raspravi na Odboru  ukazano je na činjenicu da se podatke o energetskoj učinkovitosti zgrada puno lakše dolazi nego do podataka o energetskoj učinkovitost kuća. Između ostaloga, predstavnika stanara se može upitati o raspoloživim i točnim informacijama o energetskom certifikatu zgrade. Predstavnica Zavoda za statistiku odgovorila je da Zavod samo traži podatke s  kojima ne raspolaže. Dalje je naglasila da neće biti preklapanja podataka, s obzirom da oni također raspolažu s informacijama iz drugih institucija. Naglasila je da je za provedbu daljnjih istraživanja ključna buduća uspostava administrativnog registra zgrada i stanova i administrativnog registra stanovništva.
Postavljeno je pitanje o obliku stanovanja u Popisu, posebice da li je uključena evidencija kuća za stanovanje i vikendica te poslovnih prostora, na što je potvrdno odgovoreno.
Članove Odbora zanimalo je da li će biti moguće preko e-Građana ispuniti upitnik za više članova domaćinstva. Odgovoreno je da će biti moguće. Članovi Odbora konstatirali  su da će na taj način znatno više od procijenjenih  20% građana Republike Hrvatske biti u mogućnosti preko e-Građana sudjelovati u Popisu. Istaknuto je da će svi podaci iz Popisa biti objavljeni 60 dana nakon završetka prikupljana podataka.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova  „ZA“  i 2 glasa „SUDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O POPISU STANOVNIŠTVA, KUĆANSTVA I STANOVA U REPUBLICI  HRVATSKOJ 2021. GODINE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

                                  PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je na 87. sjednici, održanoj 31. siječnja 2020. godine, o Izvješću o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 3. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 118/19) podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. siječnja 2020.  godine. 

Odbor je predmetno Izvješće raspravio u dijelu koji se odnosi na Uredbu o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kao matično radno tijelo, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
   
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da su ovom Uredbom, omogućava provedba članka 32.a točke 1. i 2. Direktive (EU) 2018/843 od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (u daljnjem tekstu: Direktiva 2018/843) u dijelu koji propisuje da države članice uspostavljaju središnje registre kojima se omogućuje identifikacija svih fizičkih ili pravnih osoba koje posjeduju ili kontroliraju sefove koje vodi neka kreditna institucija na njihovu državnom području.

Prijedlogom uredbe propisuje se da su informacije kojima se mora moći pristupiti i mora ih se moći pretraživati putem središnjih registara i sefovi svih fizičkih i pravnih osoba. Izmjenama članka 23. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, broj 68/18, u daljnjem tekstu: Zakon) propisuje se da Jedinstveni registar računa, kao jedinstvena baza podataka, sadrži i podatke o sefovima fizičkih i pravnih osoba, a koje su podatke obveznici dužni dostaviti Uredu za sprječavanje pranja novca. Kako bi se u potpunosti omogućila provedba odredaba Direktive 2018/843, osim izmjene odredaba Zakona potrebno je izmijeniti i odredbe Pravilnika o jedinstvenom registru računa (Narodne novine, broj 89/18, u daljnjem tekstu: Pravilnik) pa se Prijedlogom uredbe ujedno omogućava i pravna osnova izmjene odredaba Pravilnika u tom dijelu. Provedba odredaba Direktive 2018/843 trebala je biti dijelom reforme provedbe ovršnog postupka koji se predlaže odredbama Prijedloga ovršnog zakona, na način da bi se sadržaj Jedinstvenog registra računa ubuduće propisivao odredbama Ovršnog zakona, a detaljnije uređivao odredbama pravilnika koji bi donosio ministar pravosuđa. Budući da je za Prijedlog ovršnog zakona predviđeno da prođe postupak trećeg čitanja u Hrvatskom saboru te će time procedura donošenja Ovršnog zakona trajati duže od predviđene, potrebno je navedeno pitanje riješiti Prijedlogom uredbe, odnosno i izmjenama i dopunom Zakona. Sukladno Akcijskom Planu Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji (u daljnjem tekstu: Akcijski plan), Republika Hrvatska se obvezala donijeti Pravilnik o jedinstvenom registru računa u IV. tromjesečju 2019. Budući da novi Ovršni zakon i Pravilnik o jedinstvenom registru računi koji je temeljem njega trebao donijeti ministar nadležan za poslove pravosuđa još nije donesen, izmjenama Zakona omogućuje se provedba mjera predviđenih Akcijskim planom i omogućava pravne osnove za izmjene Pravilnika.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 86. sjednici, održanoj 15. siječnja 2020. godine,  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 818, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. prosinca 2019. godine. 
Odbor je raspravu proveo na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

    Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, te je u prilogu i Izjava o njegovoj usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije. Važećim Zakonom o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa („Narodne novine“, br. 50/16) omogućena je provedba tri uredbe Europske unije na način da su određena nadzorna tijela, izvansudski pritužbeni postupci i postupak mirenja te prekršaji za postupanje protivno odredbama:  
- Uredbe (EZ) br. 924/2009 o prekograničnim plaćanjima u Zajednici 
- Uredbe (EU) br. 260/2012 o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima  i
- Uredbe (EU) 2015/751 o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica.
    Donošenje ovoga Zakona predlaže se radi provedbe Uredbe (EU) 2019/518 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. godine o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009 u pogledu određenih naknada za prekogranična plaćanja u Uniji i naknada za preračunavanje valuta. Uredbom (EU) 2019/518 se naknade za prekogranična plaćanja u eurima izjednačavaju s naknadama za odgovarajuća nacionalna plaćanja u valuti države članice, kako bi se uklonila nejednakost koja postoji prilikom prekograničnih plaćanja u eurima između korisnika platnih usluga u državama članicama europodručja i onih u državama članicama izvan europodručja. Također, propisuju se dodatne obveze u pogledu transparentnosti naknada za preračunavanje valuta. Konkretno, izravnom primjenom te Uredbe, od 15. prosinca 2019. godine, u bankama u Republici Hrvatskoj očekuje se smanjivanje naknada za prekogranična plaćanja u eurima kao posljedica njihovog izjednačavanja s odgovarajućim naknadama za nacionalna plaćanja u kunama.
    Najvažnije promjene u odnosu na važeći Zakon su:
- utvrđuju se nadležna tijela za provođenje nadzora nad primjenom Uredbe (EZ) br. 924/2009 kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2019/518, to su: Hrvatska narodna banka, Financijski inspektorat i Državni inspektorat. Tržišna inspekcija Državnog inspektorata provodi nadzor obveznika primjene Uredbe koji nisu pružatelji platnih usluga, a pružaju uslugu preračunavanja valuta na prodajnom mjestu ili na bankomatu. 
- na prigovor korisnika, prema važećem Zakonu, pružatelj platnih usluga dužan mu je dostaviti odgovor u roku od 10 dana, a sada se taj rok može iznimno produžiti zbog razloga koji su izvan kontrole pružatelja platnih usluga, do maksimalno 35 dana i uz obvezu dostave privremenog odgovora s navedenim razlozima kašnjenja. U konačnom odgovoru na prigovor, pružatelj platnih usluga dužan je korisnika uputiti na mogućnost podnošenja pritužbe nadležnom tijelu, a ako je korisnik potrošač, i na tijela nadležna za alternativno rješavanje potrošačkih sporova.
Korisnik platnih usluga koji je potrošač ima pravo u sporu s pružateljem platnih usluga pokrenuti postupak pred bilo kojim tijelom za alternativno rješavanje potrošačkih sporova koje je pružatelj platnih usluga naveo na svojim internetskim stranicama ili u poslovnicama, a pružatelj platnih usluga dužan je sudjelovati u tom postupku.
Propisuju se prekršaji pružatelja platnih usluga za postupanje protivno Uredbi (EU) 2019/518.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o cijeni usluga za platne transakcije na temelju kartica za prekogranična plaćanja u Europskoj uniji u odnosu na sadašnje cijene. Odgovoreno je da se naknade za prekogranična plaćanja u Europskoj uniji značajno smanjuju.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 86. sjednici, održanoj 15. siječnja 2020. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, drugo čitanje, P.Z.E. br.760, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. prosinca 2019. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom  usklađuje  zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, te je u prilogu istoga i Izjava o njegovoj usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije. Konačnim prijedlogom zakona napravljene su određene izmjene u odnosu na Prijedlog zakona koje su posljedica prihvaćenih primjedbi i prijedloga Odbora za zakonodavstvo, tijela državne uprave i drugih tijela te izmjena i dopuna učinjenih od strane predlagatelja radi veće jasnoće primjene pojedinih odredbi. Nomotehnički je dorađen i ujednačen izričaj odredbi članaka 16., 28., 38., 39., 40., 42.,44., 46., 47., 53., 54., 58., 60., 81., 88., 88., 95., 98. i 99. prema primjedbama Odbora za zakonodavstvo. Dorađene su odredbe članaka 4. i 5. na način da se propisuje kako je potrebna prethodna notifikacija odnosno odobrenje regulatora za namjeravano izravno ili posredno stjecanje ili otuđenje kvalificiranog udjela u investicijskom društvu i za prelazak od 10%. Dorađen je članak 9. Zakona na način da se radi bolje preglednosti obavljanje poslova servisera uređuje zasebnim člankom Zakona. Članci 2., 38. i 80. dorađeni su sukladno mišljenju Ministarstva uprave, odnosno usklađeni s propisima koji uređuju opći upravni postupak i sustav državne uprave. Pojedine prekršajne odredbe dorađene su sukladno mišljenju Ministarstva pravosuđa na način da se jasnije određuje biće prekršaja. Također, u tekstu Konačnog prijedloga zakona izvršene su manje nomotehničke dorade, jezične korekcije te ispravke grešaka u pisanju.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

HRVATSKI  SABOR
Odbor za financije
i državni proračun
KLASA: 043-01/19-01/11
URBROJ: 6521-5-20-02
Zagreb, 15. siječnja 2020.

Na temelju članka 25. stavka 3. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, br. 25/2019), na prijedlog glavnoga državnog revizora, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na 86. sjednici održanoj 15. siječnja 2020. godine 

ODLUKU O IMENOVANJU NEOVISNOG VANJSKOG REVIZORA ZA OBAVLJANJE REVIZIJE GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA DRŽAVNOG UREDA ZA REVIZIJU ZA 2019. GODINU

Imenuje se društvo BDO Croatia d.o.o., Trg J.F. Kennedyja 6/b, Zagreb za obavljanje revizije financijskih izvještaja Državnog ureda za reviziju za 2019. godinu.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

HRVATSKI  SABOR
Odbor za financije i 
državni proračun
KLASA: 043-01/19-01/11
URBROJ: 6521-5-20-03
Zagreb,  15. siječnja   2020.

DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU
n/r mr. Ivan KLEŠIĆ, dipl.oec., glavni državni revizor

Tkalčićeva 19
10000 Zagreb

PREDMET: Odluka Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora o imenovanju neovisnog vanjskog revizora za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja Državnog ureda za reviziju za 2019. godinu (dostavlja se)

Poštovani gospodine Klešiću,

sukladno članku 25. stavka 3. Zakona o Državnom uredu za reviziju (Narodne novine, br. 25/2019.,) na prijedlog  glavnoga državnog revizora, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na svojoj 86. sjednici, održanoj 15. siječnja 2020. godine, Odluku o imenovanju neovisnog vanjskog revizora za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja Državnog ureda za reviziju za 2019. godinu, koju Vam u privitku dostavljamo.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 86. sjednici, održanoj 15. siječnja 2020. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2019., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 22. studenoga 2019. godine.

Odbor je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 3. siječnja 2020. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.

Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke istaknula da se je  dinamika gospodarske aktivnosti intenzivirala u prvoj polovini 2019. godine, pri čemu su godišnjem rastu realnog BDP-a od3,1% najviše pridonijeli potrošnja kućanstava i bruto investicije u fiksni kapital. Povećanje osobne potrošnje bilo je podržano nastavkom povoljnih kretanja na tržištu rada, porastom kreditiranja kućanstava i visokom razinom potrošačkog optimizma. Istodobno je snažan rast kapitalnih ulaganja ponajprije bio posljedica jačanja investicijske aktivnosti opće države. Pozitivan doprinos gospodarskom rastu dala je i potrošnja države te rast izvoza robe i usluga. Snažan rast domaće potražnje rezultirao je rastom uvoza koji je bio veći od rasta izvoza, zbog čega se produbio negativan doprinos neto inozemne potražnje. U prvom polugodištu 2019. prevladavala su povoljna kretanja na tržištu rada. Zaposlenost je nastavila rasti te je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine bila veća za 2,3%. Pritom su povećanju broja zaposlenih najviše pridonijeli građevinarstvo, uslužne djelatnosti povezane s turizmom, poslovne usluge te informacije i komunikacije. Nezaposlenost se nastavila smanjivati na početku 2019., a tijekom drugog tromjesečja broj nezaposlenih ostao je nepromijenjen. Tako je administrativna stopa nezaposlenosti u prosjeku iznosila 8% u prvom polugodištu. Prvih šest mjeseci 2019. obilježio je daljnji rast plaća, dok je prosječna nominalna bruto plaća bila viša za 3,8% u odnosu na isto razdoblje 2018 godine. Inflacija potrošačkih cijena usporila se s 0,8% u prosincu 2018. godine na 0,6% u lipnju 2019. Nakon prvotnog usporavanja na 0,2% u siječnju 2019. godine, na koje je najveći utjecaj imalo smanjenje stope PDV-a na određene prehrambene i farmaceutske proizvode te pojeftinjenje sirove nafte na svjetskom tržištu, inflacija se u sljedećim mjesecima ubrzala. Na ubrzanje inflacije do razine od 0,6% u lipnju ponajviše je utjecalo povećanje godišnje stope rasta cijena energije (naftnih derivata i plina) te prerađenih prehrambenih proizvoda. S druge strane, temeljna je inflacija blago porasla, s 1,0% u prosincu 2018. godine na 1,1% u lipnju 2019., što je uglavnom bilo rezultat prelijevanja rasta cijena određenih poljoprivrednih proizvoda (primjerice mlijeka i svinjetine) na tržištu Europske unije na domaće cijene.

Ukupno gledajući, inflatorni pritisci izvanjskog okružja bili su prigušeni s obzirom na nisku temeljnu inflaciju u europodručju te blagi pad prosječne cijene sirove nafte na svjetskom tržištu u prvoj polovini 2019. u odnosu na prosjek prethodne godine. Domaći inflatorni pritisci u smislu ubrzavanja rasta domaće potražnje i rasta jediničnih troškova rada u prvih su se šest mjeseci tek u manjoj mjeri prenijeli na povećanje cijena. U prvoj se polovini 2019. višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance smanjio u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, zbog daljnjeg produbljivanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom te, u mnogo manjoj mjeri, pogoršanja salda na računu primarnog dohotka. Nepovoljna kretanja tek su djelomično ublažena poboljšanjem salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija. Na financijskom računu platne bilance zabilježen je neto priljev kapitala, kao posljedica povećanja neto dužničkih obveza prema inozemstvu, uz neznatan rast neto vlasničkih ulaganja. Hrvatska narodna banka je ekspanzivnom monetarnom politikom nastavila podržavati iznimno visoku razinu likvidnosti monetarnog sustava istodobno održavajući nominalni tečaj kune prema euru stabilnim. U takvim je uvjetima izostao interes banaka za kratkoročnim kunskim sredstvima ponuđenima putem redovitih  tjednih operacija. Visoka je likvidnost također poticala nastavak višegodišnjeg trenda smanjivanja kamatnih stopa na kredite domaćih kreditnih institucija. Na kraju lipnja 2019. godišnji rast ukupnih plasmana domaćim sektorima (isključujući državu) iznosio je 3,6%, pri čemu su plasmani nefinancijskim poduzećima zbog više jednokratnih učinaka tijekom proteklih godinu dana iskazali pad od –1,0%, dok su plasmani stanovništvu u istom razdoblju porasli za 6,7%, čemu su uglavnom pridonijeli gotovinski nenamjenski krediti. Kako bi ublažio rizike pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita, Hrvatska narodna banka je u veljači izdala Preporuku o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima, kojom preporučuje kreditnim institucijama opreznije uvjete odobravanja novoga gotovinskog nenamjenskoga kreditiranja, posebno onog s duljim rokovima dospijeća, dok potrošače potiče na razboritost pri zaduživanju.

Na kraju prvog polugodišta 2019. ukupne međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke bile su za 14,0% više u odnosu na kraj 2018., dok su u istom razdoblju neto međunarodne pričuve porasle za 5,7%. Na rast međunarodnih pričuva tijekom prve polovine 2019. utjecali su otkup deviza od banaka radi sprječavanja aprecijacijskih pritisaka i otkup od Ministarstva financija, viša razina ugovorenih repo poslova te priljev deviza na račun Ministarstva financija. Unatoč činjenici da je više od polovine državnih vrijednosnih papira zemalja članica europodručja nosilo negativan prinos, cjelokupnim eurskim portfeljem ostvarena je u prvom polugodištu 2019. stopa povrata od 0,31% na godišnjoj razini, dok je stopa povrata za cjelokupni dolarski portfelj iznosila 2,57%. Pritom je bio uspješno ispunjen osnovni cilj, odnosno likvidnost i sigurnost u upravljanju međunarodnim pričuvama. U prvoj polovini 2019. zabilježen je rast imovine i profitabilnosti banaka, i nadalje visoka kapitaliziranost i likvidnost sustava te nastavak poboljšanja kvalitete izloženosti kreditnom riziku. Na povećanje ukupne imovine za 0,8% najveći utjecaj imao je rast ulaganja u vrijednosne papire, a potom i kreditna aktivnost usmjerena prema stanovništvu te učinak regulativnih promjena u računovodstvu najmova. Rast profitabilnosti ostvaren je zahvaljujući većim nekamatnim prihodima, a potom i manjim troškovima kreditnog rizika. S oporavkom dobiti u prvoj polovini 2019. godine porasli su pokazatelji profitabilnosti poslovanja, prinos na imovinu i prinos na kapital, na 1,9% odnosno 11,3%. Kvaliteta izloženosti kreditnom riziku nastavila se popravljati, te je na kraju prve polovine 2019. udio neprihodujućih kredita iznosio 7,3%. Unatoč povećanoj izloženosti rizicima stopa ukupnoga kapitala iznosila je visokih 22,9%. U prvom polugodištu 2019. nastavila su se uglavnom povoljna kretanja u javnim financijama. U spomenutom je razdoblju ostvaren manjak opće države prema metodologiji ESA 2010 od 0,4 mlrd. kuna, što je vrlo slično ostvarenju u istom razdoblju prethodne godine. Takva proračunska ostvarenja posljedica su zamjetnoga godišnjeg rasta proračunskih prihoda (7,4%) i rashoda (7,2%). Dug opće države iznosio je 297,9 mlrd. kuna na kraju lipnja 2019. godine, odnosno za 11,8 mlrd. kuna više nego na kraju 2018. godine. Povećanje prije svega odražava pretfinanciranje dijela obveza po inozemnim vrijednosnim papirima koji dospijevaju u drugom polugodištu 2019. godine.

U raspravi na Odboru ukazano je na činjenicu da Hrvatska narodna banka upućuje u Hrvatski sabor polugodišnje informacije o razdoblju koje je davno prošlo. Predložen je zaključak da se ubuduće o  polugodišnjim informacijama raspravlja na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora najduže u roku od 90 dana po proteku polugodišta. Prvotno se o istome treba dogovoriti sa guvernerom Hrvatske narodne banke koji bi trebao što prije dostavljati  polugodišnje informacije.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2019.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 85. sjednici, održanoj 11. prosinca i 13. prosinca 2019. godine, Prijedlog godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2020. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  24. listopada 2019. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica podnositelja istaknula da je na temelju članka 30., stavka 2. Zakona o službenoj statistici („Narodne novine“, br. 103/03, 75/09, 59/12 i 12/13 – pročišćeni tekst) Državni zavod za statistiku, u suradnji s drugim nositeljima službene statistike, izradio Prijedlog godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2020. godine. 

Svrha službene statistike jest kontinuiran razvoj statistike te proizvodnja i diseminacija statističkih podataka u skladu s temeljnim načelima službene statistike. Jedan od glavnih zadataka statističkog sustava jest učinkovita i pravodobna priprema i diseminacija kvalitetnih statističkih pokazatelja koji odražavaju ekonomske i društvene pojave i procese te osiguravaju korisnicima pouzdan izvor za analizu postojećeg stanja i donošenje odluka. Službena statistika važna je, ne samo u nacionalnim, već i u međunarodnim okvirima jer omogućuje usporedbu pojedinih aspekata društvenoga i ekonomskog razvitka s drugim zemljama. Tijekom postupka pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji poseban naglasak stavljen je na integraciju statističkog sustava Republike Hrvatske u Europski statistički sustav (ESS) te omogućavanje usporedivosti statističkih podataka Republike Hrvatske s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Zakona o službenoj statistici („Narodne novine“, br. 103/03, 75/09, 59/12 i 12/13 – pročišćeni tekst) Državni zavod za statistiku, u suradnji s drugim nositeljima službene statistike, izrađuje Prijedlog godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Godišnji provedbeni plan).

Godišnji provedbeni plan donosi se za svaku godinu na koju se odnosi Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske. Tako se Godišnji provedbeni plan 2020. godine odnosi na posljednju godinu provedbe novog višegodišnjeg programskog dokumenta (Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. -2020.) kojeg je, također u suradnji s drugim nositeljima službene statistike, izradio Državni zavod za statistiku. Program se temelji na potrebama korisnika podataka službene statistike, ali i zahtjevima Europske unije koji su navedeni u dokumentu Statistical Requirements Compendium.

Kako bi službena statistika Republike Hrvatske bila potpuno usklađena s europskim zahtjevima, u Godišnjem provedbenom planu 2020. godine navode se statističke aktivnosti koje su harmonizirane sa statističkim modulima navedenima u Compendiumu, a koji su obuhvaćeni Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. – 2020. Radi osiguravanja podataka koji proizlaze iz potreba tijela državne uprave, znanstvene zajednice, šire zainteresirane javnosti i drugih korisnika iz Republike Hrvatske, u Programu se, osim europskih, navode i nacionalni moduli.

Na temelju odredbi Zakona o službenoj statistici, Godišnjim provedbenim planom propisuje se provođenje triju vrsta istraživanja: statistička istraživanja na temelju neposrednog prikupljanja podataka (oznaka I), statistička istraživanja čiji se podaci dobivaju iz administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja (oznaka II) te razvojne aktivnosti, popisi i druga opsežnija statistička istraživanja (oznaka III).
Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2020. godine planirana je provedba ukupno 276 statističkih aktivnosti, a od toga 155 na temelju neposrednog prikupljanja podataka, 85 statističkih istraživanja na temelju administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja te 36 razvojnih aktivnosti. Od ukupno 276 statističkih aktivnosti, Državni zavod za statistiku u 2020. provest će 229 aktivnosti, dok će ostale aktivnosti provesti drugi nositelji službene statistike koji se navode u Zakonu o službenoj statistici i Programu statističkih aktivnosti 2018. – 2020. (Hrvatska narodna banka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo financija, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike za područje Grada Zagreba).

U skladu s Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu („Narodne novine“, broj 113/18) i Financijskim planom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu („Narodne novine“, broj 113/18), ukupna planirana sredstva potrebna za provedbu Godišnjega provedbenog plana 2020. godine iznose 201.595.966 kuna. Od toga, sredstva potrebna Državnom zavodu za statistiku iznose 177.955.275 kuna. U okviru financijskog plana Državnog zavoda za statistiku za 2020. planirani su rashodi financirani iz Općih prihoda i primitaka u iznosu od 150.647.321 kuna, Vlastitih prihoda u iznosu od 248.800 kuna, Ostalih pomoći od 190.000 kuna, Pomoći Europske unije u iznosu od 757.480 kuna, Ostale refundacije iz sredstava Europske unije u iznosu od 16.123.073 kuna i Europski socijalni fond u iznosu od 9.988.601 kuna.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o mogućim sankcijama zbog negativnog mišljenja Europske komisije na rad i podatke Državnog zavoda za statistiku. Odgovoreno je da Europska komisija uvijek ima mogućnost kažnjavanja, međutim zasada nema sankcija za Državni zavod za statistiku. Situacija u Državnom zavodu za statistiku je teška, ali se popravlja. Državni zavod za statistiku se treba informatizirati u što kraćem roku. Među ostalima je članove Odbora zanimala informacija o točnosti iznosa BDP-a za treći kvartal 2019. godine. Odgovoreno je da stopa nije upitna, međutim uslijediti će promjene kod pojedinačnih kategorija gdje su podaci preliminarni. Preliminarni podaci će se revidirati u 2020. godini kada se dobiju konačni podaci za 2018. i 2019. godinu. Podaci se u Državnom zavodu za statistiku stalno revidiraju.

Dalje je postavljeno pitanje o raspoloživosti podataka o vanjskim migracijama građana Republike Hrvatske. Razjašnjeno je da Državni zavod za statistiku dobiva podatke iz Ministarstva unutarnjih poslova koje Zavod zasada samo jednom godišnje objavljuje. Nova Uredba je u raspravi te će uključivati učestalu objavu takvih podataka. Ukazano je na problem pouzdanosti podataka o migracijama iz Ministarstva unutarnjih poslova. Ne postoje sankcije za ne odjavljivanje građana i time su podaci otvoreni manipulacijama. Problem predstavlja također daljnje korištenje zdravstvenog osiguranja Republike Hrvatske, s obzirom da državljani koji sada žive u inozemstvu stvaraju dodatne troškove za zdravstveni sustav. Između ostaloga je ukazan na problem neuknjiženih zgrada, iako se s provedenom legalizacijom uspio dobiti barem dio podataka.

U raspravi na Odboru istaknuta je važnost kvalitetnijeg definiranja Nacionalnog programa reformi i povećanja sredstava te time osiguranja dostatnih sredstava Državnom zavodu za statistiku. Takvo poboljšanje materijalnih uvjeta i tehnološke opreme je potrebno zbog veće pouzdanosti i vjerodostojnosti podataka Državnog zavoda za statistiku što je u interesu građana Republike Hrvatske. Podacima Državnog zavoda za statistiku koristi se Ministarstvo financija Republike Hrvatske i drugi. Podaci se šalju Europskoj komisiji. Također je potrebno uspostaviti administrativni registar stanovništva, te dodatnim kriterijima omogućiti kvalitetniji pregled migracija hrvatskih građana. Dodatno je potreban administrativni registar zgrada i stanova te administrativni registar poljoprivrednog zemljišta. Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo uprave, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja i Ministarstvo poljoprivrede moraju biti povezani i na taj način omogućiti kvalitetnu razmjenu podataka i uspostavu imenovanih registara.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

GODIŠNJEG PROVEDBENOG PLANA STATISTIČKIH AKTIVNOSTI 
REPUBLIKE HRVATSKE 2020. GODINE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 85. sjednici, održanoj 11. prosinca i 13. prosinca 2019. godine, Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2018. godinu, koja je Hrvatskom saboru, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji („Narodne novine“, broj 117/01, 60/04 i 42/05) dostavila Financijska agencija, aktom od 3. listopada 2019. godine.  

Odbor je o predmetnom Godišnjem izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 14. studenoga 2019. godine, u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2018. godinu.

Uvodno je predstavnik Financijske agencije predstavio Godišnje izvješće za 2018. godinu. Ukratko su predstavljani pokazatelji o prihodima, rashodima, dobiti te o poslovnim aktivnostima Financijske agencije u 2018. godini. 

Financijska agencija je u izvještajnoj godini ostvarila 812,6 milijuna kuna prihoda što je 1% manje nego u prethodnoj godini, a primarno kao rezultat smanjenja prihoda po osnovi ukidanja vrijednosnih usklađenja od kupaca i prihoda od zateznih kamata koji su realizirani u prethodnoj godini slijedom naplate određenih potraživanja. Smanjenje prihoda u nešto manjoj mjeri može se pripisati i smanjenju prihoda u dijelu platno-prometnog poslovanja, konkretno od smanjenja prihoda od uplata i isplata građana šalterima, a što je rezultat usvajanja novih tehnologija elektroničkog i mobilnog plaćanja.
Unatoč tome, u strukturi prihoda 36%, odnosno 292,7 milijuna kuna, još uvijek čine prihodi od usluga za financijsku industriju (radi se o platno-prometnim uslugama koje Financijska agencija pruža bankama na principu outsourcinga, uslugama nacionalnog kliringa te drugim uslugama za građanstvo i poduzetništvo).

Prihodi od javnih servisa čine 30% ukupnih prihoda Financijske agencije, odnosno 243,7 milijuna kuna u izvještajnoj godini (radi se javnim ovlastima provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, provedbe izvan-sudskog postupka stečaja potrošača, provedbe ovrhe na nekretninama i pokretninama, vođenja upisnika sudskih i javnobilježničkih osiguranja, vođenja registara i pružanja informacija te poslova prikupljanja i obrade financijskih izvještaja proračuna i proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija).

Prihodima od servisa za državu (radi se o podršci sustavu evidentiranja i rasporeda javnih prihoda, podršci sustavu državne riznice, poslovima za Poreznu upravu, poslovima za Središnji registar osiguranika, vođenju poslova centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima za sve tijela javne uprave, vođenju sustava za nadzor potrošnje posebnog goriva za poljoprivredu i ribolovstvo te vođenja sustava za naplatu javnih prihoda odnosno mandatnih kazni i upravnih pristojbi putem platnih kartica) ostvareno je 148,6 milijuna kuna ili 18% ukupnih prihoda 2018. godine.
Prihodi od komercijalnih digitalnih rješenja čine 9% ili ukupno 71,5 milijuna kuna prihoda izvještajne godine (radi se o ulozi Financijske agencije kao pružatelja temeljne digitalne infrastrukture, kao evidentiranog izdavatelja digitalnih certifikata koji su nositelj elektroničkog identiteta i elektroničkog potpisa građana, poslovnih subjekata i javne uprave, kao operativnog provoditelja nacionalnog identifikacijskog i autenti(fi)kacijskog sustava koji je središte usluga državne informacijske infrastrukture, kao i od prihoda arhivsko-dokumentacijskog centra).
Ostali prihodi - radi se o informacijsko-komunikacijskim uslugama (smještaju IT opreme, outsourcingu infrastrukturnih servisa te usluzi HitroNet-a), financijskim prihodima, prihodima od zakupa poslovnog prostora te prihodima od ukidanja vrijednosnih usklađenja i rezervacija za sudske sporove - čine 7% ukupnih prihoda te su realizirani u visini od 57,9 milijuna kuna.

Rashodi Financijske agencije u 2018. su godini iznosili 785,9 milijuna kuna što je smanjenje od 3% u odnosu na prethodnu 2017. godinu nastalo kao rezultat smanjenja troškova osoblja za 20 milijuna kuna, a slijedom smanjenja broja zaposlenika od 1. siječnja izvještajne godine. 
U strukturi rashoda još uvijek dominiraju troškovi osoblja koji čine 48% ukupnih rashoda te su u izvještajnog godini realizirani u visini od 378,8 milijuna kuna, što je 5% manje nego u prethodnoj godini. Financijska agencija na kraju 2017. godine broji ukupno 2.785 zaposlenika, što je za 265 zaposlenika manje u odnosu na prethodnu godinu. 

Troškovi usluga i materijala čine 20%, odnosno 157,4 milijuna kuna ukupnih troškova realiziranih u izvještajnoj godini, što je smanjenje od 1% u odnosu na 2017. godinu. Među njima su najznačajniji troškovi bankarskih naknada u iznosu od 32 milijuna kuna i troškovi tekućeg održavanja softwarea koji su u 2017. godini iznosili 23 milijuna kuna.

Troškovi amortizacije čine 11% ili ukupno 89,3 milijuna kuna – jednako kao i 2017. godine. Financijska agencija je u 2018. godini realizirala ukupno 87,4 milijuna kuna investicija što je rast od 73% u odnosu na prethodnu 2017. godinu. Investicijske aktivnosti u 2018. godini, kao i u prethodnim godinama, dominantno su se odnosile na ulaganja u informatičku opremu koja čine 53% ukupno realiziranih investicija.
Među ostalim troškovima, koji čine 17%, tj. 132,5 milijuna kuna ukupnih troškova ističu se troškovi dugoročnog rezerviranja za sudske sporove, mirovine, otpremnine i slične troškove u iznosu od 47,2 milijuna kuna.

Financijska agencija ostvarila je bruto dobitak u iznosu od 26,8 milijuna kuna što je višestruko povećanje u odnosu na 2017. godinu kada je ostvarena bruto dobit u visini od 8,3 milijuna kuna. Neto dobitak izvještajne godine iznosi 13,9 milijuna kuna.
Najvažnija pojedinačna poslovna aktivnost Financijske agencije tijekom 2018. godine odnosi se na implementaciju novog Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Ovim zakonskim rješenjem Financijske agencije je 4. kolovoza prošle godine deblokirala 50.695 građana te u cijelosti ili djelomično prestala provoditi ovrhu po oko 1,6 milijuna osnova za plaćanje, odnosno za više od 225.000 ovršenika.

Financijske agencije je tijekom izvještajne godine, zajedno s Ministarstvom uprave kao nositeljem projekata, ostvarila i značajne uspjehe u pripremi projekata za financiranje iz Europske unije fondova i to po osnovi projekata e-Poslovanje, e-Pristojbe, Jedinstveno upravno mjesto i ePIC. 
Osim navedenih ključnih poslovnih aktivnosti, Financijska agencija je tijekom izvještajne godine pružala usluge po svim svojim komercijalnim i javnim servisima te simultano razvijala i nove servise i distribucijske kanale pri čemu se ističe razvoj mobilne platforme Financijske agencije kao i razvoj servisa Info.BIZ s bazom poslovnih informacija za više od 775.000 poslovnih subjekata.

U raspravi na Odboru konstatirano je da Financijska agencija ima ogromni financijski potencijal. Razjašnjeno je da Financijska agencija ima velike financijske viškove zbog velikog portfelja nekretninama i zbog procesa nagodbe s Ministarstvom financija Republike Hrvatske gdje im je isplaćeno 270 milijuna kuna. Postavljeno je pitanje o smanjenju izdataka za zaposlene od samo 1% u usporedbi s 2017. godinom, iako Financijska agencija zapošljava sve manje ljudi. Predstavnik iz Financijske agencije ukazao je na problema manjka IT-radne snage i zbog toga su takvim zaposlenicima povećali plaće. Objasnio je da  su zbog takve odgovorne kadrovske politike zadržali svoje kadrove. Ukupno zaposlenici Financijske agencije ostvaruju prosječne plaće u iznosu kao prosječne plaće u Republici Hrvatskoj. Također je članove Odbora zanimao podatak o povećanju izdataka za vanjske usluge u iznosu od 4% u usporedbi s 2017. godinom. Odgovoreno je da je u Republici Hrvatskoj ostvaren rast plaća, pa je tako time uslijedio i rast troškova vanjskih usluga kao troškovi čuvanja imovine i dr. Dalje je ukazano na činjenicu da Ministarstvo financija ne raspolaže s jakom informatičkom službom i da koriste IT-sektor Financijske agencije. Upozoreno je na činjenicu da se naknade koje Financijska agencija naplaćuje državi moraju smanjiti.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2018. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici održanoj 27. studenoga 2019.  godine, objedinjeno o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 780, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit,  drugo čitanje, P.Z.E. br. 781, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo čitanje, P.Z.E. br. 782, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o trošarinama,  drugo čitanje, P.Z.E. br. 783, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak,  drugo čitanje, P.Z. br. 784, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, drugo čitanje, P.Z. br. 785, o Konačnom prijedlogu  zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 786, o Konačnom prijedlogu  zakona o izmjeni i dopuni zakona o posebnom porezu na motorna vozila, drugo čitanje, P.Z. br. 787 i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, drugo čitanje, P.Z. br. 788, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 26. studenoga 2019.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja osvrnuli su se na svaki od pojedinih zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazloženo kako slijedi:
 
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

U odnosu na tekst Prijedloga zakona, koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, u tekstu Konačnog prijedloga zakona izmijenjeno je sljedeće: 
propisuje se primjena snižene stope PDV-a od 13% za nositelje fonogramskih prava radi rasterećenja njihovog poslovanja. Članci 5., 6., 10., 11., 12., 16. i 20. dorađeni su u skladu s primjedbama Odbora za zakonodavstvo radi usklađenja s nomotehničkim pravilima.  
 
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  porezu na dobit

Razlika Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit koji se upućuje na drugo čitanje u Hrvatski sabor u odnosu na Prijedlog zakona o  izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit da je nakon prvog čitanja došlo do promjene na način da se i inozemnim isplatiteljima omogući uplata poreza po odbitku za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i sportaša).
 
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  administrativnoj suradnji u području poreza

Razlike između prvoga i drugoga čitanja nastale su radi prihvaćenih primjedbi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora u cijelosti, te je  tekst Konačnog prijedloga zakona dorađen  u nomotehničkom smislu i to tako da je u  članku 2. dorađen izričaj na način da su se riječi koje se brišu zamijenile riječima koje se dodaju.
U članku 3. u dodanom članku 35.k odredba stavka 4. u članku 3. u dodanom članku 35.k odredba stavka 4. koja propisuje obvezu Ministarstva financija, Porezne uprave da do 31. listopada 2020. nadležnim tijelima država članica i Europskoj komisiji automatskom razmjenom dostavi informacije počevši od 25. lipnja 2018. koja sadržajno ne pripada normativnom dijelu propisa premještena je u prijelazne i završne odredbe (članak 6. Konačnog prijedloga zakona). U  članku 4. odredba novog stavka 2. je stavljena kao zadnji stavak temeljnog članka jer prema nomotehničkim pravilima kaznene odnosno prekršajne odredbe sistematiziraju se tako da se najprije utvrđuje kaznena odnosno prekršajna odgovornost pravne osobe, zatim odgovorne osobe u pravnoj osobi te odgovornost fizičke osobe. 
Renumeracija izmjena i dopuna pojedinih stavaka unutar članaka izvršena je postepeno kako bi se izbjeglo ponavljanje. U članku 5. odredba stavka 1. kojom se propisuje usklađenje Pravilnika  o automatskoj razmjeni informacija u području poreza s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama zakona o administrativnoj suradnji u području poreza,  stavljena je u zaseban članak (članak 6. Konačnog prijedloga zakona),  a odredba stavka 2. je brisana. 

 
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  trošarinama

U odnosu na tekst Prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru, uzimajući u obzir naglaske iz rasprava u Hrvatskom saboru i općoj javnosti, u tekstu Konačnog prijedloga zakona izmijenjen je samo članak 3. na način da se ukinula obveza ovlaštenim držateljima trošarinskih skladišta-proizvođačima duhanskih prerađevina dostavljanja mjesečnih izvješća nadležnom carinskom uredu, a na koji način se mjera administrativnog rasterećenja primjenjuje jednako na sve trošarinske obveznike na duhanske prerađevine.    

 
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  porezu na dohodak 

U tekstu Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona, izvršene su sljedeće izmjene: u članku 1. je radi preciziranja odredbe izričito propisana slijednost pripadnosti prireza porezu na dohodak prema obračunanom porezu na dohodak, u članku 16. propisana je mogućnost uvida poslodavcu/isplatitelju plaće u neiskorišteni iznos osobnog odbitka bivšeg radnika najkasnije do dana dospjelosti plaće s ciljem administrativnog rasterećenja te je u člancima 1., 9. i 19. izvršeno nomotehničko usklađenje i dorada odredaba.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg  poreznog zakona

Propisuje se oporezivanje inozemnih primitaka u novom članku 12.b, u kojem slučaju će poreznom obvezniku koji dobrovoljno prijavi inozemni primitak radi plaćanja dužnih poreza i doprinosa, iznimno od posebnih propisa poreza na dohodak i doprinosa, porezna obveza nastati danom prijave inozemnog primitka, bez obzira kada su primici iz inozemstva ostvareni.
U slučaju da porezno tijelo za inozemni primitak započinje postupak po službenoj dužnosti, primjenjuju se propisi poreza na dohodak i doprinosa.
Prema Zakonu o administrativnoj suradnji u području poreza i ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja razmjenjuju se podaci o inozemnim primicima – dohocima i imovini sa vremenskim odmakom, uslijed čega porezno tijelo ima informaciju o istom primitku tek protekom vremena. Na taj su način porezni obveznici izloženi plaćanju visokih iznosa kamata i prekršajnom progonu.
 
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom

U Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom bilo je izmjena nomotehničke naravi u člancima 2., 5., 7. i 11. u odnosu na Prijedlog Zakona.
        

Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o posebnom porezu na motorna vozila

U Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o posebnom porezu na motorna vozila nije bilo izmjena u odnosu na Prijedlog zakona.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića

U odnosu na tekst Prijedloga zakona, koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru, u tekstu Konačnog prijedloga zakona nastale su izvjesne razlike kao posljedica uvažavanja stajališta iznesenih tijekom prvog čitanja Prijedloga zakona i intervencija predlagatelja u cilju poboljšanja odredbi Konačnog prijedloga zakona.
U odnosu na Prijedlog zakona u tekstu Konačnog prijedloga zakona izmijenjeno je sljedeće:
u članku 1. Prijedloga zakona kojim se mijenja članak 3. stavak 1. točka n) Zakona u definiciji što se smatra dodanim šećerima brisana je treća alineja “- tvari za zaslađivanje ili sladila“ iz razloga što u principu sladila nisu šećeri, već prehrambeni aditivi koji se dodaju u osvježavajuća bezalkoholna pića radi postizanja slatkog okusa i nemaju energetsku vrijednost, a mala količina sladila je dostatna da bi se postigla visoka razina slatkoće. Stoga su sladila koristan alat u reformulaciji hrane i pića koji proizvođačima omogućavaju da potrošačima osiguraju proizvode slatkog okusa koji odgovara karakteristikama proizvoda te željama i potrebama potrošača.
Dalje je u članku 3. stavak 2. Prijedloga zakona kojim se mijenja članak 7. Zakona dopunjen je odredbom vezano za utvrđivanja posebnog poreza na voćne nektare i voćne sokove, na način da je za voćne nektare i voćne sokove uvedeno umanjenje plaćanja iznosa posebnog poreza utvrđenog na temelju sadržaja šećera, i to za postotni iznos koji odgovara udjelu voća sadržanom u voćnom nektaru ili voćnom soku budući da ti proizvodi sadrže dio prirodnih šećera iz voća zbog čega su prihvatljiviji za konzumaciju.

U raspravi na Odboru predloženo je proširenje poreznih olakšica za mlade od 26 do 30 godina za grad Vukovar i za područja posebne državne skrbi od dodatnih 50% na već odobrenih 50% prema Konačnom prijedlogu  izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak. Također je istaknuto da bi navedene olakšice za ta područja trebalo odmah povisiti na 75%. Naglašeno da mladi iseljavaju ponajviše iz takovih područja. Predstavnici predlagatelja odgovorili su da će prijedloge razmotriti.
Postavljeno je pitanje da li porezne olakšice vrijede samo za državljane Republike Hrvatske ili i za druge. Predstavnici predlagatelja odgovorili su da porezne olakšice vrijede za rezidente Republike Hrvatske.
U raspravi na Odboru se između ostaloga podržalo ovaj krug poreznog rasterećenja.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova  „ZA“  i glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 
                                                         
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost 

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova  „ZA“  i  1 glas „PROTIV“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

     Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova  „ZA“  i  1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova  „ZA“  i 1 glas „PROTIV“ ) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova  „ZA“  i  1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova  „ZA“  i  1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova  „ZA“  i  1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova  „ZA“  i  1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o posebnom porezu na motorna vozila

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova  „ZA“  i  1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda  Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 780,  Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit,  drugo čitanje, P.Z.E. br. 781, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo čitanje, P.Z.E. br. 782, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o trošarinama,  drugo čitanje, P.Z.E. br. 783, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak,  drugo čitanje, P.Z. br. 784,  Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, drugo čitanje, P.Z. br. 785, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 786, Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni zakona o posebnom porezu na motorna vozila, drugo čitanje, P.Z. br. 787 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, drugo čitanje, P.Z. br. 788   provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

                                  PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici, održanoj 27. studenoga 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, drugo čitanje, P.Z.E. br. 664, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. studenoga 2019. godine. 
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da je Uredba (EU) o sekuritizaciji  stupila na snagu 1. siječnja 2019. godine te je u malom dijelu izmijenila direktive prenesene u oba tzv. fondovska zakona. Daje se ovlast društvu za upravljanje da može obavljati poslove servisera, što znači da svakodnevno može aktivno upravljati portfeljem koji je uključen u sekuritizaciju, ako se na njega takvi poslovi delegiraju. Zakon o provedbi uredbe o sekuritizaciji je u izradi kojim će se odrediti tijela nadležna za nadzor, podjela nadležnosti, postupak nadzora i nadzorne mjere, suradnja s drugim tijelima, prekršajne odredbe.
Novi Zakon o tržištu kapitala stupio je na snagu u srpnju 2018. godine. Riječ je o krovnom zakonu koji uređuje poslovanje s financijskim instrumentima i zaštitu ulagatelja.
Izmijene i dopunjene su sljedeće odredbe: usklađena je terminologija koja se odnosi na distribuciju udjela – nuđenje udjela je postalo distribucija udjela – pri čemu je distribucija definirana kao prodaja ili savjetovanje u odnosu na udjele u fondovima koju obavlja društvo za upravljanje ili druge ovlaštene osobe. Dalje su promijenjeni uvjeti za članove uprave i nadzornog odbora te je uzeta je u obzir mogućnost različitog iskustva za članove nadzornog odbora (mogućnost imenovanja profesora i drugih stručnjaka koji imaju iskustvo u upravi/nadzornom odboru velikih poduzetnika i sl.), ukinut je uvjet položenog ispita za investicijskog savjetnika za člana uprave (jer  su potrebne kvalifikacije već propisane, a u praksi je  Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga utvrdila da taj uvjet nije dobar pokazatelj uspješnosti upravljanja fondom), propisan je uvjet skupnog raspolaganja stručnim znanjima i iskustvom i to: 3-godišnje iskustvo vođenja/nadzora financijskih institucija ili 5-godišnje za ostale institucije. Dodatno su odredbe o stjecanju kvalificiranog udjela ujednačene su u svim zakonima.
Omogućeno je alternativnom investicijskom fondu koji udjele ne nudi javnom ponudom da kao depozitara koristi podružnicu kreditne institucije iz države članice Europske unije, a kako bi se uklonila dosadašnja barijera da alternativni investicijski fond ulaže u određene vrste imovine za koju domaće institucije ne pružaju takve usluge (npr. kriptovalute ili ostale vrste kripto imovine). Dio odredbi je dorađen radi jasnoće i nomotehničkih unapređenja.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici, održanoj 27. studenoga 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  alternativnim investicijskim fondovima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 665, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. studenoga 2019. godine. 
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da je Uredba (EU) o sekuritizaciji  stupila na snagu 1. siječnja 2019. godine te je u malom dijelu izmijenila direktive prenesene u oba tzv. fondovska zakona. Daje se ovlast društvu za upravljanje da može obavljati poslove servisera, što znači da svakodnevno može aktivno upravljati portfeljem koji je uključen u sekuritizaciju, ako se na njega takvi poslovi delegiraju. Zakon o provedbi uredbe o sekuritizaciji je u izradi kojim će se odrediti tijela nadležna za nadzor, podjela nadležnosti, postupak nadzora i nadzorne mjere, suradnja s drugim tijelima, prekršajne odredbe.
Novi Zakon o tržištu kapitala stupio je na snagu u srpnju 2018. godine. Riječ je o krovnom zakonu koji uređuje poslovanje s financijskim instrumentima i zaštitu ulagatelja.
Izmijene i dopunjene su sljedeće odredbe: usklađena je terminologija koja se odnosi na distribuciju udjela – nuđenje udjela je postalo distribucija udjela – pri čemu je distribucija definirana kao prodaja ili savjetovanje u odnosu na udjele u fondovima koju obavlja društvo za upravljanje ili druge ovlaštene osobe. Dalje su promijenjeni uvjeti za članove uprave i nadzornog odbora te je uzeta je u obzir mogućnost različitog iskustva za članove nadzornog odbora (mogućnost imenovanja profesora i drugih stručnjaka koji imaju iskustvo u upravi/nadzornom odboru velikih poduzetnika i sl.), ukinut je uvjet položenog ispita za investicijskog savjetnika za člana uprave (jer  su potrebne kvalifikacije već propisane, a u praksi je  Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga utvrdila da taj uvjet nije dobar pokazatelj uspješnosti upravljanja fondom), propisan je uvjet skupnog raspolaganja stručnim znanjima i iskustvom i to: 3-godišnje iskustvo vođenja/nadzora financijskih institucija ili 5-godišnje za ostale institucije. Dodatno su odredbe o stjecanju kvalificiranog udjela ujednačene su u svim zakonima.
Omogućeno je alternativnom investicijskom fondu koji udjele ne nudi javnom ponudom da kao depozitara koristi podružnicu kreditne institucije iz države članice Europske unije, a kako bi se uklonila dosadašnja barijera da alternativni investicijski fond ulaže u određene vrste imovine za koju domaće institucije ne pružaju takve usluge (npr. kriptovalute ili ostale vrste kripto imovine). Dio odredbi je dorađen radi jasnoće i nomotehničkih unapređenja.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici održanoj 5. studenoga 2019. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. listopada 2019. godine. 
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da su makroekonomski trendovi u dosadašnjem dijelu godine pozitivno su utjecali i na kretanja proračunskih prihoda u odnosu na prvotno planirane. Takvom kretanju najviše su pridonijeli porezni prihodi i doprinosi koji su u odnosu na prvotni plan povećani za 3,1 milijardu kuna ili 3%. Time je vidljivo kako je porezna reforma, s tri kruga poreznog rasterećenja u kojima su građani i poduzetnici rasterećeni za 6,3 milijarde kuna, pozitivno djelovala na povećanje raspoloživog dohotka stanovništva i rasterećenje gospodarstva, što je izravno utjecalo i na povećanu osobnu potrošnju, zaposlenost i investicije, a time i na prihode državnog proračuna.

Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2019. godinu prihodi se povećavaju za 1,6 milijardi kuna, što prvenstveno proizlazi iz rasta poreznih prihoda koji su u odnosu na prvotni plan povećani za 3,1 milijardu kuna. PDV bilježi rast od 2,2 milijarde kuna, posebni porezi i trošarine bilježe rast od 478 milijuna kuna, porez na dobit  bilježi rast od 349,5 milijuna kuna. S druge strane, najznačajnije smanjenje prihoda bilježi kategorija pomoći i to za 2,2 milijarde kuna. Prihodi od pomoći Europske unije  će do kraja 2019. godine iznositi 14,7 milijardi kuna ili 4,7 milijardi kuna više nego u prethodnoj godini, što ukazuje na ubrzanje apsorpcije sredstava iz fondova Europske unije i pojačanu investicijsku aktivnost u gospodarstvu. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine povećavaju se za 197,8 milijuna kuna u odnosu na prvotni plan.

Ovim izmjenama i dopunama državnog proračuna ne povećava se razina rashoda koji utječu na visinu proračunskog manjka. Međutim, zbog dosadašnje dinamike izvršavanja državnog proračuna kao i zbog događaja koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme izrade državnog proračuna, na pojedinim stavkama bilo je potrebno izvršiti određene preraspodjele. 

Novim planom za 2019. godinu ukupni rashodi smanjuju se sa 140,3 milijarde kuna na 139,0 milijardi kuna, odnosno za 1,3 milijarde kuna, s tim da se rashodi koji se financiraju iz izvora i koji utječu na rezultat proračuna opće države, zadržavaju na istoj razini od 111,5 milijardi kuna. Najznačajnija povećanja odnose na: osiguranje dodatnih sredstava za rashode za zaposlene u iznosu od 494,2 milijuna kuna, povećanje izdvajanja za mirovine u iznosu od 849,6 milijuna kuna, financiranje prve faze projekta terminala za UPP (izgradnja prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku) u iznosu od 350 milijuna kuna, povećanje rashoda za prava iz sustava socijalne skrbi (za osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) u iznosu od 175,5 milijuna kuna i dodatni porodiljni dopust u iznosu od 41 milijuna kuna i sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu u iznosu od 122 milijuna kuna. Najznačajnija smanjenja odnose na: uštede na kamatama u iznosu od 796,9 milijuna kuna, smanjenje za naknade korisnicima aktivne politike zapošljavanja u iznosu od 151 milijuna kuna i smanjenje na rashodima za nabavu nefinancijske imovine.

Kada govorimo o smanjenjima na rashodnoj strani proračuna za kamate je ušteđeno 785,1 milijuna kuna, a smanjena su i izdvajanja na pozicijama Ministarstva hrvatskih branitelja u iznosu od 88,2 milijuna kuna. Uz to došlo je do smanjenja obveza za naknade korisnicima aktivne politike zapošljavanja i doplatka za djecu u iznosu od 443,3 milijuna kuna, 
Povećana su izdvajanja za mirovine u iznosu od 849,6 milijuna kuna, a dodatna su sredstva osigurana za rashode za zaposlene u iznosu od 494,2 milijuna kuna. Uz to, osigurana su i sredstva za financiranje prve faze projekta terminala za UPP (izgradnja prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku) u iznosu od 350,0 milijuna kuna. 
Uz navedeno povećani su rashodi za prava iz sustava socijalne skrbi (osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) i to u iznosu od 175,5 milijuna kuna te za dodatni porodiljni dopust u iznosu od 41,0 milijuna kuna. 

Ukupni rashodi za zaposlene planirani na razini od 29,7 milijardi kuna što je povećanje za 655,7 milijuna kuna u odnosu na tekući plan (29,1 milijardi kuna).Od navedenoga, rashodi koji se financiraju iz općih izvora povećavaju se za 494,2 milijuna kuna i to prvenstveno zbog: povećanja osnovice za obračun plaće u državnim i javnim službama u dva navrata za 3% i za 2% i učinak pune primjene granskih kolektivnih ugovora i uredbi iz 2018. godine
Ukupni materijalni rashodi povećavaju se za 192,2 milijuna kuna  zbog povećanja rashoda ustanova u zdravstvu i smanjenja na pozicijama Ministarstva obrane, Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Ministarstva financija. Financijski rashodi bilježe smanjenje za 785,1 milijuna kuna.  

Ove godine se također osiguravaju dodatna sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu u iznosu od 122 milijuna kuna. To znači da su se unazad tri godine iznalazeći uštede u državnom proračunu osigurali dodatnih 1,87 milijardi kuna za podmirenje dospjelih obveza u zdravstvenom sektoru.

Ukupni rashodi za subvencije iznose 7,1 milijardi kuna, što je u odnosu na tekući plan povećanje od 154,5 milijuna kuna. Povećana izdvajanja za mjere ruralnog razvoja u okviru izvora financiranja Europske unije. Ukupne pomoći smanjuju se za 1,0 milijardi kuna i iznose 16,0 milijardi kuna. Smanjenje rashoda koji se financiraju iz izvora Europske unije u iznosu od 1,1 milijardi kuna, od kojih su najveća na pozicijama:  Ministarstva zaštite okoliša i energetike u iznosu od 416,3 milijuna kuna, Ministarstva znanosti i obrazovanja u iznosu od 291,2 milijuna kuna i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u iznosu od 249, 2 milijuna kuna. Povećanje izdvajanja na pozicijama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u iznosu od 101,3 milijuna kuna. Za potrebe sanacije ustanova u zdravstvu u vlasništvu države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurano 122,0 milijuna kuna.

Povećanje za 538,3 milijuna kuna bilježe ukupne naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade iznose 49,4 milijardi kuna.  Dodatna sredstva za mirovine u iznosu od 849,6 milijuna kuna (sa 40,1 milijardi kuna na 40,9 milijardi kuna.) Dodatna sredstva za prava iz sustava socijalne skrbi (osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) u iznosu od 175,5 milijuna kuna i dodatni porodiljni dopust u iznosu od 41,0 milijuna kuna.  
Smanjenja u okviru pozicija: Ministarstva rada i mirovinskoga sustava na naknadama korisnicima aktivne politike zapošljavanja u iznosu od 151,0 milijuna kuna i doplatku za djecu u iznosu 292,3 milijuna kuna te na pozicijama Ministarstva hrvatskih branitelja, jednokratnim i trajnim pravima u iznosu od 55,5 milijuna kuna.

Ukupni ostali rashodi smanjuju se za 86,4 milijuna kuna. Većinom na izvorima Europske unije u iznosu od 678,1 milijuna kuna i to na pozicijama:  Ministarstva poljoprivrede u iznosu od 680,6 milijuna kuna i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u iznosu od 250,0 milijuna kuna. Istodobno se u okviru ovih izvora povećavaju izdvajanja na pozicijama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u iznosu od 218,4 milijuna kuna.
Ostali rashodi financirani iz općih izvora povećavaju se 544,3 milijuna kuna: 350,0 milijuna kuna odnosi se na financiranje prve faze projekta terminala za UPP (izgradnja prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku te su za mjere ruralnog razvoja također osigurana dodatna sredstva u iznosu 49,1 milijuna kuna.

Ukupni rashodi za nabavu nefinancijske imovine se smanjuju za 913,1 milijuna kuna i iznose 4,5 milijardi kuna.  Smanjenje na rashodima financiranim iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna u iznosu od 338,3 milijuna kuna: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u iznosu od 127,7 milijuna kuna,  Ministarstvo hrvatskih branitelja, OP Konkurentnost i kohezija u iznosu od 48,0 milijuna kuna i na ostalim pozicijama u iznosu od 59,0 milijuna kuna.
Povećana izdvajanja iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna na pozicijama
Ministarstva unutarnjih poslova u iznosu od 60,6 milijuna kuna i pozicijama Ministarstva uprave u iznosu od 43,7 milijuna kuna.  Također se smanjuju i rashodi financirani iz općih izvora u iznosu od 574,9 milijuna kuna na poziciji Ministarstva obrane - namijenjene opremanju višenamjenskim borbenim avionima u iznosu od 351,0 milijuna kuna.

Uslijed aktiviranja državnih jamstava za društava iz sektora brodogradnje plaćeno je 1,99 milijardi kuna i to zbog raskida ugovora o izgradnji brodova i neispunjavanja preuzetih obveza što znači da je zajedno s onime što je plaćeno u 2018. godini na ime jamstava ukupno plaćeno 4,5 milijardi kuna.

Ukupan neto višak prihoda nad rashodima planiran za 2019. godinu svih izvanproračunskih korisnika iznosi 1.104.065.300 kuna. Predloženim izmjenama i dopunama financijskih planova izvanproračunskih korisnika planiran je višak u ukupnom iznosu od 1.746.220.851 kuna, što predstavlja povećanje od 642.155.551 kuna u odnosu na plan 2019.

Uzevši u obzir sve navedeno, manjak državnog proračuna za 2019. godinu planiran je na razini od 1,3 milijarde kuna, što je 2,9 milijardi kuna manje u odnosu na prvotni plan. Izvanproračunski korisnici ostvarit će višak od 0,4% BDP-a dok će jedinice lokalne i područne regionalne samouprave imati manjak od 0,1% BDP-a. Time će saldo opće države prema nacionalnoj metodologiji biti uravnotežen.

Promatrano prema ESA 2010 metodologiji, manjak opće države iznosit će 582 milijuna kuna ili 0,1% BDP-a, što je za 0,2 postotna boda manje u odnosu na prvotni plan. Do kraja godine očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 74,8% u 2018. na 71,3% u 2019. godini, odnosno za 3,5 postotnih bodova. Ovakvi fiskalni trendovi pokazatelj su odgovornog vođenja javnih financija, čime se stvaraju dodatni temelji za jačanje fiskalne održivosti.

Odbor je raspolagao i pisanim 3. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku  o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, od 5. studenoga 2019. godine. 

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanja o prihodima od prodaje broda Jaružar za 700 milijuna kuna za kojega su aktivirana državna jamstva. Odgovoreno je da 20% od prodaje pripada bankama, te da je jedan dio pokriva troškove stečajnog postupka. Procjena je da će se do kraja godine od prodaje prihodovati 500 milijuna kuna za državni proračun. Također je pohvaljena iskorištenost pomoći Europske unije do kraja 2019. godine. Prihodi od pomoći Europske unije su povećani za 4,7 milijardi kuna u usporedbi sa 2018. godini.
 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA 
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2020. I 2021. GODINU
te izmjena i dopuna:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2018. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
-    Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici održanoj 5. studenoga 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine. 
Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.        

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da se ovim Zakonom smanjuje iznos proračunske zalihe. Mijenja se iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Mijenja se iznos jamstvene zalihe te godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2019. godinu. Dodatno, utvrđuje se dodjela sredstava županijama iz državnog proračuna za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija, a sve s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske. Utvrđuje se kako će se organizatorima humanitarnih akcija, odobrenih u skladu sa Zakonom o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, broj 102/15) isplaćivati sredstva u visini uplaćenog poreza na dodanu vrijednost ako je prikupljanje humanitarne pomoći organizirano putem humanitarnog telefonskog broja u razdoblju od mjeseca lipnja 2018. do lipnja 2019. godine.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i 4 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 
                                                               

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec. predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu  i projekcija za 2021. i 2022. godinu, podnose se i:
-    Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, i to za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-    Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste
-    Autocesta Rijeka-Zagreb
-    HŽ putnički prijevoz
-    HŽ Infrastrukturu

-    Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu (konsolidirano)
-    Obrazloženje prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske i prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici održanoj 5. studenoga 2019. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i  plan projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine. 
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da je okvir makroekonomske politike Republike Hrvatske određen pozitivnim kretanjima ekonomske aktivnosti, temeljenim na rastu osobne potrošnje, investicija uz snažniju apsorpciju sredstava iz fondova Europske unije te izvoza roba i usluga. U 2019. predviđa se realni rast BDP-a od 2,8%, u 2020. od 2,5%, a u 2021. i 2022. godini od 2,4%. U čitavom projekcijskom razdoblju predviđa se stabilna inflacija i to ispod 1,5%. Očekuje se i nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada pri čemu će anketna stopa nezaposlenosti bilježiti daljnje smanjenje prema 6,3% u 2022. godini.
Što se tiče narednog razdoblja naglasak će biti na  fiskalnoj održivosti i ekonomskom rastu i razvoju, uz osiguranje primjerene skrbi za sve građane Republike Hrvatske.

U skladu s navedenim, prihodna strana državnog proračuna temelji se na očekivanom rastu gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir učinke četvrtog kruga provedbe porezne reforme započete 2017. godine kao i jačanju apsorpcije sredstava iz fondova Europske unije. Tako su ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. planirani u iznosu od 145,1 milijardi kuna, pri čemu porezni prihodi i doprinosi rastu 5,8% u odnosu na prvotni plan, odnosno 2,7% u odnosu na rebalans za 2019. godinu.

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. projicirani su u iznosu od 145,1 milijardu kuna, što predstavlja rast od 6,7% u odnosu na plan 2019. (odnosno 5,4% u odnosu na novi plan 2019.)
Porezni prihodi bilježe rast od 7,1% u odnosu na plan 2019. odnosno 3,1% u odnosu na novi plan 2019. PDV u iznosu od 55,9 milijardi kuna bilježi rast od 7,9% odnosno 3,5%. Očekivano kretanje raspoloživog dohotka stanovništva odnosno nominalne osobne potrošnje uz učinke koji proizlaze iz zakonskih izmjena u sustavu PDV-a.
Posebni porezi i trošarine u iznosu od 16,6 milijardi kuna bilježe rast od 5,4% odnosno rast od 2,3%. Očekivano kretanje potrošnje trošarinskih proizvoda, uzimajući u obzir planirane učinke izmjena trošarinskom sustavu.
Porez na dobit u iznosu od 9,3 milijarde kuna bilježi rast od 5,9% odnosno 1,9% što predstavlja procjenu poslovanja gospodarskih subjekata i očekivanih učinaka poreznih izmjena.
Doprinosi u iznosu od 25 milijardi kuna bilježe rast od 3,9% što su očekivana kretanja na tržištu rada. Pomoći u iznosu od 18,8 milijardi kuna bilježe rast od 7,5% odnosno 23,2% što je posljedica ubrzanje apsorpcije sredstava iz fondova Europske unije. Ostali prihodi u iznosu od 16,3 milijarde kuna bilježe rast od 6,7% odnosno 2,6% što predstavljaju prihodi od imovine, vlastiti i namjenski prihodi proračunskih korisnika, prihodi državnih bolnica od HZZO-a. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u iznosu od 1 milijarde kuna bilježe rast od 29,3% odnosno rast od 3,2% što je posljedica prodaje građevinskih objekata  te postrojenja i opreme u državnom vlasništvu kao i prihodi od prodaje zaliha.

Ukupni rashodi državnog proračuna u 2020. planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna što je za 5% ili 7,0 milijardi kuna više u odnosu na prvotni plan za 2019. (povećanje od 8,3 milijarde kuna u odnosu na rebalans za 2019. godinu). 

Od ukupnog povećanja od 7,0 milijardi kuna u odnosu na prvotni plan za 2019. godinu 3,6 milijardi kuna odnosi se na povećanje rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, odnosno izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, 
dok se za 3,4 milijarde povećavaju rashodi koji se financiraju iz vlastitih i namjenskih izvora, uključujući pomoći Europske unije.
Do povećanja rashoda došlo je zbog: 
povećanja rashoda za mirovine i mirovinska primanja (indeksacija mirovina po općim i posebnim propisima i očekivani porast broja umirovljenika), povećanja rashoda za zaposlene uslijed pune primjene povećanja osnovice iz 2019. godine i primjene očekivanog povećanja osnovice za izračun plaće za 6,12% u 2020. godini, primjene mjera demografske politike, u prvom redu povećanja naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za što je osigurano dodatnih 160,6 milijuna kuna i osiguravanja sredstava za kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave) u iznosu od 507,0 milijuna kuna. Navedena sredstva bit će isplaćena gradovima, općinama i županijama u visini procijenjenog gubitka prihoda temeljem povećanja osnovnog osobnog odbitka sukladno izmjenama propisa kojima je uređeno oporezivanje dohotka koje bi trebali stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine.

Rashodi za zaposlene planirani su u iznosu od 22,8 milijardi kuna te bilježe smanjenje za 6,3 milijardi kuna u odnosu na proračun 2019. godine što je posljedica promjene metodologije i primjene preporuka Državnog ureda za reviziju (sredstva za financiranje rashoda zaposlenika osnovnih i srednjih škola u iznosu od 8,4 milijardi kuna planiraju se u okviru skupine računa 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna, a ne više u okviru skupine računa 31 Rashodi za zaposlene. Uključivanjem navedenog iznosa u ukupne rashode za zaposlene vidljivo je da se rashodi za zaposlene u odnosu na plan 2019. godine povećavaju za 1,7 milijardi kuna što je povećanje od 1,2 milijardi kuna u odnosu na novi plan za 2019.godinu. Uključivanjem navedenog iznosa u ukupne rashode za zaposlene isti se u odnosu na plan 2019. godine povećavaju za 2,1 milijardi kuna (povećanje od 1,5 milijardi kuna u odnosu na novi plan za 2019.)
Povećanje rashoda za zaposlene rezultat je, osim uvećanja za redovan minuli rad i novog zapošljavanja, i cjelogodišnje primjene: predloženog povećanja osnovice za izračun plaće zaposlenih u državnim i javnim službama za 6,12% i  cjelogodišnjeg učinka povećanja osnovice za izračun plaća zaposlenih u državnim i javnim službama iz 2019. godine.
U 2021. godini rashodi za zaposlene planirani su na ukupnoj razini od 23,4 milijardi kuna, a u 2022. godini u iznosu od 23,5 milijardi kuna.

Materijalni rashodi planirani su u  iznosu od 15,4 milijardi kuna te bilježe povećanje od 982,4 milijuna kuna u odnosu na proračun 2019. godine (povećanje od 790,2 milijuna kuna u odnosu na novi plan 2019.)Materijalni rashodi koji se financiraju iz Europske unije i ostalih izvora financiranja povećavaju se za 821,1 milijuna kuna, od čega 462,6 milijuna kuna ustanovama u zdravstvu (lijekovi, pomoćni i sanitetski materijal te ostalo) i materijalni rashodi koji se financiraju iz općih izvora povećavaju se za 161,3 milijuna kuna, od čega  najveća povećanja za potrebe Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova.
U 2021. i 2022. godini ukupni materijalni rashodi projicirani su na istoj razini od 15,2 milijardi kuna.
Financijski rashodi planirani su u iznosu od 8,1 milijardi kuna te su projicirani su u skladu s uvjetima na financijskim tržištima te troškovima servisiranja javnog duga.

Subvencije planiraju se u iznosu od 6,6 milijardi kuna što je smanjenje od 370,8 milijuna kuna u odnosu na proračun 2019. godine (smanjenje od 525,2 milijuna kuna u odnosu na novi plan 2019.) Povećanje subvencija financiranih iz Europske unije i ostalih izvora financiranja planirani su u iznosu od 375,8 milijuna kuna. Smanjenje subvencija financiranih iz općih izvora u iznosu od 746,6 milijuna kuna je posljedica reklasifikacije sredstva namijenjenih HŽ Infrastrukturi d.o.o. i HŽ Putničkom prijevozu d.o.o. iz ekonomske kategorije subvencija u kategoriju pomoći. Najznačajnija kategorija su izravna plaćanja u poljoprivredi i mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda koje će u 2020. godini dosegnuti razinu od 3,2 milijardi kuna (povećanje od 63,0 milijuna kuna u odnosu na 3,1 milijardi kuna planiranih rashoda po ovim aktivnostima u 2019. godini). Drugi dio predujma za osiguranje nužne stabilizacije poslovanja društva Croatia Airlines u iznosu od 150 milijuna kuna.

Pomoći planiraju se u iznosu od 29,8 milijardi kuna što predstavlja povećanje od 12,8 milijardi kuna u odnosu na proračun 2019. godine (povećanje od 13,9 milijardi kuna u odnosu na novi plan). Rast zbog promjene metodologije iskazivanja rashoda za bruto plaće, doprinose i ostale rashode za zaposlenike osnovnih i srednjih škola u iznosu od 8,4 milijardi kuna  za rashode za zaposlenike osnovnih i srednjih škola. Iznos od 1,9 milijardi kuna predstavlja reklasifikaciju sredstva namijenjenih HŽ Infrastrukturi d.o.o., HŽ Putničkom prijevozu d.o.o., Autocesti Rijeka-Zagreb d.d. i Hrvatskim autocestama d.o.o. iz ekonomske kategorije subvencija i ostalih rashoda u kategoriju pomoći. Kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u iznosu od 507,0 milijuna kuna što je procijenjeni gubitak prihoda temeljem povećanja osnovnog osobnog odbitka sukladno izmjenama propisa kojima je uređeno oporezivanje dohotka jedinicama područne (regionalne) samouprave. Planirani doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije u iznosu od 123,2 milijuna kuna.

Pomoći koje se financiraju iz Europske unije i ostalih izvora financiranja u 2020. godini planirane su na razini od 6,1 milijardi kuna te se povećavaju u iznosu od 1,3 milijardi kuna u odnosu na tekući plan 2019. godine Operativni program Konkurentnost i kohezija na pozicijama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja te Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
  U 2021. godini ukupne pomoći projicirane su na razini od 29,7 milijardi kuna, a u 2022. na razini od 30,7 milijardi kuna.

Naknade građanima i kućanstvima planirani su u iznosu od 48,9 milijardi kuna planirani što je povećanje od 2,5 milijardi kuna u odnosu na proračun 2019., odnosno 1,9 milijardi kuna u odnosu na novi plan 2019.  Povećana izdvajanja za mirovine u iznosu od 2,5 milijardi kuna (1,7 milijardi kuna u odnosu na novi plan 2019.), ukupno 42,6 milijardi kuna. Na povećanje ukupnih rashoda za mirovine i mirovinska primanja u 2020. godini utjecat će, između ostalog, sljedeći elementi: preneseni kumulirani efekt promjene broja i strukture korisnika mirovina te usklađivanja mirovina iz 2019. godine,  usklađivanje mirovina od 3,5%, promjena broja i strukture korisnika mirovina.
Povećanje rashoda temeljem prava iz sustava socijalne skrbi i mjera populacijske politike (dodatni porodiljni dopust, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu) u iznosu od 257,4 milijuna kuna od čega 160,6 milijuna kuna namijenjenih primjeni novog Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i  roditeljskim potporama što uključuje povećanje iznosa naknade za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta (drugih šest mjeseci). 
U 2021. godini ovi rashodi projicirani su na razini od 53,0 milijardi kuna, dok se u 2022. očekuju na razini od 54,7 milijardi kuna.

Ostali rashodi planirani su u iznosu od 7,3 milijardi kuna te se smanjuju  za 1,1 milijardi kuna kn u odnosu na proračun 2019. (1,3 milijardi kuna u odnosu na novi plan).Smanjenje je najvećim dijelom posljedica reklasifikacije sredstva namijenjenih HŽ Infrastrukturi d.o.o. i Hrvatskim autocestama d.o.o. iz ekonomske kategorije ostalih rashoda u kategoriju pomoći.  
Za mjere ruralnog razvoja u 2020. godini osigurano je 1,6 milijardi kuna. Na ovoj kategoriji rashoda planiraju se sredstva proračunske zalihe u iznosu od 100 milijuna kuna u 2020. godini
U 2021. godini ostali rashodi dosegnut će razinu od 8,1 milijardi kuna, a u 2022. godini razinu od 7,5 milijardi kuna.

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine planirani su u iznosu od 5,9 milijardi kuna, od čega 2,4 milijardi kuna  rashoda financiranih iz izvora financiranja opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici. U odnosu na tekući plan 2019. godinu smanjuju se za 158,1 milijuna kuna i to na pozicijama Ministarstva obrane i Ministarstva financija. 
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine financirani iz Europske unije i ostalih izvora financiranja povećavaju se za 657,4 milijuna kuna. Najvećim dijelom u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i Operativnog programa Učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima na pozicijama Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
U 2021. godini ovi rashodi su planirani na razini od 5,4 milijardi kuna, a u 2022. godini ovi rashodi predviđaju se u iznosu od 4,6 milijardi kuna.

Osim postojećih korisnika (Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske ceste d.o.o., Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Centar za restrukturiranje i prodaju i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje), od 2020. istima se priključuju i 4 trgovačka društva iz sektora prometa, koja imaju značajan utjecaj na fiskalni saldo općeg proračuna i javni dug: Hrvatske autoceste d.o.o. (HAC), Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. (ARZ),Hrvatske željeznice Infrastruktura d.o.o (HŽI) i Hrvatske željeznice Putnički prijevoz d.o.o. (HŽPP.)

Obzirom na planove Republike Hrvatske vezano uz pristupanje tečajnom mehanizmu ERM II, Republika Hrvatska se Programom konvergencije za razdoblje 2019. - 2022. obvezala na ambiciozniji srednjoročni proračunski cilj od -1,0% BDP-a, koji je u skladu s restriktivnijim uvjetima koje moraju poštivati države članice tečajnog mehanizma ERM II. Fiskalne projekcije predstavljene u proračunu za razdoblje 2020.-2022. pokazuju da će se strukturni saldo kretati u rasponu od -0,8% do -0,1% BDP-a te će se u svim godinama nalaziti iznad srednjoročnog proračunskog cilja od -1,0% BDP-a. Time se osigurava održivo kretanje manjka proračuna opće države i javnog duga. Do kraja 2022. godine planira se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to za dodatnih 13,2 postotna boda odnosno sa 74,8% BDP-a u 2018. na 61,6% BDP-a u 2022. godini. Time će biti zadovoljeno i fiskalno pravilo javnog duga.

U skladu s kretanjima prihoda i rashoda svih razina općeg proračuna, manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji u 2020. godini projicira se na razini od 0,5% BDP-a. U 2021. projicira se njegov blagi višak od 0,1% BDP-a, dok se u 2022. godini projicira višak od 0,6% BDP-a. Pritom se za državni proračun u 2020. očekuje manjak od 0,5% BDP-a, u 2021. uravnotežen proračun, dok se u 2022. godini očekuje višak državnog proračuna od 0,4% BDP-a. 
    
Promatrano prema ESA 2010 metodologiji, u 2020. očekuje se višak od 0,2% BDP-a, u 2021. od 0,4% BDP-a, a u 2022. višak od 0,8% BDP-a. Planira se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to za dodatnih 13,2 postotna boda do 2022. godine odnosno sa 74,8% BDP-a u 2018. na 61,6% BDP-a u 2022. godini. Time će se u potpunosti zadovoljiti fiskalna pravila određena Zakonom o fiskalnoj odgovornosti i Paktom o stabilnosti i rastu, a ujedno i fiskalni kriteriji koji su preduvjet za ulazak u ERM II mehanizam.

Odbor je raspolagao i pisanim 4. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2021. godinu, od 5. studenoga 2019. godine. 

U raspravi na Odboru istaknuto je da su u Prijedlogu državnog proračuna za 2020. godinu rashodi za zaposlene povećani za 1,2 milijardi kuna u odnosu na Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2019. godinu čime su osigurana sredstva za povećanje osnovice plaće za zaposlene u državnim i javnim službama za 6,12 %.
 Nadalje je zatražena informacija o predviđenim sredstvima u iznosu od 120 milijuna kuna u Prijedlogu državnog proračuna za 2020. godinu koja su potrebna za povećanje koeficijenata složenosti poslova za 2 % o čemu Vlada Republike Hrvatske pregovara s školskim sindikatima. Odgovoreno je da Prijedlog državnog proračuna za 2020. godinu ne obuhvaća još uvijek ne dogovorene obveze te da se 120 milijuna kuna može osigurati preraspodjelom u državnom proračunu.
Dodatno je naveden problem visoke porezne presije u Republici Hrvatskoj koja iznosi 38,6% (mjerenom udjelom poreznih prihoda u BDP-u) te bi se trebala smanjiti na 30% prema mišljenjima poreznih stručnjaka i analitičara. Odgovoreno je da se iz toga razloga provodi već četvrti krug poreznog rasterećenja koje će iznositi gotovo 9 milijardi kuna u četiri godine u izravnom i neizravnom oporezivanju. Porezno rasterećenje se ne očituje samo u udjelu poreznih prihoda u BDP-u nego također u visini poreznih stopa. Dalje je u raspravi na Odboru napomenuto da je Prijedlog proračuna za 2020. godinu preoptimističan. Između ostaloga na Odboru je istaknuta važnost reforme javnog sektora.
U raspravi je istaknuto da je Prijedlog državnog proračuna za 2020. godinu realan te da Ministarstvo financija uspješno sagledava sve proračunske korisnike i vodi računa o smanjenju javnog duga, više u relativnom nego u apsolutnom iznosu. Dodatno je naglašeno da se refinanciranje može dogovoriti samo kod dospjelih obveza te da se je iskoristilo razdoblje niskih kamatnih stopa, a što se reflektira u značajnom smanjenju kamata u iznosu od skoro 4 milijardi kuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 
ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na:
-    Financijski plan Hrvatskih voda za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih cesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijski plan Autoceste Rijeka-Zagreb za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
                               Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici održanoj 5. studenoga 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine. 
Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.        

Uvodno izlaganje podnijeli su predstavnici Vlade Republike Hrvatske te  su istaknuli da se Zakonom uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana za izvršavanje proračuna.
Proračunska osnovica nije se mijenjala u odnosu na prethodne godine te i nadalje iznosi 3.326,00 kuna i koristi se za izračun naknada utvrđenih posebnim propisima primjerice dječjeg doplatka, rodiljnih potpora za dio dodatnog rodiljnog dopusta, isplata trajnih prava hrvatskim braniteljima i dr. 
Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može se provesti do ukupnog iznosa 26,8 milijardi kuna (u 2019. godini – 30,1 milijardu kuna, rebalans – 35,6 milijardi kuna).Tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 28,3 milijardi kuna (u 2019. godini – 24,1 milijardu kuna; rebalans 2019. – 27,1 milijardi kuna). Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 1,9 milijardi kuna (u 2019. godini - 435,7 milijuna kuna; rebalans 2019. – 172,4 milijuna kuna), a tekuće otplate glavnice duga iznose 2,3 milijarde kuna (u 2019. godini - 499,6 milijuna kuna; rebalans 2019. – 495,9 milijuna kuna).
Nova financijska jamstva za 2020. iznose 3,8 milijardi kuna, od toga se na izvanproračunske korisnike odnosi 2,0 milijarde kuna. Jamstvena zaliha iznosi 300,0 milijuna kuna (u 2019. godini -1,5 milijardi kuna  rebalans 2019. – 2,2 milijarde kuna). Zakonom su za 2020. godinu predviđena sredstva proračunske zalihe u iznosu od 100,0 milijuna kuna (u 2019. godini -200,0 milijuna kuna;  rebalans 2019. – 191,3 milijuna kuna).
Kao i u 2019. godini, ukupno ograničenje za zaduživanje svih JLPRS iznosi najviše do 3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica. Zakonom je utvrđena i obveza za izvanproračunske korisnike državnog proračuna kojima se iz državnog proračuna dodjeljuju subvencije i/ili pomoći iz razdjela nadležnih ministarstava. Naime, ako donose nove ili mijenjaju postojeće kolektivne ugovore i/ili propise te druge akte kojima se uređuju materijalna prava zaposlenika moraju tražiti i dobiti prethodnu suglasnost mišljenje nadležnog ministarstva o istima prije nego ih nadležna tijela potpišu, odnosno donesu.  
Zakonom je propisano je kako će se iz Državnog proračuna sa pozicija Ministarstva financija tijekom 2020. godine jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave isplaćivati pomoć u visini procijenjenoga gubitka prihoda temeljem povećanja osnovnog osobnog odbitka sukladno izmjenama propisa kojima je uređeno oporezivanje dohotka, a koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2020.  Navedena pomoć u ukupnom iznosu od 507,0 milijuna kuna će se isplaćivati jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave unaprijed za svako tromjesečje i to najkasnije petnaestog 15.-og dana od početka tromjesečja, počevši od mjeseca siječnja 2020. godine i to prema tablici koja se nalazi u prilogu Zakona i njegov je sastavni dio (430,8 milijuna kuna gradovima/općinama i 76,2 milijuna kuna županijama).
Zakonom je i utvrđena osnova za isplatu sredstava pomoći županijama koja se osiguravaju u državnom proračunu na pozicijama Ministarstva uprave u ukupnom iznosu od 308,0 milijuna kuna za financiranje poslova ureda državne uprave u županijama koji su preneseni s državne razine u nadležnost županija. Ministarstvo uprave će od siječnja 2020. godine navedena sredstva pomoći isplaćivati županijama unaprijed za svako tromjesečje i to najkasnije petnaestog dana od početka tromjesečja.
Financijska sredstva za provedbu ovoga Zakona osigurat će se iz poreznih i neporeznih
prihoda, domaćih i inozemnih pomoći, donacija, drugih prihoda koji su posebnim propisima utvrđeni kao izvori prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske te zaduživanja i drugih primitaka državnog proračuna Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA 
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici održanoj 5. studenoga 2019.  godine,  objedinjeno o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 780, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 780, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit,  prvo čitanje, P.Z.E. br. 781, o Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, prvo čitanje, P.Z.E. br. 782, o Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o trošarinama,  prvo čitanje, P.Z.E. br. 783, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak,  prvo čitanje, P.Z. br. 784, o Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 785, o Prijedlogu  zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 786, o Prijedlogu  zakona o izmjeni i dopuni zakona o posebnom porezu na motorna vozila, prvo čitanje, P.Z. br. 787 i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, prvo čitanje, P.Z. br. 788, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 31. listopada 2019.  godine.

                Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

                 U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja osvrnuli su se na svaki od pojedinih zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazloženo kako slijedi:
 
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
 
Zakon se usklađuje s Direktivom Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. i Direktivom Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. Uređuje se zadržavanje opće stope PDV-a od 25% te sniženje stope PDV-a na 13% za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu, izjednačavanje primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti. Zakonom se povećava prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna. Zakon se mijenja zbog  problema koje postoje prema važećim propisima/aktima:
Potrebno je usklađenje i implementiranje odredbi Direktive Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama, s učinkom od 1. siječnja 2020. godine.
Također je potrebno usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. o izmjeni direktiva 2006/112/EZ i 2008/118/EZ u pogledu uključivanja talijanske općine Campione dʼItalia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ.
Uočena je potreba za osiguranjem financijskih sredstava za povećanje plaća i porezno rasterećenje plaća kroz porez na dohodak te osiguranjem sredstava za kompenzaciju jedinicama lokalne samouprave kako se ne bi ugrozila realizacija već započetih višegodišnjih projekata. Također uočeno je da je stopa PDV-a od 25% za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta u Republici Hrvatskoj viša u odnosu na zemlje u okruženju. Dalje je uočeno da je zbog nejednakih uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti potrebno iste izjednačiti.  Među ostalim uočeno je otežano poslovanje poreznih obveznika zbog trenutnog iznosa praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama. 
Izmjenama i dopunama Zakona predlažu se i planiraju slijedeće mjere:
Predlaže se usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama, s učinkom od 1. siječnja 2020. godine. Također se predlaže usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. o izmjeni direktiva 2006/112/EZ i 2008/118/EZ u pogledu uključivanja talijanske općine Campione dʼItalia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ.  Dalje se predlaže zadržavanje opće stope PDV-a od 25% te oporezivanje sniženom stopom PDV-a od 13% za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom popisu. Dodatno se predlaže izjednačavanje uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti.  Predlaže se olakšavanje poslovanja poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna.
Nadalje, je istaknuto da se propis prvenstveno odnosi na porezne obveznike (poduzetnike) kojima se pojednostavnjuju određena pravila sustava PDV-a za oporezivanje trgovine među državama članicama prilikom premještanja dobara, određivanja jedinstvenih kriterija za isporuke u nizu te propisivanja da je PDV identifikacijski broj materijalni uvjet za primjenu oslobođenja za isporuke dobara unutar Europske unije. Također, provodi se daljnje pojednostavljenje poslovanja poreznim obveznicima kroz izjednačavanje primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa, te povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna. Sniženjem stope PDV-a za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu omogućava se poreznim obveznicima da samostalno odluče na koji će način usmjeriti razliku nastalu zbog sniženja stope PDV-a za navedene usluge.  
Nije moguće procijeniti financijski učinak na državni proračun Republike Hrvatske temeljem usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama jer se istom propisuju pojednostavljenja za porezne obveznike kao i u vezi s brisanjem uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti. Također, vrlo je teško procijeniti kakav će učinak na državni proračun imati povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama na 7.500.000,00 kuna. Načelno samo bi trebao nastati određeni pomak u trenutku obveze plaćanja PDV-a u odnosu na trenutak prava na odbitak pretporeza, što bi moglo rezultirati određenim odstupanjima koja bi mogla imati trenutni pozitivan ili negativan učinak, u konačnici učinak bi trebao biti neutralan. S obzirom na predloženu promjenu u vezi sa sniženjem stope PDV-a za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu procjenjuje se da će ista imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske s osnove PDV-a u iznosu od oko 900 milijuna kuna godišnje. Također je predloženo da od 1. siječnja 2020. ne dođe do primjene opće stope PDV-a od 24% propisane Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 106/18.) kojim je procijenjeno smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 1,6 milijardi kuna. Obzirom da je došlo do korekcije osnovice za obračun PDV-a na temelju kretanja osobne potrošnje ažurirana je promjena učinka koji prema tome iznosi 1,8 milijardi kuna. Uzimajući u obzir navedeno ovim Prijedlogom zakona procjenjuje se neto učinak na prihode državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od oko 900 milijuna kuna koji nastaje kao razlika zbog zadržavanja opće stope PDV-a od 25% i sniženja stope PDV-a na pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu.
  

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  porezu na dobit
 
Propis se usklađuje s  Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. Istim se uređuje 
podizanje praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% s 3 na 7,5 milijuna kuna, podizanje praga s 3 na 7,5 milijuna kuna od kojega fizičke osobe, koje obavljaju neku samostalnu djelatnost, postaju obveznici poreza na dobit, podizanje praga s 3 na 7,5 milijuna kuna za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu, podizanje praga s 300 tisuća kuna na 7,5 milijuna kuna neprofitnim organizacijama za plaćanje poreza na dobit u paušalnom iznosu. Također, propis se usklađuje sa Zakonom o trgovačkim društvima vezano za prestanak društva po skraćenom postupku (bez provođenja likvidacije). Skraćuje se rok za podnošenje prijave poreza na dobit u slučaju otvaranja stečajnog postupka, prestanka poslovanja, likvidacije i statusnih promjena.  Istaknuto je, da je potrebito daljnje usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i Direktivom Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama. Propisuje se postupak za izlazno oporezivanje i rješavanje hibridnih neusklađenosti. Uočena je potreba i mogućnost podizanja praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% s 3 na 7,5 milijuna kuna kao poticaj malim i srednjim poreznim obveznicima, kao i potreba i mogućnost podizanja praga s 3 na 7,5 milijuna kuna primitaka na godišnjoj razini od kojeg fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost postaju obveznici poreza na dobit i vode poslovne knjige prema računovodstvenim propisima. S obzirom da je način utvrđivanja porezne osnovice obveznika poreza na dobit usporediv s obveznikom poreza na dohodak, osim porezne stope,  uočena je potreba podizanja praga s 3 na 7,5 milijuna kuna za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu. Također, s obzirom da i neprofitne osobe zbog obavljanja gospodarske djelatnosti mogu biti obveznici poreza na dobit, a od 2017. godine poreznu obvezu mogu utvrditi u paušalnom iznosu, uočena je potreba za smanjenjem administrativnog opterećenja vođenjem poslovnih knjiga na dva načina. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 40/19) uvedena je mogućnost prestanka trgovačkog društva po skraćenom postupku bez provođenja likvidacije. Obzirom da su trgovačka društva obveznici poreza na dobit potrebno je za te obveznike propisati postupak utvrđivanja porezne osnovice u zadnjoj poreznoj prijavi odnosno kao da je proveden postupak likvidacije, kao i rok za podnošenje porezne prijave. Također je uočena potreba za promjenom rokova za podnošenje porezne prijave u slučaju stečaja te statusnih promjena.  Zbog usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i Direktivom Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama, propisuje se postupak izlaznog oporezivanja i rješavanja hibridnih neusklađenosti. Također predlaže se podizanje praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% s 3 na 7,5 milijuna kuna kao poticaj malim i srednjim poreznim obveznicima.  Predlaže se podizanje praga s 3 na 7,5 milijuna kuna primitaka na godišnjoj razini od kojeg fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost postaju obveznici poreza na dobit i vode poslovne knjige prema računovodstvenim propisima. S time porezni obveznici imaju veću mogućnost izbora načina utvrđivanja porezne osnovice i vođenja jednostavnih poslovnih knjiga (obveza poreza na dohodak) čime se postiže administrativno rasterećenje. Ubuduće bi iznos ostvarenih primitaka bio jedini kriterij za obveznu promjenu načina oporezivanja. Također predlaže se  podizanje praga s 3 na 7,5 milijuna kuna za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu, kao i podizanje praga s 300 tisuća kuna na 7,5 milijuna kuna neprofitnim organizacijama za plaćanje poreza na dobit u paušalnom iznosu, čime se značajno smanjuje administrativno opterećenje vođenja poslovnih knjiga na dva načina. S obzirom da su trgovačka društva koja prestaju poslovati po skraćenom postupku obveznici poreza na dobit, predlaže se propisati postupak utvrđivanja porezne osnovice u zadnjoj poreznoj prijavi, odnosno kao da je proveden postupak likvidacije, te se propisuju novi rokovi za podnošenje porezne prijave u slučaju prestanka poslovanja, otvaranja stečaja i statusne promjene. Propisuje se obveza najave određenih radnji koje vode prestanku poslovanja, a koje pokreće porezni obveznik uz dostavu podataka o ovlaštenom poreznom savjetniku ukoliko je uključen u taj postupak. Obzirom da je skraćeni postupak prestanka društva bez likvidacije novost i da se Zakon o računovodstvu nije mijenjao, predloženo je u Zakonu o porezu na dobit (nakon savjetovanja) propisati obvezu objave godišnjih financijskih izvještaja FINA-i. Ovaj propis ne odnosi se na građane, već prvenstveno na porezne obveznike (poduzetnike) kojima se promjenom porezne stope za male i srednje poduzetnike značajno smanjuje porezno opterećenje. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje poreznih obveznika i dodatno pojednostavili postupci utvrđivanja poreznih obveza, podigao bi se prag od kojega fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost, odnosno obrtnici, trebaju postati obveznici poreza na dobit i voditi poslovne knjige prema računovodstvenim propisima s 3 na 7,5 milijuna kuna primitaka. Također bi se za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu podigao prag prihoda s 3 na 7,5 milijuna kuna. Nadalje, s istim ciljem, neprofitnim organizacijama ostavila bi se mogućnost plaćanja poreza na dobit u paušalnom iznosu ako ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna. Osim navedenoga, postiže se usklađenje s promjenama Zakona o trgovačkim društvima.   
Skrenuta je pozornost da u  poreznom sustavu već postoje pravila vezana uz izbjegavanje hibridne neusklađenosti u pogledu priznavanja prihoda od dividendi, a oporezuje se i kapitalna dobit imovine prilikom prodaje imovine, ili likvidacije, ne očekuje se značajniji utjecaj na prihode od poreza na dobit nakon uvođenja navedenih odredbi koje su preuzete usklađivanjem s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 i Direktivom Vijeća (EU) 2017/952. Međutim, očekuje se uspostava pravednijeg sustava oporezivanja dobiti na području Europske unije što bi u budućim poreznim razdobljima moglo dovesti do smanjenja rashoda izazvanih transakcijama između povezanih osoba i moguće povećanje obveze poreza na dobit. Obzirom da će od 2020. godine veći broj poreznih obveznika koristiti poreznu stopu od 12%, a ne od 18%, očekuje se kako će zbog toga prihodi s osnove poreza na dobit biti manji za 200 milijuna kuna.  
      
Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  administrativnoj suradnji u području poreza
 
Zakon uređuje usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018., provedbu Uredbe Vijeća (EU) 2018/1541 od 2. listopada 2018. i provedbu Uredbe Vijeća (EU) 2018/1909 od 4. prosinca 2018.. Prema važećim propisima/aktima postoje problemi, zbog kojih se isti mijenja, a to su: usklađenje i implementiranje odredbi Direktive Vijeća (EU) 2018/822 o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje,  s učinkom od 1. siječnja 2020. godine, te propisivanje nadležnosti Ministarstva financija, Porezne uprave i Carinske uprave za provedbu Uredbe Vijeća (EU) 2018/1541 i Uredbe Vijeća (EU) 2018/1909 koje se odnose na područje administrativne suradnje i suzbijanje prijevare u području PDV-a, s učinkom od 1. siječnja 2020. godine. S tim u svezi, predlažu se slijedeće mjere koje se planiraju poduzeti: usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja  2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje,  s učinkom od 1. siječnja 2020. godine, osiguranje pravnog okviar za provedbu Uredbe Vijeća (EU) 2018/1541 od 2. listopada 2018. i Uredbe Vijeća (EU) 2018/1909 od 4. prosinca 2018., s učinkom od 1. siječnja 2020.
Propis se ne odnosi na građane, već prvenstveno na posrednike (porezne 
savjetnike, odvjetnike, revizore, knjigovođe, konzultante i sl.) koji na temelju svojih znanja i djelokruga poslova izravno ili posredstvom drugih osoba osmišljavaju, stavljaju na tržište, organiziranju, stavljaju na raspolaganje prekogranične porezne aranžmane koji ukazuju na potencijalni rizik od izbjegavanja plaćanja poreza. Propisom se nastoji osigurati pravni okvir za automatsku razmjenu informacija o specifičnim poreznim aranžmanima kako bi porezne uprave na temelju pravovremene dostave izvješća o potencijalno prekograničnim aranžmanima agresivnog poreznog planiranja imale više izgleda za postizanje učinka odvraćanja, odnosno prije nego što se takvi aranžmani provedu. Krajnji cilj je omogućavanje pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta. 
Nije moguće procijeniti financijski učinak na državni proračun Republike Hrvatske temeljem usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018.
     
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  trošarinama
 
Zbog obveze prenošenja propisa Europske unije u nacionalni pravni poredak potrebito  je izmijeniti Zakon o trošarinama (»Narodne novine«, broj 106/18.) i to na način da se implementiraju relevantne odredbe Direktive Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. o izmjeni Direktiva 2006/112/EZ i 2008/118/EZ u pogledu uključivanja talijanske općine Campione d'Italia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ (SL L 83, 25.3.2019., str. 42.-43.). Izmjene se primjenjuju od 1. siječnja 2020. godine.
Kao mjera poreznog rasterećenja u željezničkom i tramvajskom prometu robe i 
putnika, propisuje se:
pravo na povrat dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo koje se koristi za pogon u željezničkom komercijalnom prijevozu robe i putnika (izjednačavanje uvjeta poslovanja u cestovnom i željezničkom prometu robe i putnika budući to pravo od 1. siječnja 2019. godine ostvaruju samo cestovni prijevoznici). Dalje se propisuje oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju koja se koristi za pogon željeznice i tramvaja u komercijalnom prijevozu robe i putnika (smanjuju se troškovi prijevoza u željezničkom i tramvajskom prijevozu te potiče korištenje električne energije u željezničkom prometu).
Navedene mjere se temelje na članku 15. stavku 1. točki e) Direktive Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju okvira Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 83, 25.3.2019., str 42.-43.) kojim je propisana mogućnost uvođenja djelomičnog ili potpunog oslobođenja od plaćanja trošarine ili snižene stope trošarine na „energente i električnu energiju koji se koriste za prijevoz robe i putnika vlakom, podzemnom željeznicom, tramvajem ili trolejbusom“.  Navedeno je moguće ostvariti i putem povrata trošarine. Važeća visina trošarine na dizelsko gorivo iznosi 3.060,00 kn/1000 l. Povrat dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo u željezničkom prometu moguće bi bilo ostvariti do minimalnog iznosa trošarine propisanog Direktivom - 330,00 €/1000 l odnosno 2.452,89 kn/1000 l (jednako kao i za visinu trošarine koja je primijenjena u cestovnom komercijalnom prijevozu robe i putnika). Razlika između minimalne i nacionalne visine trošarine iznosi 607,11 kn/1000 l odnosno 0,6071 kn/l.  Za izračun korišten tečaj Europske Središnje banke na dan 01.10.2018. (1 € = 7,433 KN).
U svrhu administrativnog rasterećenja trošarinskih obveznika na duhanske prerađevine ukida se obveza iskazivanja podataka u mjesečnom izvješću i dostavljanja istih nadležnom carinskom uredu na koji način se pojednostavljuje administrativno postupanje trošarinskih obveznika, odnosno smanjenje obveza prema Carinskoj upravi kao poreznom tijelu.    
S ciljem preveniranja nezakonitosti i prijevarnih radnji, smanjivanja rizika zlouporabe i efikasnijeg suzbijanja porezne evazije smatra se potrebnim pojačati sustav nadzornih mjera te se stoga detaljnije uređuju pojedine odredbe o posebnim mjerama nadzora nad energentima – normira se obveza ishođenja posebnog odobrenja i za svaku osobu koja raspolaže energentima iz članka 51. važećeg Zakona o trošarinama, a kojoj nije odobreno trošarinsko postupanje u statusu ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta ili registriranog primatelja.
Također je proširena privremena zabrana obavljanja djelatnosti na osobe koje u prometu na području Republike Hrvatske prodaju, kupuju, skladište, posjeduju ili na drugi način raspolažu s predmetima oporezivanja protivno uvjetima propisanim Zakonom o trošarinama, kao i na osobe koje oglašavaju prodaju ili ponudu predmeta oporezivanja čiji promet prema odredbama Zakona o trošarinama nije dopušten i/ili koje oglašavaju posredovanje u prometu ili drugom raspolaganju predmeta oporezivanja protivno uvjetima propisanim Zakonom o trošarinama.
Uvođenje prava na povrat dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo koje se koristi za pogon u željezničkom komercijalnom prijevozu robe i putnika te oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju koja se koristi za pogon željeznice i tramvaja u komercijalnom prijevozu robe i putnika bi procijenjeno dovelo do pada prihoda državnog proračuna po osnovi trošarine na energente i električnu energiju na godišnjoj razini:

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  porezu na dohodak 

Zakon uređuje slijedeće: povećanje osobnog odbitka s 3.800,00 kn na 4.000,00 kn,  propisivanje umanjenja porezne obveze za mlade do 25 godina života i  od 26 do 30 godina života, dodatno pojašnjenje i proširenje obuhvata primitaka koji se ne smatraju dohotkom te utjecaj novo propisanih neoporezivih primitaka na cenzus za uzdržavanog člana, izjednačavanje poreznog tretmana otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak s otpisima potraživanja obveznika poreza na dobit,  ukidanje izdavanja rješenja za određenu kategoriju poreznih obveznika (administrativno rasterećenje),  pojednostavljenje načina izvješćivanja o primljenim inozemnim primicima,  jasnije uređenje odredbi Zakona u dijelu koji se odnosi na porezni tretman primitaka koje ostvaruju studenti,  s ciljem olakšavanja isplata radnicima, isplatiteljima se omogućava uvid u neoporezive primitke radnika te korištenje podataka iz porezne kartice bivšeg radnika pri isplati plaće za posljednji mjesec rada, propisuje se iznimka da se pripadnost poreza na dohodak po osnovi ostvarenog dohotka s osnove djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu određuje prema mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalaze, a ne prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika koji se bavi tom djelatnošću, propisuju se obilježja odnosno kriteriji dohotka od nesamostalnog rada za ostvarene primitke proizašle iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih OPZ-om.
Istaknuto je, da  bi se povećanjem osobnog odbitka s 3.800,00 kuna na 4.000,00 kuna  povećale neto plaće tj. dodatno bi se povećao raspoloživi dohodak. Uočena je potreba za daljnjim rasterećenjem poreznih obveznika osobito mladih osoba kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Na predloženi način direktno bi se utjecalo na povećanje plaća odnosno raspoloživog dohotka pa shodno navedenom i na potrošnju građana, a ujedno i na demografski oporavak. Kako bi se dodatno utjecalo na povećanje plaća omogućilo bi se poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije koje se sada smatraju oporezivim primicima od nesamostalnog rada. Zbog otklanjanja nejasnoća vezanih za porezni tretman donacija potrebno je dodatno pojasniti porezni tretman primitaka koje fizičke osobe ostvaruju po toj osnovi. Radi uređivanja novog oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu odnosno dualnog obrazovanja pojavila se potreba za definiranjem poreznog položaja osoba uključenih u taj sustav odnosno potreba za uređenjem poreznog tretmana primitaka ostvarenih u okviru strukovnog obrazovanja i utjecaj istih na cenzus za uzdržavanog člana. Izuzeće od cenzusa za uzdržavanog članka propisuje se za primitke po osnovi na naknade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja koji se sada uzimaju u obzir pri utvrđivanju cenzusa za uzdržavanog članka.  Zbog nejednakog poreznog tretmana otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak koji obavljaju neku samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit uočena je potreba za izjednačavanjem poreznog tretmana.  Uočeno je nepotrebno administrativno opterećenje zbog izdavanja poreznih rješenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a koji porez plaćaju u paušalnom iznosu.  Uočena je potreba za pojednostavljenjem sustava izvještavanja o inozemnim dohocima.   Radi veće pravne sigurnosti za porezne obveznike detaljnije se pojašnjava porezni tretman donacija fizičkim osobama u različitim potrebama.  Zbog velikog administrativnog opterećenja poslodavaca i radnika, uočena je potreba za izmjenom Zakona kako bi se istima olakšalo postupanje pri isplati primitaka.  Obzirom da veliki broj iznajmljivača ostvaruje primitke od nekretnina/smještajnih jedinica koje se nalaze izvan njihovog mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta, te se pripadnost utvrđenog poreza na dohodak utvrđuje prema prebivalištu/uobičajenom boravištu tih poreznih obveznika, iako koriste resurse JLS u kojima pružaju usluge. Uzimajući navedeno u obzir, propisuje se da pripadnost poreza utvrđenog na dohodak ostvaren po osnovi djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu utvrđuje prema mjestu gdje se nekretnina /smještajna jedinica nalaze.  Obzirom na uočeno korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanog OPZ-om u više modela postupanja ukazala se potreba jasnim propisivanjem obilježja dohotka od nesamostalnog rada odnosno propisivanjem kriterija temeljem kojih se određuju obilježja nesamostalnog rada.
Zakonom se predlaže povećanje osobnog odbitka s 3.800,00 kn na 4.000,00 kn,
predlaže se propisivanje umanjenja porezne obveze za 100% poreznim obveznicima do 25 godina života i umanjenje porezne obveze za 50% poreznim obveznicima od 26 do 30 godina života, ali maksimalno do godišnje porezne osnovice od 360.000,00 kuna, također se  predlaže se da poslodavci mogu neoporezivo, ali do određenog iznosa uplatiti za svoje radnike premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja. Dalje se nastoji otkloniti nejasnoće vezane za porezni tretman donacija odnosno dodatno pojasniti porezni tretman primitaka koje fizičke osobe ostvaruju po toj osnovi. Između ostaloga se predlaže da se naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do određenog iznosa ne smatraju oporezivim dohotkom te da iste ne ulaze u cenzus za uzdržavanog člana kao niti naknade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja.
Također se predlaže izjednačavanje poreznog tretmana otpisa pojedinih tražbina  obveznika poreza na dohodak koji obavlja neku samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit, predlaže se obveza samozaduživanja obveznicima poreza na dohodak koji dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuju u paušalnom iznosu odnosno da obvezu plaćanja predujma poreza na dohodak neće više utvrđivati Porezna uprava rješenjem, već će se ista utvrđivati na temelju podnesenog Obrasca PO-SD,  predlaže se pojednostavljenje načina izvješćivanja o primljenim inozemnim primicima, predlaže se uređenje odredbi o utvrđivanju porezne obveze učenicima i studentima koji rade preko učeničkih odnosno studentskih udruga u Zakonu,  predlaže se poslodavcima omogućiti uvid u neoporezive primitke radnika u tijeku poreznog razdoblja s ciljem ispravnog obračunavanja javnih davanja te korištenje podataka iz porezne kartice bivšeg radnika pri isplati plaće za posljednji mjesec rada, a najkasnije do isplate plaće ili do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca,  predlaže se da se porez na dohodak po osnovi djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu pripada mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalaze umjesto prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika, 
predlaže se propisati obilježja odnosno kriterije dohotka od nesamostalnog rada za ostvarene primitke proizašle iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih OPZ-om. Navedenim propisom nastavljaju se zadani ciljevi porezne reforme odnosno 
omogućava se daljnje porezno i administrativno rasterećenje poreznih obveznika (rada i poduzetništva). Daljnje rasterećenje je prije svega usmjereno na porezno rasterećenje rada mladih osoba, kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Republika Hrvatska kao država članica Europske unije ima pravo po potrebi poduzeti mjere u nacionalnom okviru mobilnosti radne snage. Smanjivanjem poreznog opterećenja rada omogućilo bi se stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe. Umanjenjem obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života odnosno za 50% za mlade od 26 do 30 godina života direktno bi se utjecalo na povećanje plaća. Mjera umanjenja porezne obveze poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak osim što je izravni doprinos uvećanju raspoloživog dohotka odnosno povećanja potrošnje građana, ujedno predstavlja i demografsku mjeru. Povećanjem osnovnog osobnog odbitka s 3.800,00 kuna na 4.000,00 kuna, smanjila bi se porezna obveza svih poreznih obveznika koji ostvaruju godišnji dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak. Kako bi se dodatno utjecalo na povećanje plaća omogućilo bi se poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije. Radi veće pravne sigurnosti za porezne obveznike detaljnije se pojašnjava porezni tretman donacija fizičkim osobama u različitim potrebama. Radi uređivanja novog oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu odnosno dualnog obrazovanja odredbe Zakona o porezu na dohodak se usklađuju s posebnim propisima odnosno jasno se definira porezni tretman primitaka koje će ostvarivati osobe u okviru novog oblika strukovnog obrazovanja kao i utjecaj istih na cenzus za uzdržavanog člana te se istovjetno izuzeće od cenzusa uzdržavanog članka primjenjuje i na naknade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja. Izjednačava se porezni tretman otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak koji obavlja neku samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit. Ukidanjem obveze izdavanja poreznih rješenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a koji porez plaćaju u paušalnom iznosu postići će se daljnje smanjenje administrativnog opterećenja poreznih obveznika. Za porezne obveznike koji ostvaruju primitke iz inozemstva pojednostavljuje se izvještavanje o inozemnim primicima. Kako bi se otklonile dvojbe pri utvrđivanju porezne obveze učenicima i studentima koji rade preko učeničkih odnosno studentskih udruga, dodatno se pojašnjavaju odredbe u Zakonu. Kako bi se poslodavcima olakšalo postupanje pri obračunu javnih davanja te otklonile možebitne pogreške, istima će se omogućiti uvid u neoporezive primitke radnika u tijeku poreznog razdoblja. Također, predlaže se istima omogućiti da pri isplati plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada koriste podatke iz porezne kartice bivšeg radnika, a najkasnije do isplate plaće ili do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca kako bi radnici iskoristili pravo na osobni odbitak u tijeku godine. Promjenom pripadnosti poreza na dohodak po osnovi djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu prema mjestu gdje se nekretnina/smještajna jedinica nalaze, porez se usmjerava JLS-ima gdje se koriste resursi u kojima porezni obveznici pružaju usluge. Radi ispravnog poreznog tretmana propisuju se obilježja odnosno kriteriji dohotka od nesamostalnog rada za ostvarene primitke proizašle iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih OPZ-om
Procjenjuje se da će porezna reforma imati financijski učinak na proračune tj. 
smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s osnove poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 1,3 mlrd. kuna. Od tog iznosa se na predloženu mjeru po osnovi povećanja osobnog odbitka s 3.800,00 kuna na 4.000,00 kuna odnosi 500 mil. kuna, a na mjeru umanjenja obveze poreza na dohodak za 100% za mlade osobe do 25 godina života i za 50% za mlade osobe od 26 do 30 godina života se odnosi 800 mil. kuna. Međutim ovaj zakon će imati učinak i na državni proračun i povećanje rashoda državnog proračuna budući da će se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje ostvare manje prihode od poreza na dohodak u 2020. po osnovi mjere koja se odnosi na povećanja osobnog odbitka kompenzirati iznos gubitka raspodjelom sredstava iz državnog proračuna u ukupnom iznosu od 500 mil. kuna. 
       
Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Općeg  poreznog zakona
 
Zakon uređuje područje korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, koje područje izbjegavanja plaćanja poreza je do sada u OPZ-u bilo uređeno parcijalno, odredbama o gospodarskom pristupu činjenicama bitnim za oporezivanje i o prividnom pravnom poslu, a koje normiraju načelo sadržaja prije forme. Porezni obveznik koji koristi porezni sustav  na način da koristi organizacijske oblike koji su oporezivi najnižim propisanim stopama, a koji nisu bili namijenjeni za određenu skupinu poreznih obveznika, na način da ih učestalo mijenja, odnosno koristi jedan porezni oblik za svaki ugovoreni posao koji potom zamjenjuje drugim, smatrati će se da koristi porezni sustav radi postizanja poreznih pogodnosti suprotno svrsi i smislu zakona, te će platiti propisane porezne obveze kao da tih zlouporaba nije bilo.
Kod postupka utvrđivanja pravnih sljednika, određuje se jedna ispostava (nadležna prema prebivalištu ostavitelja) za  donošenje rješenja o pravnim sljednicima. Propisuje se da ne teče zastara za dug ostavitelja u razdoblju od dana smrti poreznog obveznika te sve do izvršnosti rješenja o pravnim sljednicima, kako bi se naplatili dugovi ostavitelja od nasljednika, koji su odgovorni za dug ostavitelja do vrijednosti naslijeđene imovine. 
Uočeno je da pojedini porezni obveznici iskorištavaju pogodnosti poreznog 
sustava u cijelosti na način da učestalo mijenjaju organizacijski oblik kako bi ostvarili najpogodniji porezni tretman koji im nije bio primarno namijenjen, čime se prema redovnim poreznim obveznicima koji poreze plaćaju prema propisanim stopama, namijenjenim za konkretnu djelatnost, stvara neravnopravnost i nepovjerenje u porezni sustav. Naročito je to vidljivo u slučaju kada poslodavci sa posloprimcem za obavljanje poslova koji po svojim obilježjima predstavljaju nesamostalan rad, sklapaju ugovore o poslovnoj suradnji ili slične ugovore te time na neodgovarajući način vrše obračunavanje i plaćanje svih obveza propisanih za dohodak od nesamostalnog rada ili porezni obveznici koji osnivanjem više  trgovačkih društava uzastopce koriste pogodnosti više različitih poreznih oblika, samo sa svrhom korištenja takvih pogodnosti, bez prave poslovne svrhe.
Propisivanjem odredbe ovog sadržaja postavljaju se granice do kojih porezno 
tijelo smatra da se radi o izbjegavanju plaćanja u kojem slučaju  država ima pravo razrezati porez kao da tog izbjegavanja nije bilo. Mjera je suzbijanje organizacijskih oblika koji stvaraju poreznu pogodnost a nemaju pravu ekonomsku svrhu, odnosno svrha im je izbjegavanje plaćanja poreza ili porez po najnižim propisanim stopama.
Ovim Zakonom, postižu se jednaki uvjeti poslovanja za sve poduzetnike, 
ostvarenje pravednosti u oporezivanju i podmirivanje obveza u skladu s gospodarskom snagom poreznog obveznika.
Nije moguće procijeniti financijski učinak na državni proračun Republike Hrvatske ali se načelno može govoriti o povećanju prihoda uslijed ispravnog obračunavanja poreznih obveza. 

        
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
 
Zakon propisuje QR kod kao obvezni element računa koji će obveznici fiskalizacije ispisivati na svakom izdanom i fiskaliziranom računu, te provođenje postupka fiskalizacije kod pratećih dokumenata na kojima se navode podaci o plaćanju. 
Uočeni su slijedeći problemi koji postoje prema važićim propisima/aktima, i to: kako potreba upisa svih znamenki računa ZKI-a ili JIR-a radi provjere računa znatno otežava postupak provjere zbog velikog broja znamenki te mogućnosti pogrešaka kod prijepisa znamenki. Slijedeći razvoj tehnologije trebalo se iznaći takvo rješenje koje će omogućiti građanima provjeru računa bez kompleksnog upisa danas potrebnih elemenata računa.  Porezni obveznici izdaju dokumente na kojima navode obavijest „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ koje izdaju prije samog izdavanja računa, ali zatim takve račune ne fiskaliziraju odnosno ne prijavljuju Poreznoj upravi.
Zakonom se predlaže uvođenje QR koda kao obveznog elementa na računima koji se naplaćuju sredstvima koja se smatraju prometom gotovine u smislu Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, s učinkom od 1. siječnja 2021. godine. Predlaže se provođenje postupka fiskalizacije kod pratećih dokumenata na kojima se navode podaci o plaćanju, s učinkom od 1. travnja 2020. godine. Propisom se građanima omogućava brža i lakša provjera izdanog računa u Poreznoj upravi korištenjem danas dostupne tehnologije putem QR koda. Očitanjem QR koda ispisanog na računu u aplikaciji za provjeru podataka iz slike upisali bi se svi podaci o računu čime bi se građanima olakšao postupak provjere računa i dodatno potaknulo da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi. Provjerom računa građani ukazuju na sva uočena odstupanja od fiskalizacije čime sudjeluju u uspostavi financijske discipline kao najvažnijeg elementa pravilnog i pravodobnog podmirenja poreznih obveza prema proračunima iz kojih se financiraju javne i opće potrebe društva. Uvođenjem QR koda, kao još jednog modela provjere računa, omogućava se kontrola obveznika fiskalizacije koji ne evidentiraju svoje promete pri čemu u konačnici dolazi do neplaćanja poreza po tim prometima te stvaranja nelojalne konkurencije u odnosu na one obveznike fiskalizacije koji svoje obveze uredno podmiruju. Fiskalizacijom pratećih dokumenata omogućiti će se sustavna kontrola onih obveznika fiskalizacije koji izdaju prateće dokumente, a potom ne izdaju i fiskaliziraju račune koji su osnova za plaćanje, koji su evidentirani u Poreznoj upravi i po kojima se u konačnici kontrolira uplaćeni porez po stvarno evidentiranim obvezama. Navedeno će pridonijeti postizanju transparentnog i pravednog sustava naplate poreznih obveza kao i stvaranju veće pravne sigurnosti za porezne obveznike koji izmiruju zakonske obveze.  
Nije moguće procijeniti kakav će financijski učinak na državni proračun Republike Hrvatske nastati uvođenjem QR koda na računima kao i fiskalizacijom pratećih dokumenata. Načelno, uvođenjem QR koda na računima olakšao bi se postupak provjere i kontrole računa dok bi se provođenjem fiskalizacije pratećih dokumenata omogućila kvalitetnija kontrola poreznih obveznika, a što bi posljedično utjecalo na uspostavu financijske discipline. 
          
Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o posebnom porezu na motorna vozila
 
Zakonom  uređuje oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe na stjecanje rabljenih motornih vozila na temelju ugovora o darovanju kada je stjecatelj bračni drug, potomak i predak koji čini uspravnu liniju te posvojenik i posvojitelj koji je u tom odnosu s darovateljem.
Naime, prema važećim propisima/aktima postoje problemi zbog kojih se isti mijenja, a to je mogućnost stjecanja rabljenog motornog vozila bez plaćanja upravne pristojbe (sklapanjem dva ugovora isključivo s ciljem oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe - najprije ugovora o kupoprodaji, a zatim (prije nego kupac registrira vozilo na svoje ime) ugovora o darovanju između bračnih drugova, srodnika u uspravnoj liniji, posvojenika ili posvojitelja koji su u tom odnosu s darovateljem), što je suprotno svrsi propisanog oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe. Stoga se, predlaže izmjena odredbe Zakona o posebnom porezu na motorna vozila kojom su propisana oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe na stjecanje rabljenih motornih vozila. Postiže se pravedan i transparentna sustav naplate upravnih pristojbi koji doprinosi stvaranju veće pravne sigurnosti za pristojbene obveznike. Donošenjem Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o posebnom porezu na motorna vozila očekuju se godišnji prihodi s osnove upravnih pristojbi na stjecanje rabljenih motornih vozila u iznosu od 100 milijuna kuna godišnje.
        
Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića
 
Istaknuta je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije sa svrhom smanjenja pretjerane konzumacije šećera. Budući da su bezalkoholna pića sa sadržajem šećera posebno rizična u razvoju pretilosti kod djece i mladih, nameće se apsolutno svrsishodnim i neophodnim zamijeniti dosadašnji linearni sustav oporezivanja bezalkoholnih pića, koji je nepromijenjen u primjeni od 1994. godine i prema kojem se posebni porez plaća jednako, isključivo ovisno o količini, novim suvremenim sustavom prema kojem će se na bezalkoholna pića s manjim sadržajem šećera plaćati manje posebnog poreza. Evidentno je da dosadašnji linearni sustav oporezivanja utemeljen na količini nije doveo do smanjenja konzumacije, niti je postigao druge javnozdravstvene ciljeve. Nekoliko država članica Europske unije (Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska i Portugal) je u recentno vrijeme uvelo sustav oporezivanja bezalkoholnih pića na temelju sadržaja šećera. Takav porezni oblik se od ranije primjenjuje u Francuskoj, Finskoj, Belgiji i Mađarskoj. S obzirom da je u svim navedenim državama došlo do smanjenja sadržaja šećera u bezalkoholnim pićima te općenito do smanjenja potrošnje tih proizvoda, ukazuje se potrebnim promijeniti način utvrđivanja posebnog poreza na bezalkoholna pića, kako bi se radi javnozdravstvenih razloga, prvenstveno smanjenja pretilosti kod djece i bolesti povezanih s prekomjernim unosom šećera, oporezivanje temeljilo na sadržaju šećera te metil-ksantina i taurina u bezalkoholnom piću. Prema analizi Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, čije je rezultate objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/javno-predstavljanje-rezultata-is… u Republici Hrvatskoj je 35% djece u dobi od 8 do 8,9 godina s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, te se prema statistici nalazimo među prvih pet europskih zemalja s tim problemom.
Uz uvođenje oporezivanja bezalkoholnih pića prema sadržaju šećera, posebno će se oporezivati energetski napici. Naime, energetski napici imaju visoki sadržaj šećera, te sastojke poput metil-ksantina i taurina. O dostupnosti energetskih pića našim učenicima govore podaci istraživanja ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and other Drugs) iz 2015. godine. Među ispitanim učenicima njih 86,4 % je izjavilo kako su konzumirali energetsko piće. U posljednjih 12 mjeseci energetska pića konzumiralo je 67,7 % učenika, a u posljednjih 30 dana njih 43,6 %. Općenito konzumacija energetskih napitaka, njihovo reklamiranje te cjelokupna kombinacija sastojaka zbog njihove međusobne interakcije, prema mišljenju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nije pogodna za djecu i mlade. Nakon miješanja energetskih napitaka s alkoholnim pićima evidentirano je  nekoliko smrtnih slučajeva u Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama.
Nove izmjene oporezivanja su:  način kako se definiraju predmeti oporezivanja 
za pića iz tarifnih oznaka KN 2009 i 2202 te sirupi i koncentrati, prašci i granule, tako da se sada definiraju i sukladno dodanim šećerima ili metil-ksantinima ili taurinu, mijenja se sustav oporezivanja bezalkoholnih pića u Republici Hrvatskoj, na način da se napušta dosadašnji linearni sustav utemeljen isključivo na količini te se dopunjuje sustavom utemeljenim prema volumenu i prema sadržaju šećera, te sadržaju metil-ksantina ili taurina, daje se definicija dodanih šećera u smislu ovoga Zakona zbog lakšeg korištenja terminologije dodanih šećera, a to su: šećeri (monosaharidi i disaharidi), pripravci koji sadrže šećer, osim sokova iz tarifne oznake KN 2009 koji ne sadrže dodane šećere, tvari za zaslađivanje ili sladila te definicije metil-ksantina i taurina, uvodi se utvrđivanje sadržaja šećera, metil-ksantina i taurina  sukladno podacima označenim na pretpakovini ili etiketi koja je na nju pričvršćena prema propisima o informiranju potrošača o hrani ili prema pratećem dokumentu na kojem se taj podatak nalazi te analitičkim postupkom u neovisnom akreditiranom laboratoriju,propisuje se da Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Carinska uprava provode monitoring odnosno analitička ispitivanja u svrhu utvrđivanja sadržaja šećera, metil-ksantina i taurina u bezalkoholnim pićima, normativno se mijenja izričaj normi koji uređuju oblik propisanih prijava i izvješća i uporaba sustava elektroničke razmjene podataka vodeći računa o uporabi sustava elektroničke razmjene podataka u postupu oporezivanja, a čime se normativni izričaj usklađuje sa ostalim trošarinskim i carinskim propisima, uvodi se ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza i određuje rok za donošenje (tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona), kako bi se uskladio način njihovog utvrđivanja s harmoniziranim trošarinama u Zakonu o trošarinama i drugim neharmoniziranim trošarinama, odnosno posebnim porezom na motorna vozila u Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila, propisuje se da će Ministarstvo financija u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona provesti naknadnu procjenu učinka ovoga Zakona, a sukladno članku 17. Zakona o procjeni učinaka propisa, budući da se radi o izmjeni i dopuni Zakona koja se provodi u okviru porezne reforme, a na temelju prethodne procjene utvrđeno je da se radi o propisu kojim se ostvaruje zaštita osobitog socijalnog interesa.
      
U raspravi na Odboru napomenuto je da se neoporezivi dio dohotka treba povećati od 3.800 kuna na veći iznos za sve zaposlenike. Odgovoreno je da bi to bio veliki izdatak za državni proračun te da mnogi građani već sada nisu obveznici plaćanja poreza na dohodak. Također je napomenuto da se oporezuju bezalkoholna pića, međutim da se ne oporezuju drugi slatkiši kao čokolada, bomboni i dr. Istaknuto je da s jedne strane Republika Hrvatska potiče proizvodnju šećera, ali sada ipak oporezuje konzumaciju šećera u obliku bezalkoholnih pića. Odgovoreno je da su prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije mjere porezne politike za smanjenje unosa šećera građana poželjne.
Dalje je postavljeno je pitanje o blokiranju IP-adresa igara na sreći na internetu koja nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj putem HAKOM-a. Odgovoreno je da se takve IP-adrese već od prošle godine blokiraju, međutim uspješnost takvih mjera je mala.
Između ostaloga su izražene dvojbe oko poreznih olakšica za mlade kod poreza na dohodak, što bi dovelo do situacije da će novi radnik s 20 godina bez ikakvog iskustva imati veću plaće nego 31-godišnjak s iskustvom. Olakšicama za mlade se starije zaposlenike stavlja u nepovoljniji položaj. Odgovoreno je da s iskustvom raste i mogućnost napretka te je istaknuto da se nije oštetilo radnike. Međutim u raspravi na Odboru skrenuta je pozornost na činjenicu da kod određenih proizvodnja postoje samo tri razreda složenosti poslova i plaća i time su mogućnosti za napredak male.
Također je zatražena informacija o zaposleniku u vlastitom obrtu i o mogućnosti isplate neoporezive nagrade do 5.000 kuna samome sebi. Odgovoreno je da vlasnici obrta smiju sebi isplatiti neoporezive nagrade, čak vlasnici ili suvlasnici trgovačkog društva ako su zaposlenici u tom društvu, međutim taj radni odnos mora biti prijavljen. Ukupni limit za nagrade ne smije preći 5.000 kuna po OIB-u.
U raspravi na Odboru se između ostaloga podržalo ovaj krug poreznog rasterećenja.

Nakon provedene objedinjene  rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“)  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

                                                            ZAKLJUČAK  
   
1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost. 

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

 
Nakon provedene objedinjene  rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i 2 glasa „PROTIV“ ) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 
                                                            ZAKLJUČAK     
1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene objedinjene  rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  2 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 
                                                            ZAKLJUČAK     
1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene objedinjene  rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i  2 glasa „PROTIV“ ) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 
                                                            ZAKLJUČAK     
1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene objedinjene  rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i 2 glasa „PROTIV“ ) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 
                                                            ZAKLJUČAK     
1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Nakon  provedene objedinjene  rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i 2 glasa „PROTIV“ ) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 
                                                            ZAKLJUČAK     
1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene objedinjene  rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i 2 glasa „PROTIV“ ) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 
                                                            ZAKLJUČAK     
1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene objedinjene  rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i  2 glasa „PROTIV“ ) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 
                                                            ZAKLJUČAK     
1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene  objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i 2 glasa „PROTIV“ ) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 
                                                           ZAKLJUČAK     
1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 780, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 780,  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit,  prvo čitanje, P.Z.E. br. 781, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, prvo čitanje, P.Z.E. br. 782, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o trošarinama,  prvo čitanje, P.Z.E. br. 783, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak,  prvo čitanje, P.Z. br. 784,  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 785, Prijedlog  zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 786, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni zakona o posebnom porezu na motorna vozila, prvo čitanje, P.Z. br. 787 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, prvo čitanje, P.Z. br. 788   provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora proveo je na 81. sjednici, održanoj 23. i 31. listopada 2019. godine, objedinjenu raspravu o Izvještaju o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 26. lipnja 2019. godine, Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 29. ožujka 2019. godine, Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 26. lipnja 2019. godine te o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 29. ožujka 2019. godine. Navedena društva izvještaje su dostavila sukladno odredbi članka 150. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, broj 19/14., 93/15., 64/18 i 115/18).
Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i pisanim mišljenjima Vlade Republike Hrvatske na navedene izvještaje, od 26. rujna 2019. godine, u kojima Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2018. godinu, Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2018. godinu, Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2018. godinu i Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2018. godinu. 

Predstavnici podnositelja napomenuli su da je 2018. godina bila je sedamnaesta godina rada obveznih mirovinskih fondova (dalje u tekstu: OMF) u Republici Hrvatskoj. OMF-ovi, upravljajući imovinom preko 98 milijardi kuna, ostvarili su u protekloj godini prinose svojim članovima od 0,84% u fondovima kategorije A, 1,02% u fondovima kategorije B te 2,94% u fondovima kategorije C. Imovina na osobnim računima osiguranika nastavila je rasti te je na kraju 2018. godine dosegla iznos od 98 milijardi kuna, dijelom zbog kontinuiranih uplata doprinosa, a dijelom zbog ostvarenih prinosa na uložena sredstva.
U 2018. godini, nastavljeno je financiranje domaćih kompanija putem tržišta kapitala gdje su OMF-ovi imali značajnu ulogu. Uzimajući u obzir da je turizam jedna od najvažnijih hrvatskih gospodarskih grana, koja ima veliki potencijal za rast i u narednom periodu, nastavilo se s ulaganjima u turističke kompanije. Od značajnijih ulaganja OMF-ova ističu se ulaganja u društva Jadran d.d., Crikvenica te Hoteli Makarska d.d., pri čemu su OMF-ovi ukupno uložili oko 550 milijuna HRK.
Nadalje, OMF-ovi predstavljaju ključan čimbenik dugoročnog domaćeg financiranja Republike Hrvatske te su značajni sudionici u svim novim izdanjima kojima je Republika Hrvatska prikupljala novčana sredstva na domaćem i međunarodnim tržištima kapitala. Što se tiče šireg društvenog okvira, prije svega doprinosa dugoročnoj održivosti mirovinskog sustava, nažalost, i u prošloj godini nastavljena su nepovoljna demografska kretanja te je primjetno iseljavanje radno aktivnog stanovništva radi čega mirovinska štednja u II. stupu sve više dobiva na značaju za stabilnost i dugoročnu održivost ukupnog mirovinskog sustava. 
Nadzor nad poslovanjem mirovinskih društava te mirovinskih fondova pod njihovim upravljanjem provodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Osnovni ciljevi nadzora su provjera zakonitosti poslovanja, procjena sigurnosti i stabilnosti poslovanja mirovinskih društava i fondova, a sve radi zaštite članova mirovinskih fondova, javnog interesa, pridonošenja stabilnosti financijskog sustava te promicanja i očuvanja povjerenja u tržište kapitala.
Neto imovina pod upravljanjem OMF-ova na dan 31.12.2018. iznosila je 98.126.193.546 HRK, dok je na dan 31.12.2017. iznosila 91.924.545.105 HRK što predstavlja porast od 6,75% u godinu dana. Od ukupne neto imovine OMF-ova tek 0,67%, tj. 652.895.085 HRK, odnosi se na imovinu fondova kategorije A, na imovinu fondova kategorije C odnosi se 4,93%, tj. 4.839.329.602 HRK, , dok najveći dio, čak 94,40%, tj. 92.633.968.859 HRK, čini imovina fondova kategorije B.
Obvezni mirovinski fondovi kategorije A, namijenjeni mlađim članovima i onima koji preferiraju nešto rizičniju imovinu koja posljedično u dužem roku može osigurati i veće prinose, kako je vidljivo iz slike 1 ulagali su oko 49,8% sredstava u domaće državne i korporativne obveznice te oko 41,6% u domaće i inozemne dionice. U ovoj kategoriji OMF-ova maksimalna dozvoljena izloženost dioničkom tržištu (kroz direktna ulaganja u dionice ili indirektno putem investicijskih fondova koji ulažu u dionice) iznosila je do kraja 2018. godine 55% neto imovine mirovinskog fonda.
Obvezni mirovinski fondovi kategorije B slijednici su jedinstvenih obveznih mirovinskih fondova od vremena prije uvođenja kategorija A, B i C te sukladno tome kategorija obveznih mirovinskih fondova u kojoj je daleko najviše članstva i imovine. Kako je vidljivo iz slike 2, OMF-ovi kategorije B ulagali su oko 69,5% sredstava u domaće državne i korporativne obveznice te oko 22,2% u domaće i inozemne dionice. U ovoj kategoriji OMF-ova maksimalno dozvoljena izloženost dioničkom tržištu po Zakonu (kroz direktna ulaganja u dionice ili indirektno putem investicijskih fondova koji ulažu u dionice) iznosila je do kraja 2018. godine 35% neto imovine mirovinskog fonda. Razlog velikoj izloženosti obveznicama Republike Hrvatske su postojeći zakonski limiti ulaganja, ali i premali broj projekata pripremljenih na način da zadovoljavaju zakonske uvjete za ulaganja mirovinskih fondova. Uz maksimalnu dozvoljenu izloženost dioničkom tržištu, ostatak portfelja moguće je trenutno razumno uložiti u domaće državne obveznice jer instrumenti novčanih tržišta kao ni obveznice drugih članica Europske unije za sada ne nude zadovoljavajuće očekivane prinose u odnosu na očekivani rizik.
Obvezni mirovinski fondovi kategorije C namijenjeni su članovima koji su najbliže umirovljenju, tj. osobama kojima je do starosne mirovine ostalo manje od 5 godina te svim ostalim članovima čija je sklonost rizicima vrlo niska. U ovoj kategoriji OMF-ova potpuno je zabranjeno ulaganje u dioničko tržište, odnosno dozvoljeno je jedino ulaganje u obveznice i investicijske fondove koji ulažu u obveznice te u instrumente novčanog tržišta. Kako je vidljivo iz slike 3, fondovi kategorije C ulagali su gotovo isključivo u domaće državne obveznice te u manjoj mjeri u domaće korporativne obveznice.
Na kraju 2018. godine neto imovina OMF-ova dosegnula je 98 milijardi kuna uz porast na godišnjoj razini od 6,75%. Neto mirovinski doprinosi uplaćeni u II. stup u 2018. godini iznosili su 6,2 milijardi kuna, dok su isplate iz II. stupa iznosile 1,1 milijardi kuna, a obvezni mirovinski fondovi su u 2018. godini svojim članovima zaradili 1,1 milijardi kuna. U 2018. godini ukupna uplata neto mirovinskih doprinosa u II. stup veća je za 9,5% u odnosu na prethodnu godinu. 
U 2018. godini najveće prinose su ostvarili OMF-ovi kategorije C, dok su najniže prinose ostvarili OMF-ovi kategorije A. S obzirom da fondovi kategorija A i C posluju tek od kraja kolovoza 2014. godine, prerano je dati ocjenu ostvarenih prinosa OMF-ova tih kategorija kroz duža razdoblja, tj. od njihovog osnutka. Međutim, nakon nešto više od tri godine rada fondova kategorije A i C vidimo da je prinos od početka rada fondova kategorije A nešto veći od fondova kategorije C, a što odražava i njihova povećana rizičnost.
Krajem 2018. godine u obveznim mirovinskim fondovima nalazilo se ukupno 1.936.261 članova. Prosječan godišnji rast broja članova iznosi oko 4,6 posto u periodu od osnivanja do kraja 2018. godine. 
Pozitivna kretanja u gospodarstvu odrazila su se i na uplate članova obveznih mirovinskih fondova tako da su ukupne uplate u fondove po pojedinim društvima za upravljanje u 2018. godini rasle u rasponu od 7,6% do 12,1% posto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, još je uvijek dosta veliki postotak članova obveznih mirovinskih fondova koji nisu imali uplate u 2017. i 2018. godini, a ovisno o pojedinom društvu taj se broj kreće oko 20%. S obzirom da se u tu grupu ubrajaju i članovi koji su radili preko student servisa, ugovora o djelu te oni koji za svoj rad nisu primali plaću, očekujemo da će se njihovi računi puniti u budućnosti. Što se tiče izlazaka članova, navedeni brojevi su još uvijek relativno mali u odnosu na ukupno članstvo.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) i u 2018. nastavljaju svoju ulogu ključnog čimbenika dugoročnog financiranja Republike Hrvatske na domaćem i međunarodnom tržištu. Tijekom 2018. godine na dvije emisije izdanja obveznica Republike Hrvatske ukupne vrijednosti 10,5 milijardi kuna, mirovinski fondovi sudjelovali s nešto više od 4 milijarde kuna, tj. s 39,8% od ukupno prikupljenih sredstava. Mirovinski fondovi i dalje preferiraju dugoročna izdanja stoga je nešto niži udio financiranja države od strane OMF-ova posljedica veće zastupljenosti refinanciranja dospijeća instrumentima s kraćim rokom dospijeća.
Udio imovine mirovinskih fondova u veličini nacionalne ekonomije, mjereno udjelom u BDP-u, predstavlja ključni indikator značaja pojedinog mirovinskog sustava. Ukupna imovina pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj na kraju 2018. godine iznosila je preko 98 milijardi kuna što iznosi oko 26% udjela u BDP-u, čime je premašen minimum od 20% kojim se po definiciji OECD-a neki mirovinski sustav određene zemlje svrstava u „zrele“ mirovinske sustave. Dodatno, gledajući od 2009. godine, Hrvatska je među tri vodeće zemlje po rastu udjela imovine mirovinskog sustava u BDP-u. 

U raspravi na Odboru iznijeta je činjenica da je nastupilo razdoblje niskih kamatnih stopa, koja se u dogledno vrijeme neće mijenjati i time su doprinosi obveznih mirovinskih fondova ograničeni. Predstavnici podnositelja odgovorili su da su od Vlade Republike Hrvatske već tražili liberalizaciju okvira ulaganja obveznih mirovinskih fondova. Napomenuto je da se zadovoljavajuće prinose među ostalim treba tražiti u projektima. Predstavnici podnositelja su Vladi Republike Hrvatske kao buduće projekte predložili npr. zračne luke, Hrvatske autoceste, Hrvatsku elektroprivredu, Podravku, Končar i dr. Dodatno je istaknuto da obvezni mirovinski fondovi imaju sve više udjela u hrvatskim tvrtkama vezano za turizam i energiju, koji će se s vremenom značajno povećati. Smanjuju se ulaganja u obveznice koje imaju prinos od blizu nula. Obvezni mirovinski fondovi su prisiljeni tražiti nova ulaganja i povećanja prinosa  te se time  smanjuje izloženost prema obveznicama. Ulaže se u domaće dionice, ali i u strane dionice.
U raspravi je dalje upozoreno na opasnost od velike koncentracije kapitala u jednoj banci. Kao primjer je naveden AZ fond koji ima kao depozitara OTP banku. Odgovoreno  je  da je imovina obveznih mirovinskih fondova izdvojena od poslovanja banke i predstavlja izoliranu imovinu. Također su predstavnici podnositelja istaknuli da je kod izbora banaka važna naknada, kapitalna struktura, ali i znanje, uključujući kapacitet za odrađivanje posla. 
Članovi Odbora podržavaju ulaganja u alternativne izvore energije te u turistički portfelj. Dalje je napomenuto da obvezni mirovinski fondovi trebaju ulagati u državne projekte. Zaključeno je da je ukupan kapital obveznih mirovinskih fondova  ogroman. Naglašena je velika odgovornost obveznih mirovinski fondova, koji upravljaju s novcima od velikog broja građana Republike Hrvatske. Istaknuto je da obvezni mirovinski fondovi trebaju ulagati u tvrtke, koje imaju prosperitet. Također je upozoreno na nedostatak financijske pismenost građana o mirovinskim fondovima.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK     
Prihvaća se Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2018. godinu

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK     
Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2018. godinu za 2018. godinu

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK     
Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2018. godinu

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK     
Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2018. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 80. sjednici, održanoj 10. listopada 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2019. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

    Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se izmjene i dopune Zakona o tržištu kapitala predlažu radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije. Naime, 21. srpnja 2019. godine na snagu je stupila Uredba o prospektu koja se izravno primjenjuje na području Republike Hrvatske te u cijelosti zamjenjuje dosadašnji prospektni pravni okvir. Brišu se odredbe kojima su u hrvatski pravni sustav prenesene odredbe Direktive o prospektu, a koja se Uredbom o prospektu stavlja izvan snage, što je osnovni razlog za izradu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala. 
Osnovne novosti koje Uredba o prospektu donosi u svim državama članicama: 
a) podignut je prag za objavu prospekta - nova pravila o prospektu ne primjenjuju se na izdanja vrijednosnih papira čija je vrijednost manja od 1 milijun eura (prije 100.000 eura). Dodatno, države članice sada mogu izuzeti male izdavatelje od obveze objavljivanja prospekta postavljajući viši prag - do 8 milijuna eura - za svoja domaća tržišta.
b) izmijenjena je definicija malih i srednjih poduzetnika (MSP-eva) postavljanjem novog praga za MSP na način da je prag za tržišnu kapitalizaciju podignut sa 100 na 200 milijuna eura, čime je definicija za MSP-eve izjednačena s definicijom navedenih društava prema MIFID-u II (čl.4 st.1 t. 13.) 
c) uvodi se mogućnost izrade nove vrste prospekta - Prospekt Europske unije za rast (eng. EU Growth prospectus) – jednostavniji prospekt za mala društva i mala izdanja. Riječ je o lakšem režimu i manje složenim zahtjevima za izdavanje prospekta. Nova vrsta prospekta bit će na raspolaganju MSP-evima s do 499 zaposlenika koja su uvrštena na Rastućem tržištu MSP-ova ili mala izdanja društava čiji vrijednosni papiri nisu uvršteni na uređeno tržište.
d) izdavatelj koji pak imaju uvrštene vrijednosne papire na uređenom tržištu i/ili Rastućem tržištu MSP-ova također imaju na raspolaganju pogodnost, a to je tzv. pojednostavljeni prospekt za sekundarna izdanja/ponude koji je jednostavniji i jeftiniji za izraditi, a koji je moguće izraditi za potrebe javne ponude ili uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište pod uvjetom da su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište ili Rastuće tržište MSP-ova neprekidno najmanje 18 mjeseci
e) druga pogodnost za 'uvrštene' izdavatelje na uređenom tržištu ili MTP-u, a koji imaju plan i potrebu za kontinuiranim i brzim financiranjem na tržištu kapitala uz što manje troškove je svakako i novi režim izrade tzv. univerzalnog registracijskog dokumenta koji sadrži osnovne informacije o izdavatelju te, nakon što regulator odobri taj dokument u dvije uzastopne godine, više ga nije potrebno podnositi na odobrenje i izdavatelj stječe status tzv. čestog izdavatelja, a kad tržišni uvjeti postanu povoljni za javnu ponudu vrijednosnih papira ili uvrštenje za trgovanje na uređenom regulatoru se dostavlja prospekt koji sadrži (prethodno odobren/dostavljen regulatoru) univerzalni registracijski dokument. 
Dodatno se omogućavanju provedbe nove Uredbe o prospektu kroz Prijedlog zakona:
a) propisivanje nacionalnog limita/praga od 8 milijuna eura - podiže se dosadašnji prag za obvezu objave prospekta za javne ponude vrijednosnih papira s postojećih 5 na 8 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, uz obvezu izrade informacijskog dokumenta o ponudi za sve ponude vrijednosnih papira između 4 i 8 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, što predstavlja administrativno rasterećenje za izdavatelje i ponuditelje
b) korištenje jezika - odredbe o jeziku na kojem mora biti sastavljen prospekt i na kojem jeziku moraju biti dostupni prijevodi sažetka u prekograničnim ponudama i uvrštenjima
c) propisivanje nadležnosti, nadzorne ovlasti i prekršajne odredbe – HANFA je određena kao tijelo nadležno za provedbu Uredbe o prospektu te je odgovorna za provedbu dužnosti navedenih u Uredbi o prospektu.
Uredba Europske unije o sekuritizaciji stupila je na snagu 1. siječnja 2019. godine te su radi njene provedbe unesene izmjene kojima su propisani uvjeti pod kojima investicijska društva i kreditne institucije mogu obavljati poslove servisera vezano za poslove sekuritizacije.
    Koristi se nacionalna diskrecija iz članka 3. MiFID-a II, gdje se dopušta obrtima da obavljaju djelatnost tržišnog posredovanja u skladu s odredbama ZTK-a, odnosno opsegu usluga i odgovornosti koje imaju na tržištu financijskih usluga. Ukida se obveza revizije Fonda za zaštitu ulagatelja, radi nerazmjernih troškova koji u tom slučaju idu na teret Fonda, te se ostavlja mogućnost da Agencija odbije financijske izvještaje, odnosno da nadzornom mjerom naloži reviziju.  Kod korporativnog upravljanja dorađene su odredbe u kontekstu novog Kodeksa korporativnog upravljanja i novog načina prikupljanja, obrade i objave podataka na način da je izdavatelj obvezan na zahtjev Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dostaviti informacije i dokumentaciju u vezi s korporativnim upravljanjem i primjenom kodeksa korporativnog upravljanja te je iste Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ovlaštena obrađivati i javno objavljivati. Zaključno je istaknuto kako je dio odredbi dorađen radi jasnoće i nomotehničkih unapređenja.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                       

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 80. sjednici, održanoj 10. listopada 2019. godine, Godišnje izvješće o državnim potporama za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. rujna 2019. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da Godišnje izvješće sadrži analitički prikaz svih državnih potpora i potpora male vrijednosti dodijeljenih u Republici Hrvatskoj u 2018. godini, s revidiranim podacima o dodijeljenim državnim potporama i potpora male vrijednosti za 2017. i 2016. Izvješće uključuje i potpore poljoprivredi i ribarstvu.
Tijekom 2018. godine zamjetan je porast od 18,8 % ili 2.347,1 milijuna, te je ukupno evidentirano 14.814,1 milijun kuna državnih potpora. 
Potpore u sektoru poljoprivrede i ribarstva iznosile su 6.160,4 milijuna kuna, što predstavlja 41,6% udjela u ukupno dodijeljenim potpora (1,61% BDP). 
Potpore u sektoru industrije i usluga iznosile su ukupno 8.653,7 milijuna kuna, te su iste činile 58,4% ukupno dodijeljenih potpora (2,27% BDP). Unutar potpora dodijeljenih 2018. sektoru industrije i usluga, iznos od 5.314,4 milijuna kuna ili 61,4% čine potpore dodijeljene posebnim sektorima, dok se iznos od 3.339,3 milijuna kuna ili 38,6% udjela odnosi na horizontalne potpore. Ukupne horizontalne potpore dodijeljene su u iznosu od 3.339,3 milijuna kuna, pri čemu su horizontalne potpore u užem smislu (potpore za istraživanje razvoj i inovacije, zaštitu okoliša i očuvanje energije, male i srednje poduzetnike, usavršavanje, zapošljavanje i kulturu) iznosile 2.059,8 milijuna kuna, dok su regionalne potpore iznosile 856,6 milijuna kuna te potpore na lokalnoj razini 422.9 milijuna kuna.
Ukupne sektorske potpore u 2018. godini iznosile su 5.314,4 milijuna kuna, pri čemu se najveći dio odnosi na sektor brodogradnje (evidentirani iznosi protestiranih jamstava) s iznosom od 2.530,2 milijuna kuna, što predstavlja 47,6% ukupnih sektorskih potpora. Navedeni iznos je posljedica zbivanja u brodogradilištima u Puli i Rijeci koji je imao značajne učinke na državni proračun i tijekom 2018. godine glavni je generator porasta ukupnog iznosa državnih potpora. De minimis potpora je ukupno dodijeljeno 1.061,5 milijuna kuna. 
U Republici Hrvatskoj i dalje se nastavlja kontinuirani trend rasta dodijeljenih potpora, kako u ranijim razdobljima, tako i u 2018. godini. S obzirom na problematiku dodjele sektorskih potpora u sektoru brodogradnje te prometa, te potpore dodijeljene su u visokim iznosima, što ne pridonosi usmjeravanju ograničenih proračunskih sredstava u tzv.„dobre potpore“ horizontalnog karaktera. Svi davatelji državnih potpora u Republici Hrvatskoj trebaju se voditi Smjernicama politike državnih potpora u Republici Hrvatskoj, koje baš i naglašavaju upravo navedene ciljeve, a koji su osobito naglašeni u postupku Modernizacije državnih potpora, pokrenutom od strane Europske komisije od 2012. godine.

U raspravi na Odboru  napomenuto je da je 2018. godina zabilježena po sektorskoj potpori u iznosu od 2,5 milijardi kuna protestiranih jamstava koje su isplaćeni za brodogradnju. Dalje se obratilo pozornost na podatak o smanjenju potpora malim i srednjim poduzetnicima u 2018. godini u iznosu od preko 800 milijuna kuna u usporedbi s prošlom godinom te je naglašena važnost poticaja tim poduzetnicima. Predstavnik Ministarstva financija odgovorio je da su mali i srednji poduzetnici jedni od najvažnijih generatora rasta. Napomenuo je da postoje niz programa koje su u provedbi putem Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije.
Također je na raspravi na Odboru postavljeno pitanje o mjerenju efekata državnih potpora kao npr. kod zapošljavanja i proizvodnje. Odgovoreno je da postoje smjernice državnih potpora koje Vlada Republike Hrvatske donosi svake godine, međutim napomenuto je da u ovome trenutku nema ozbiljnog ekonometrijskog modela koji mjeri učinak državnih potpora na srednji i dugi rok. Sektorske potpore su uglavnom pokrivanje tržišnih gubitaka i pomoć poduzetnicima.  Istaknuto je da  bi se kod horizontalnih potpora trebao izraditi izračun efekata na ekonomiju prije realizacije projekta i opterećenja državnog proračuna. Time bi se učinkovitost državnih potpora trebala pokazati prije davanja potpora. Istaknuta je važnost mjerenja učinkovitosti državnih potpora i važnost budućih unaprijeđena kod davanja državnih potpora. Dodatno je na raspravi na Odboru napomenuta potrebitost popratnog materijala u Godišnjem izvješću o državnim potporama koji uključuje valorizaciju učinaka potpora.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Godišnje izvješće o državnim potporama za 2018. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 80. sjednici, održanoj 10. listopada 2019. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2018. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine, broj  138/06. i 25/13.), dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 14. lipnja 2019. godine.

Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 18. srpnja 2019. godine, u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak  za 2018. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnica Hrvatske banke za obnovu i razvitak istaknula je da su osnovne značajke poslovanja Hrvatske banke za obnovu i razvitak tijekom 2018. godine, koje su najviše i utjecale na rezultate: fokus na aktivnostima poticanja izvoza, kreditiranje, izdavanje garancija te osiguranje izvoznih poslova naših izvoznika. Dalje postoji izraženiji zaokret prema poticanju poduzetnika na korištenje dostupnih sredstava fondova Europske unije te uvođenje novih proizvoda za koje se pokazalo da nedostaju na tržištu.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak  je u 2018. godini nastavila s podrškom izvozu Republike Hrvatske kroz aktivnosti kreditiranja, izdavanja garancija te osiguranja izvoznih poslova izvoznika te je Hrvatska banka za obnovu i razvitak ponosna na rezultate koje je ostvarila u davanju podrške izvoznicima.  Kako bi potaknuli poduzetnike na korištenje dostupnih sredstava fondova Europske unije,  poslovanje obilježile su aktivnosti na provedbi financijskih instrumenata iz izvora Europskih strukturnih i investicijskih fondova koji ujedno predstavljaju nove proizvode na našem tržištu.

Također,  Hrvatska banka za obnovu i razvitak  usmjerila se na uvođenje novih proizvoda za koje se pokazalo da nedostaju na tržištu te  su se stoga tijekom 2018. godine provele pripreme za uvođenje novih načina financiranja, prije svega onih koji se odnose na ulaganje u kapital poduzeća.

Nastavljeno je s razvojem i unapređenjem suradnje s financijskim posrednicima, prvenstveno s ciljem omogućavanja malim i srednjim poduzetnicima što lakšeg pristupa sredstvima (okvirni krediti s poslovnim bankama i leasing društvima), provođenjem mjera sniženja kamatnih stopa i naknada za obradu kreditnog zahtjeva i poboljšanjem uvjeta za ulaganje javnog sektora.

Takav pristup rezultirao je ukupno 2.650 podržanih projekata hrvatskih gospodarstvenika s iznosom od 8,4 milijarde kuna što predstavlja 13 % veći iznos od onog odobrenog tijekom 2017. godine.  Najveći dio odobrenja odnosi se na kreditiranje – u 2018. godini kreditima je podržano 1.970 projekata s iznosom većim od 5,61 milijardi kuna što predstavlja povećanje od 9 % u odnosu na prethodnu godinu. 

Od ukupno odobrenih kredita 86 % bilo namijenjeno za investicije, odnosno iznos odobrenja za investicije povećan je za 24%. Ovo je posebno važno jer se u značajnom broju slučajeva radi o investicijama koje pridonose razvoju i modernizaciji poslovanja, odnosno povećanju konkurentnosti na domaćem, ali i inozemnom tržištu te otvaranju novih i boljih radnih mjesta. 
Ukupno Hrvatska banka za obnovu i razvitak prošle godine hrvatske je izvoznike putem kredita, izdavanja garancija i osiguranja izvoza podržala s 5,63 milijarde kuna što predstavlja 23% veći iznos u odnosu na 2017. godinu.

Posebno se Hrvatska banka za obnovu i razvitak usmjerila na poticanje izvoza  te se hrvatskim izvoznicima tijekom 2018. godine po svim programima kreditiranja ukupno odobrilo 2,88 milijardi kuna kredita što predstavlja povećanje od 22% u odnosu na 2017. godinu, a više od polovice svih kredita bilo je odobreno upravo izvoznicima. 

Prošlu godinu obilježio je značajan rast osiguranog izvoznog prometa – osiguran je izvozni promet u visini od gotovo 2,7 milijarde kuna što predstavlja rast od 56% u odnosu na 2017. godinu. Osiguranjem je na taj način tijekom 2018. godine podržan izvoz u 51 zemlju svijeta.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak  je jedna od prvih banaka u Europskoj uniji koja već provodi financijske instrumente, a tijekom 2018. godine hrvatskom tržištu bili su na raspolaganju sljedeći financijski instrumenti: 

ESIF Krediti za rast i razvoj - tijekom prošle godine malim i srednjim poduzetnicima omogućili smo korištenje povoljnih kredita bez naknada i s niskim kamatnim stopama. 

Krediti se odobravaju putem poslovnih banaka na način da se 50 % kredita odobrava po kamatnoj stopi od 0 %, a 50 % iz izvora poslovnih banaka po tržišnoj kamatnoj stopi koju utvrđuje poslovna banka. Na ovaj način u konačnici je kamatna stopa za poduzetnike upola niža od one koju bi ostvarili bez korištenja sredstava ESIF-a. Prema zadnje dostupnim podacima, po ovom je financijskom instrumentu s uključenim sredstvima banaka, odobreno ukupno 460,7 milijuna kuna što predstavlja 31 % ukupne alokacije (1,5 milijarde kuna). 

Javnom sektoru bili su dostupni:  ESIF Krediti za energetsku učinkovitost u zgradama javnog sektora te ESIF krediti za javnu rasvjetu koji omogućuju financiranje po iznimno povoljnim kamatnim stopama od 0,1, 0,25 ili 0,5 % godišnje, ovisno o stupnju razvijenosti područja na kojemu se projekt provodi te bez uobičajenih bankarskih naknada. Ukupna alokacija za ESIF Kredite za  energetsku učinkovitost u zgradama javnog sektora iznosi 190 milijuna kuna i već je gotovo u cijelosti ugovorena. Za financijski instrument „ESIF Krediti za javnu rasvjetu“ odobreno je oko 40,1 milijun kuna što predstavlja 26,3 % ukupne alokacije od 152 milijuna kuna. 

Polovicom rujna ove godine Hrvatska banka za obnovu i razvitak potpisala je Sporazum s poslovnim bankama (OTP, ZABA, PBZ) za provedbu financijskog instrumenta Investicijski krediti za ruralni razvoj. Glavna pogodnost ovih kredita je niska kamatna stopa (0% na polovicu kredita, kamata poslovne banke na drugu polovicu), a krediti se odobravaju bez uobičajenih bankarskih naknada na rok otplate do 15 godina. U tijeku je postupak odabira banaka za suradnju na financijskom instrumentu ESIF Krediti za energetsku učinkovitost za poduzetnike i početak provedbe ovog financijskog instrumenta očekujemo u prvoj polovici iduće godine.

U godinu i pol otkako se provode financijske instrumente od strane Hrvatska banka za obnovu i razvitak, odobreno je gotovo 700 milijuna kuna putem financijskih instrumenata te smo jedna od najuspješnijih razvojnih banaka u Europskoj uniji na ovom području. Pored razvoja prethodno opisanih instrumenata, Hrvatska banka za obnovu i razvitak   je prepoznala, a analize su potvrdile, postojanje tržišnog jaza odnosno izostanka proizvoda i financijskih posrednika koji osiguravaju vlasničko financiranje malih i srednjih poduzetnika. 

Hrvatska banka za obnovu i razvitak je jedna od ulagatelja u prvi Venture capital fond u Republici Hrvatskoj kojem je cilj razvoj kategorije mikro, malog ili srednjeg poduzeća (MSP) u njihovoj najranijoj fazi (seed i start-up).
Pokrivenost poslovnih troškova prihodima iznosila je 38,2%. Razlog smanjenja pokrivenosti u 2018. godini je uzrokovan smanjenjem neto prihoda za 104 milijuna kuna i porasta operativnih troškova za 12 milijuna kuna u 2018. u usporedbi s 2017. godinom.
U 2018. godini je u odnosu na 2017. godinu sveukupna poslovna aktivnost veća za 13% i to: kreditna aktivnost je veća za 5%, ako se uključe mandatne poslove veća je za 9%, garantna aktivnost je manja za 83%, a najviše zbog efekata neizdavanja daljnjih garancija za Uljanik Grupu te poslovanje po mandatnim poslovima je veće za 68%.

U 2018. godini značajno povećanje bilježi izvoz u iznosu od 1,073 milijarde kuna ili 82%, i to po programu Turizam za 564 milijuna kuna i Kredit kupcu za 463 milijuna kuna.

Ukupni bruto portfelj je za 1 milijardu kuna manji u odnosu na prethodnu godinu i to najvećim dijelom zbog promjene metodologije u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu. Iznos ulaganja u investicijske fondove od 788 milijuna kuna je isključen iz prikaza bruto portfelja 2018. godine zbog ulaganja u niskorizične i visoko utržive financijske instrumente.

Dalje je izloženost Hrvatske banke za obnovu i razvitak prema ukupnoj brodogradnji na dan 31.12.2018. iznosila je 3,394 milijarde kuna, dok je ona na 30.09.2019. iznosila 1,602 milijarde kuna. Najveći dio izloženosti prema brodogradnji odnosio se na Uljanik d.d. i Uljanik brodogradilište d.d.  Izloženost Hrvatske banke za obnovu i razvitak prema tim društvima bila je značajna, ali se do sada naplatilo 88,3% isplaćenog iznosa te  izloženost danas iznosi cca 482 milijuna kuna, dok prema grupi Uljanik, koja uključuje i izloženost prema 3. Maju izloženi ukupno s iznosom od 632 milijuna kn.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak razmatra mogućnosti pristupa garanciji Europske unije, u okviru InvestEU programa. Naime, s ciljem poticanja ulaganja na razini Europske unije, a kao nastavak Plana ulaganja za Europu, odnosno Junckerovog plana, Europska komisija predložila je uspostavu novog programa InvestEU za sljedeći višegodišnji Proračun EU za razdoblje 2021. – 2027. InvestEU Program podrazumijeva objedinjavanje velikog broja trenutno dostupnih programa kao što su InnovFin, Program za konkurentnost poduzetništva i MSP-a (COSME), Program EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), Instrument za povezivanje Europe (CEF) i dr. u okviru kojih se provode različite vrste financijskih instrumenata (krediti, garancije, vlasnička ulaganja).

Hrvatska banka za obnovu i razvitak  aktivna je na području financiranja zelenih projekata – NCFF koje provodi Hrvatska banka za obnovu i razvitak u suradnji također s Europskom investicijskom bankom - potencijalnim korisnicima nudi se besplatna tehnička pomoć za savjetodavne usluge kako bi im se olakšala priprema zelenih projekata u skladu s kriterijima programa što će olakšati i njihovu provedbu.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak pozvana je sudjelovati u Inicijativi tri mora, regionalnoj, političkoj platformi za kooperaciju 12 zemalja članica Europske unije na području Jadran – Baltik – Crno more, a koja je osnovana s ciljem pružanja podrške za realizaciju zajedničkih prekograničnih strateških projekata (više od 150 projekata, procijenjene vrijednosti 45 milijardi eura), s naglaskom na energetsku, prometnu i digitalnu povezanost regije.

Sukladno provedenim analizama i preporukama konzultanta, Hrvatska banka za obnovu i razvitak je pokretač inovacija i održivog rasta hrvatskog gospodarstva, kroz proaktivnu potporu razvoju Hrvatske.

Implementaciju strategije se očekuje s početkom 2020. godine, što će omogućiti   Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak da brže i učinkovitije reagira na zahtjeve gospodarstva Republike Hrvatske, promjene na financijskom tržištu i makroekonomskom okruženju, pružajući adekvatne proizvode i usluge hrvatskom gospodarstvu.  Posebni naglasak u strategiji stavit će se na podršku malim i srednjim poduzetnicima te slabije razvijenim područjima, posebice kroz korištenje raspoloživih sredstava fondova Europske unije.

U raspravi na Odboru pohvaljeni su Godišnji financijski izvještaji Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Napomenuto je da Hrvatska banka za obnovu i razvitak ima specifičnu ulogu kod kreditiranja srednjeg i malog poduzetništva, koju treba povećati. Odgovoreno je da Hrvatska banka za obnovu i razvitak ima značajan udio klijenata visoko rizične skupine, uz poseban naglasak da u direktnom portfelju također trebaju biti uključeni klijenti niskog rizika. Omjer direktnog kreditiranja i kreditiranja preko financijskih institucija je već 63%  te je taj omjer  narastao  od 59% u usporedbi s 2017. godinom. Među inim, predstavnica Hrvatske banke za obnovu i razvitak naglasila  je da 94% kredita ide malim i srednjim poduzetnicima.

Također je u raspravi na Odboru istaknuta potrebitost dodatnih investicija u srednje i malo poduzetništvo uz poseban naglasak  da bez rizika nema razvoja gospodarstva. Zatražena je i informacija o mogućnosti javne objave klijenata Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Odgovoreno je da Hrvatska banka za obnovu i razvitak ne smije objaviti takve podatke. Istaknuto je da  surađuje s poslovnim bankama, koje također  ne  smiju davati podatke o klijentima.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Odluke o potvrđivanju Godišnjih financijskih izvještaja 
Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2018. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 80. sjednici, održanoj 10. listopada 2019. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 14. lipnja 2019. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 18. srpnja 2019. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju 19 javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, kojom su obuhvaćeni njihovi financijski izvještaji i poslovanje za 2017. Ciljevi revizije bili su provjeriti istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima koji imaju znatan utjecaj na poslovanje, zatim, provedbu naloga i preporuka iz prošlih revizija te druge aktivnosti u vezi poslovanja javnih ustanova. Ukupni prihodi navedenih javnih ustanova iznose 596.004.164,00 kn, a ukupni rashodi i izdaci 533.457.426,00 kn. Višak prihoda iskazalo je deset javnih ustanova u ukupnom iznosu 72.771.859,00 kn, a manjak prihoda devet javnih ustanova u ukupnom iznosu 10.225.121,00 kn. Većina javnih ustanova koje su iskazale manjak prihoda za 2017., pokrile su ga viškom prihoda iz prošlih razdoblja.

Ukupni prihodi navedenih javnih ustanova za 2017. iznosili su 596 milijuna kn, od čega se 90 % ili 546 milijuna kn odnosi na javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima, a 50 milijuna kn na javne ustanove koje upravljaju parkovima prirode. Vrijednosno znatniji prihodi, gotovo 325 milijuna kn ili 55 % ukupnih prihoda navedenih ustanova odnosi se na Nacionalni park Plitvička jezera te Nacionalni park Krka 122 milijuna kn ili 20,5 % ukupnih prihoda.

Od 19 javnih ustanova, za financijske izvještaje izraženo je deset bezuvjetnih i devet uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja izraženo je 12 bezuvjetnih, šest uvjetnih i jedno nepovoljno mišljenje (Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera).

Revizijom je, između ostalog, utvrđeno:

Sve javne ustanove donijele su plan upravljanja i godišnji program, međutim, podaci u planovima i programima nisu međusobno usporedivi. Tijekom 2017. valjanost nekih planova upravljanja je istekla, a novi planovi za sljedeće desetogodišnje razdoblje, nisu doneseni. Također, nisu doneseni akcijski planovi za provedbu plana upravljanja, a pojedine javne ustanove nisu sastavile izvješće o ostvarivanju plana upravljanja i godišnjeg programa.

U računovodstvenom poslovanju uočene su nepravilnosti u vezi evidentiranja poslovnih događaja, koje se odnose na primjenu propisanog računovodstvenog načela, te evidentiranje na propisanim računima računskog plana. Također, uočene su nepravilnosti u blagajničkom poslovanju te popisu imovine. Nadalje, kod pojedinih javnih ustanova podaci u financijskim izvještajima nisu istovjetni podacima u poslovnim knjigama. 

Javne ustanove ostvaruju znatne vlastite prihode, a način korištenja vlastitih prihoda nisu uredile unutarnjim aktom, što je prema propisima trebalo učiniti.

Neke javne ustanove imaju znatnije iznose dospjelih potraživanja. Za naplatu potraživanja u pravilu su upućivane opomene, a druge raspoložive mjere naplate nisu poduzimane.

Kod obračuna plaća utvrđene su nepravilnosti pri isplati dodataka za uspješnost na radu te primjeni koeficijenata složenosti poslova.

Iako su financijskim planom imale osigurana sredstva, neke javne ustanove ostvarile su znatno manje rashode za zaštitu i održavanje i očuvanje zaštićenih područja od planiranih godišnjim programom, što može upućivati na činjenicu da nisu poduzimane sustavne i dostatne aktivnosti za zaštitu, održavanje, očuvanje, promicanje i korištenje zaštićenih područja.

Pojedine javne ustanove su odobravale donacije, a nisu utvrdile kriterije, mjerila te postupak dodjele i nisu provodile javne natječaje za dodjelu donacija.

Većina javnih ustanova nije dostavljala podatke za Registar državne imovine, što su prema propisima trebale učiniti. U poslovnim knjigama pojedinih javnih ustanova nije evidentirana imovina dobivena na korištenje. Najčešće se radi o građevinskim objektima u vlasništvu Republike Hrvatske koje javne ustanove koriste za obavljanje djelatnosti.

U ukupnoj vrijednosti nabave većine javnih ustanova, najveći udio ima nabava roba i usluga pojedinačne vrijednosti do 200.000,00 kn, odnosno radova pojedinačne vrijednosti do 500.000,00 kn (jednostavna nabava), za koju se postupci nabave propisuju unutarnjim aktom o nabavi. Nepravilnosti i propusti u vezi s nabavom utvrđeni su kod manjeg broja javnih ustanova, a odnose se na provođenje postupaka nabave, vođenje registra ugovora o nabavi te sastavljanje statističkih izvješća.

Osim nepravilnosti i propusta koji su utvrđeni za pojedine javne ustanove, revizijom su uočena različita postupanja u području evidentiranja šuma i šumskih zemljišta u poslovnim knjigama, davanju koncesijskih odobrenja i sastavljanju godišnjeg obračuna financijskog plana i to stoga što nisu ili nisu dovoljno normativno uređena. Zbog navedenog je obavijest o ovoj reviziji dostavljena i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Za utvrđene nepravilnosti javnim ustanovama su dani nalozi i preporuke čija bi provedba pridonijela realnijem iskazivanju podataka u financijskim izvještajima i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima. 

U raspravi na Odboru izražena je zabrinutost zbog postojanja uvjetnih te jednog nepovoljnog mišljenja kod usklađenosti poslovanja Nacionalnog parka Plitvička jezera.  Postavljeno je pitanje zašto Plitvička jezera nisu otklonila nepravilnosti. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je da su u Nacionalnom parku Plitvička jezera u 2017.  nastupile dvije izmjene ravnatelja, te ključan dokument - Plan upravljanja zaštićenim područjem - nije bio donesen.  Takav plan usvojen je sredinom ove godine i uvedeno je digitalno poslovanje. Naglašeno je da je  ugrađen pročistač voda na ključnoj lokaciji te su odbačene prijetnje UNESCO-a da se Plitvička jezera stave na listu ugrožene svjetske baštine.

Nadalje, su zatražene informacije o financijskim poslovanjima nacionalnih parkova i parkova prirode. Također se usmjerila pozornost na podatak da neki nacionalni parkovi raspolažu s velikim prihodima.

Predstavnica Državnog ureda za reviziju objasnila je da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike donijelo Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija i vlastitih prihoda nacionalnih parkova i parkova prirode  u 2017. godini. Prihodi nacionalnih parkova uključuju donacije i prodaju ulaznica. Napomenuto je da nacionalni parkovi koriste vlastite prihode, samo 3%  njihovih prihoda ide u državni proračun, za 97% upravno vijeće treba donijeti kriterije. Sva sredstva su kod javnih ustanova uložena u poslovanje. Veliki broj javnih ustanova je u međuvremenu Državnom uredu za reviziju dostavio podatak o donošenju Pravilnika o  načinu korištenju vlastitih prihoda, s obzirom da je nedostatak takvih  bio jedan od kriterija za donošenje uvjetnih mišljenja.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske iznio je činjenice da daleko najveće prihode ostvaruju Nacionalni park Plitvička jezera, pa Nacionalni Park Krka i onda Nacionalni park Brijuni. Nacionalni park Plitvička jezera imaju višak prihoda nad rashodima u iznosu od otprilike 100 milijuna godišnje, Nacionalni park Krka oko 12 milijuna kuna u 2018. godini. Međutim Park prirode Telašćica  dobiva čak otprilike 1,5 milijuna kuna iz državnoga proračuna za pokrivanje plaća djelatnika. Svaki višak u nacionalnim parkovima planira se godišnjim programom koji donosi upravno vijeće parka i ide na suglasnost Ministarstvu zaštite okoliša i energetike,  te se naglašava da postoji nadzor nad troškovima. Na jednoj strani se ostvaruju viškovi kod nekih parkova, a na drugoj strani se neki parkovi financiraju iz državnog proračuna. Na temelju takvih činjenica Ministarstva planira u ovoj godini donijeti uredbu o zajedničkim sredstvima parkova.

U raspravi na Odboru dodatno se naglasila možebitna potrebitost naplate više od 3% od cijene ulaznica za nacionalne parkove u državni proračun. Istaknuta je važnost kontrole i uvida u financijsko poslovanje nacionalnih parkova i parkova prirode.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 79. sjednici održanoj 26. rujna 2019. godine, Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od 19. srpnja 2019. godine. 

Odbor o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/19-07/317, URBROJ: 50301-25/06-19-9, od 29. kolovoza 2019. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće. 

U uvodnom izlaganju predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) ukratko je predstavio Izvješće. Istaknuo je da HANFA pokriva 33% financijskog tržišta, dok se preostali postotak odnosi na bankarski sektor koji nadzire Hrvatska narodna banka. Prošle godine usvojeni su za Agenciju brojni značajni zakonski i podzakonski akti, od kojih su kao važniji istaknuti Zakon o tržištu kapitala, koji je u ovlasti i zadaće HANFA-e unio dosta novosti, Zakon o obveznim mirovinskim fondovima i Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima te izmjene i dopune Zakona o osiguranju. Uz domaće, HANFA je imala aktivnosti i u međunarodnim odnosima (sudjelovanje u ESMA-i EIOPA-i). U kontekstu razvoja jedinstvenog financijskog tržišta, od Agencije se u budućnosti očekuje da se suoči sa zadaćama na području jačanja pružanja prekograničnih usluga. Isto tako, vezano za proces digitalne transformacije i digitalnih valuta, od početka sljedeće godine HANFA preuzima nadzor nad tim  institucijama u dijelu koji se odnosi na sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma.   

U raspravi na Odboru zatražena je informacija  je li u poslovanju obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova bilo kakvih poremećaja, s obzirom na važnost tog sustava.  Pojedini članovi Odbora iznijeli su određene primjedbe na Izvješće, navodeći da mu nedostaje analiza i podataka o  posljedicama nadzora Agencije, te da su pojedini subjekti navedeni, a pojedini izostavljeni iz Izvješća, za što je iznesen prijedlog da se u budućim Izvješćima navodi po jednakim kriterijima. Ujedno je iznesena zamjerka da se u Izvješću vrlo malo spominju faktoring društva, kao i pitanje izdavanja mjenica bez pokrića. U daljnjoj raspravi izneseno je i mišljenje da je potrebno mijenjati Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, kako bi Agencija, upravno vijeće i čelnik mogli imati drugačiji status, među ostalim, radi samostalnosti. Govoreći o obveznim mirovinskim fondovima, istaknuta je potreba njihove pojačane kontrole. Zaključno, kad je riječ o vođenju upravnih postupaka, napomenuto je da je zakonom određena mogućnost objave podataka od strane tijela koja taj postupak vode, pa tako i HANFA-e. 

Odgovarajući na komentare članova Odbora, predstavnik Agencije pojasnio je da su subjekti o kojima je u raspravi bila riječ, među ostalim i faktoring društva, spomenuti vrlo detaljno u Izvješću Agencije za 2017. godinu, dok je 2018. godina za ta društva bila vrlo mirna, a određena društva su prešla iz faktoringa u banke, zbog smanjenja troškova i boljeg načina funkcioniranja. Isto tako, budući da HANFA vodi upravne postupke, do završetka postupka određeni podaci dostupni su samo zainteresiranim strankama i ne mogu se objavljivati. Što se tiče poslovanja obveznih mirovinskih fondova, oni su svrstavanjem u kategorije, a time i određivanjem stupnja rizika, ograničeni zakonom. Prinosi fondova padaju uslijed pada kamatnih stopa, no kad je riječ o investiranjima tih fondova, u 2018. godini nije bilo gubitaka. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (4 glasa „ZA“, 1 „PROTIV“, 2 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga 
za 2018. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 79. sjednici, održanoj 26. rujna 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. rujna 2019. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je cilj izmjena i dopuna Zakona  unaprijediti područje vezano uz poduzimanje radnji protiv nepravilnosti te doraditi pojedine odredbe Zakona koje su pokazale manjkavosti u praksi. Državni ured za reviziju je u Izvješću o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu predložio da se Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru propišu prekršajne odredbe za nedostavljanje izvješća o nepravilnostima ustrojstvenoj jedinici Ministarstva financija zaduženoj za proračunski nadzor te naložio donošenje pravilnika koji će propisati kriterije za imenovanje osobe za nepravilnosti, obveze i način postupanja osobe za nepravilnosti te način i rokove izvještavanja o nepravilnostima. Međutim, važeći Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru ne daje dovoljno jasnu odredbu vezanu uz obveznike imenovanja osoba za nepravilnosti, zbog čega nije moguće donijeti navedeni pravilnik. Stoga se ovim zakonom jasnije definiraju obveznici imenovanja osobe za nepravilnosti i pojam nepravilnosti (osoba za nepravilnosti imenuje se na razini ministarstava i drugih državnih tijela razine razdjela te na razini JLPRS), nadalje, preciznije je definirana uloga osoba za nepravilnosti te su propisani rokovi za dostavu izvješća o nepravilnostima, prekršajne odredbe i donošenje pravilnika kojim će se detaljnije urediti područje vezano uz nepravilnosti. Isto tako, dorađene su i pojedine odredbe važećeg Zakona koje su pokazale manjkavosti u praksi: među ostalim, usklađene su odredbe o obveznicima primjene s novim Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, brisana je obveza donošenja zasebne strategije upravljanja rizicima, ukida se obveza formalnog odobrenja za slanje strateških i godišnjih planova unutarnje revizije Ministarstvu financija elektroničkim putem, rok za stjecanje zvanja ovlaštenoga unutarnjeg revizora vezuje se uz datum početka izobrazbe i ne može biti duži od dvije godine i dr. U odnosu na Prijedlog zakona u Konačnom prijedlogu zakona učinjene su određene nomotehničke dorade, ugrađene su odredbe kojima su izbjegnuta moguća preklapanja s odredbama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti te je dodatno pojašnjena uloga osobe za nepravilnost, kao i odredbe vezano za izvješća o nepravilnostima. 
U raspravi su se članovi Odbora posebno osvrnuli na podatak da je, od 624 obveznika podnošenja izvješća o nepravilnostima, godišnje izvješće za 2016. godinu Ministarstvu financija dostavilo 456 obveznika, a godišnje izvješće za 2017. godinu 428 od 623 obveznika, te je u tom smislu pozdravljena izmjena ovog Zakona na način da su sada za to utvrđene prekršajne sankcije. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola 
u javnom sektoru

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 78. sjednici održanoj 25. i 26. rujna 2019. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. svibnja 2019. godine.
Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 110. stavka 2. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08,136/12 i 15/15), Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskom saboru Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu: Sažetak A. Računa prihoda i rashoda i B. Računa financiranja; A. Račun prihoda i rashoda za 2017. godinu (Prihodi i rashodi prema ekonomskoj klasifikaciji, Prihodi i rashodi prema izvorima financiranja, Rashodi prema funkcijskoj klasifikaciji); Račun financiranja za 2017. godinu (Račun financiranja prema ekonomskoj klasifikaciji; Račun financiranja za 2017. godinu – analitika; Račun financiranja prema izvorima financiranja)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Programska klasifikacija (programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u 2018. godini
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2018. godini
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2018. godini
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u 2018. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2018. godini
- Deficit općeg proračuna u 2018. godini
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2018. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u 2018. godini. Sastavni dio Obrazloženja ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2018. godini je Obrazloženje izvršenja programa iz posebnog dijela Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2018. godini
Uz Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, Vlada Republike Hrvatske, na temelju članka 30. stavka 4. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, br. 111/2018) i članka 18. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila , („Narodne novine“, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15), podnosi i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2018. godinu, na donošenje.
 
    U uvodnom izlaganju, predstavnica Ministarstva financija istaknula je da su tijekom 2018. godine nastavljena pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu započeta u 2015. nakon šest uzastopnih godina pada gospodarske aktivnosti. Tako je realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2018. iznosio 2,6%, prvenstveno potaknut domaćom potražnjom. Prihodi državnog proračuna ostvareni u 2018. godini rezultat su pozitivnih makroekonomskih kretanja i cjelogodišnjeg učinka porezne reforme koja je stupila na snagu početkom 2017. te daljnjeg poreznog rasterećenja od siječnja 2018. godine. Rashodna strana proračuna u 2018. godini bila je određena daljnjim jačanjem fiskalne održivosti uz provođenje mjera u svrhu poticanja razvoja i adekvatne skrbi za sve slojeve stanovništva (jačanje demografske održivosti, društvene uključivosti s naglaskom na skrb o umirovljenicima i braniteljima te zaposlenima u javnom sektoru) te većoj iskorištenosti EU fondova.
    U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, proračun konsolidirane opće države, prema nacionalnoj metodologiji, ostvario je u 2018. godini višak u iznosu od 2 milijarde kuna ili 0,5% BDP-a. Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te manjak/višak trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države, u 2018. ostvaren je višak proračuna opće države u iznosu od 758,8 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a. Ovaj višak bio bi još i veći da se nisu materijalizirale jednokratne obveze po osnovi protestiranih jamstava za Uljanik grupu i to u iznosu od 2,5 milijardi kuna odnosno 0,7% BDP-a.
    U isto vrijeme udio javnog duga u BDP-u dodatno je smanjen za 3,2 postotna boda odnosno na razinu od 74,6% BDP-a ili 284,7 milijardi kuna. Time je udio javnog duga u BDP-u u odnosu na kraj 2015. godine smanjen za više od 9 postotnih bodova. Pritom valja napomenuti kako je cjelokupan jamčeni dug Uljanik grupe od 4,4 milijarde kuna reklasificiran u javni dug u 2018. godini.
    Prihodi državnog proračuna ostvareni u 2018. rezultat su pozitivnih makroekonomskih kretanja i cjelogodišnjeg učinka porezne reforme koja je stupila na snagu početkom 2017. te daljnjeg poreznog rasterećenja od siječnja 2018. godine. Ove posljednje izmjene odnose se na smanjivanje oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila i ukidanje poreza na stjecanje rabljenih motornih vozila te njegova zamjena upravnim pristojbama koje se naplaćuju kod stjecanja rabljenih vozila. Osim toga, krajem 2017. godine povećane su i trošarine na duhanske proizvode s ciljem dostizanja dogovorene visine trošarina prema Direktivi Vijeća 2011/64/EU od 21. lipnja 2011. o strukturi i stopama trošarine koje se primjenjuju na prerađeni duhan. Također, od 2018. godine porez na dohodak u cijelosti je prepušten jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed primjene novog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U sustavu poreza na dodanu vrijednost od siječnja 2018. godine povećan je prag za ulazak u sustav PDV-a na 300.000 kuna i uvedena je mogućnost odbitka pretporeza u iznosu od 50 posto za poduzetnike
i to za troškove nabave osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz te povezanih
ostalih zavisnih troškova. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2018. godini ostvareni su u iznosu od 129,4 milijarde kuna. Navedeni prihodi su 0,2% veći od planiranih, dok u usporedbi s prethodnom godinom rastu za 5,5%.
Prihodi poslovanja u 2018. godini ostvareni su u iznosu od 128,8 milijardi kuna i čine 99,5% ukupnih prihoda državnog proračuna. Međugodišnji rast prihoda poslovanja iznosi 5,5%. U strukturi ovih prihoda najznačajniju stavku čine porezni prihodi s udjelom od 60,6%, a slijede prihodi od doprinosa s udjelom od 19,3%, dok se preostali dio odnosi na pomoći, prihode od 429 imovine, prihode od administrativnih pristojbi i prihode po posebnim propisima, prihode iz nadležnog proračuna i od HZZO-a temeljem ugovornih obveza, kazne te ostale prihode.
Porezni prihodi tijekom 2018. godine prikupljeni su u iznosu od 78 milijardi kuna čime su zabilježili međugodišnje povećanje od 3,7%. U odnosu na planirane, ovi su prihodi ostvareni za 0,8% više. Prihod od poreza na dohodak u državnom proračunu ostvaren je u iznosu od 20,4 milijuna kuna, a odnosi se na dohodak od kamata na štednju koje su obračunate do 31. prosinca 2017. Iako porez na dohodak od siječnja 2018. u cijelosti pripada jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, uplaćeni prihod pripada 2017. godini i dio je prihoda državnog proračuna. Međutim, zbog tehnike platnog prometa ta sredstva su u državnom proračunu evidentirana 2. i 3. siječnja 2018. Do kraja godine nije bilo drugih uplata po ovoj osnovi u državni proračun. Prihod od poreza na dobit u 2018. godini ostvaren je u iznosu od 8,5 milijardi kuna, čime je zabilježeno međugodišnje povećanje po osnovi ovog poreza za 2,7%. Prikupljeni prihod od poreza na dobit rezultat je poslovanja poduzeća tijekom 2017., budući da se porez na dobit uplaćuje prema poslovnim rezultatima poduzeća u prethodnoj godini, ali i provedene porezne reforme čiji se učinak u najvećem obimu vidi u 2018. godini. S druge strane, dobit bankovnog sektora bila je niža nego godinu ranije zbog povećanih troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja. U okviru poreznih izmjena u sustavu poreza na dobit najvažnija novina je bila smanjenje opće porezne stope s 20% na 18%, a za male i srednje poduzetnike te poljoprivrednike koji ostvaruju godišnje prihode do 3 milijuna kuna na 12%. Osim toga, ukinute su i olakšice za reinvestiranu dobit i slobodne zone, uz zadržavanje olakšica za potpomognuta područja (PP1 i grad Vukovar), obrazovanje, istraživanje i razvoj te olakšica prema Zakonu o poticanju ulaganja. Tijekom 2018. godine prihod od poreza na dodanu vrijednost ostvaren je u iznosu od 51,6 milijardi kuna, što je povećanje za 8,3% u odnosu na prethodnu godinu. Prikupljeni prihodi od PDV-a rezultat su povećanja osobne potrošnje uslijed rasta raspoloživog dohotka stanovništva, potpomognuto povoljnim kretanjima na tržištu rada te uspješnom turističkom sezonom. Iako su u sustavu poreza na dodanu vrijednost, od početka 2018. u primjeni ranije navedena porezna rasterećenja, prihodi od poreza na dodanu vrijednost na međugodišnjoj razini zabilježili su visoku stopu rasta. Ukupni prihodi od posebnih poreza i trošarina u 2018. godini ostvareni su u iznosu od 15,9 milijardi kuna ili 4,8% više na međugodišnjoj razini odnosno 0,6% više od plana. Tijekom godine ovi prihodi su bili određeni kretanjem isporučenih količina trošarinskih roba te učinkom poreznih izmjena. Gotovo svi trošarinski prihodi zabilježili su povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najznačajniji prihod u ukupnim trošarinama jest prihod od trošarina na energente i električnu energiju s udjelom od 54,4%, a ostvaren je u iznosu od 8,6 milijardi kuna. Na međugodišnjoj razini raste za 2,4%, a njegovo ostvarenje rezultat je povećane potrošnje energenata. U 2018. godini prihodi od doprinosa iznose 24,9 milijardi kuna, što je na međugodišnjoj razini povećanje od 7,3%. Prikupljeni prihodi od doprinosa kreću se sukladno kretanjima na tržištu rada te je njihov rast rezultat rasta plaća i zaposlenosti tijekom 2018. godine. Prihod od doprinosa za mirovinsko osiguranje ostvaren je u iznosu od 22,8 milijardi kuna, a na međugodišnjoj razini raste za 7,6%. Prihod od doprinosa za zapošljavanje u 2018. godini iznosi 2,1 milijardu kuna i raste 4,4% na međugodišnjoj razini. Prihodi od pomoći se najvećim dijelom odnose na korištenje sredstava iz fondova EU. Ukupni prihodi od pomoći u 2018. godini iznose 10,7 milijardi kuna, što je za 26,8% više u odnosu na prethodnu godinu. Od tog iznosa najveći dio, odnosno 93%, čine pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela Europske unije, a izravno su vezane uz projekte financirane iz fondova EU te izravna plaćanja u poljoprivredi. Ostali prihodi od pomoći odnose se na pomoći od inozemnih vlada, pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna, pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan, pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava Europske unije te prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna. Prihodi od imovine u 2018. godini ostvareni su u iznosu od 2,3 milijarde kuna, a sastoje se od prihoda od financijske imovine, prihoda od nefinancijske imovine te prihoda od kamata na dane zajmove. Međugodišnji pad prihoda od imovine iznosi 24,8%, dok su u odnosu na planirane vrijednosti ovi prihodi ostvareni za 2,5% više. Prihodi od HZZO-a temeljem ugovornih obveza, a koji se odnose na prihode državnih bolničkih ustanova, u 2018. godini iznose 6,5 milijardi kuna te su ostvareni 1,4% više od planiranih. Na međugodišnjoj razini ova kategorija prihoda bilježi rast od 13% u odnosu na 2017. godinu.
Ukupni rashodi Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu planirani su u iznosu od 131,7 milijardi kuna, od čega rashodi poslovanja 128 milijardi kuna, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3,7 milijardi kuna. Izvršenje ukupnih rashoda državnog proračuna u 2018. godini iznosi 129,6 milijardi kuna što čini 98,4% planiranih rashoda za 2018. godinu. Rashodi poslovanja izvršeni su u iznosu od 126,8 milijardi kuna, odnosno 99,1% planiranih rashoda poslovanja, dok su rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni u iznosu od 2,7 milijardi kuna, odnosno 73% plana. Ukupni rashodi državnog proračuna u 2018. godini veći su odnosu na 2017. godinu za 4,6 milijardi kuna ili 3,7%. Izvršenje rashoda državnog proračuna bilježi povećanje na svim skupinama rashoda izuzev financijskih rashoda na što je, između ostalog, utjecala bolja apsorpcija fondova Europske unije. Naime, u 2018. godini rashodi financirani iz fondova Europske unije izvršeni su u iznosu od 9,8 milijardi kuna što je, u odnosu na 2017. godinu, više za 2,9 milijardi kuna ili 41,2%. Povećanja su ostvarena na rashodima za mirovine i mirovinska primanja prvenstveno radi usklađivanja mirovina ostvarenih prema općim i posebnim propisima u 2018. godini i prenesenog učinka usklađivanja mirovina iz 2017. Također su povećani rashodi za zaposlene radi cjelogodišnje primjene uvećane osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika te osnovice za obračun plaće u javnim službama. Istovremeno, najznačajnije uštede ostvarene su na kamatama za izdane vrijednosne papire i kamatama na primljene kredite i zajmove. Rashodi poslovanja u 2018. godini izvršeni su u iznosu od 126,8 milijardi kuna. U strukturi najveći udio od 38% čine naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade, a slijede rashodi za zaposlene s udjelom od 22% te pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države s udjelom od 12%. Rashodi za zaposlene u 2018. godini izvršeni su u iznosu od 28,1 milijardu kuna što predstavlja 99,7% planiranih rashoda za zaposlene. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 5,2% odnosno 1,4 milijarde kuna, što je prvenstveno rezultat primjene kolektivnih ugovora kojima se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada za službenike i namještenike u javnim i državnim službama. Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 13,1 milijardu kuna što predstavlja 98,2% planiranih materijalnih rashoda. U odnosu na izvršenje 2017. veći su za 1,9% odnosno 246,1 milijun kuna. Rashodi za subvencije izvršeni su u iznosu 6,6 milijardi kuna što predstavlja 99,1% plana. Najznačajniji iznos od 3,8 milijardi kuna odnosi se na izvršenje rashoda za subvencije u poljoprivredi od čega za izravna plaćanja u poljoprivredi i mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda 3,0 milijardi kuna (iz sredstava Europske unije 2,0 milijarde kuna, iz nacionalnih sredstava 958,1 milijun kuna), a za mjere ruralnog razvoja 682,5 milijuna kuna (iz sredstava Europske unije  568,9 milijuna kuna, 113,5 milijuna kuna iz nacionalni sredstava).
    Novim Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, koji je stupio na snagu početkom 2019., nacionalna fiskalna pravila za Republiku Hrvatsku se u potpunosti usklađuju s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu Europske unije. Zakonom su utvrđena tri fiskalna pravila koja se odnose na pravilo strukturnog salda, pravilo rashoda i pravilo javnog duga. Strukturni saldo predstavlja manjak odnosno višak proračuna opće države koji ne uključuje cikličke ekonomske učinke i jednokratne te privremene mjere koje imaju utjecaj na prihode odnosno rashode proračuna. Ciljana vrijednost pravila strukturnog salda postaje srednjoročni proračunski cilj (MTO) koji osigurava da kretanje manjka općeg proračuna i javnog duga bude u skladu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu, odnosno da manjak ne bude veći od 3% BDP-a, a javni dug od 60% BDP-a. Odbor za ekonomska i financijska pitanja utvrdio je minimalni srednjoročni proračunski cilj za RH od -1,75% BDP-a za razdoblje 2017. – 2019., a koji je Republika Hrvatska potvrdila kao svoj cilj u Programu konvergencije iz 2016. godine.  Prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010, opći proračun je u 2018. godini drugu godinu zaredom ostvario višak i to od 758 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a. Ovaj višak bio bi još i veći da se nisu materijalizirale jednokratne obveze od 2,5 milijardi kuna ili 0,7% BDP-a vezano uz Uljanik grupu. Izuzme li se ovo jednokratno povećanje kapitalnog transfera na rashodnoj strani državnog proračuna, strukturni saldo opće države u 2018. godini iznosi 0,3% BDP-a, čime je znatno premašen srednjoročni proračunski cilj od -1,75% BDP-a, odnosno fiskalno pravilo strukturnog salda je zadovoljeno.
Člankom 7. Zakona o fiskalnoj odgovornosti utvrđeno je da se pravilo rashoda ne primjenjuje u slučaju kada je strukturni saldo jednak ili veći od srednjoročnog proračunskog cilja. S obzirom da je srednjoročni proračunski cilj u 2018. godini značajno premašen, pravilo rashoda se ne primjenjuje.
    Pravilo javnog duga određuje da udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60% sukladno pravnim odredbama Europske unije. Ako udio javnog duga u BDP-u prelazi referentnu vrijednost od 60%, razlika između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60% mora se smanjivati po dinamici koja je u skladu s pravnim odredbama EU, tj. po prosječnoj stopi od jedne dvadesetine godišnje. Krajem 2018. godine javni dug iznosio je 74,6% BDP-a te je u odnosu na godinu ranije smanjen za 3,2 postotna boda BDP-a, a u odnosu na kraj 2015. za više od 9 postotnih bodova. Time je zadovoljeno i fiskalno pravilo javnog duga.

Odbor raspolagao je pisanim 1. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o primjeni fiskalnih pravila za 2018. godinu.

U raspravi na Odboru pohvaljeno je izvršenje Državnog proračuna za 2018. godinu i nastavak konsolidiranja javnih financija što se također verificira Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku. Među ostalim je istaknuto da se država u 2018. godini u potpunosti odrekla poreza na dohodak i ustupila prihode jedinicama lokalne samouprave, a državni proračun unatoč tome bilježi skoro uravnotežen proračun. Razjašnjeno je da su neke jedinice lokalne samouprave od ustupljenih sredstava izvršile investicije, a neke su samo povećale plaće zaposlenicima te napomenuto da, osim izuzetaka, jedinice lokalne samouprave nisu smanjile prirez. Također je upozoreno na činjenicu da rezerve u Državnoj agenciji za sanaciju banaka predstavljaju ogromni regulatorni trošak za banke i naglašena je potrebitost smanjenja rezerva. Dodatno je istaknuto da Republika Hrvatska treba dalje poticati rast gospodarstva. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (4 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU

Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2018. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2018. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2018. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2018. godinu; 
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu.

Sukladno članku 30. stavka 4. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članku 16. stavak 2. Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskome saboru donošenje:

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA 2018. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

                                                                                           PREDSJEDNICA  ODBORA
                                                    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 25. i 26. rujna 2019. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora, u skladu s odredbom članka 19. stavka 2. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/19.), dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 18. lipnja 2019. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 11. srpnja 2019. godine, KLASA: 022-03/19-12/41; URBROJ: 50301-25/16-19-4, u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da nema primjedbi na predmetno Izvješće. 
    
U uvodnom izlaganju, predstavnica Državnog ureda za reviziju, pomoćnica glavnog državnog revizora, istaknula je da je za Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu izraženo uvjetno mišljenje, s obzirom na utvrđene određene nepravilnosti koje su bila osnova za izražavanje takvog mišljenja. Revizijom je obuhvaćena provjera istinitosti, vjerodostojnosti i cjelovitosti podataka iskazanih u Godišnjem izvještaju, provjera izvršenja prihoda i rashoda u skladu s planiranim namjenama, provjera korištenja proračunske zalihe, izdavanje državnih jamstava, zaduživanje. Uvjetno mišljenje izraženo je zbog utvrđenih propusta i nepravilnosti u evidentiranju događaja u Glavnoj knjizi proračuna koje su utjecale na iskazane podatke u samom Godišnjem izvještaju, što je detaljno opisano u Izvješću Državnog ureda za reviziju. Također, Državni ured skrenuo je pozornost na dinamiku korištenja sredstava iz EU-fondova, kao i na značajne obveze zdravstvenog sustava i njihov trend rasta unatoč sanaciji te osiguravanju sredstava iz proračuna za podmirenje obveza bolnica. Osim toga, Ured je u Izvješću skrenuo pozornost na određene nejasne i neusklađene propise ili nedovoljno normativno uređenje područja koja uređuju poslovanje pojedinih proračunskih korisnika (primjerice, određivanje ovlasti za odlučivanje o raspolaganju s pokretnom imovinom vrijednosti iznad 200.000,00 kn te na određivanje izvora financiranja za prihode od trošarina namijenjene za financiranje javnih cesta i željezničke infrastrukture). Istaknuto je da se, osim Izvještaja o izvršenju državnog proračuna, za Državni proračun sastavljaju i financijski izvještaji te konsolidirani financijski izvještaji, za koje Ured nema obvezu izražavanja mišljenja. Uočeno je da se pojedini podaci iz tih izvještaja i izvještaja o izvršenju Proračuna razlikuju zbog primjene različite metodologije, gdje su također uočene određene nepravilnosti za koje je Ured dao preporuke u svrhu njihovog otklanjanja. Zaključno je predstavnica Državnog ureda za reviziju posebno istaknula kako je, budući da Ured prati njihovo izvršenje, od prethodno danih naloga i preporuka, njih 83% izvršeno ili je u postupku izvršenja, što je znatno viši postotak u odnosu na ostale revizije. 
U raspravi na Odboru izneseno je zapažanje kako je Izvješće sveobuhvatno, iscrpno te sadrži puno informacija. S obzirom na visok postotak izvršenih naloga i preporuka, izraženo je uvjerenje da će u skorom razdoblju mišljenje biti bezuvjetno. Govoreći o području zdravstva, ocijenjeno je da potrebno odraditi još dosta posla, no da se određeni pomaci vide, posebice po pitanju transparentnosti. U daljnjoj raspravi pojedini članovi Odbora osvrnuli su se na pitanje trošarina te je zatraženo pojašnjenje vezano za raspodjelu sredstava prikupljenih od trošarina, budući da je uočeno da je s tim sredstvima ne postupa jednako (izdvajanja za željeznice i ceste). Kako je predstavnica Ministarstva financija pojasnila, riječ je o promijenjenom tretmanu izvora financiranja željeznica, odnosno cesta. Radi se o izvornom prihodu državnog proračuna koji se u određenom postotku transferira Hrvatskim autocestama, Hrvatskim cestama i Hrvatskim željeznicama. Prvotno se radilo o namjenskom prihodu, međutim došlo je do promjene tretmana izvora tog prihoda za navedena tri trgovačka društva. Uočeno je da, kako rastu prihodi od trošarina, potrebe nisu usklađene s tim rastom te je u Zakonu o cestama određeno da se sredstva doznačuju u određenom iznosu, ali maksimalno do iznosa planiranog u proračunu. No, do promjene Zakona o željeznicama nije došlo te je Ministarstvo uputilo prijedlog da se taj tretman izjednači, jer iz toga proizlazi nejednako postupanje.  

Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
                                   Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 78. sjednici održanoj 25. i 26. rujna 2019. godine, Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2019. godine i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2019. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. rujna 2019. godine.
Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 109. stavka 2. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08,136/12 i 15/15), Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2018. godine koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2019. godine (Sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja za prvo polugodište 2019. godine; Račun prihoda i rashoda za prvo polugodište 2019. godine; Račun financiranja za prvo polugodište 2019. godine; Račun financiranja za prvo polugodište 2019. godine – analitika)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2019. godine po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Ekonomska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u prvom polugodištu 2019. godine
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u prvom polugodištu 2019. godine
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u prvom polugodištu 2019. godine
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u prvom polugodištu 2018. godine
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom polugodištu 2019. godine
- Deficit općeg proračuna u prvom polugodištu 2019. godine
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2019. godine
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2019. godine.
Uz Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2019. godine, Vlada Republike Hrvatske, na temelju na temelju članka 30. stavka 4. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, br. 111/2018) i članka 16. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila („Narodne novine“, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15), podnosi i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2019. godinu, na donošenje.
 
    U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva financija istaknuo da su u prvom polugodištu 2019. godine nastavljena pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu. Bruto domaći proizvod zabilježio je realni rast od 3,1% u prvom polugodištu 2019. godine u usporedbi s istim razdobljem 2018. godine. Domaća potražnja dala je pozitivan doprinos povećanju BDP-a u prvom polugodištu, čemu su najviše doprinijeli potrošnja kućanstava i bruto investicije u fiksni kapital, dok je neto inozemna potražnja zabilježila negativan doprinos. U prvom polugodištu 2019. inflacija je iznosila 0,7%. Rastu potrošačkih cijena najviše su pridonijeli rast cijena krutih goriva i duhana. Industrijska proizvodnja zabilježila je međugodišnji rast od 0,9% u prvom polugodištu 2019.  Promet od trgovine na malo zabilježio je realni rast od 4,4% u prvom polugodištu 2019. Indeks obujma građevinskih radova zabilježio je međugodišnji rast od 9,8% u prvom polugodištu 2019. Ukupan broj noćenja turista zabilježio je rast od 3,4% na međugodišnjoj razini u prvom polugodištu 2019. Kretanja na tržištu rada u prvom polugodištu 2019. upućuju na snažno smanjenje nezaposlenosti. Prosječan broj registriranih nezaposlenih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) je u prvom polugodištu 2019. iznosio 136,8 tisuća, što je smanjenje od 18,3% u usporedbi s istim razdobljem 2018. Prosječna administrativna stopa nezaposlenosti iznosila je 8,9%, što je 1,7 postotnih bodova niže nego u istom razdoblju prošle godine.
    Ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu 2019. godine ostvareni su u iznosu od 65,1 milijardu kuna ili 47,8% godišnjeg plana, a na međugodišnjoj razini bilježe rast od 8,5%.
Porezni prihodi u prvom polugodištu 2019. ostvareni su za 4,8% više nego u prvom polugodištu 2018. godine i iznose 37,1 milijardu kuna ili 47,2% godišnjeg plana.
Prihod od poreza na dobit ostvaren je u iznosu od 5,3 milijarde kuna ili 59,5% godišnjeg plana, čime na međugodišnjoj razini bilježi povećanje od 8,3% što je rezultat poslovanja banaka i poduzeća u 2018.
Prihod od poreza na dodanu vrijednost ostvaren je u iznosu od 23,5 milijardi kuna ili 45,4% godišnjeg plana, čime na međugodišnjoj razini bilježi povećanje od 4,7% što je rezultat rasta potrošnje uslijed pozitivnih kretanja u gospodarstvu, iako su od početka godine u sustavu poreza na dodanu vrijednost u primjeni porezna rasterećenja (smanjena stopa PDV-a s 25% na 13% za žive životinje, svježe i rashlađeno meso, ribu, voće i povrće, jaja, dječje pelene, dok se svi lijekovi oporezuju stopom od 5%).
Prikupljeni prihod od posebnih poreza i trošarina iznose 7,3 milijarde kuna ili 46,4% godišnjeg plana te bilježe međugodišnje povećanje od 2,2%. Iznosom najvažniji trošarinski oblik jest trošarina na energente i električnu energiju koji u prvih šest mjeseci ove godine iznosi 3,9 milijardi kuna te ostvaruje međugodišnji rast od 1,5%. Rast bilježi i poseban porez na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove (2,4%), poseban porez na bezalkoholna pića (6,1%), poseban porez na kavu (9,8%) te trošarine na duhanske proizvode (4,3%). Izmjenama u sustavu posebnih poreza i trošarina od 2019. godine ostvaruje se povrat dijela plaćene trošarine na gorivo koje se koristi kod komercijalnog prijevoza roba kamionima određene nosivosti te za komercijalni prijevoz putnika. Vezano uz trošarine na duhanske proizvode, promijenjena je visina trošarina na cigarete u svrhu usklađivanja sa zahtjevima EU zakonodavstva.
Prihodi od doprinosa u prvom polugodištu 2019. godine ostvareni su u iznosu od 11,9 milijardi kuna ili 49,4% godišnjeg plana te bilježe međugodišnje smanjenje od 2,2%. Smanjenje proizlazi iz učinaka porezne reforme kojom je ukinut doprinos za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7% i doprinos za zaštitu zdravlja na radu od 0,5%, uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5%. Time je umanjeno ukupno izdvajanje poduzetnika na plaću, što otvara prostor za rast plaća ili nova ulaganja.
    Izvršenje ukupnih rashoda državnog proračuna u prvom polugodištu 2019. godine iznosi 66,9 milijardi kuna što čini 47,7% planiranih rashoda za 2019. godinu, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 5,1 milijardu kuna ili 8,3%. Na navedeno povećanje najviše je utjecalo povećanje rashoda financiranih iz fondova Europske unije u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi kuna.
Rashodi za zaposlene u prvih šest mjeseci 2019. godine izvršeni su u iznosu od 14,3 milijarde kuna, što predstavlja 49,2% planiranih rashoda, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećani su za 657,8 milijuna kuna. Navedeno povećanje je prvenstveno rezultat povećanja osnovice za izračun plaća za državne službenike i namještenike te osnovice za plaće u javnim službama (osnovice za plaće uvećane su za 3% od 1. siječnja 2019. godine, a primjenjuju se s isplatom plaća od veljače 2019. godine).
Financijski rashodi izvršeni su u iznosu od 5,3 milijarde kuna, što predstavlja 54,4% planiranih sredstava za 2019.
Rashodi za subvencije izvršeni su u prvih šest mjeseci 2018. godine u iznosu od 3,7 milijardi kuna što predstavlja 53,0% planiranih sredstava za 2019. Najznačajniji iznos od 2,3 milijarde kuna odnosi se na rashode za subvencije u poljoprivredi, i to za izravna plaćanja u poljoprivredi i mjere uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda u iznosu od 1,7 milijardi kuna – 946,9 milijuna kuna je financirano iz fondova Europske unije, dok je 735,8 milijuna kuna financirano iz nacionalnih sredstava. Mjere ruralnog razvoja u iznosu od 626,3 milijuna kuna – 586,7 milijuna kuna iz fondova Europske unije i 39,6 milijuna kuna iz nacionalnih sredstava.
Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države izvršene su u prvih šest mjeseci 2019. u iznosu od 7,9 milijardi kuna, što predstavlja 46,4% planiranih sredstava za 2019. godinu. Sredstva uključuju doprinos Republike Hrvatske proračunu  Europske unije u iznosu od 2,3 milijarde kuna, transfer proračunskih sredstava Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,3 milijardi kuna, naknade u cijeni goriva Hrvatskim cestama d.o.o. u iznosu od 1,1 milijardu kuna i dr.
Naknade građanima i kućanstvima u prvih šest mjeseci 2019. izvršene su u iznosu od 24,4 milijarde kuna, što predstavlja 49,9% planiranih sredstava.
Mirovine i mirovinska primanja izvršene su u iznosu od 20,2 milijarde kuna što predstavlja 50,4% ukupno planiranih sredstava. U odnosu na isto razdoblje 2018. mirovine su porasle za 820,9 milijuna kuna radi usklađivanja mirovina ostvarenih prema općem i posebnim propisima od 1. siječnja 2019. za 1,15%, prenesenog kumuliranog učinka promjene broja i strukture korisnika mirovina te usklađivanja mirovina iz 2018. godine, primjena novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj 121/17) od 1. ožujka 2018. počevši od isplate u travnju 2018. te primjene odredbi Izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 115/18).
Naknade u socijalnoj skrbi izvršene su u iznosu od 1,3 milijarde kuna što čini 53,1% plana (isplata osobne invalidnine 298,9 milijuna kuna, zajamčene minimalne naknade 218,7 milijuna kuna te za doplatak za pomoć i njegu 255,6 milijuna kuna).Naknade za nezaposlene u prvom polugodištu 2019. godine izvršene su u iznosu od 483,7 milijuna kuna, odnosno 56,8% planiranih sredstava, dok je za aktivnu politiku tržišta rada, unutar ove skupine rashoda, izvršeno 206,4 milijuna kuna što predstavlja 36,8% plana. Za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete izdvojeno je 792,6 milijuna kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećanje u iznosu od 24,8 milijuna kuna. Doplatak za djecu izvršen je u iznosu od 670,2 milijuna kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećanje u iznosu od 56,7 milijuna kuna.

Ostali rashodi izvršeni su u iznosu od 3,8 milijardi kuna, što čini 43,5% planiranih sredstava za 2019. godinu. Transfer Hrvatskim autocestama d.o.o. i HŽ Infrastrukturi d.o.o. za dio pripadajuće naknade u cijeni goriva u iznosu od 559,8 milijuna kuna te iz fondova Europske unije ostali rashodi financirani su u iznosu od 1,6 milijardi kuna (mjere ruralnog razvoja, izgradnju, rekonstrukciju, modernizaciju i elektrifikaciju željezničkih pruga, Zračna luku Dubrovnik, bespovratna sredstva malim i srednjim poduzetnicima, energetska učinkovitost u zgradarstvu) što je 279,4 milijuna kuna, odnosno 20,4% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
    U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, proračun konsolidirane opće države prema nacionalnoj metodologiji, ostvario je višak u iznosu od 1,1 milijardi kuna ili 0,3% BDP-a. Pritom je manjak državnog proračuna iznosio 1,9 milijardi kuna ili 0,5% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 1,7 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te županijske uprave za ceste zabilježile višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,3% BDP-a.
    Ukupni prihodi izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2019. godine iznosili su 17,4 milijarde kuna od čega su najviše prihoda ostvarili HZZO 13,2 milijarde kuna, Hrvatske ceste u iznosu od 1,6 milijardi kuna, Hrvatske vode 1,1 milijardu kuna i FZOEU 784,3 milijuna kuna. Ukupni rashodi izvanproračunskih korisnika u promatranom razdoblju iznosili su 15,7 milijardi kuna od čega je najviše rashoda izvršio HZZO-a u iznosu 12,9 milijardi kuna, Hrvatske ceste 1,3 milijarde kuna te Hrvatske vode 926,6 milijuna kuna. Ukupni višak izvanproračunskih korisnika iznosi 1,7 milijardi kuna.
    Novim Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. definirana su tri fiskalna pravila koja se odnose na pravilo strukturnog salda, pravilo rashoda i pravilo javnog duga.
Fiskalno pravilo strukturnog salda mora se ostvarivati prema planu prilagodbe radi dostizanja srednjoročnog proračunskog cilja, koji svake tri godine utvrđuje Odbor za ekonomska i financijska pitanja Europske komisije. Pritom rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a, koja se utvrđuje sukladno pravnim odredbama Europske unije. Svoj srednjoročni proračunski cilj od -1,75% BDP-a Republika Hrvatska potvrdila  je u Programu konvergencije za razdoblje 2016.-2019. U slučaju kada je strukturni saldo na razini ili iznad srednjoročnog proračunskog cilja, dio pravila koji se odnosi na rashode se ne primjenjuje, što je u skladu s pravilima iz Pakta o stabilnosti i rastu. 
Osim toga, Republika Hrvatska je obvezna pridržavati se i pravila javnog duga koje određuje da udio javnog duga u BDP-u ne smije prelaziti referentnu vrijednost od 60%, a ako je prelazi, razlika između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60% mora se smanjivati po prosječnoj stopi od jedne dvadesetine godišnje.
U travnju ove godine Vlada Republike Hrvatske je prihvatila Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2019. - 2022. u kojem je projiciran manjak općeg proračuna prema ESA 2010 metodologiji u visini od 1,4 milijarde kuna ili 0,3% BDP-a za 2019. godinu. Strukturni saldo, koji ne uključuje cikličke ekonomske učinke te jednokratne i privremene mjere na prihodnoj i rashodnoj strani proračuna, predviđen je na razini od -0,9% BDP-a. Dosadašnja fiskalna kretanja jedinica sektora opće države u ovoj godini ukazuju na nastavak pozitivnih ostvarenja pa se procjenjuje da će fiskalno pravilo strukturnog salda za 2019. godinu biti ispunjeno. Naime, očekuje se da će manjak općeg proračuna u 2019. godini biti u skladu s planom, uključujući i plaćene obveze po protestiranim jamstvima za gradnju broda jaružala Uljanik grupe. Javni dug projiciran je na razini od 71,3% BDP-a do kraja 2019. godine, što je za 3,2 postotna boda manje u odnosu na godinu ranije. Takvo ostvarenje smanjenja udjela javnog duga u BDP-u bi bilo veće od potrebnog, čime bi i pravilo javnog duga bilo zadovoljeno. U pogledu fiskalnih rizika koji bi mogli utjecati na pogoršanje salda općeg proračuna u ovoj godini, izdvaja se jednokratno povećanje kapitalnog transfera na strani rashoda proračuna i to temeljem odluke o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje društvu 3. MAJ Brodogradilište d.d., a u svrhu stvaranja preduvjeta za pokretanje proizvodnje i završetak započetih novogradnji. Osim toga, potencijalni rizik predstavlja i povećanje dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u odnosu na stanje 31. prosinca 2018.
    Odbor je raspolagao pisanim 2. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2019. godine.

        U raspravi na Odboru napomenuto je da proračunska kretanja odgovaraju projekcijama proračuna za 2019. godinu. Upozorava se na činjenicu da treba obratiti pozornost na strukturni deficit. Planirani srednjoročni strukturni  proračunski saldo od -1,75% BDP-a se mijenja kod dodatnih troškova. Postavljeno je pitanje o utjecaju Brexita na Europsku unije te na hrvatsko gospodarstvo. Odgovoreno je da je zasada jedina poznata činjenica da Republika Hrvatska mora dodatnih 170 milijuna kuna odvojiti za proračun Europske unije. Također je napomenuto da bi država trebala razmatrati ograničenje komunalnih doprinosa. Razjašnjeno je da je Ministarstvo financija kod ustupanja poreza na dohodak jedinicama lokalne samouprave imalo namjeru potaknuti investicije i pridonijeti  prebacivanju dijela tih sredstava na građane. Među ostalim, je naglašeno da je rast javnih investicija u prvom tromjesečju 2019. godine gotovo 11%, ali dalje postoji visoka uvozna ovisnost. Dodatno je postavljeno pitanje o potraživanjima od strane države kod protestiranih jamstava kod Uljanika d.d., na što je odgovoreno da je Ministarstvo financija u obvezi otvoriti potraživanja kod protestiranih jamstava, a dio potraživanja se smanjuje kod prodaje broda.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (4 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRVO POLUGODIŠTE 2019. GODINE

Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese sljedeće odluke:
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za prvo polugodište 2019. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za prvo polugodište 2019. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za prvo polugodište 2019. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za prvo polugodište 2019. godine,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za prvo polugodište 2019. godine; 
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za prvo polugodište 2019. godine.

Sukladno članku 30. stavka 4. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članku 16. stavak 2. Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskome saboru donošenje:

POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA PRVO POLUGODIŠTE 2019. GODINE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

                                                                                           PREDSJEDNICA  ODBORA
                                                    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 77. sjednici, održanoj 18. rujna 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji, drugo čitanje, P.Z.E. br. 637, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2019. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
 
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim Zakonom u hrvatski pravni sustav implementira Direktiva Vijeća Europske unije o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji (Direktiva 2017/1852 od 10. listopada 2017.). Dosad su se sporovi vezani za međunarodno dvostruko oporezivanje poreznih obveznika direktnim porezima rješavali između država Europske unije temeljem odredaba propisanih u međusobnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili temeljem Arbitražne konvencije Europske unije o sporovima povezanim s transfernim cijenama. Pokazalo se da je rješavanje sporova temeljem navedenih međunarodnih instrumenata često neučinkovito ili ne obuhvaća sva sporna pitanja koja proizlaze iz dvostrukog oporezivanja, a, osim toga, primjena mehanizama rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji nije jedinstvena. Postupak rješavanja sporova temeljem ovoga Zakona odvija se u dvije faze. U prvoj nadležna tijela država pokušavaju riješiti spor zajedničkim dogovaranjem, a ako to ne uspiju u propisanom vremenu, u drugoj fazi porezni obveznik može zahtijevati osnivanje arbitražnog tijela koje će riješiti spor.

Cilj ovoga Zakona je poboljšati mehanizme rješavanja sporova između Republike Hrvatske i drugih članica Europske unije koji proizlaze iz tumačenja i primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno rješavanje tih sporova. Primjerice, dosad je bilo 16 sporova, od kojih je riješen jedan, i to nakon 48 mjeseci, te se očekuje da će se primjenom ovog Zakona rješavanje sporova ubrzati. U odnosu na tekst Prijedloga zakona u tekstu Konačnog prijedloga zakona nastale su određene razlike kao posljedica uvažavanja primjedbi iznesenih tijekom prvog čitanja, mišljenja nadležnih tijela i promišljanja predlagatelja u cilju poboljšanja odredbi Konačnog prijedloga zakona.
 
U raspravi su se članovi Odbora osvrnuli na sporost u dosadašnjem rješavanju sporova (samo jedan riješeni spor), za što je pojašnjeno da se radi o prosječnom trajanju rješavanja sporova te se očekuje da će se ovim Zakonom ubrzati njihovo rješavanje među državama članicama Europske unije.
 
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA, 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 77. sjednici, održanoj 18. rujna 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, prvo čitanje, P.Z.E. br. 664, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2019. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je osnovni razlog izmjena i dopuna Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (ZOIFJP) usklađivanje s pravnom stečevinom EU – Uredbom o sekuritizaciji, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2019. i izmijenila Direktivu 2009/65/EZ (tzv. UCITS IV Direktiva) koja je implementirana u navedeni Zakon. Izmjene se odnose na poslove tzv. servisera, kao i na područje  sankcija. Također, Zakon se usklađuje sa Zakonom o tržištu kapitala, Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima te sa Zakonom o općem upravnom postupku, a dio odredbi bilo je potrebno doraditi radi jasnoće i nomotehničkih unapređenja.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o investicijskim fondovima s javnom ponudom.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                                                     

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 77. sjednici, održanoj 18. rujna 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  alternativnim investicijskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 665, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2019. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je osnovni razlog izmjena i dopuna Zakona o alternativnim investicijskim (ZAIF) usklađivanje s pravnom stečevinom EU – Uredbom o sekuritizaciji, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2019. i izmijenila Direktivu 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 koja je implementirana u navedeni Zakon. Izmjene se odnose na poslove tzv. servisera, kao i na područje sankcija. Također, Zakon se usklađuje sa Zakonom o tržištu kapitala te Zakonom o općem upravnom postupku, a dio odredbi bilo je potrebno doraditi radi jasnoće i nomotehničkih unapređenja.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima.                            2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                                                     
                                                    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 77. sjednici, održanoj 18. rujna 2019. godine, objedinjeno, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o carinskoj službi, s Konačnim prijedlogom zakona, i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Poreznoj upravi, s Konačnim prijedlogom zakona, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktima od 12. rujna 2019. godine. 

Odbor je raspravu proveo na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva uprave istaknuo da se izmjene predmetnih zakona predlažu kao dio paketa izmjena 61 zakona, radi usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave, a s obzirom na ukidanje ureda državne uprave i povjeravanje poslova županijama, te ukidanje pozicija pomoćnika ministara i imenovanje novih ravnatelja uprava. Radi se o tehničkim izmjenama propisa. Također, službenicima koji ispunjavaju uvjete u određenom razdoblju daje se mogućnost za odlazak u mirovinu uz otpremnine, a procjenjuje se da je takvih službenika šestotinjak. 

U raspravi na Odboru pozdravljene su ove izmjene te je izraženo mišljenje da bi reformu trebalo nastaviti i dalje, kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smjeru. Kako je rečeno, službenike u javnom sektoru potrebno je bolje platiti, no trebalo bi ih biti manje i trebali bi biti efikasniji. Iznesen je i prijedlog, podržan od više članova Odbora, da bi propisom bilo dobro odrediti rok u kojem službenici koji uzmu otpremninu nemaju u određenom razdoblju mogućnost povratka u javni sektor. Zatražena je informacija planira li se reorganizacija na razini ispostava Porezne uprave, te je ocijenjeno da, unatoč razvoju moderne tehnologije, ukidanje poreznih ispostava ne bi bilo dobro jer se građanima niti poduzetnicima ne šalje dobra poruka. Pojašnjeno je da se preustroj preispituje svake dvije godine, a kriteriji su, među ostalim, broj poreznih obveznika. Važan kriterij za postojanje određenih jedinica je racionalnost, posebno imajući na umu razvoj tehnologija koje omogućuju poreznim obveznicima olakšan pristup Poreznoj upravi, bez osobnog dolaska. Dodatan problem je odljev ljudi te pad broja službenika koji mogu obavljati određene poslove (prosječna dob je 55 godina). U daljnjoj raspravi izraženo je i mišljenje da nije dobro sa svakom promjenom vlasti mijenjati ustroj državne uprave. Isto tako, članove Odbora zanimalo je je li ovom promjenom došlo i do promjena, tj. ujednačavanja osnovica i koeficijenata na razini službe, s obzirom na činjenicu da su plaće službenika u uredima državne uprave bile niže u odnosu na plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da među županijama postoje razlike i u osnovici, i u koeficijentima, no da simulacije pokazuju da nitko od zaposlenika, osim predstojnika ureda državne uprave, neće imati nižu plažu, ako budu raspoređeni na istovjetna radna mjesta. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“, 2 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjeni Zakona o carinskoj službi

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 77. sjednici, održanoj 18. rujna 2019. godine, objedinjeno, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Poreznoj upravi, s Konačnim prijedlogom zakona, i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o carinskoj službi, s Konačnim prijedlogom zakona, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktima od 12. rujna 2019. godine. 

Odbor je raspravu proveo na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva uprave istaknuo da se izmjene predmetnih zakona predlažu kao dio paketa izmjena 61 zakona, radi usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave, a s obzirom na ukidanje ureda državne uprave i povjeravanje poslova županijama, te ukidanje pozicija pomoćnika ministara i imenovanje novih ravnatelja uprava. Radi se o tehničkim izmjenama propisa. Također, službenicima koji ispunjavaju uvjete u određenom razdoblju daje se mogućnost za odlazak u mirovinu uz otpremnine, a procjenjuje se da je takvih službenika šestotinjak.

U raspravi na Odboru pozdravljene su ove izmjene te je izraženo mišljenje da bi reformu trebalo nastaviti i dalje, kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smjeru. Kako je rečeno, službenike u javnom sektoru potrebno je bolje platiti, no trebalo bi ih biti manje i trebali bi biti efikasniji. Iznesen je i prijedlog, podržan od više članova Odbora, da bi propisom bilo dobro odrediti rok u kojem službenici koji uzmu otpremninu nemaju u određenom razdoblju mogućnost povratka u javni sektor. Zatražena je informacija planira li se reorganizacija na razini ispostava Porezne uprave, te je ocijenjeno da, unatoč razvoju moderne tehnologije, ukidanje poreznih ispostava ne bi bilo dobro jer se građanima niti poduzetnicima ne šalje dobra poruka. Pojašnjeno je da se preustroj preispituje svake dvije godine, a kriteriji su, među ostalim, broj poreznih obveznika. Važan kriterij za postojanje određenih jedinica je racionalnost, posebno imajući na umu razvoj tehnologija koje omogućuju poreznim obveznicima olakšan pristup Poreznoj upravi, bez osobnog dolaska. Dodatan problem je odljev ljudi te pad broja službenika koji mogu obavljati određene poslove (prosječna dob je 55 godina). U daljnjoj raspravi izraženo je i mišljenje da nije dobro sa svakom promjenom vlasti mijenjati ustroj državne uprave. Isto tako, članove Odbora zanimalo je je li ovom promjenom došlo i do promjena, tj. ujednačavanja osnovica i koeficijenata na razini službe, s obzirom na činjenicu da su plaće službenika u uredima državne uprave bile niže u odnosu na plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da među županijama postoje razlike i u osnovici, i u koeficijentima, no da simulacije pokazuju da nitko od zaposlenika, osim predstojnika ureda državne uprave, neće imati nižu plažu, ako budu raspoređeni na istovjetna radna mjesta.  

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“, 2 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjeni Zakona o Poreznoj upravi

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 76. sjednici, održanoj 10. srpnja 2019. godine, Prijedlog za imenovanje dva viceguvernera Hrvatske narodne banke, koji su u saborsku proceduru uputili Klub zastupnika HDZ-a, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke-liberalnih demokrata, Klub zastupnika Hrvatske demokršćanske stranke, Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje, Klub zastupnika nacionalnih manjina, Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke i Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika, aktima od 6. lipnja 2019. i 9. srpnja 2019. godine. Navedeni klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru za viceguvernere Hrvatske narodne banke predlažu imenovati Bojan Fras i mr. sc. Michael Faulend.

Odredbom članka 80. stavka 2. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci propisano je da viceguvernere Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora. 
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno podržati prijedlog da se za viceguvernere Hrvatske narodne banke imenuju Bojan Fras i mr.sc. Michael  Faulend, a koje su predložili klubovi zastupnika HDZ-a, Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata, Hrvatske demokršćanske stranke, Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje, nacionalnih manjina, Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskome saboru i Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika. 

PREDSJEDNICA  ODBORA 
   Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Na temelju članka 15. Zakona o fiskalnoj odgovornosti (Narodne novine, broj: 111/2018 – dalje: Zakon) Odbor za financije i državni proračun raspisao je Javni poziv za izbor predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku, objavljen 22. svibnja 2019. u Narodnim novinama, Jutarnjem listu i na mrežnim stranicama Hrvatskoga sabora.

Na svojoj 73. sjednici Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora razmotrio je prijave pristigle na navedeni Javni poziv te utvrdio pravovaljanu listu kandidata, kako slijedi:

1. dr. sc. Ana Grdović Gnip
2. Željko Gregić
3. dr. sc. Mario Hak
4. Ivo Jelavić
5. Josip Pavletić.

Na svojoj 74. sjednici održanoj 28. lipnja 2019. godine, na temelju članka 15. stavka 3. Zakona Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora obavio je razgovor sa svakim od kandidata s prethodno utvrđene pravovaljane liste kandidata. 

Na svojoj 76. sjednici održanoj 10. srpnja 2019. godine Odbor za financije i državni proračun jednoglasno je odlučio Hrvatskom saboru ne predložiti za predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku ikoga od kandidata po utvrđenoj  pravovaljanoj listi kandidata nakon obavljenih razgovora sa svakim od kandidata s prethodno utvrđene pravovaljane liste kandidata. 

PREDSJEDNICA ODBORA 
                            
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 75. sjednici, održanoj 3. srpnja 2019. godine, Prijedlog zakona o dopunama Zakona o kreditnim institucijama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 660, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2019. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske  na sjednici održanoj 10. svibnja 2018. donijela Odluku o donošenju Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Strategiju su zajednički pripremile Vlada Republike Hrvatske  i Hrvatska narodna banka radi upoznavanja javnosti s procesom i učincima uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Pristupanjem Europskoj uniji Republika Hrvatska se obvezala uvesti euro kao službenu valutu, kada se za to ispune uvjeti. Radi približavanja krajnjem cilju, uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i ulaska u bankovnu uniju, potrebno je najprije uspostaviti blisku suradnju Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom prema članku 7. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija. Stoga je Republika Hrvatska 27. svibnja 2019. uputila Europskoj središnjoj banci zahtjev za uspostavu bliske suradnje. Zahtjevu je priložen i ovaj zakonski prijedlog jer se njime osiguravaju uvjeti za uspostavu bliske suradnje. Prvi korak je osigurati pravni temelj za provođenje sveobuhvatne procjene kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj od strane Europske središnje banke. Planirano je kako bi sveobuhvatna procjena (tzv. Asset Quality Review, AQR) mogla započeti ove jeseni.

Zakon o kreditnim institucijama („Narodne novine“, broj 159/13., 19/15., 102/15. i 15/18.) dopunjuje se odredbama kojima se osiguravaju uvjeti za sklapanje bliske suradnje s Europskom središnjom bankom, a koji uključuju: obvezu dostavljanja Europskoj središnjoj banci svih informacija i dokumentacije o kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje Europska središnja banka zatraži radi provođenja sveobuhvatne procjene kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, obvezu Hrvatske narodne banke da od dana primjene odluke o uspostavi bliske suradnje izvršava sve upute, smjernice i zahtjeve Europske središnje banke te donosi mjere koje se odnose na kreditne institucije, a koje zatraži Europska središnja banka te izravnu primjenu pravnih akata koje je Europska središnja banka donijela na temelju Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013.
Konačni prijedlog zakona sadrži i odredbe o postupanju Hrvatske narodne banke i Vlade Republike Hrvatske u slučajevima kada se ne slažu s odlukama Europske središnje banke. U takvim slučajevima Vlada Republike Hrvatske može podnijeti zahtjev Europskoj središnjoj banci za raskid bliske suradnje s trenutnim učinkom.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i  1 glas „SUZDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o dopunama Zakona o kreditnim institucijama

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 75. sjednici, održanoj 3. srpnja 2019. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2018. godine, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 20. svibnja 2019. godine. 

Odbor je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/19-12/31, URBROJ: 50301-25/27-19-5, od 27. lipnja 2019. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.
     
Uvodno je predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo da se gospodarska aktivnost u drugoj polovini 2018. poveća¬la za 2,6% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, pri čemu se rast krajem godine usporio. Povećanju realnog BDP-a najviše je pridonio rast osobne potrošnje, koji odražava nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada, povećano zaduživanje i visoku razinu potrošačkog optimizma. Pozitivan doprinos dao je i izvoz robe i usluga, no dinamika rasta te sastavnice zamjetno se usporila u odnosu na prvo polugodište. Tijekom drugoga polugodišta, a poglavito na kraju godine, intenzivirala se i ukupna investicijska aktivnost. Pozitivan doprinos gospodarskom rastu dala je također državna potrošnja. Snažna domaća potražnja rezultirala je visokim rastom uvoza, zbog čega je doprinos neto izvoza povećanju realnog BDP-a ostao negativan. 

Na tržištu rada nastavila su se povoljna kretanja. Zabilježen je nastavak rasta zaposlenosti, koji je bio široko rasprostranjen, pri čemu je najsnažniji doprinos povećanju zaposlenosti ostvaren u uslužnim djelatnostima privatnog sektora. Istodobno se nezaposlenost nastavila smanjivati, pa je sezonski prilagođena administrativna stopa nezaposlenosti u drugom polugodištu 2018. iznosila 9,3% radne snage. Plaće su nastavile rasti, stoga je prosječna bruto plaća u drugom polugodištu 2018. bila za 4,4% veća nego u istom razdoblju prethodne godine. Rast realne neto plaće bio je nešto manje izražen (3,9%), zbog godišnjeg rasta indeksa potrošačkih cijena. Inflacija potrošačkih cijena u drugoj se polovini godine usporila s 2,4% u lipnju 2018. na 0,8% u prosincu 2018. Tome je ponajviše pridonijelo usporavanje godišnje stope rasta cijena energije te, u manjoj mjeri, smanjenje godišnje stope promjene cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda i industrijskih proizvoda. S druge strane, temeljna se inflacija blago ubrzala, s 0,7% u lipnju 2018. na 1,0% u prosincu 2018., što je bilo rezultat povećanja doprinosa cijena prerađenih prehrambenih proizvoda (ponajviše zbog povećanja proizvođačkih cijena duhanskih proizvoda i rasta trošarina u prosincu) i usluga čije se cijene formiraju na tržišnoj osnovi. 

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugoj je polovini 2018. zabilježeno blago povećanje viška u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, čemu je pridonio daljnji rast neto izvoza usluga te poboljšanje zbroja salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija. Za razliku od toga, produbljenje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom i nepovoljna kretanja na računu primarnog dohotka imala su suprotan učinak. Na financijskom računu platne bilance nastavio se neto odljev kapitala, kao posljedica smanjenja neto dužničkih obveza prema inozemstvu, dok se neto priljev vlasničkih ulaganja povećao. U skladu s time relativni pokazatelji inozemne zaduženosti i stanja međunarodnih ulaganja nastavili su se poboljšavati. Hrvatska narodna banka je u drugoj polovini 2018. nastavila provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku podržavajući visoku likvidnost monetarnog sustava i istodobno održavati nominalni tečaj kune prema euru stabilnim. Povećanju likvidnosti najviše su pridonijeli otkupi deviza od poslovnih banaka, kojima su ublaženi aprecijacijski pritisci na domaću valutu i povećane bruto međunarodne pričuve. U uvjetima visoke likvidnosti nastavio se višegodišnji trend poboljšavanja domaćih uvjeta financiranja, a zajedno s ublažavanjem standarda kreditiranja i rastom kreditne potražnje plasmani domaćim sektorima nastavili su se povećavati. 

Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke pokazale su tijekom 2018. drugi najveći apsolutni godišnji prirast. Snažnom godišnjem rastu pričuva najviše je pridonio zamjetan otkup deviza od banaka, čime je osigurana stabilnost tečaja domaće valute. Pritom je ostvarena odgovarajuća razina zarade od ulaganja pričuva, i to u nepovoljnom okružju produljenog razdoblja negativnih eurskih kamatnih stopa. Istodobno je uspješno ispunjen osnovni mandat upravljanja međunarodnim pričuvama, koji se odnosi na načela likvidnosti i sigurnosti pričuva.

U 2018. zabilježen je rast imovine i profitabilnosti banaka te i nadalje visoka kapitaliziranost sustava. Na povećanje ukupne imovine od 4,4% zamjetan utjecaj imao je rast kredita, ponajviše zbog jačanja kreditne aktivnosti prema stanovništvu. Rast profitabilnosti ostvaren je zahvaljujući manjim troškovima kreditnog rizika, uz ključan utjecaj manjih troškova povezanih s grupom Agrokor. Zbog poteškoća u poslovanju te grupe zarada banaka u 2017. godini bila je snažno opterećena troškovima kreditnog rizika. S padom tih troškova u 2018. godini prinos na imovinu (ROAA) i prinos na kapital (ROAE) oporavili su se i porasli na 1,4% odnosno 8,6%. Kada je riječ o izloženosti kreditnom riziku, udio loših kredita nastavio se smanjivati te je na kraju 2018. iznosio 9,8%, pri čemu je prodaja potraživanja imala ključan utjecaj na takva kretanja. Stopa ukupnoga kapitala smanjila se na 22,9%, zbog jačanja poslovnih aktivnosti banaka i rasta izloženosti kreditnom riziku. Premda smanjena, stopa je i nadalje bila vrlo visoka, a čak i kada bi sve loše izloženosti postale u cijelosti nenaplative, zadržala bi visoku vrijednost (19,9%). Nakon manjka od oko 0,7 mlrd. kuna prema metodologiji ESA 2010 ostvarenog u prvom polugodištu, u drugom je polugodištu 2018. višak opće države iznosio 1,4 mlrd. kuna. Takvo je ostvarenje znatno pogoršanje u odnosu na višak od 5,2 mlrd. kuna iz istog razdoblja prethodne godine, što zrcali znatno brži rast ukupnih rashoda (12,1%) u odnosu na ukupne prihode (7,0%). Kada je riječ o kretanju javnog duga, njegov je omjer prema BDP-u na kraju prosinca 2018. iznosio 74,6%, što je za 1,7 postotnih bodova manje u odnosu na lipanj iste godine.

U raspravi na Odboru upozoreno je na činjenicu da je Hrvatska narodna banka u 2017. i 2018. godini  poslovala s velikim gubitcima, kumulativno preko 3 milijarde kuna. U 2017. godini je Hrvatska narodna banka ostvarila gubitak od 2,5 milijardi kuna, a u 2018. godini gubitak od 550 milijuna kuna. Također je napomenuto da zadnje dvije godine Hrvatska narodna banka nije uplatila nikakva sredstva u državni proračun. Među ostalim istaknuto je da su se rezerve Republike Hrvatske smanjile, unatoč tome je guverner Hrvatske narodne banke dobio drugi mandat. Hrvatska narodna  banka zadužuje se dalje u inozemstvu (sada na razini od 3,1 milijardi eura), udio Hrvatske narodne banke u javnom dugu se povećao na 7,5% i time pogoršava kreditni rejting Republike Hrvatske te javni dug raste. Naglašeno je da je inflacija u Republici Hrvatskoj na razini od 0,8% BDP-a, što je skoro na razini deflacije i prijeti moguća recesija. Dalje je napomenuto da Hrvatska narodna banka već 20 godina ne daje aktivnu podršku gospodarstvu što se među ostalim očitovalo u jako dugoj recesiju u prošlom razdoblju. Dodatno je napomenuto da postoji dnevno prosječno 40 milijardi kuna viškova novca na računima banka kod Hrvatske narodne banke  što je rezultat razduživanja svih sektora te je naglašeno da se trebaju naplaćivati negativne kamatne stope od strane Hrvatske narodne banke. Također je napomenuto da je financijska stabilnost Republike Hrvatske ugrožena. Upozorilo se na visoki rast gotovinskih nenamjenskih kredita u Republici Hrvatskoj koji su  od 1. siječnja  2017. godine do danas porasli od 39,5 milijardi kuna na 50 milijardi kuna. Naglašava se da Hrvatska narodna banka treba poduzeti određene mjere, ne samo objaviti preporuke. Istaknuto je da treba spriječiti da banke ostvaruju velike gubitke te da porezni obveznici iste trebaju podmiriti.

Odgovoreno je od strane predstavnika Hrvatske narodne banke u vezi gubitaka da je Hrvatska narodna banka ostvarila u 2017. i 2018. godini velike negativne nerealizirane tečajne razlike po osnovi upravljanja međunarodnim pričuvama. Ako Hrvatska narodna banka ostvari pozitivne nerealizirane tečajne razlike, takvi prihode se prinose na račun rezervacija Hrvatske narodne banke, ne u državni proračun. Također je naglašeno da su se međunarodne pričuve Republike Hrvatske povećale. Međunarodne pričuve Republike Hrvatske se  kontinuirano povećavaju te su u 2018. godini narasle na 17,4 milijardi eura (rast od 11%), a neto pričuve su se povećale na 15,8 milijardi eura (rast od 15,2%). Ako tih negativnih nerealiziranih tečajnih razlika ne bi bilo npr. kod promjene metodologije kod obračuna viška i manjka prihoda nad rashodima u Hrvatskoj narodnoj banci, Hrvatska narodna banka bi ostvarila dobitak. Hrvatska narodna banka bi u 2018. godini ostvarila 125 milijuna kuna viška da nije bilo negative nerealiziranih tečajnih razlika u iznosu od 592 milijuna kuna. Dalje je istaknuto da na godišnjoj razini u 2018. godini stopa inflacija u Republici Hrvatskoj iznosi 1,5% BDP-a (u 2017. godini: 1,1% BDP-a) te ne postoji perspektiva za ostvarenje deflacije. Razjašnjeno je da su u cijeloj eurozoni cijene potisnute, pa tako u Republici Hrvatskoj koja je financijski i trgovinski povezana s eurozonom. Među ostalim je napomenuto da je cijena nafte bitno smanjena što ima učinak na stopu inflacije u Republici Hrvatskoj. Republika Hrvatske je neto uvoznik energenata, cijena energenata je jeftinija te ima povoljniji utjecaj na stopu inflacije i na vanjske trgovinske razmjene i time je višak na tekućem računu veći. Istaknuo je da je Hrvatska narodna banka u zadnjih 15 do 20 godina prenijela preko 7 milijardi kuna u državni proračun. Rezerve se nisu smanjile. Također se istaknula činjenica da se Hrvatska narodna banka ne zadužuje u inozemstvu, nego upravlja međunarodnom pričuvama.  Dio upravljanja podrazumijeva i Repo poslove te negativne kamatne stope u eurozoni postoje već dugo vremena. Po statistici se inozemni dug povećava međutim na neto razini se dug Republike Hrvatske ne povećava. Inozemni dug iznosi 38,8 milijardi eura odnosno 75,4% BDP-a na kraju 2018. godine. Također je istaknuto  da ekspanzivna monetarna politika od strane Hrvatska narodna banka pokušava poboljšati uvjete financirati za sve  domaće sektore (za građanstvo, poduzeća i državu) primarno putem otkupa deviza. Hrvatska narodna banka time intervenira na deviznom tržištu te ne dozvoljava pretjeranu aprecijaciju tečaja kune koja bi narušila konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Dalje je Hrvatska narodna banka dala preporuku zbog financijske stabilnost u Republici Hrvatskoj zbog značajnog povećanja nenamjenskih kredita u zadnje dvije godine te dugoročnosti tih nenamjenskih kredita, koji su inače kratkoročni. Krajem 2018. godine su nenamjenski krediti imali udio od 40% od svih kredita. Među ostalim je ocjena kreditne sposobnosti od strane banaka za nenamjenske kredite puno jednostavnija nego za druge kredite te je potrebno usuglašavanje i ujednačavanje kriterija za dobivanje kredita. Preporuka od strane Hrvatske narodne banke objavljena je prije nekoliko mjeseci, ako se ne ostvare rezultati Hrvatska narodna banka je spremna na daljnje korake.

Također je istaknuto da u Republici Hrvatskoj postoji niže ili umjereno zaduženja građana. Zaduženje hrvatskih građana u sadašnje doba iznosi oko 120 milijardi kuna, što predstavlja trećinu BDP-a Republike Hrvatske. Dalje se naglasila činjenica da je Republika Hrvatska jedna od rijetkih država gdje u 2008. godini nije bila potrebna sanacija banaka. Među ostalim je napomenuto da Državna agencija za sanaciju banaka ima na računima preko 750 milijuna eura zbog prevelikih parafiskalnih nameta za banke. 

Među ostalim naglašeno je da u 2018. godini odrađen jako dobar posao od strane Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke. Istaknuto je da Republika Hrvatska ima stabilni financijski sustav te ostvaruje smanjenje javnog duga. Republika Hrvatska ima sve uvjete za stabilnu i sigurnu državu za ulagače, poduzetnike i građane Republike Hrvatske. Naglašeno je da Izvješća trebaju biti što aktualnija za kvalitetniju polaznu osnovu za stvaranje monetarne i fiskalne politike.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2018. godine

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora razmotrio je na 73. sjednici, održanoj 27. lipnja 2019., prijave pristigle na Javni poziv za izbor predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku, objavljen 22. svibnja 2019. godine u „Narodnim novinama“, Jutarnjem listu te mrežnim stranicama Hrvatskog sabora. Rok za zaprimanje prijava bio je 15 dana te je zadnji dan roka bio 6. lipnja 2019. godine. Na Javni poziv pristiglo je ukupno pet prijava, koje su sve zaprimljene u roku. 

Sukladno članku 15. stavku 3. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, br. 111/18.– u daljnjem tekstu: Zakon), Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora utvrdio je listu kandidata koji udovoljavaju uvjetima za predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku, propisanima člankom 16. Zakona. 

Sukladno navedenom, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora utvrdio je jednoglasno da su kandidati koji udovoljavaju uvjetima za predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku: 
1. dr. sc. GRDOVIĆ GNIP ANA
2. GREGIĆ ŽELJKO
3. dr. sc. HAK MARIO
4. JELAVIĆ IVO
5. PAVLETIĆ JOSIP

Uvjet iz članka 16. točke 3. Zakona, a odnosi se na istaknute rezultate rada, utvrdit će se dodatno, kroz razgovore s kandidatima.

Uvjet iz članka 16. točke 4. Zakona, a odnosi se na to da osoba nije osuđivana za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti, za kandidate koji ispunjavaju sve ostale zakonske uvjete, utvrđen je na temelju potvrde Ministarstva pravosuđa dobivene temeljem upućenog zahtjeva Odbora. 

Životopisi kandidata objavit će se na mrežnim stranicama Hrvatskoga sabora. 

Razgovor s kandidatima bit će u petak, 28. lipnja 2019., s početkom u 11:30 sati, u dvorani „Stjepana Radića“ (133), sukladno sljedećem rasporedu:
1. dr. sc. GRDOVIĆ GNIP ANA
2. GREGIĆ ŽELJKO
3. dr. sc. HAK MARIO 
4. JELAVIĆ IVO
5. PAVLETIĆ JOSIP

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odredbom članka 13. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18.) propisano je da Povjerenstvo za fiskalnu politiku ima sedam članova koji se biraju na mandat od pet godina. Člankom 14. određeno je da predsjednika i članove Povjerenstva imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora. Člancima 15. i 16. uređen je izbor predsjednika Povjerenstva. Člankom 17. stavka 2. propisano je da Odboru za financije i državni proračun članove Povjerenstva predlažu institucije iz stavka 1. istoga članka, a to su: Državni ured za reviziju, Ekonomski institut, Zagreb, Institut za javne financije, Hrvatska narodna banka te ekonomski i pravni fakulteti Sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci.

Na temelju dostavljenih prijedloga ovlaštenih predlagatelja, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je na svojoj sjednici, održanoj dana 27. lipnja 2019. godine utvrdio prijedlog Odluke o imenovanju članova Povjerenstva za fiskalnu politiku, koju Vam u privitku dostavljamo. 

                                                                      PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                        Grozdana Perić, dipl. oec.

PRIJEDLOG ODLUKE
O IMENOVANJU ČLANOVA POVJERENSTVA ZA FISKALNU POLITIKU

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 14. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18.), a u vezi s člankom 17. Zakona, Hrvatski sabor na sjednici  _____________ 2019. godine donio je 

ODLUKU
O IMENOVANJU ČLANOVA POVJERENSTVA ZA FISKALNU POLITIKU

I.
za članove Povjerenstva za fiskalnu politiku imenuju se:
-    mr. Vesna Kasum, predstavnica Državnog ureda za reviziju
-    dr. sc. Maruška Vizek, predstavnica Ekonomskog instituta Zagreb
-    dr. sc. Vjekoslav Bratić, predstavnik Instituta za javne financije
-    dr. sc. Maroje Lang, predstavnik Hrvatske narodne banke
-    izv. prof. dr. sc. Domagoj Karačić  (iz reda predstavnika ekonomskih fakulteta)
-    doc. dr. sc. Zoran Šinković (iz reda predstavnika pravnih fakulteta). 

II.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Narodnim novinama.

Obrazloženje
Uz točku I. 
Odredbom članka 13. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18.) propisano je da Povjerenstvo za fiskalnu politiku ima sedam članova koji se biraju na mandat od pet godina. Člankom 14. određeno je da predsjednika i članove Povjerenstva imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun. Člancima 15. i 16. uređen je izbor predsjednika Povjerenstva. Člankom 17. stavka 2. propisano je da Odboru za financije i državni proračun članove Povjerenstva predlažu institucije iz stavka 1. istoga članka, a to su: Državni ured za reviziju, Ekonomski institut, Zagreb, Institut za javne financije, Hrvatska narodna banka te ekonomski i pravni fakulteti Sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. Odbor za financije i državni proračun uputio je navedenim institucijama pozive za dostavu prijedloga kandidata za imenovanje članova Povjerenstva. Na temelju dostavljenih prijedloga ovlaštenih predlagatelja, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora proveo je raspravu i glasovanje. Za kandidate – predstavnika ekonomskih i pravnih fakulteta - provedeno je pojedinačno glasovanje nakon čega je Odbor za člana Povjerenstva iz redova ekonomskih fakulteta odlučio predložiti predstavnika Ekonomskog fakulteta u Osijeku, a za člana Povjerenstva iz redova pravnih fakulteta u Splitu. 
Nakon glasovanja, Odbor je na svojoj sjednici, održanoj dana 27. lipnja 2019. godine utvrdio prijedlog Odluke o imenovanju članova Povjerenstva za fiskalnu politiku, koju Vam u privitku dostavljamo. 

Uz točku II.:
Ovom točkom uređuje se stupanje na snagu i objava. 

KLASA: 
URBROJ: 
Zagreb,  _________________
                      

 PREDSJEDNIK HRVATSKOGA SABORA
                                Gordan Jandroković, v.r.

Na temelju članka 4. stavka 4. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/2019.), uz prethodno mišljenje Vlade Republike Hrvatske (KLASA: 022-03/19-12/36 URBROJ: 50301-25/05-19-2) i dodatno obrazloženo na sjednici Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na 73. sjednici  održanoj 27. lipnja 2019. godine jednoglasno

O D L U K U

I.

Odobrava se Prijedlog financijskog plana Državnog ureda za reviziju za razdoblje 2020. - 2022.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 72. sjednici održanoj 12. lipnja 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Japana o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, drugo čitanje, P.Z. br. 646, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. svibnja 2019. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.   

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da su hrvatski ministar financija dr. sc. Zdravko Marić i Kenji Yamada, parlamentarni zamjenik ministra vanjskih poslova Japana, potpisali 19. listopada 2018. godine u Zagrebu Ugovor između Republike Hrvatske i Japana o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, kojim će biti postignute brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga te povećanje stupnja ukupne gospodarstvene aktivnosti obiju država. Dodatno je napomenula da se radi o unaprijeđenoj verziji ugovora o uklanjaju dvostrukog oporezivanja, prema OECD standardima. Ugovorom je definiran pojam rezidenta, te se tako izbjegava dvostruko oporezivanje hrvatskih rezidenata, ali i sprječava izbjegavanje plaćanja poreza na dohodak. Omogućuje se hrvatskim društvima koja obavljaju međunarodni prijevoz robe između Republike Hrvatske i Japana plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Republici Hrvatskoj. Nadalje, snižavaju se stope za pasivni dohodak u odnosu na postojeće stope propisane domaćim zakonima, tako da se dividende, kamate i naknade za autorska prava oporezuju stopom od 5% na izvoru. Isto tako, propisani su načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, kao i jednako postupanje prema društvima država ugovornica u raznim poreznim situacijama, a postupak zajedničkog dogovaranja predstavlja mogućnost da se o svakom nastalom problemu ili prijetećem slučaju dvostrukog oporezivanja nadležna tijela država izravno dogovaraju, što pridonosi ubrzanju rješavanja problema. 
U raspravi na Odboru je zatražena informacija o ukupnoj robnoj razmjeni između Japana i Hrvatske.  Pojašnjeno je da se radi o 109 milijuna dolara, od čega 64 milijuna otpada na izvoz, a 45 na uvoz dobara, te se očekuje da će stupanjem ovog ugovora na snagu taj iznos biti još viši. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje 
Zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Japana o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 72. sjednici, održanoj 12. lipnja 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prvo čitanje, P.Z. 460, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 18. listopada 2018. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 16. studenoga 2018. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovaj prijedlog zakona naslanja na izmjene zakona o porezu na dohodak koje su također bile prijedlog Kluba zastupnika SDP-a, ali nisu u Hrvatskom saboru dobile potrebnu većinu. Ovim Prijedlogom zakona predlaže se ukidanje financiranja fonda za fiskalno izravnanje iz prihoda poreza na dohodak te se predmetnih 17% prihoda od poreza na dohodak ravnomjerno raspoređuje između jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave. Predloženim izmjenama prihod od poreza na dohodak raspodijelio bi se na sljedeći način: udio općine, odnosno grada 73%, udio županije 21% i udio za decentralizirane funkcije 6%. 

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je mišljenje Vlade Republike Hrvatske te je, među ostalim, istaknula da predlagatelj predlaže da se sredstva za fiskalno izravnanje dnevno raspodjeljuju korisnicima, no Vlada ističe kako to tehnički nije moguće, te uzimajući u obzir sve navedeno, nema mogućnosti da se fond fiskalnog izravnanja nadoknadi iz drugih prihoda državnog proračuna, jer provođenje važećeg Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave već ima značajan fiskalni učinak na državni proračun.  
U raspravi je istaknuto da su izmjenama poreza na dohodak mnoge lokalne jedinice ostvarile značajne prihode i povećale proračune. Uglavnom  se radi o „pasivnijim“ krajevima, što je za podržati, jer je potrebno da se država razvija u svim svojim dijelovima, no važno je da se ta sredstva utroše u ono što je nužno (infrastruktura, EU fondovi) da bi se te jedinice razvile do mjere da budu atraktivne stanovništvu. Nastavno na to, izneseno je mišljenje da je potrebno uspostaviti (bolju) kontrolu nad trošenjem tih sredstava, budući da su pojedine jedinice iz tih sredstava povećavale plaće i broj zaposlenika, umjesto da sredstva budu utrošena namjenski – na infrastrukturu i sl. Sredstva se mogu trošiti puno svrsishodnije nego dosad, no potrebno je što prije i što strože kontrolirati ta sredstva, pri čemu treba razmotriti i eventualnu penalizaciju. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ ) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
 

PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 72. sjednici, održanoj 12. lipnja 2019. godine, Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. svibnja 2019. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Državnog zavoda za statistiku istaknula da je ovo Izvješće  prvo koje se odnosi na razdoblje obuhvaćeno višegodišnjim programskim dokumentom Državnog zavoda za statistiku − Programom statističkih aktivnosti RH 2018. − 2020. Pored pružanja informacija o izvršenim aktivnostima, Izvješće sadrži i pregled najznačajnijih razvojnih aktivnosti te najzanimljivijih rezultata statističkih istraživanja. Izvješće 2018. sastoji se od dva dijela. Prvi dio, osim uvoda u kojem se ukratko opisuje statističko područje, sadrži prikaz samo onih istraživanja kod kojih su izvršena unaprjeđenja (npr. unaprjeđenje metodologije, revizija, uvođenje novih ili modifikacija postojećih istraživanja radi usklađivanja s nacionalnim i/ili europskim standardima) te prikaz rezultata projekata, odnosno razvojnih aktivnosti koje su provedene u godini na koju se izvješće odnosi. Drugi dio Izvješća sadrži preglednu tablicu s popisom svih planiranih aktivnosti po statističkim područjima, uključujući i potvrdu izvršenja svakog istraživanja, odnosno kratko obrazloženje u slučaju da istraživanje nije provedeno u cijelosti i/ili u skladu s definiranim rokovima iz GPP-a. Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. bila je planirana provedba ukupno 280 statističkih aktivnosti, od čega je Državni zavod za statistiku planirao provesti ukupno 232 statističke aktivnosti, a uspješno je provedena ukupno 231 aktivnost. Uslijed nedostatka resursa, Državni zavod za statistiku nije proveo jednu statističku aktivnost - Metodologija i obračun vrijednosti dugotrajne imovine Hrvatske, a koja je uvrštena u Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti 2019. godine te je njegova provedba planirana u skladu s definiranim rokovima. Što se tiče drugih nositelja službene statistike, oni su proveli sve aktivnosti planirane Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti RH 2018. godine. Za provedbu statističkih aktivnosti u 2018. godini Državni zavod za statistiku planirao je 105.991.039,00 kuna, a utrošeno je 95.754.827,93 kuna, što je 90,34% ukupno planiranih sredstava te su utrošena sredstva na gotovo jednakoj razini u odnosu na 2017.
U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće Državnog zavoda za statistiku. Izneseno je mišljenje da u proteklom razdoblju nije prepoznata prava važnost Državnog zavoda za statistiku kao institucije koja ima značaj u brojnim područjima. S tim u vezi, članovi Odbora suglasili su se da je potrebno stalno provoditi edukaciju službenika Zavoda i poticati mlade ljude kako bi se područje statistike učinilo što privlačnijim zanimanjem, posebice imajući u vidu odlazak ljudi u inozemstvo, te su državna tijela pozvana na potporu Zavodu, kako financijski, tako i u smislu jačanja administrativnih i tehničkih kapaciteta. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
Prihvaća se Izvješće o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. godine.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 71. sjednici održanoj 9. svibnja 2019., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost te o izmjeni Direktive (EU) 2016/2341 COM (2018) 354 - (D.E.U. br. 19/017), koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 12. ožujka 2019. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost te o izmjeni Direktive (EU) 2016/2341 COM (2018) 354 usvojila je Zaključkom Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/19-07/94, URBROJ: 50301-23/22-19-3, na sjednici održanoj 19. veljače 2019. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. 

U raspravi na Odboru je istaknuto je da se Stajalište o prijedlogu Uredbe o objavljivanju podataka podržava te smatra da je jačanje i bolje  definiranje standarda o objavljivanju podataka i integraciji rizika u odluke o ulaganjima neophodno za  poticanje održivih ulaganja sudionika financijskog tržišta i postizanje ciljeva održivog rasta. Republika Hrvatska podržava uključivanje ekoloških, socijalnih i upravljačkih čimbenika u investicijski i savjetodavni postupak, na dosljedan način u svim sektorima, ali u skladu s načelom proporcionalnosti kako ne bi došlo do prevelikog opterećenja za sudionike tržišta, što može negativno utjecati na gospodarstvo.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost te o izmjeni Direktive (EU) 2016/2341 COM (2018) 354 (D.E.U. br. 19/017)

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 71. sjednici održanoj 9. svibnja 2019., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama COM (2018) 339 - (D.E.U. br. 19/020), koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 29. ožujka 2019. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama COM (2018) 339 usvojila je Zaključkom Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/19-07/129, URBROJ: 50301-23/22-19-3, na sjednici održanoj 12. ožujka 2019. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva financija. 

U raspravi na Odboru istaknuto je da se podržava inicijativa stvaranja financijskog instrumenta koji bi dodatno integrirao tržište kapitala i produbio ekonomsku i monetarnu uniju. Izražena je zabrinutost zbog neželjenih posljedica funkcioniranja i likvidnosti tržišta javnog duga te povećanja financiranja troškova države. Smatra se da nije dovoljno ispitan njihov utjecaj u stvarnim uvjetima financijske krize. Naglašeno je da je u Europskoj uniji potrebita dublja financijska integracija i diverzifikacija portfelja državnih obveznica koje banke drže te je priupitano opravdanost uvođenja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama u tu svrhu.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o vrijednosnim papirima osiguranim državnim obveznicama COM (2018) 339 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 71. sjednici održanoj 9. svibnja 2019., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Fiscalis“ za suradnju u području oporezivanja COM (2018) 443 - (D.E.U. br. 19/024), koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 23. travnja 2019. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Fiscalis“ za suradnju u području oporezivanja COM (2018) 443 usvojila je Zaključkom Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/19-07/149, URBROJ: 50301-23/22-19-3, na sjednici održanoj 26. ožujka 2019. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. 

U raspravi na Odboru podržan je kompromisni prijedlog teksta Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Fiscalis“ za suradnju u području oporezivanja te povećanje sredstava za provedbu aktivnosti programa u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Imajući u vidu sve veći broj europskih elektroničkih sustava (IT) općenito se podržavaju predložene odredbe koje se odnose na poboljšanje okvira i upravljanja aktivnostima za izgradnju IT kapaciteta, kao i uvođenje mogućnosti financiranja svake izmjene europskih elektroničkih sustava (IT) koji su namijenjeni za suradnju s trećim zemljama.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Fiscalis“ za suradnju u području oporezivanja COM (2018) 443 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Poštovani gospodine Vujčiću,

sukladno članku 61. stavak 2. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, br. 75/2008. i 54/2013.), na prijedlog Savjeta Hrvatske narodne banke, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na svojoj 70. sjednici, održanoj 8. svibnja 2019. godine, Odluku o izboru revizorskog društva koje će obaviti reviziju financijskih izvještaja Hrvatske narodne banke sa stanjem na dan 31. prosinca 2019., 31. prosinca 2020. i 31. prosinca 2021. godine, kao i uvid u polugodišnje skraćene financijske izvještaje sa stanjem 30. lipnja 2019., 30. lipnja 2020. i 30. lipnja 2021. godine, koju Vam u privitku dostavljamo.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Privitak:
- kao u tekstu

Na temelju članka 61. stavka 2. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, br. 75/2008. i 54/2013.), na prijedlog Savjeta Hrvatske narodne banke, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je na sjednici održanoj 8. svibnja 2019. godine 

O D L U K U O IZBORU REVIZORSKOG DRUŠTVA KOJE ĆE OBAVITI REVIZIJU FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA HRVATSKE NARODNE BANKE
                 

Revizorsko društvo KPMG Croatia d.o.o. za reviziju, Ivana Lučića 2/a, Zagreb,  obavit će reviziju financijskih izvještaja Hrvatske narodne banke sa stanjem na dan 31. prosinca 2019., 31. prosinca 2020. godine i 31. prosinca 2021. godine, kao i uvid u polugodišnje skraćene financijske izvještaje sa stanjem 30. lipnja 2019., 30. lipnja 2020.  i 30. lipnja 2021. godine.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 70. sjednici, održanoj 8. svibnja 2019. godine, Prijedlog zakona o mehanizmima rješavanja sporova u Europskoj uniji, prvo čitanje, P.Z.E. br. 637, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. travnja 2019. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim Zakonom u hrvatski pravni sustav implementira Direktiva Vijeća Europske unije o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji (Direktiva 2017/1852 od 10. listopada 2017.). Dosad su se sporovi vezani za međunarodno dvostruko oporezivanje poreznih obveznika direktnim porezima rješavali između država Europske unije temeljem odredaba propisanih u međusobnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili temeljem Arbitražne konvencije Europske unije o sporovima povezanim s transfernim cijenama. Rješavanje sporova temeljem navedenih međunarodnih instrumenata često je neučinkovito ili ne obuhvaća sva sporna pitanja koja proizlaze iz dvostrukog oporezivanja. Osim toga, primjena mehanizama rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji nije jedinstvena. Postupak rješavanja sporova temeljem ovoga Zakona odvija se u dvije faze. U prvoj fazi nadležna tijela država pokušavaju riješiti spor zajedničkim dogovaranjem. Ako to ne uspiju u Zakonom propisanom vremenu, u drugoj fazi porezni obveznik može zahtijevati osnivanje arbitražnog tijela koje će riješiti spor. Cilj ovoga Zakona je poboljšati mehanizme rješavanja sporova između Republike Hrvatske i drugih članica Europske unije koji proizlaze iz tumačenja i primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno rješavanje tih sporova. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o mehanizmima rješavanja sporova u Europskoj uniji.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                       

  
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 70. sjednici održanoj 8. svibnja 2019., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa razmjene, pomoći i osposobljavanja za zaštitu eura od krivotvorenja za razdoblje 2021.-2027. (program „Periklo IV“) COM (2018) 369 -  (D.E.U. br. 19/008), koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 12. ožujka 2019. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa razmjene, pomoći i osposobljavanja za zaštitu eura od krivotvorenja za razdoblje 2021.-2027. (program „Periklo IV“) COM (2018) 369 usvojila je Zaključkom Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/18-07/556, URBROJ: 50301-23/22-18-1, na sjednici održanoj 27. studenoga 2018. godine. 
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. 

U raspravi je istaknuto da je dostupnost visokokvalitetnih  krivotvorenih eura sve veća te je naglašeno postojanje žarišta krivotvorenja eura, primjerice u Kolumbiji, Peruu i Kini.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa razmjene, pomoći i osposobljavanja za zaštitu eura od krivotvorenja za razdoblje 2021.-2027. (program „Periklo IV“) COM (2018) 369 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 70. sjednici održanoj 8. svibnja 2019., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Izmijenjenom prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010; Uredbe (EU) br. 1094/2010; Uredbe (EU) br. 095/2010; Uredbe (EU) br. 345/2013; Uredbe (EU) br. 346/2013; Direktive (EU) br. 600/2014; Uredbe (EU) br. 2015/760; Uredbe (EU) 2016/1011; Uredbe (EU) 2017/1129 i Direktive (EU) 2015/849 COM (2018) 646 i Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1092/2010 o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog sustava za sistemske rizike COM (207) 538 - (D.E.U. br. 19/012), koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 12. ožujka 2019. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Izmijenjenom prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010; Uredbe (EU) br. 1094/2010; Uredbe (EU) br. 095/2010; Uredbe (EU) br. 345/2013; Uredbe (EU) br. 346/2013; Direktive (EU) br. 600/2014; Uredbe (EU) br. 2015/760; Uredbe (EU) 2016/1011; Uredbe (EU) 2017/1129 i Direktive (EU) 2015/849 COM (2018) 646 i Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1092/2010 o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog sustava za sistemske rizike COM (207) 538 Usvojila je Zaključkom Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/19-07/67, URBROJ: 50301-23/22-19-1, na sjednici održanoj 5. veljače 2019. godine. 
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. 

U raspravi je istaknuto da se podržava osnivanje Europskog odbora za sistemske rizike.  

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Izmijenjenom prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010; Uredbe (EU) br. 1094/2010; Uredbe (EU) br. 095/2010; Uredbe (EU) br. 345/2013; Uredbe (EU) br. 346/2013; Direktive (EU) br. 600/2014; Uredbe (EU) br. 2015/760; Uredbe (EU) 2016/1011; Uredbe (EU) 2017/1129 i Direktive (EU) 2015/849 COM (2018) 646 i Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1092/2010 o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog sustava za sistemske rizike COM (207) 538 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 70. sjednici održanoj 8. svibnja 2019., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja COM (2018) 353 -  (D.E.U. br. 19/016), koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 12. ožujka 2019. godine.
Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja COM (2018) 353 usvojila je Zaključkom Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/19-07/94, URBROJ: 50301-23/22-19-3, na sjednici održanoj 19. veljače 2019. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. 

U raspravi je postavljeno pitanje o novim linijama financiranja od strane Europske unije prema državama članicama kod održivih ulaganja. Odgovoreno je da je najveći problem financiranje kod održivih ulaganja.  Napomenuto je  da je primjena „zelenih“ tehnologija jako skupa, ukoliko to ne bude subvencionirano od strane Europske unije. Uvođenjem takvih tehnologija pada konkurentnost Republike Hrvatske. Odgovoreno je da se ovakva Direktiva ne podržava u potpunosti, što je i navedeno u Stajalištu. Također je rečeno da će se za isto morati izboriti naši budući zastupnici u Europskom parlamentu.  Nadalje, je od strane predlagatelja istaknuto da se Republika Hrvatska slaže sa uvođenje taksonomije, međutim smatra da je potrebito dodatno pojašnjenje u vezi s Platformom o održivom financiranju – koja imenuje predstavnike ESA-a i drugih relevantnih sudionika.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja COM (2018) 353 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 69. sjednici, održanoj 7. svibnja 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 10. listopada 2018. godine.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zaključka raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 31. listopada 2018. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je namjera ovoga Prijedloga zakona da se iznos neoporezivog dijela dohotka plaća poveća od 3.800,00 kuna na 5.000,00 kuna. Cilj je osiguranje rasta plaća za veći broj građana te bi se s predloženom izmjenom Zakona obuhvatilo 600.000 do 800.000 radnika. Okvirne projekcije obuhvaćaju rast neto plaće za 330,00 kuna kod plaća od 5.000,00 do 17.500,00 kuna te rast plaća u iznosu od 495,00 kuna za plaće iznad 17.500,00 kuna.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade Republike Hrvatske te je istaknuo da povećanje osobnog odbitka s 3.800,00 kuna na 5.000,00 kuna dovodi do smanjenja prihoda od poreza na dohodak što prelazi okvir  postavljenih limita fiskalnog okvira. Među ostalim je naglašeno da prema danas važećoj visini osobnog odbitka gotovo 70% svih zaposlenih i umirovljenika nisu obuhvaćeni oporezivanjem porezom na dohodak. Daljnje povećanje osobnog odbitka dovelo bi u pitanje primjenu načela razmjernosti u oporezivanju porezom na dohodak te bi manje od trećine svih obveznika plaćalo porez na dohodak.

U raspravi istaknuto je da bi daljnje smanjenje poreza na dohodak za npr. sto kuna značilo smanjenje prihoda jedinicama lokalne samouprave u iznosu od 200 milijuna kuna. Također je napomenuto da bi sa izmjenom Zakona o porezu na dohodak trebalo mijenjati i Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje je u raspravi naglašeno da se u Republici Hrvatskoj uglavnom oporezuje potrošnja. Također je rečeno da  cijenu rada čine doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a ne porez na dohodak.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 7 glasova  „ZA“ i  2 glasa „PROTIV“ ) predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 68. sjednici, održanoj 3. travnja 2019. godine, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Živoga zida i SNAGA-e, aktom od 30. studenoga 2018. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 10. siječnja 2019. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da važećim Zakonom propisana fiskalizacija na tržnicama i na sajmovima predstavlja problem, s obzirom na poteškoće s pristupom električnoj energiji, internetu i sl. Nadalje, predlagatelj smatra da postojeća odredba o izuzeću od fiskalizacije nije dobra, budući da se odnosi samo na pravne i fizičke osobe koje prodaju vlastite poljoprivredne proizvode, kao i da postoje određene nelogičnosti kod onih koji su izuzeti od obveze fiskalizacije (npr. banke). Kako je istaknuto, sporno je da fiskalizacija uopće postoji na tržnicama, štandovima i sajmovima te postojeći zakon nije životan, jer je ljudima potrebno olakšati život i poslovanje. 
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade Republike Hrvatske te je istaknuo kako se člankom 5. Zakona propisuju djelatnosti koje su isključene od obveze fiskalizacije. Primjerice, proizvođači poljoprivrednih proizvoda izuzeti su od fiskalizacije, ali se nakupci fiskaliziraju. Naime, od obveze fiskalizacije oslobađaju se neke od djelatnosti čiji se ostvareni prometi mogu učinkovito pratiti drugim mjerljivim veličinama, odnosno taksativno su nabrojene djelatnosti za koje se ne propisuje obveza fiskalizacije. Nadalje, obvezu izdavanja računa reguliraju drugi zakoni - Opći porezni zakon, Zakon o porezu na dodanu vrijednost i Zakon o porezu na dohodak. Navedenim zakonima propisuje se obveza izdavanja računa kod prodaje robe ili usluga, dok se Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje, među ostalim, samo postupak provedbe fiskalizacije izdavanja računa. Dakle, ako nije u pitanju fiskalni, mora se izdati drugi račun. Isto tako, čl. 64. Općeg poreznog zakona propisana su izuzeća od obveze izdavanja računa, gdje se definira što se smatra prodajom na tržnicama i otvorenim prostorima, a što je oslobođeno od obveze izdavanja računa, a posljedično i od obveze fiskalizacije izdavanja računa. Prodajom na tržnicama i otvorenim prostorima smatra se isključivo prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda krajnjem potrošaču koja se obavlja na štandovima i klupama na tržnicama na malo i na štandovima i klupama izvan tržnica na malo. Dakle, porezni obveznik koji je obveznik fiskalizacije kada prodaje robu ili uslugu, osim prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda, mora izdati račun sukladno prethodno spomenutim propisima. Budući da je djelatnost trgovine, odnosno predložena djelatnost prodaje robe i usluga na otvorenom prostoru i prodaja robe na štandovima u sklopu tržnica i sajmova, djelatnost čiji se ostvareni prometi ne mogu učinkovito pratiti na prethodno navedeni način, osim putem provedbe fiskalizacije, predmetna se djelatnost ne može izuzeti od obveze fiskalizacije. 

U raspravi su pojedini članovi Odbora ocijenili prijedlog dobrim, navodeći da ide u korist malim ljudima, posebice malim proizvođačima. Izraženo je mišljenje da je namjera predlagatelja bila istaknuti da mali proizvođač, koji je oslobođen obveze fiskalizacije, ne može istodobno biti i prodavatelj te da je potrebno pronaći ravnotežu u lancu između domaćeg proizvođača i trgovca. S druge strane, kako je rečeno, razumljivo je da putem fiskalizacije Ministarstvo financija želi suzbiti sivu ekonomiju. Također, u raspravi je izneseno mišljenje kako postoji volja za olakšanjem poslovanja malim i srednjim poduzetnicima, što je Ministarstvo financija dosad dvaput dokazalo, provodeći dvije opsežne porezne reforme, kako bi rasteretilo i te porezne obveznike, međutim siva ekonomija jest problem i treba raditi na njezinom suzbijanju.  

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 68. sjednici, održanoj 3. travnja 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi, s Konačnim prijedlogom zakona, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. ožujka 2019. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

    Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se predmetne izmjene predlažu radi usklađivanja sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave i Zakonom o državnom inspektoratu, a s obzirom na preustrojavanje sustava inspekcijskog nadzora i preuzimanje dijela poslova Ministarstva financija u području inspekcijskog nadzora od strane Državnog inspektorata, s ciljem žurnog osiguranja zakonskih pretpostavki za usklađeno, zakonito i pravilno funkcioniranje inspekcijskih službi. Naime, poslovi carinske službe propisani važećim Zakonom o carinskoj službi, između ostalih, obuhvaćaju i dio poslova obuhvaćenih reformskom mjerom objedinjavanja inspekcijskih službi koji će biti preuzeti u djelokrug rada Državnog inspektorata. Stoga je potrebno poslove carinske službe normativno urediti u skladu s novim sustavom funkcionalne organizacije inspekcija te se predmetnim izmjenama predlaže se iz popisa poslova carinske službe izuzmu poslovi koje preuzima Državni inspektorat.

U kraćoj raspravi zatraženo je pojašnjenje radi li se o poslovima koji su ranije već bili u nadležnosti Državnog inspektorata, a u međuvremenu su ih obavljale druge institucije, te se ovim izmjenama i dopunama sad ponovno vraćaju u njegovu nadležnost. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 68. sjednici, održanoj 3. travnja 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. ožujka 2019. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je cilj izmjena i dopuna Zakona  unaprijediti područje vezano uz poduzimanje radnji protiv nepravilnosti te doraditi pojedine odredbe Zakona koje su pokazale manjkavosti u praksi. Državni ured za reviziju je u Izvješću o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu predložio da se Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru propišu prekršajne odredbe za nedostavljanje izvješća o nepravilnostima ustrojstvenoj jedinici Ministarstva financija zaduženoj za proračunski nadzor te naložio donošenje pravilnika koji će propisati kriterije za imenovanje osobe za nepravilnosti, obveze i način postupanja osobe za nepravilnosti te način i rokove izvještavanja o nepravilnostima. 

Međutim, važeći Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru ne daje dovoljno jasnu odredbu vezanu uz obveznike imenovanja osoba za nepravilnosti zbog čega nije moguće donijeti navedeni pravilnik. Stoga se ovim Prijedlogom zakona jasnije definiraju obveznici imenovanja osobe za nepravilnosti i pojam nepravilnosti (osoba za nepravilnosti imenuje se na razini ministarstava i drugih državnih tijela razine razdjela te na razini JLPRS), nadalje, preciznije je definirana uloga osoba za nepravilnosti te su propisani rokovi za dostavu izvješća o nepravilnostima, prekršajne odredbe i donošenje pravilnika kojim će se detaljnije urediti područje vezano uz nepravilnosti. Isto tako, dorađene su i pojedine odredbe važećeg Zakona koje su pokazale manjkavosti u praksi: među ostalim, usklađene su odredbe o obveznicima primjene s novim Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, brisana je obveza donošenja zasebne strategije upravljanja rizicima, ukida se obveza formalnog odobrenja za slanje strateških i godišnjih planova unutarnje revizije Ministarstvu financija elektroničkim putem, rok za stjecanje zvanja ovlaštenoga unutarnjeg revizora vezuje se uz datum početka izobrazbe i ne može biti duži od dvije godine i dr. 

U raspravi je zatraženo pojašnjenje pitanja definiranja drugostupanjskog tijela u odnosu na jedinicu za proračunski nadzor, s obzirom na to da se na nalaz iste mora dati mogućnost prigovora, te je predloženo da se do upućivanja Konačnog prijedloga zakona u proceduru razjasni to pitanje. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru
2. Sve primjedbe i prijedlozi dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 67. sjednici, održanoj 21. ožujka 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. ožujka 2019. godine. 
Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo razlike između Konačnog prijedloga zakona i Prijedloga zakona. Među ostalim, dopunjena je definicija pojma „sredstva" u skladu s izmijenjenom i dopunjenom definicijom pojma „sredstva i druga imovina" iz Rječnika priloženog Preporukama FATF-a, na način da je dodan izraz „gospodarske resurse (uključujući naftu i druge prirodne resurse)". Također, u članku 8. se propisuje da se pravilnici, odnosno odluka koje donose ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donose samo za obveznike koji su kreditne i financijske institucije. Dodan je i novi članak 19. kojim se Zakon dodatno usklađuje s člankom 3. Direktive (EU) 2015/849 kojim je propisano da nije potrebno utvrđivati i provjeravati identitet stvarnog vlasnika i u slučajevima kada je stranka trgovačko društvo čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenom tržištu u trećoj državi u skladu s propisima u Europskoj uniji ili jednakovrijednim međunarodnim standardima. Nadalje, iz popisa pravnih subjekata koji su dužni dostaviti podatak o stvarnom vlasniku u Registar stvarnih vlasnika izostavljene su fundacije te pravni subjekti kojima je Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jedini osnivač. Isto tako, u članku 35. (ranije članak 33.) u svrhu dodatnog usklađenja s odredbama Direktive (EU) 2018/843 u popis članova obitelji politički izložene osobe dodane su za potrebe provođenja mjera pojačane dubinske analize, sukladno odredbama Zakona, i „osoba s kojom je politički izložena osoba u životnom partnerstvu ili osoba s kojom je politički izložena osoba u neformalnom životnom partnerstvu" te „osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u životnom partnerstvu ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u neformalnom životnom partnerstvu". Također, u članku 55. se u svrhu dodatnog usklađenja s odredbama Direktive (EU) 2018/843 propisuje da nadzorna tijela iz članka 81. Zakona koja nadziru kreditne i financijske institucije sklapaju s Europskom središnjom bankom sporazum o načinu razmjene informacija, kada Europska središnja banka djeluje na temelju članka 27. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 i ostalih odredaba koje uređuju razmjenu informacija između nadležnih tijela te se preciznije uređuje suradnja s nadležnim nadzornim tijelima iz drugih država članica u skladu s odredbama Direktive (EU) 2018/843. Nadalje, preciznije se uređuje zaštita osoba koje su zbog prijavljivanja sumnje na pranje novca ili financiranje terorizma izložene prijetnjama, odmazdi ili zastrašivanju, odnosno nepovoljnim ili diskriminatornim postupcima na radnom mjestu. Dodan je  novi članak 58. kojim je propisano da je Ured ovlašten obveznicima iz članka 9. važećeg Zakona naložiti dostavljanje svih dodatnih podataka, informacija i dokumentacije potrebne za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma i u slučajevima kada Ured obavlja strategijske analize sukladno odredbama članka 111. točke 2. Zakona. Zaključno je istaknuto da su pojedine odredbe teksta Zakona dorađene sukladno prijedlozima Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora.

U kratkoj raspravi istaknuto je da je ovakav zakonski prijedlog podržan već u prvom čitanju, imajući u vidu i podatke da je Republika Hrvatska zbog svoje regulative u ovom području i uspjeha na temelju nje visoko na ljestvici u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a što se vidi iz izvješća organizacija koje prate to područje, te je za očekivati da će i ove izmjene i dopune dodatno poboljšati situaciju. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama 
Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 67. sjednici, održanoj 21. ožujka 2019. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji društava Crvenog križa, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio glavni državni revizor, aktom od 20. prosinca 2018. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 28. veljače 2019. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju Hrvatskog Crvenog križa i 30 društava Crvenog križa (dva županijska društva te 28 gradskih društava Crvenog križa). Predmet revizije bili su financijski izvještaji i poslovanje Hrvatskog Crvenog križa i 28 društava Crvenog križa za 2016. te dva društva za 2017. O financijskim izvještajima i poslovanju društava Crvenog križa izraženo je pet bezuvjetnih, 23 uvjetna i tri nepovoljna mišljenja (Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, Gradsko društvo Crvenog križa Rovinj i Gradsko društvo Crvenog križa Zaprešić). Prihodi društava Crvenog križa obuhvaćenih revizijom za 2016. iznosili su 151 mil. kn, rashodi 145 mil. kn te višak prihoda 6,1 mil. kn (višak prihoda iskazali su Hrvatski Crveni križ i 22 društva Crvenog križa u ukupnom iznosu 8,2 mil. kn, a manjak prihoda osam društava Crvenog križa u ukupnom iznosu 2,1 mil. kn). Prihodi društava Crvenog križa za 2017. iznosili su 191 mil. kn, rashodi 179 mil. kn te višak prihoda 12 mil. kn (višak prihoda iskazala su 22 društva Crvenog križa u ukupnom iznosu 15,9 mil. kn a manjak prihoda devet društava Crvenog križa u ukupnom iznosu 3,1 mil. kn). Društva crvenog križa ostvaruju prihode od prodaje roba i usluga, od članarina i članskih doprinosa, zatim prihode po posebnim propisima, od prodaje imovine, od donacija te druge prihode. Vrijednosno najznačajniji rashodi odnose se na rashode za zaposlene, materijalne rashode, rashode amortizacije, financijske rashode, donacije i financiranje neprofitnih organizacija, vezanu uz djelatnost koju obavljaju društva Crvenog križa. Revizijom su utvrđene nepravilnosti kod većine društava, a odnose se na djelokrug i unutarnje ustrojstvo, sustav unutarnjih kontrola, financijske izvještaje, planiranje, računovodstveno poslovanje, prihode, rashode te postupke nabave. Izvršena je također provjera naloga i preporuka iz ranijih revizija te je utvrđeno da je 64,2% naloga izvršeno, 4,25 je u postupku izvršenja, a 31,6% naloga i preporuka nije izvršeno. Za sve utvrđene nepravilnosti Državni ured za reviziju je dao naloge i preporuke, odnosno smjernice kako ih otkloniti. Što se tiče ostvarenja ciljeva utvrđenih programom rada, zaključeno je da su gotovo sva društva ostvarila ciljeve utvrđene programom rada. Među ostalim, Državni ured za reviziju je ocijenio da veliki doprinos društvima Crvenog križa daju volonteri i osobe koje su završile program izobrazbe za pomoć starijima i nemoćnima u kući, što je dobar način kako smanjiti posljedice siromaštva u Republici Hrvatskoj. Također, Državni ured za reviziju je skrenuo pozornost da se može, prije početka školske godine, u dogovoru s mjerodavnim institucijama osigurati prehrana školskoj djeci iz obitelji slabijeg imovinskog stanja kako se ta djeca ne bi osjećala loše i našla u neugodnoj situaciji, za što je utvrđeno da postoje dovoljna sredstva, ali je potrebna bolja koordinacija među institucijama.    
Kao propust, koji je dijelom uvjetovan nedorečenim zakonom, uočeno je pitanje čuvanja starih zaliha. Stalne zalihe su obveze društava Crvenog križa za potrebe izvanrednih situacija, a istu zadaću imaju i robne rezerve. Međutim, zakonom nije određeno što je to što bi bilo u nadležnosti Hrvatskog crvenog križa i koje su zalihe optimalne, što bi trebalo utvrditi, kao i kako će se te zalihe zanavljati. Stoga je u tom dijelu potrebno dopuniti zakon i navedeno pitanje bolje urediti. Daljnji problem je pitanje nadležnosti Hrvatskog crvenog križa, koji djeluje kao krovna institucija, a gradska i općinska društva Crvenog križa su organizacijske jedinice Crvenog križa. Međutim, pitanje nadležnosti zakonom nije određeno, čak ni za koordinaciju, planiranje, postupanja, osim u slučaju izvanredne situacije kada Krizni stožer HCK-a koordinira rad. Istaknuto je da je zakonom potrebno ojačati koordinacijsku ulogu HCK, čime bi se pridonijelo pravilnosti poslovanja i na terenu. Nadalje, uočen je problem kod financiranja društava Crvenog križa. Prema Zakonu o Hrvatskom crvenom križu, sve lokalne jedinice su obvezne izdvajati 0,7% prihoda za financiranje redovne djelatnosti HCK i službe traženja. No, revizijom je utvrđeno da gotovo 80 jedinica lokalne samouprave ne uplaćuju sredstva u skladu sa zakonom ili uopće ne uplaćuju, te je zakonom potrebno pojačati odgovornost lokalnih jedinica po ovom pitanju. Isto tako, utvrđeno je da je zakonom propisano da prijevoznici koji obavljaju prodaju putničkih karata trebaju „posebnim danima“ (Tjedan borbe protiv tuberkuloze, Tjedan solidarnosti, Tjedan Crvenog križa i dr.) uplaćivati 3% od cijene karte, no niti jedan prijevoznik ili autobusni kolodvor to nije učinio, budući da nije precizirano tko treba uplaćivati, radi li se o cijeni karte s PDV-om ili bez i sl. Crveni križ ne ostvaruje te prihode niti poduzima mjere za njihovu naplatu. Zaključno je naglašeno da je navedena područja potrebno propisom bolje urediti da bi se stvorile pretpostavke za bolje poslovanje društava Crvenog križa.  

U raspravi je pohvaljeno izvješće, koje je ocijenjeno kvalitetnim i iscrpnim i iz kojeg se dade puno iščitati. S obzirom na općepoznatu svrhu i cilj Crvenog križa, izražena je zabrinutost zbog negativnih mišljenja za društva Crvenog križa Čakovec, Rovinj i Zaprešić te je izneseno mišljenje da se ne smije dozvoliti da dođe do takvih situacija. Radi se o značajnim sredstvima kojima društva Crvenog križa raspolažu te se postavlja pitanje kakva je tek situacija u onim društvima (manjima) koja ovom prilikom nisu revidirana. Kako je rečeno, očito je da postoje brojne nepravilnosti u društvima Crvenog križa, no ipak je neshvatljivo da je moguće učiniti propuste poput evidencije vrijednosti donirane imovine te je izraženo uvjerenje da se u takvim situacijama radi o nestručnosti i nedovoljnom znanju. S tim u vezi postavljeno je pitanje knjigovodstvenih usluga u tim društvima. Također, izneseno je mišljenje da vertikalno nije dobro ustrojen odnos između krovne organizacije i organizacijskih jedinica na nižim razinama te se postavlja i pitanje broja organizacijskih jedinica. Isto tako, važno je pravilnikom utvrditi količinu zaliha i način njihova zanavljanja. Govoreći o financiranju od strane jedinica lokalne samouprave, naglašeno je da se, u odnosu na izvorne prihode, radi o značajnim sredstvima te bi Crveni križ mogao preuzeti još više aktivnosti (obrok djeci u školama, pučke kuhinje).  Odgovarajući na komentare članova Odbora, predstavnica Državnog reda za reviziju istaknula je problem nedostatka ljudi u društvima Crvenog križa te je većina njih povjerila vođenje knjiga knjigovodstvenim servisima, koji evidentiraju ono što im je dostavljeno. S  tim u vezi, ocijenjen je pozitivnim prijedlog iznesen u Hrvatskome saboru da Financijska agencija preuzme vođenje knjiga neprofitnih organizacija koje obavljaju javnu djelatnost i financiraju se iz proračuna. Kad je riječ o broju organizacijskih jedinica, iskustvo pokazuje da je bolje da ih je što više, jer broje mnogo volontera, uključujući i djecu, koja se već u toj dobi senzibiliziraju za pomoć onima kojima je pomoć potrebna. Isto tako, veći broj organizacijskih jedinica znači i bolju dostupnost korisniku te je izraženo mišljenje kako u postojećem sustavu nije nužno mijenjati njihov broj, već je potrebno raditi na poboljšanju i unapređenju unutar sustava.  

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji društava Crvenog križa

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 66. sjednici, održanoj 27. veljače 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o deviznom poslovanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Živoga zida i SNAGA-e, aktom od 5. lipnja 2018. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 19. srpnja 2018. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je namjera ovog zakonskog prijedloga ukinuti valutnu klauzulu na kredite te da se plaćanja unutar Republike Hrvatske odvijaju u nacionalnoj valuti. 
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade Republike Hrvatske te je istaknuo kako predlagatelj radi poveznicu između Zakona o obveznim odnosima vezano za ukidanje valutne klauzule i izmjena predloženih ovim zakonskim prijedlogom, pa se pretpostavlja da je predlagatelj imao na umu vjerojatno potrošače, međutim, radi se o prijedlogu koji bi imao manji utjecaj na potrošače (jer je udio kredita odobrenih potrošačima u stranim valutama relativno nizak), a puno veći negativni utjecaj na poslovne subjekte, jer bi to nesumnjivo utjecalo na povećanje troškova poslovanja poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj koji posluju s inozemstvom. Dodatno, rečeno je kako predlagatelj ove izmjene nije obrazložio. 
U raspravi je istaknuto da sva plaćanja jesu u nacionalnoj valuti, osim iznimaka navedenih Odlukom Hrvatske narodne banke o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji. Prihvaćanjem ovakvog zakonskog prijedloga ne bi se mogle provesti, primjerice, isplate plaće pomorcima, diplomatima, isplata deviznih dnevnica i dr. Iznesen je i prijedlog da bi čak trebalo razmotriti proširenje spektra plaćanja usluga u stranoj valuti (npr. usluge u turizmu i sl.), budući da Hrvatska ide u smjeru uvođenja eura, da bi se olakšalo funkcioniranje sustava. 

Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak
Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o deviznom poslovanju.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 65. sjednici, održanoj 15. veljače 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o Državnom uredu za reviziju, drugo čitanje, P.Z. br. 499, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. siječnja 2019. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula ključne razlike između Prijedloga i Konačnog prijedloga zakona. Prihvaćena je većina primjedbi Odbora za zakonodavstvo, uz nemogućnost uvažavanja komentara koji se odnosi na brisanje članka 34. predloženog zakona, koji je razlog obrazložen na Odboru na zakonodavstvo, a s čime se taj odbor suglasio. Nadalje, dorađene su i odredbe koje se odnose na objekte, odnosno na subjekte revizije Državnog reda za reviziju (primjerice, pravne osobe koje koriste sredstva iz fondova Europske unije mogu biti subjekti revizije), jer je bio ispušten je dio koji se odnosi na „financijski mehanizam“, što je ovim zakonskim prijedlogom obuhvaćeno. Isto tako, ovaj zakonski prijedlog usklađen je i s odredbama drugih zakona. Nije prihvaćen prijedlog Odbora za financije i državni proračun da Ured dobije status izvanproračunskog korisnika, budući da to priječe odredbe drugih zakona. Predstavnica predlagatelja pojasnila je i pitanje izbora vanjskih revizora koji će revidirati Ured. 
U raspravi na Odboru pojedini članovi Odbora izrazili su nezadovoljstvo ovakvim zakonskim prijedlogom, tražeći obrazloženje o sudionicima u izradi zakonskog prijedloga, posebno u odnosu na dio koji se odnosi na reviziju Hrvatske narodne banke od strane Državnog ureda za reviziju. S tim u vezi, zatražena je dostava komentara svih sudionika, posebice Hrvatske narodne banke. Kako je dalje u raspravi istaknuto, Državni ured za reviziju je dostavio odgovor na jedno zastupničko pitanje koji je suprotan onome što u ovom prijedlogu stoji. Nadalje, iznesen je komentar na mišljenje Europske središnje banke koji je pozitivan u odnosu na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, dok je mišljenje Europske središnje banke bilo puno zamjerki i ograda u odnosu na druge podnositelje prijedloga. Također, izraženo je mišljenje o odnosu Republike Slovenije prema svojoj središnjoj banci, no, nasuprot tome, izneseno je i stajalište da je Slovenija ulaskom u euro-zonu prihvatila i pravila koja proizlaze iz toga, i u odnosu na središnju banku, stoga se točno zna što revizija u središnjoj banci kontrolira. U daljnjoj raspravi naglašeno je kako je uočeno da se članak 4. stavak 4. Konačnog prijedloga zakona odnosi samo na postupak kod donošenja financijskog plana Državnog ureda za reviziju te je iznesen prijedlog da članak nadopuni na način da obuhvati i postupak kod donošenja izmjena i dopuna financijskog plana Državnog ureda za reviziju te da to bude amandman Odbora. 
Na sjednici se predstavnica predlagatelja suglasila s predloženim amandmanom Odbora. Odgovarajući na komentare, predstavnica predlagatelja pojasnila je da je ovakav zakonski prijedlog, dio koji se odnosi na Hrvatsku narodnu banku, u skladu s tri mišljenja Europske središnje banke, kao i da su svojim doprinosom u njemu sudjelovali predstavnici Državnog ureda za reviziju, Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Ministarstva pravosuđa. Kako je rečeno, svi su dostavili svoje prijedloge, a ničiji nisu u cijelosti uvaženi, jer je o konačnom prijedlogu odlučila Vlada Republike Hrvatske, koja je predlagatelj ovog zakona je Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo financija. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o  Državnom uredu za reviziju

uz sljedeći amandman (8 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“):
U članku 4. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: 
„(5) Na postupak donošenja izmjena i dopuna financijskog plana Državnog ureda za reviziju na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga članka za postupak donošenja financijskog plana Državnog ureda za reviziju.“
Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 6. i 7. 

Obrazloženje:
Ovim amandmanom propisuje se isti postupak kod donošenja izmjena i dopuna financijskog plana kao i kod donošenja financijskog plana što je, radi pravne sigurnosti, trebalo i izrijekom propisati. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 64. sjednici, održanoj 6. veljače 2019. godine, Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio glavni državni revizor, aktom od 20. prosinca 2018. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 23. siječnja 2019. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju ukratko predstavila Izvješće. Govoreći o financijskim revizijama, istaknuto je da su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje subjekata na državnoj i lokalnoj razini: revizija izvršenja državnog proračuna i korisnika državnog proračuna, lokalne jedinice, zdravstvene ustanove, neprofitne organizacije (od kojih su posebno izdvojena društva Crvenog križa) te političke stranke, nezavisni zastupnici i članovi predstavničkih tijela lokalnih jedinica. Primjenom novih standarda, u financijskoj reviziji izražavaju se dva mišljenja, jedno za financijske izvještaje i drugo za usklađenost poslovanja. Kad je riječ o revizijama učinkovitosti, u 2018. godini obuhvaćene su sljedeće teme: dodjeljivanje i korištenje tekućih donacija iz proračuna lokalnih jedinica, kapitalna ulaganja u osnovne i srednje škole na području Republike Hrvatske, korištenje vanjskih usluga u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske i lokalnih jedinica te provedba operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Osim toga, Ured je obavio provjeru provedbe naloga i preporuka danih u prethodnim revizijama te uvid u financijske izvještaje. Ukupno je Ured, u skladu s Planom, za 2018. planirao i obavio 224 financijske revizije, 104 revizije učinkovitosti, jedanaest provjera provedbe naloga i preporuka te 223 uvida u financijske izvještaje. Sva izvješća dostavljena su Hrvatskom saboru i objavljena na mrežnim stranicama Ureda. Kao i ranije, Ured je tijekom godine surađivao s pravosudnim i drugim državnim tijelima te je za 35 predmeta dostavljena dokumentacija Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, Ministarstvu unutarnjih poslova i sudovima. U protekloj je godini također značajna bila i međunarodna suradnja Državnog ureda za reviziju, od kojih je posebno naglašena ona s Europskim revizorskim sudom i vrhovnim revizijskim institucijama zemalja članica Europske unije. Zaključno je istaknuto da je za obavljanje svih poslova Ureda (kojeg čine Središnji ured u Zagrebu i 20 područnih ureda) sistematizirano 343 radna mjesta, a u rujnu 2018. Ured je imao 299 zaposlenika, od čega su 252 obavljala poslove revizije. 
U raspravi na Odboru je, u odnosu na reviziju izdanih naloga i preporuka, postavljeno pitanje na koji način se može poboljšati, tj. smanjiti postotak neizvršenih preporuka (koji je sada na razini od oko 30%), odnosno postoji li način na koji bi se subjekte moglo natjerati na izvršavanje, što je posebno važno s obzirom na to da se određeni nalozi i preporuke ponavljaju iz godine u godinu, te je li ustrojen registar preporuka. Nastavno na to, iznesen je i komentar da je neizvršavanje naloga i preporuka, odnosno sankcioniranje toga, bilo jedno od najvećih prijepora kod izrade novog zakonskog prijedloga te se je razmišljalo i o određivanju mandatne kazne. S tim u vezi, izraženo je mišljenje i o eventualnom razmatranju novčanog kažnjavanja odgovornih osoba u subjektima koji ne izvršavaju naloge i preporuke. Odgovarajući na izneseno, predstavnica podnositelja istaknula je da je unatrag dvije godine uveden obrazac Plan aktivnosti, po kojem su subjekti revizije dužni izraditi plan aktivnosti za otklanjanje nepravilnosti, kao i rok u kojem to namjeravaju učiniti. Također, u Konačnom prijedlogu zakona o Državnom uredu za reviziju, koji je u proceduri, predviđeno je da će se subjekte, ukoliko ne postupe u skladu s nalozima i preporukama, sankcionirati. Trenutačno Državni ured za reviziju nastoji, kako bi što više preporuka i naloga bilo izvršeno, da one za subjekte budu što jasnije, razumljivije i konkretnije, radi olakšavanja njihove provedbe subjektu. U odnosu na registar preporuka, naglašeno je da za sve „otvorene“ preporuke u izvješću postoji njihov pregled i status te se kod sljedeće revizije nastavlja s time dok god preporuka ne bude provedena.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2018. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, potpredsjednik Odbora.

                                                                                             POTPREDSJEDNIK  ODBORA
   mr. sc. Boris Lalovac
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, sukladno članku 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, objedinjeno, na 64. sjednici, održanoj 6. veljače 2019. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji korisnika državnog proračuna,  Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji lokalnih jedinica, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača za 2017., Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti dodjeljivanja i korištenja tekućih donacija iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti korištenja vanjskih usluga u trgovačkim društvima, koja je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio glavni državni revizor, aktima od 20. prosinca 2018. godine. 
Odbor je o predmetnim Izvješćima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjima Vlade Republike Hrvatske od 23. siječnja 2019. godine, u kojima se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetna Izvješća.  

Uvodno su predstavnici Državnog ureda za reviziju, pomoćnici glavnog državnog revizora, pojedinačno predstavili Izvješća.
Govoreći o obavljenoj financijskoj reviziji korisnika državnog proračuna, istaknuto da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju 23 korisnika državnog proračuna (financijski izvještaji i poslovanje svih 20 ministarstava i tri zavoda – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje). Za svaki subjekt revizije izražena su dva mišljenja - mišljenje o financijskim izvještajima i mišljenje o usklađenosti poslovanja. O financijskim izvještajima izraženo je 15 bezuvjetnih i 8 uvjetnih mišljenja. O usklađenosti poslovanja, također je izraženo 15 bezuvjetnih i 8 uvjetnih mišljenja. Revizijom su utvrđene nepravilnosti i propusti u području djelokruga i unutarnjeg ustrojstva, planiranja i izvršenja plana, računovodstvenog poslovanja, prihoda i primitaka, rashoda i izdataka, imovine, obveza i javne nabave, od kojih su neke učestale i zajedničke za sve subjekte revizije. Ukupno je dano 166 naloga i preporuka, a taj je broj za 12,2% manji u odnosu na prethodnu reviziju u tim subjektima. Posebno je istaknuto područje računovodstvenog poslovanja u kojem se učestalo pojavljuju nepravilnosti, od kojih su neke posljedica čestih izmjena propisa. Isto tako, utvrđeno je da je po 49,7% prethodno danih naloga i preporuka postupljeno, nije provedeno 18%, a djelomično je provedeno ili je u postupku provedbe 29,1%. 
Predstavljajući Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji lokalnih jedinica, predstavnica podnositelja istaknula da je obavljena financijska revizija 71 lokalne jedinice (jedanaest gradova i 60 općina) za 2017. Ukupni prihodi i primici lokalnih jedinica za 2017. iznose 986 milijuna kn, a rashodi i izdaci 981 milijun kn. Preko 60% prihoda ostvareno je od prihoda od poreza i prihoda od pomoći, a više od 55% rashoda odnosi se na materijalne rashode. Za svaku lokalnu jedinicu obuhvaćenu revizijom, izraženo je mišljenje o financijskim izvještajima i mišljenje o usklađenosti poslovanja. O financijskim izvještajima izraženo je 35 bezuvjetnih, 34 uvjetna i dva nepovoljna mišljenja (Općine Kloštar Podravski i Peteranec). O usklađenosti poslovanja izraženo je 18 bezuvjetnih i 53 uvjetna mišljenja. Revizijom su utvrđene nepravilnosti i propusti u području planiranja i izvršenja proračuna, računovodstvenog poslovanja i financijskog izvještavanja, prihoda i primitaka, rashoda i obveza, javne nabave i imovine. Ukupno je dano 690 naloga, što je nešto više u odnosu na prethodno obavljenu reviziju, prije svega zbog nepravilnosti koje su posljedica promjene propisa. Provjerom naloga i preporuka utvrđeno je da je 70% naloga i preporuka provedeno ili su u postupku provedbe. One koje nisu provedene najčešće su iz područja računovodstvenog poslovanja (za koje su lokalne jedinice navele da je dijelom uzrok nedovoljan broj zaposlenih), naplate potraživanja i područja obavljanja komunalnih djelatnosti. 
Nadalje, govoreći o Izvješću o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača za 2017., naglašeno je da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju 41 političke stranke (18 parlamentarnih i 23 izvanparlamentarne), šest nezavisnih zastupnika te jednog člana predstavničkog tijela lokalne jedinice, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2017. Također, obavljena je provjera dostavljanja godišnjih financijskih izvještaja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika te članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica kojima je mandat u tijeku (od sredine 2017.) i članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica kojima je mandat prestao tijekom 2017. Obavljena je provjera objavljivanja financijskih izvještaja političkih stranaka i nezavisnih zastupnika. Osim navedenog, obavljen je i uvid u financijske izvještaje za 35 izvanparlamentarnih političkih stranaka, 94 člana predstavničkih tijela lokalnih jedinica kojima je mandat u tijeku (od sredine 2017.) i 81 člana predstavničkih tijela lokalnih jedinica kojima je mandat prestao tijekom 2017. (koji do 11. rujna 2018. nisu Državnom uredu za reviziju dostavili godišnje financijske izvještaje, godišnji program rada i financijski plan te izvještaj o primljenim donacijama, za 2017.). Obavljen je i uvid u financijske izvještaje izvanparlamentarne političke stranke kojoj je u prošloj reviziji izraženo nepovoljno mišljenje (Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske) i člana predstavničkog tijela lokalne jedinice koji je ostvario prihode iznad 100.000,00 kn. O financijskim izvještajima političkih stranaka za 2017., izraženo je 28 bezuvjetnih i 13 uvjetnih mišljenja. O usklađenosti poslovanja političkih stranaka za 2017. izražena su 32 bezuvjetna i devet uvjetnih mišljenja. O financijskim izvještajima nezavisnih zastupnika izraženo je pet bezuvjetnih i jedno uvjetno mišljenje, dok su o usklađenosti poslovanja svih šest nezavisnih zastupnika izražena bezuvjetna mišljenja. Prihodi političkih stranaka obuhvaćenih revizijom iznosili su 133,8 milijuna kn, a rashodi 137,5 milijuna kn te manjak prihoda na koncu 2017. iznosi 3,7 mil. kn (26 političkih stranaka iskazalo je višak prihoda nad rashodima u iznosu 10,3 mil. kn, a 15 manjak u iznosu 14 mil. kn). O financijskim izvještajima, kao i o usklađenosti poslovanja člana predstavničkog tijela lokalne jedinice za 2017. izraženo je uvjetno mišljenje. Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koje su utjecale na izražavanje mišljenja, odnose se na planiranje, računovodstveno poslovanje, prihode i rashode te postupanje nakon isteka mandata. 
Kad je riječ o Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti dodjeljivanja i korištenja tekućih donacija iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, istaknuto da je Državni ured za reviziju obavio 45 revizija učinkovitosti dodjeljivanja i korištenja tekućih donacija iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Revizijom je obuhvaćeno 20 županija, 24 grada i Grad Zagreb. Predmet revizije bilo je dodjeljivanje i korištenje tekućih donacija iz proračuna lokalnih jedinica za 2016. i 2017., odnosno planiranje, dodjeljivanje sredstava, praćenje i vrednovanje provedbe programa i projekata od interesa za opće dobro te javno objavljivanje i izvještavanje. Državni ured za reviziju je ocijenio da je dodjeljivanje i korištenje tekućih donacija iz proračuna lokalnih jedinica u jedanaest županija i 13 gradova učinkovito, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, jer su utvrđene slabosti i propusti koji ne utječu bitno na provedbu programa i projekata od interesa za opće dobro, dok je u devet županija, jedanaest gradova i Gradu Zagrebu djelomično učinkovito, jer su utvrđene nepravilnosti i propusti koji utječu na provedbu programa i projekata od interesa za opće dobro te su potrebna određena poboljšanja. Ukupne donacije su iznosile 1,557 mlrd. kuna, od čega najviše za područje sporta (47%). 
Zaključno, Izvješćem o obavljenoj reviziji učinkovitosti korištenja vanjskih usluga u trgovačkim društvima obuhvaćena je revizija učinkovitosti korištenja vanjskih usluga u 36 trgovačkih društava (tri u vlasništvu Republike Hrvatske – Agencija za komercijalnu djelatnost, HEP-ODS i Hrvatska pošta) i 33 u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave). Vrijednost rashoda za vanjske usluge je bila 4,370 mlrd. kuna, od čega pola iznosa otpada na Zagrebački holding, a raspon udjela za vanjske usluge kreće se od 3% do 60% (uglavnom kod komunalnih društava). Ciljevi revizije bili su provjeriti koriste li trgovačka društva vanjske usluge svrhovito i ekonomično, jesu li potrebe za nabavom usluga opravdane i potpuno obrazložene, je li pri izboru najpovoljnije ponude poštovano načelo postizanja najbolje vrijednosti za uloženi novac i jesu li nabavom usluga postignuti planirani ciljevi nabave, odnosno jesu li usluge pružene na pravi način. Uočeno je dosta nepravilnosti, od kojih su posebno istaknuti slabi opći, odnosno unutarnji akti koji ne potiču konkurentnost. Na lokalnoj razini uglavnom se radi o komunalnim društvima. Na temelju provedenih postupaka revizije i utvrđenih činjenica, primjenjujući kriterije, Državni ured za reviziju ocijenio je da su tri trgovačka društva koristila vanjske usluge svrhovito i ekonomično (Gradsko komunalno poduzeće „Komunalac“ Koprivnica, Hrvatska pošta d.d. i Niskogradnja Pregrada), 32 su koristila svrhovito i ekonomično, pri čemu su potrebna određena poboljšanja i jedno društvo nije koristilo vanjske usluge svrhovito i ekonomično, te su potrebna značajna poboljšanja (Zagrebački holding). 
Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste dani su nalozi i preporuke, čija bi provedba pridonijela točnijem i realnijem iskazivanju podataka u financijskim izvještajima, izvora sredstava te prihoda i rashoda u financijskim izvještajima, kao i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima i učinkovitosti korištenja sredstava. U vezi financiranja izborne promidžbe, Državni ured za reviziju skrenuo je pozornost da je sporazumima o zajedničkom izlasku na izbore, između ostalog, potrebno jasno i nedvojbeno urediti način financiranja i sastavljanja obračuna zajedničkog izlaska na izbore. Ujedno, Državni ured za reviziju je mišljenja da je potrebno propisima urediti bitne elemente međusobnih sporazuma političkih stranaka, kao i način postupanja u slučaju kada politička stranka ostvari prihode i troškove (rashode) izborne promidžbe po posebnom računu za financiranje izborne promidžbe prije zaključenja sporazuma s drugim političkim strankama ili kada samostalno ne prijavi svoju listu za izbore. U odnosu na revizije učinkovitosti, Državni ured za reviziju dao je naloge i preporuke čija bi provedba pridonijela otklanjanju utvrđenih nepravilnosti i propusta u planiranju programa i projekata, dodjeljivanju sredstava korisnicima, praćenju i vrednovanju provedbe programa i projekata od interesa za opće dobro te javnom objavljivanju i izvještavanju, a čime bi se utjecalo na povećanje učinkovitosti dodjeljivanja i korištenja tekućih donacija iz proračuna lokalnih jedinica. Kad je riječ o učinkovitosti korištenja vanjskih usluga u trgovačkim društvima, Državni ured za reviziju dao je 435 preporuka za otklanjanje nepravilnosti i propusta, od čega je 30 naloga za slučajeve u kojima nisu poštovane odredbe zakona te je mišljenja da bi provedba danih preporuka pridonijela većoj efikasnosti i učinkovitosti korištenja vanjskih usluga. Očekuje da će učinci biti ostvareni primjenom postupaka kojima bi se na najmanju mjeru svela mogućnost korupcije i postigla najveća moguća učinkovitost pri nabavi usluga. Poboljšanjem postupaka nabave usluga, društva imaju mogućnost smanjiti troškove, uz istodobno postizanje više razine produktivnosti, koristeći usluge najstručnijih pružatelja.

U raspravi na Odboru posebno je naglašeno nepoštivanje preporuka Državnog ureda za reviziju od strane subjekata, prije svega u odnosu na iste nepravilnosti i iste subjekte koji se ponavljaju. S tim u vezi, iznesen je komentar da je pitanje nepoštivanja, odnosno ogluhe na preporuke potrebno definirati, pa i zbog bolje kvalitete, te lakšeg i učinkovitijeg rada Ureda u budućnosti. Kako je rečeno, u nekim propisima postoji mogućnost upozoravanja, a nakon ponavljanja čina predviđeno je sankcioniranje subjekata. Ujedno je izraženo mišljenje da neizvršavanje preporuka od strane jednih subjekata demotivirajuće utječe i na one koji ih izvršavaju, budući da za neizvršavanje nema sankcija. Stoga mišljenje Državnog ureda za reviziju svakako treba imati posljedice. Nadalje, radi se o iznosu od ukupno preko šest milijardi kuna iz proračuna, što je značajan iznos, te je posebno istaknut problem nejasnosti definicije vanjskih usluga i nejasnosti definicije donacija, što je potrebno zakonom definirati. Članovi Odbora osvrnuli su se i na prijedlog zakona koji regulira financiranje političkih stranaka, koji je u zakonodavnoj proceduri, a kojim je određen minimalan iznos za isplatu strankama. S obzirom na trenutačni iznos isplata naknada koji je razvidan iz izvješća, a čiji je raspon visok, izneseno je mišljenje da je nužno odrediti i maksimalan iznos naknada, koji neće ovisiti o fiskalnoj jačini lokalnih jedinica. Govoreći o utvrđenim nepravilnostima, predloženo je da bi ih trebalo rangirati po stupnju - na visoki, srednji i niski rizik - te bi ih u tom smislu trebale slijediti i dane preporuke, ovisno o težini povrede i posljedicama koje ona proizvodi. Nepravilnosti visokog rizika trebalo bi ozbiljnije sankcionirati i u tom smislu ovlastiti Državni ured za reviziju, dok bi na one srednjeg i niskog rizika trebalo upozoravati i davati preporuke za otklanjanje u određenom roku. Kad je riječ o vanjskim uslugama koje koriste komunalna poduzeća, izneseno je stajalište da su one potrebne, posebno u manjim sredinama koje nemaju vlastitih kapaciteta za to, ali onda te usluge treba koristiti transparentno. Ako je to moguće postići u manjim sredinama, koje su dobile pozitivne ocjene Ureda, onda to pogotovo trebaju slijediti veći sustavi. 
Odgovarajući na komentare članova Odbora, predstavnici podnositelja istaknuli su da, u slučaju velikog udjela rashoda za vanjske usluge, Državni ured za reviziju daje preporuku da se preispita osnovanost postojanja tog trgovačkog društva s osnivačem. Isto tako, prije provođenja revizije, Državni ured za reviziju procjenjuje rizike, po svakom području i subjektu revizije. S tim u vezi, razmotrit će se prijedlog da se nalozi i preporuke rangiraju prema stupnju rizika, koliko je to moguće prema metodologiji, kako bi se i na taj način ukazalo na njihov značaj. Pojašnjeno je također da, ukoliko se radi o nalogu, riječ je o povredi neke zakonske odredbe, a ako je riječ o preporuci, njena bi provedba pridonijela boljem i uspješnijem poslovanju.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak: 
1.    Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji korisnika državnog proračuna

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:
2.    Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji lokalnih jedinica

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:
3.    Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača za 2017.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:
4.    Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti dodjeljivanja i korištenja tekućih donacija iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak: 
5.    Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti korištenja vanjskih usluga u trgovačkim društvima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, potpredsjednik Odbora.

                                                                                            POTPREDSJEDNIK  ODBORA
  mr. sc. Boris Lalovac
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 63. sjednici, održanoj 30. siječnja 2019. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2018., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 3. prosinca 2018. godine. 
Odbor je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 10. siječnja 2019. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.

Uvodno je predstavnik Hrvatske narodne banke, viceguverner, istaknuo da je prva polovica 2018. bila makroekonomski uspješna, međunarodno okruženje bilo je povoljno, pri čemu se gospodarski rast počeo blago usporavati, posebice kod glavnih trgovinskih partnera iz europodručja. Domaće gospodarstvo je raslo, osobna potrošnja i izvoz i nadalje su glavni pokretači rasta, dok se jačanje investicija tek očekuje. Pozitivni trendovi nastavljeni su i na tržištu rada, na kojem su zabilježeni rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti. Inflacija se ubrzala pod utjecajem cijene energije, višak na tekućem računu se blago smanjio u odnosu na prvu polovicu prethodne godine. Ekspanzivna monetarna politika nastavila je potpomagati gospodarski oporavak, poboljšali su se uvjeti financiranja, pale su kamatne stope, a kreditiranje se oporavilo.
Govoreći o gospodarskoj aktivnosti u prvoj polovici 2018., ona se povećala za 2,7% na godišnjoj razini, čemu je najviše pridonio rast osobne potrošnje. Pozitivan doprinos dao je izvoz roba i usluga, a rast je u manjoj mjeri zabilježen i za kapitalna ulaganja. Istodobno se nastavio relativno brži rast uvoza od izvoza pa je ukupni doprinos neto izvoza rastu realnog BDP-a bio negativan. Što se tiče zaposlenosti, na tržištu rada nastavila su se povoljna kretanja, broj zaposlenih nastavio se povećavati, uz najveći doprinos uslužnih djelatnosti, privatnog sektora te građevinarstva. Nezaposlenost se nastavila smanjivati, djelomično zbog nastavka iseljavanja radnosposobnog stanovništva, te je stopa nezaposlenosti na kraju lipnja 2018. iznosila 10,4%. Nadalje, nastavio se godišnji rast bruto i neto plaća. Inflacija se u prvoj polovici 2018. blago ubrzala, s 1,2% u prosincu 2017. na 2,4% u lipnju 2018. godine. U ekonomskim odnosima s inozemstvom nastavio se višegodišnji trend smanjivanja vanjskih neravnoteža. Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance se u prvoj polovici 2018. pogoršao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, posebice zbog povećanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom za 8,5%. Promatrajući kumulativno ostvarenja u zadnjih godina dana, višak na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 3,9% BDP-a, što je 0,8% postotnih bodova manje nego u 2017. Kad je riječ o fiskalnoj politici, prvo polugodište 2018. obilježila su povoljna kretanja. Saldo opće države nastavio se zamjetno poboljšavati te je u izvještajnom razdoblju ostvaren višak opće države prema ESA 2010 metodologiji od čak 1,1 mlrd. kuna, što je cca 3,5 mlrd. kuna bolje ostvarenje nego u istom razdoblju prethodne godine. To je posljedica intenziviranja rasta poreznih prihoda te kombinacije kontrole tekućih rashoda i smanjenog ostvarenja državnih investicija. Omjer duga opće države i BDP-a na kraju lipnja 2018. iznosio je 76,1% BDP-a, odnosno 1,4 postotna boda manje nego u 2017. godini. Kad je riječ o poslovanju banaka, u prvom polugodištu 2018. imovina banaka blago je porasla. Dobit banaka i pokazatelji profitabilnosti zamjetno su se poboljšali, i to pod utjecajem pada troškova umanjenja vrijednosti i rezervacija za potraživanja grupe od Agrokor, koji su bili višestruko manji u odnosu na isto razdoblje 2017. Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita nastavio se blago smanjivati te je na kraju lipnja 2018. iznosio 11,2%, na što je utjecala nova kreditna aktivnost i prodaja potraživanja.   
U pogledu djelovanja Hrvatske narodne banke, HNB je tijekom prvog polugodišta 2018. ekspanzivnom monetarnom politikom nastavio podržavati oporavak domaćeg gospodarstva te održavati stabilnost tečaja kune prema euru, što je preduvjet očuvanja financijske stabilnosti. Zbog pritisaka na jačanje kune, HNB je tijekom prve polovice 2018. od banaka otkupio znatna devizna sredstva, ukupno 742 milijuna eura. Stoga je već visoka kunska likvidnost monetarnog sustava povećana na najviše zabilježene razine dotad. Prosječan višak likvidnosti u prvih šest mjeseci 2018. dosegnuo je 27,1 mlrd. kuna, što je za 11,9 mlrd. kuna više od prosječnog viška zabilježenog u 2017. godini. Visoka likvidnost na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu pogodovala je daljnjem padu aktivnih i pasivnih kamatnih stopa poslovnih banka u Hrvatskoj. To je, zajedno s povoljnim kretanjima standarda odobravanja kredita i kreditne potražnje, dovelo do daljnjeg oporavka rasta plasmana, pri čemu se posebno ističe jačanje kreditiranja stanovništva. U skladu s takvim djelovanjem HNB-a, međunarodne pričuve povećale su se u prvih šest mjeseci 2018. za jednu milijardu eura, odnosno 6,3%. Snažnom rastu pričuva najviše je pridonio zamjetan otkup deviza od banaka, čime je osigurana stabilnost tečaja domaće valute i dodatno povećana likvidnost monetarnog sustava. Istodobno je u nepovoljnom okruženju produljenog razdoblja negativnih kamatnih stopa osigurana odgovarajuća razina zarada od ulaganja u pričuve. 
U raspravi na Odboru iznesen je komentar o disproporciji između ponude i potražnje na tržištu rada, što dovodi do rasta plaća, a trend rasta plaća ocijenjen je dugoročno problemom u smislu konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, s obzirom na raskorak između produktivnosti i rasta plaća te je, s tim u vezi, izneseno mišljenje da bi se taj problem mogao riješiti uvozom radne snage iz inozemstva. Isto tako, ukazano je na problem odobravanja kredita od strane poslovnih banaka malim i srednjim poduzetnicima, s obzirom na to da banke od tih poduzetnika traže kao kolaterale isključivo nekretnine, a čija je procijenjena vrijednost danas znatno niža nego ranijih godina. Također, kako je rečeno, većina aktive banaka je u stranom vlasništvu, no treba imati u vidu da će razvoj hrvatskog gospodarstva prije svega ovisiti o aktivnostima koje će poduzeti institucije države. Predstavnik Hrvatske narodne banke suglasio se sa stajalištem da je pitanje radne snage postalo problem, posebno zbog iseljavanja radnoaktivnog stanovništva, te se zamjećuje raskorak između produktivnosti i rasta plaća, što nije dobar trend, za što je naveden primjer Grčke. Govoreći o malim i srednjim poduzećima, u odnosu na koje poslovne banke imaju prilično konzervativnu politiku zbog njihove rizičnosti, pojasnio je da su, unatoč određenoj regulaciji Hrvatske narodne banke, poslovne banke te koje u konačnici određuju odobravanje kredita. S druge strane, stabilnost financijskog sustava ovisi o konzervativnosti banaka te, stoga, da bi štednja u bankama bila sigurna, banke moraju davati stabilne i sigurne kredite koji će se vraćati, zbog čega rizičniji subjekti često ne mogu doći do izvora sredstava. U daljnjoj raspravi istaknuto je da je, unatoč problemu kreditiranja, rast investicija u kapitalnim ulaganjima ipak zamjetan, i to od strane privatnog sektora u odnosu na državu, koja je i dalje u svojevrsnoj stagnaciji u odnosu na privatni sektor. Također, naglašena je poduzeta aktivnost Hrvatske narodne banke na području monetarne politike, budući da je uslijed aprecijacijskih pritisaka tečaj kune pao, pri čemu je Hrvatska narodna banka ukupno intervenirala s dvije milijarde eura u 2018. godini, što je rekordna intervencija.  

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2018. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 63. sjednici, održanoj 30. siječnja 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, drugo čitanje, P.Z.E. br. 494, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. siječnja 2019. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.        

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se je izradi Prijedloga zakona pristupilo radi usklađenja Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava s Direktivom (EU) 2017/2399 o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji. Kako bi se osiguralo da institucije raspolažu dostatnim kapacitetom za pokriće gubitaka i dokapitalizaciju, propisano je da održavaju minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze, specifičan za svaku instituciju. U odnosu na postojeće uređenje, novost je da se ovim prijedlogom zakona uvodi nova kategorija dužničkih instrumenata - nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti. To su obveznice i ostali oblici prenosivog duga te instrumenti koji stvaraju ili priznaju dug i koji ispunjavaju propisane uvjete. Glavna svrha izdavanja nove kategorije dužničkih instrumenata je ispunjavanje minimalnog zahtjeva pomoću podređenih obveza. Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je, u odnosu na Prijedlog zakona, u Konačnom prijedlogu zakona izvršeno usklađenje s novim Zakonom o tržištu kapitala, na način da se u pojedinim pojmovima umjesto izravnog upućivanja na pojedine članke Zakona o tržištu kapitala upućuje na uopćeni naziv tog Zakona, a također je, slijedom primjedbi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora, dorađen izričaj pojedinih odredbi zakona.

U raspravi je postavljeno pitanje hoće li uvođenje novog pojma instrumenta narušiti dosadašnji sustav naplate potraživanja, s obzirom na to da se mijenja redoslijed, na što je predstavnik predlagatelja pojasnio da se radi o praćenju regulative, koja uvodi podređene obveze, a koje se u slučaju sanacije mogu koristiti. Ovime se samo definira o kakvim se obvezama radi, radi usklađenja sustava u svim državama članicama Europske unije, što nadopunjuje regulativu i poboljšava sustav. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 63. sjednici, održanoj 30. siječnja 2019. godine, Godišnje izvješće o državnim potporama za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2018. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se izvješće izrađuje sukladno Zakonu o državnim potporama, te sadrži analitički prikaz državnih potpora u RH dodijeljenih u 2017., s revidiranim podacima o dodijeljenim potporama u 2015. i 2016. U Izvješću su uključene i potpore poljoprivredi i ribarstvu, iako navedene potpore nisu predmet Zakona o državnim potporama. U 2017. u RH je dodijeljeno ukupno 12.393,8 mil. kn potpora, što je povećanje za 974,9 mil. kn (8,5%) u odnosu na 2016. te 2,5 mlrd. kuna, odnosno 25,5% više nego 2015. U 2017., udio dodijeljenih potpora u BDP-u iznosio je 3,39%, udio potpora u rashodima države 9,92%, potpore po zaposlenom 8.807,46 kn, te potpore po stanovniku iznosile su 2.950,91 kn. Potpore sektoru industrije i usluga u 2017. čine 58% ukupno dodijeljenih potpora (7.186,9 mil. kn), s udjelom u BDP-u od 1,97%, a više su za 11,1% u odnosu na 2016. i za 43,8% u odnosu na 2015. Potpore sektoru poljoprivrede i ribarstva u 2017. iznosile 42% ukupno dodijeljenih potpora (5.206,9 mil. kn) i s udjelom u BDP-u od 1,42%, a više su za 5,2% u odnosu na 2016. te 6,7% u odnosu na 2015. U strukturi potpora industriji i uslugama u 2017. (iznos od 7.186,9 mil. kn), sektorske potpore čine 34,3% ukupnih potpora (2.467,5 mil. kn), dok su horizontalne potpore (uključujući regionalne potpore i potpore na lokalnoj razini) imale udio od 65,7% (4.719,4 mil. kn). Unutar sektorskih potpora, za usluge za javno radiotelevizijsko emitiranje dodijeljeno je 1.207,6 mil. kn, sektoru prometa 917,1 mil. kn, sektoru brodogradnje 240,5 mil. kn, za poštanske usluge 78,8 mil. kn, sektoru turizma 15,6 mil. kn te za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama dodijeljen je iznos od 7,9 mil. kn. Od ukupnog iznosa horizontalnih potpora, na horizontalne potpore u užem smislu odnosi se 2.178,2 mil. kn, na regionalne potpore 2.064,1 mil. kn, te na potpore na lokalnoj razini 477,1 mil. kn. U strukturi horizontalnih potpora u „užem smislu“, malim i srednjim poduzetnicima dodijeljeno je 946,2 mil. kn, za kulturu 447,1 mil. kn, za istraživanje i razvoj i inovacije 348 mil. kn, za zaštitu okoliša 262,9 mil. kn te za zapošljavanje 174 mil. kn. Potpore male vrijednosti u 2017. dodijeljene su u iznosu od 979,9 mil. kn, što je za 39,7% više nego u 2016. i 89,5% više nego u 2015. godini. Iz Izvješća je razvidno kako se struktura dodijeljenih državnih potpora počela mijenjati, te je konačno u 2017., u većem dijelu, dodjela potpora usmjerena prema horizontalnim potporama, tzv. „dobrim potporama“, pri čemu se istovremeno smanjuje intenzitet davanja sektorskih potpora, što je poželjan trend koji treba nastaviti i u narednim razdobljima. Stoga je i dalje potrebno voditi računa o Smjernicama politike državnih potpora u RH koje naglašavaju upravo te horizontalne ciljeve koji su najviše i naglašeni u postupku Modernizacije državnih potpora pokrenutom od strane EK od 2012.

Članove Odbora zanimalo je da li je udio potpora u Republici Hrvatskoj, kao novijoj državi članici Europske unije, bitno različit u odnosu na druge države članice te koja je razlika između Republike Hrvatske i drugih zemalja članica u okruženju. Kako je predstavnik podnositelja pojasnio, Europska komisija, za razliku od prethodnih godina, do sastavljanja ovog Izvješća nije objavila analizu po državama članicama, nego tek nedavno, pa ti podaci nisu uključeni u ovo Izvješće. Ipak, prema dostupnim podacima, Republika Hrvatska je po davanju potpora i dalje iznad razvijenijih država članica, posebice u području poljoprivrede, a i nekih sektorskih dijelova, te je iste potrebno smanjivati.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1„SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Godišnje izvješće o državnim potporama za 2017. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 62. sjednici, održanoj 16. siječnja 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. prosinca 2018. godine. 

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je cilj izrade Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma usklađivanje zakonodavstva RH s odredbama 5. Direktive (EU) 2018/843, koja propisuje niz mjera za djelotvornije sprječavanje financiranja terorizma i osiguravanje veće transparentnosti financijskih transakcija i stvarnog vlasništva poslovnih subjekata, te s preporukama MONEYVAL-a iz srpnja 2018. Najvažnija pitanja koja se uređuju Prijedlogom zakona jesu da se hrvatsko zakonodavstvo uvode nove definicije i obveznici (definicije virtualnih valuta, virtualne imovine i pružatelja skrbničke usluge novčanika te novi obveznici provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma postaju pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta (tj. kovanica i novčanica koje su određene kao zakonsko sredstvo plaćanja), te pružanjem skrbničke usluge novčanika, radi držanja, pohrane i prijenosa virtualnih valuta). Važna novina je i da se uređuje javni pristup Registru stvarnih vlasnika. Naime, u cilju osiguranja transparentnosti u pogledu stvarnog vlasništva i kontrolnih struktura trgovačkih društava, javnosti će, sukladno Zakonu, i uz uvažavanje Uredbe o zaštiti osobnih podataka (tzv. GDPR Uredba), biti dostupni podaci o fizičkim osobama koje su stvarni vlasnici pravnih osoba, a koji podaci će se nalaziti u Registru stvarnih vlasnika. Uz već propisanu dostupnost podataka o stvarnim vlasnicima nadležnim državnim tijelima (Uredu za sprječavanje pranja novca, Poreznoj upravi, Carinskoj upravi, MUP-u, DORH-u, USKOK-u, SOA-i, HNB-u HANFA-i i dr.), omogućavanje javnog pristupa informacijama o stvarnom vlasništvu će pružiti dodatna jamstva i informacije trećim osobama koje žele poslovati s pojedinim trgovačkim društvima. Sukladno 5. Direktivi, države članice mogu odlučiti da se informacije koje se čuvaju u registrima stvarnih vlasnika stave na raspolaganje (javnosti) uz uvjet registracije putem interneta i plaćanja naknade, koja ne smije premašivati administrativne troškove stavljanja informacija na raspolaganje, uključujući troškove održavanja i daljnjeg razvoja registra, a što će se do kraja 2019. propisati Pravilnikom o Registru stvarnih vlasnika. Isto tako, na razini Europske unije planirano je povezivanje svih nacionalnih registara stvarnih vlasnika putem središnje europske platforme. Među ostalim, zakonom se uređuje objava popisa istaknutih dužnosti, i to na internetskim stranicama Ureda za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, kao i međunarodna suradnja Ureda, te suradnja Ureda i nadzornih tijela. 

U raspravi na Odboru zatraženo je pojašnjenje vezano za objavu popisa izloženih osoba, na što je pojašnjeno da se radi o popisu istaknutih dužnosti (ne imena i prezimena), primjerice, predsjednik Republike, predsjednik Vlade, ministri i dr., a vodit će ga Ured za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma. Također, zatražena je informacija je li se i dosad radila Nacionalna procjena rizika. Kako je odgovoreno, Nacionalna procjena rizika je rađena uz sudjelovanje širokog kruga sudionika, no zasad nije bilo sumnji u postojanje zločinačkih udruženja međunarodnog ranga koje bi se bavilo pranjem novca u Republici Hrvatskoj. S tim u vezi, istaknut je podatak kako je Republika Hrvatska u 2018. godini među deset zemalja koje imaju dobro utvrđene mehanizme za sprječavanje pranja novca. U raspravi je naglašena dobra međusobna suradnju dionika koji su važni u provođenju ovoga zakona. Posebno je pohvaljen rad Ureda za sprječavanje pranja novca temeljem na nizu donesenih zakona iz tog područja u prethodnom razdoblju te je izneseno mišljenje da poziciju Ureda i dalje treba jačati i zadržati njegovu samostalnost. Kad je riječ o Registru stvarnih vlasnika, pozdravljen je iskorak u smislu dostupnosti podataka o stvarnim vlasnicima, što dosad nije bio slučaj. S tim u vezi, postavljeno je pitanje radi li se, u smislu dostupnosti, o iskoraku koji je već bio predložen prilikom zadnje izmjene zakona, na što je pojašnjeno da tada još nije bila donesena Direktiva s kojom se usklađuje ovaj zakon te u tom trenutku nije bio poznat njezin obuhvat, a pri čemu treba uvažavati i Opću uredbu o zaštiti osobnih podataka. Također, govoreći o sredstvima koja je potrebno osigurati za primjenu zakona, istaknuto je kako će Registar operativno voditi Financijska agencija, bez dodatnih troškova, budući da potrebni podaci već postoje u sustavu, koji će se sada moći koristiti i na ovaj način te je izraženo uvjerenje da će se i ovim promjenama pridonijeti još uređenijem sustavu. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 62. sjednici održanoj 16. siječnja 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o osnivanju Inter-američke investicijske korporacije, drugo čitanje, P.Z. br. 563, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. siječnja 2019. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.    
                
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je još 1993. godine, temeljem sukcesije, Republika Hrvatska donijela Zakon o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Inter-američkoj banci za razvoj, kojim je prihvatila članstvo u IDB-u u kojoj RH posjeduje 6.895 dionica, odnosno ukupno 83,18 milijuna USD u kapitalu IDB-a, od čega je 2,9 milijuna USD uplaćenog kapitala i 80,2 milijuna USD kapitala na poziv, što čini 0,05% udjela u kapitalu IDB-a. Inter-američka investicijska korporacija (IIC) je multilateralna organizacija i dio grupacije Inter-američke banke za razvoj (IDB), koja financira privatni sektor Latinske Amerike i Kariba. Na Godišnjoj skupštini IDB-a i IIC-a u Južnoj Koreji, 2015. godine, donesena je Rezolucija kojom se privatni sektor Grupe IDB konsolidira u IIC. U sklopu navedene Rezolucije, donesena je i odluka o prihvaćanju članstva RH u IIC-u. Slijedom toga, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 22. ožujka 2018. godine donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o osnivanju Inter-američke investicijske korporacije. Članstvo u IDB-u i IIC-u otvara, između ostaloga, mogućnost hrvatskim tvrtkama sudjelovati na natječajima u okviru projekata u čijem financiranju institucije sudjeluju, a treba imati u vidu i mogućnosti koje bi članstvo u ovoj organizaciji moglo značiti hrvatskom iseljeništvu u Južnoj Americi. 
U raspravi je izneseno stajalište da, iako se Republika Hrvatska kod IDB-a ne može zaduživati, članstvo Republike Hrvatske u ovoj organizaciji je važno, jer se njime omogućuje pristup hrvatskim poduzetnicima tom tržištu.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o potvrđivanju Ugovora o osnivanju Inter-američke investicijske korporacije

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 61. sjednici, održanoj 5. prosinca 2018. godine, Prijedlog godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2019. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2018. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik podnositelja istaknuo da je na temelju članka 30., stavka 2. Zakona o službenoj statistici („Narodne novine“, br. 103/03, 75/09, 59/12 i 12/13 – pročišćeni tekst) Državni zavod za statistiku, u suradnji s drugim nositeljima službene statistike, izradio Nacrt prijedloga godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2019. godine. Godišnji provedbeni plan 2019. godine obuhvaća pregled svih statističkih istraživanja, odnosno razvojnih aktivnosti koje nositelji službene statistike namjeravaju provesti u 2019. godini. Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2019. godine planirana je provedba ukupno 284 statističke aktivnosti, a od toga 164 na temelju neposrednog prikupljanja podataka, 82 statistička istraživanja na temelju administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja te 38 razvojnih aktivnosti. Od ukupno 284 statističke aktivnosti, Državni zavod za statistiku u 2019. provest će 236 aktivnosti, dok će ostale aktivnosti provesti drugi nositelji službene statistike navedeni u Zakonu o službenoj statistici i Programu statističkih aktivnosti 2018. – 2020. (Hrvatska narodna banka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo financija, Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu i upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike za područje Grada Zagreba). Napomenuto je da se, u skladu sa Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018., Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) 1. siječnja 2019. pripaja Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, slijedom čega nadležno ministarstvo preuzima sve poslove iz djelokruga rada HAOP-a. Ukupno planirana sredstva za provedbu ovog Plana iznose 139 milijuna kuna, od toga za Državni zavod za statistiku 116,2 milijuna kuna, od čega je 107 milijuna osigurano u Državnom proračunu, a ostatak od 9 milijuna uglavnom iz EU-izvora. 

U raspravi je istaknuto da je, prema Planu, područje posebne pozornosti usmjereno na poslovnu statistiku, demografsku i društvenu statistiku, te makroekonomsku, koja je, prije svega, važna radi usklađenosti s ESA-metodologijom. Također, naglašeno je da je 2021. godine planiran popis stanovništva, što je vrlo opsežan posao, te je postavljeno pitanje iznosa potrebnog za provođenje popisa. Kako je pojašnjeno, pripreme za naredni popis kontinuirano traju od završetka prethodnoga, a popis se planira provesti korištenjem modernih tehnologija i dijelom terenskih popisivanja, što povećava troškove, i, u odnosu na Zavod iznosit će oko 150 milijuna kuna. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

GODIŠNJEG PROVEDBENOG PLANA STATISTIČKIH AKTIVNOSTI 
REPUBLIKE HRVATSKE 2019. GODINE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 61. sjednici, održanoj 5. prosinca 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 535, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2018. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.     

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da je glavni cilj Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona ukidanje tzv. „licenciranja računovođa“, odnosno brisanje dijela odredbe članka 7. stavka 4. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, broj 78/15 i 120/16). Naime, nakon analiza je zaključeno da će se takvim  normativnim rješenjem spriječiti dodatni troškovi koji bi se u vidu povećanja cijena usluga licenciranih računovodstvenih servisa neminovno prelili na mikro i male poduzetnike, koji čine najveći dio tržišta. Ovaj Zakon kojim se navedena odredba briše nužno je donijeti prije 1. siječnja 2019. godine, kako ista ne bi stupila na snagu i time uzrokovala značajne troškove poduzetnicima. Također, ovim Prijedlogom zakona rješava se i pitanje preklapanja Zakona o računovodstvu i važećeg Zakona o reviziji - sadržaj revizorskog izvješća sada je uređen odredbama Zakona o reviziji, pa se radi izbjegavanja preklapanja normi u dva zakona i pravne sigurnosti isto briše iz Zakona o računovodstvu. Nadalje, radi usklađenja s odredbama važećeg Zakona o reviziji koje tim subjektima propisuju obvezu ugovaranja zajedničke revizije, određene kategorije poduzetnika postat će subjekti od javnog interesa. Isto tako, omogućuju se dodatna administrativna rasterećenja poduzetnika na način da im se omogući pretvaranje papirnatih knjigovodstvenih isprava u elektroničke isprave, radi njihovog čuvanja i arhiviranja. Pored navedenih izmjena, dorađuju se odredbe Zakona o računovodstvu koje uređuju konsolidirano nefinancijsko izvješće kako bi se u postupku nadzora nedvojbeno moglo utvrditi da izuzeto matično društvo i njegova društva kćeri, sukladno odredbama Zakona, zaista i jesu uključeni u konsolidirano godišnje izvješće ili zasebno izvješće drugog poduzetnika. 

U raspravi je postavljeno pitanje može li se odgovornost računovođa urediti na drugi način, umjesto odredbe o licenciranju, kako bi se poduzetnici zaštitili od eventualnih greški, odnosno neznanja računovođa kojima su povjerili svoje poslovanje. Odgovoreno je da je i na poduzetniku dio tereta odgovornosti kome povjerava te poslove, kao i da računovodstveni servisi sklapaju police od odgovornosti, te da je prijedlog za ukidanje ove odredbe došao nakon, osim mišljenja Europske komisije, analiza i sastanaka radne skupine u koju su bili uključeni i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i Ekonomski fakultet te je zaključeno da u ovom trenutku nije oportuno uvoditi takvu obvezu.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RAČUNOVODSTVU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 61. sjednici, održanoj 5. prosinca 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 404, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. studenoga 2018. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da između dva čitanja nije bilo nikakvih izmjena te naglasila da se predmetnim Zakonom osiguravaju  pretpostavke za provedbu tri Uredbe izravno primjenjive u svim državama članicama na sve investicijske fondove koji imaju karakteristike novčanih fondova, i to na način da se utvrđuje postupak izdavanja odobrenja za osnivanje i upravljanje novčanim fondovima, područje rada i ovlasti nadležnog tijela, kao i prekršaji za postupanje te visina novčane kazne za pojedine prekršaje. Uredba o novčanim fondovima uvodi značajne promjene u poslovanju novčanih fondova, a u cilju osiguranja veće razine zaštite za ulagatelje, ujednačavanja uvjeta poslovanja i razine zaštite ulagatelja u svim državama članicama EU te smanjenja utjecaja tržišnih šokova na novčane fondove. Propisani su dodatni i stroži zahtjevi za novčane fondove (npr. uvođenje klasa imovine u koje novčani fondovi mogu ulagati, podižu se zahtjevi za održavanje likvidnosti, stroža pravila za diverzifikaciju portfelja novčanih fondova u cilju smanjena rizika…). U Republici Hrvatskoj novčani fondovi dosad nisu bili zakonski uređeni kao posebna vrsta investicijskih fondova, već su investicijskim fondovima koji imaju karakteristike novčanih fondova društva za upravljanje upravljala u okviru Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (NN 44/16). Društva za upravljanje novčanim fondovima moraju odlučiti hoće li nastaviti poslovanje kao novčani fondovi ili će postati fondovi koji nisu novčani – za oba slučaja potrebno odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). 

U raspravi na Odboru pozdravljeno je donošenje ovog zakona kojim se osigurava viša razina zaštite za ulagatelje, ujednačavanje uvjeta poslovanja i smanjenje utjecaja tržišnih šokova, što je posebice važno zbog situacija koje se događaju u novčanim tokovima.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 61. sjednici, održanoj 5. prosinca 2018. godine, Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2017. godinu, koja je Hrvatskom saboru, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji („Narodne novine“, broj 117/01, 60/04 i 42/05) dostavila Financijska agencija, aktom od 17. listopada 2018. godine.  

Odbor je o predmetnom Godišnjem izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 22. studenoga 2018. godine, u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2017. godinu.
Uvodno je predstavnik Financijske agencije predstavio Godišnje izvješće za 2017. godinu. Ukratko su predstavljani pokazatelji o prihodima, rashodima, dobiti te o poslovnim aktivnostima FINA-e u 2017. godini. Reviziju za 2017. godinu obavila je tvrtka Deloitte d.o.o., koja je dala pozitivno mišljenje o financijskim izvještajima za FINA-e. Kad je riječ o poslovnim aktivnostima, najvažnija pojedinačna poslovna aktivnost FINA-e tijekom 2017. godine odnosi se na nadogradnju nacionalnog klirinškog sustava uslugom izravnih terećenja u kunama, a koja se nastavlja na ranije uspostavljenu uslugu kreditnih transfera. Što se tiče internih aktivnosti, FINA je u izvještajnoj godini izradila novi strateški plan za razdoblje 2018.-2020. godine te reustroj i reorganizaciju društva, na osnovi čega je provedeno zbrinjavanje 350 radnika. Što se tiče prihoda, FINA je u izvještajnoj godini ostvarila 817,7 milijuna kuna prihoda, što je 4% više nego u prethodnoj godini. Govoreći o rashodima, oni su u 2017. godini iznosili 809,4 milijuna kuna, što je porast od 3% u odnosu na 2016. godinu, nastao kao rezultat provođenja spomenutoga programa zbrinjavanja viška radnika (53,2 milijuna kuna). Neto dobit je ostvarena u iznosu od 4,7 milijuna kuna, a investicije su realizirane u iznosu od 50,6 milijuna kuna, slično kao i prethodne godine, pretežno za obnavljanje informatičke opreme nužne za potporu 167 servisa koje FINA pruža. Agencija na kraju godine zapošljava 3050 zaposlenika, 92 manje nego u 2016. godini. 

U raspravi na Odboru je izraženo zadovoljstvo poslovanjem FINA-e, a istaknuto je i da u 2019. godini Agencija ima dodatnih obveza temeljem određenih zakona (provedba ovrhe na novčanim sredstvima i dr.), od čega se očekuje dodatnih 40 milijuna kuna prihoda.  

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2017. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 61. sjednici održanoj 5. prosinca 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Socijalističke Republike Vijetnam o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 514, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.    
                
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da su hrvatski ministar financija, dr. sc. Zdravko Marić i Đỗ Hoang Anh Tuấn, zamjenik ministra financija Socijalističke Republike Vijetnam, potpisali 27. srpnja 2018. godine u Zagrebu Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Socijalističke Republike Vijetnam o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak, kojim će biti postignute brojne olakšice za fizičke i pravne osobe pri oporezivanju svih vrsta prihoda, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga te povećanje stupnja ukupne gospodarstvene aktivnosti obiju država. 

U raspravi na Odboru je zatražena informacija o statusu potpisivanja ovakvog ugovora s Japanom i Sjedinjenim Američkim Državama, kao i podatak o prometu s Vijetnamom. Pojašnjeno je da su s hrvatske strane poduzete radnje za sklapanje tih ugovora, a što se tiče prometa s Vijetnamom, trenutačno je malen, ali se očekuje da će se potvrđivanjem ovog ugovora povećati, kao što je to bio slučaj s dosad potpisanim ugovorima.  

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Socijalističke Republike Vijetnama o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 61. sjednici održanoj 5. prosinca 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Dodatno financiranje Projekata implementacije integriranog sustava zemljišne administracije, drugo čitanje, P.Z. br. 531, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. studenoga 2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.    
                
Uvodno je predstavnica Ministarstva pravosuđa istaknula da se ovim Konačnim prijedlogom Zakona potvrđuje dodatno financiranje Projekta Implementacije integriranog sustava zemljišne administracije (IISZA projekta) u svrhu razvoja e-poslovanja i modernizacije sustava zemljišnih knjiga i katastra. Projekt Implementacije integriranog sustava zemljišne administracije (IISZA projekta) financiran je zajmom Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), te je Zajam u iznosu od 16,5 milijuna eura za IISZA projekt odobren 4. kolovoza 2011. i stupio je na snagu 15. studenoga 2011. godine, a postignuti su značajni rezultati na području reforme zemljišne administracije. Trenutni datum završetka projekta je 31. prosinca 2018. godine. Slijedom toga, pokrenut je postupak kojim bi se ugovorilo Dodatno financiranje IISZA projekta u okviru novog zajma, a kojim bi se u naredne tri godine osiguralo financiranje cijelog niza aktivnosti usmjerenih na daljnju reformu zemljišne administracije – pomak ka učinkovitom sustavu bez korištenja papira i razvijanju svih e-usluga u katastru i zemljišnim knjigama. Korisnici ovog projekta su Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa. Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom od 12. srpnja 2018. godine prihvatila Izvješće s pregovora za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Dodatno financiranje Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije, te ovlastila ministra financija da potpiše Ugovor o zajmu, koji je potpisan 20. rujna 2018. godine, te je potrebno njegovo stupanje na snagu u roku od tri mjeseca. Ukupna procijenjena vrijednost dodatnog financiranja IISZA Projekta iznosi oko 19,7 milijuna eura, koji bi bili raspoređeni kroz već postojeće četiri komponente IISZA projekta: Razvoj zemljišnoknjižnog sustava, zatim, Modernizacija sustava prostornih informacija i katastra, Poboljšanje digitalnih usluga te Projektno upravljanje, poduka i informiranje javnosti. Najveći dio Projekta se odnosi na zgradu digitalne arhive u Gospiću i zgradu zagrebačkog Zemljišno-knjižnog odjela. 

U raspravi je istaknuta važnost ovog Projekta zbog nesređenih zemljišnih knjiga te je izraženo uvjerenje da će aktivnosti iz ovog projekta još više pridonijeti uređenijem sustavu. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

Zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Dodatno financiranje Projekata implementacije integriranog sustava zemljišne administracije

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 61. sjednici održanoj 5. listopada 2018., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljenju programa „Carina“ za suradnju u području carine COM (2018) 442 (D.E.U. br. 18/030), koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 1. listopada 2018. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljenju programa „Carina“ za suradnju u području carine COM (2018) 442 usvojila je Zaključkom Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/18-07/362, URBROJ: 50301-23/22-18-1, na sjednici održanoj 30. srpnja 2018. godine. 
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. 

Rasprava je provedena zajedno s raspravom o Stajalištu Republike Hrvatske o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama COM 2018 474 – D.E.U. br. 18/029, budući da su navedeni prijedlozi sadržajno povezani.   
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

       M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljenju programa „Carina“ za suradnju u području carine COM (2018) 442

                                                                                        PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                   Grozdana Perić, dipl. oec
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 61. sjednici održanoj 5. prosinca 2018., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih usluga COM (2018) 148 (D.E.U. br. 18/021), koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 1. listopada 2018. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih usluga COM (2018) 148 usvojila je Zaključkom Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/18-07/260, URBROJ: 50301-23/21-18-1, na sjednici održanoj 29. svibnja 2018. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva financija. 

Rasprava je provedena objedinjeno sa Stajalištem Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti COM (2018) 147 - D.E.U. br. 18/020, budući da su navedeni prijedlozi sadržajno povezani. U raspravi je izneseno stajalište da nije prihvatljiva činjenica da, primjerice, on-line platforme putem kojih se vrši rezervacija turističkih usluga nisu regulirane te da ne postoji mogućnost oporezivanja istih prema mjestu gdje se vrši promet. Sadašnja situacija je takva da sav teret plaćanja poreza snose iznajmljivači, ali štetu trpe i putničke agencije, prijevoznici, i u konačnici Republika Hrvatska, a same on-line platforme nemaju nikakvih obveza. Pojašnjeno je da se za navedene subjekte ne može utvrditi porezna obveza, jer ne ispunjavaju kriterije za to. U raspravi je posebno naglašeno da je potrebno tražiti rješenje za takve situacije te je u tom smislu iznesen prijedlog da se takva društva obvežu na sjedište u Republici Hrvatskoj. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih usluga COM (2018) 148

                                                                                        PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                   Grozdana Perić, dipl. oec
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 61. sjednici održanoj 5. listopada 2018., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama COM (2018) 474 (D.E.U. br. 18/029), koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 1. listopada 2018. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o  Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama COM (2018) 474 usvojila je Zaključkom Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/18-07/362, URBROJ: 50301-23/22-18-1, na sjednici održanoj 30. srpnja 2018. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. 

Rasprava je provedena objedinjeno sa Stajalištem Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju programa „Carina“ za suradnju u području carine COM (2018) 442 – D.E.U. br. 18/030, budući da su navedeni prijedlozi sadržajno povezani. U raspravi je istaknuta važnost financiranja radi kvalitetne i funkcionalne kontrole granice Republike Hrvatske, koja je vrlo duga, s brojim graničnim prijelazima. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama COM (2018) 474

                                                                                        PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                   Grozdana Perić, dipl. oec
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 61. sjednici održanoj 5. listopada 2018., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom oboru i Odboru regija – Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.-2027. COM (2018) 321 (D.E.U. br. 18/028), koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 1. listopada 2018. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom oboru i Odboru regija – Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.-2027. COM (2018) 321 usvojila je Zaključkom Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/18-07/375, URBROJ: 50301-23/21-18-1, na sjednici održanoj 28. kolovoza 2018. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva financija. 

U raspravi je izražena zabrinutost zbog prijepora koji postoje oko povećanja nacionalne komponente, što bi za Republiku Hrvatsku bilo vrlo nepovoljno. Osim toga, za Državni proračun su važna sredstva koja su potrebna da bi se određeni projekti dovršili prije povlačenja po konačnom obračunu, što predstavlja dodatno opterećenje za planiranje i iznalaženje sredstava. U daljnjoj raspravi zatraženo je pojašnjenje vezano za lobiranje za projekte, odnosno većinu potrebnu za prihvaćanje akta, tj. poziciju Vijeća i Europskog parlamenta.  
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Oboru regija – Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.-2027. COM (2018) 321

                                                                                        PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                   Grozdana Perić, dipl. oec
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 61. sjednici održanoj 5. prosinca 2018., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti COM (2018) 147 (D.E.U. br. 18/020), koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 1. listopada 2018. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti COM (2018) 147 usvojila je Zaključkom Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/18-07/260, URBROJ: 50301-23/21-18-1, na sjednici održanoj 29. svibnja 2018. godine. 
Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva financija.

Rasprava je provedena objedinjeno sa Stajalištem Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga COM (2018) 148 – D.E.U. br. 18/021, budući da su navedeni prijedlozi sadržajno povezani.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti COM (2018) 147

                                                                                        PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                   Grozdana Perić, dipl. oec
 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 60. sjednici, održanoj 21. studenoga  2018. godine, Konačni prijedlog zakona o fiskalnoj odgovornosti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 403, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga  2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske preuzima Direktiva Vijeća Europske unije 2011/85/EU od 8. studenoga 2011.  godine o zahtjevima za proračunske okvire država članica te se u skladu s preporukama Vijeća Europske unije, fiskalna pravila u potpunosti usklađuju s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu i jača se neovisnost i proširuje nadležnost Povjerenstva za fiskalnu politiku. Zakonom se utvrđuju tri fiskalna pravila - pravilo strukturnog salda, pravilo rashoda te pravilo javnog duga. Pravilom strukturnog salda ciljana vrijednost  postaje srednjoročni proračunski cilj koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe sukladno pravnim odredbama Europske unije. Pravilom rashoda u pogledu održivog kretanja rashoda, uvodi se pravilo prema kojemu godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda koja se utvrđuje sukladno pravnim odredbama Europske unije. Također, dozvoljavaju se i izuzeća za pojedine kategorije rashoda. Pravilom javnog duga vezano za javni dug utvrđuje se da udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60%. Ako udio javnog duga prelazi navedenu vrijednost, razlika između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60% mora se smanjivati po dinamici koja je u skladu s pravnim odredbama Europske unije. Istaknuto je također, da će privremeno odgađanje primjene fiskalnih pravila biti dozvoljeno u slučaju izvanrednih okolnosti kako su one definirane pravnim odredbama Europske unije, a pod uvjetom da se time ne ugrožava fiskalna održivost u srednjem roku. Nadalje, ovim se Zakonom nastavlja s jačanjem neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku koje je definirano kao stalno, neovisno i samostalno tijelo. Naime Vijeće Europske unije je još u srpnju 2014. godine dalo, između ostaloga, preporuku da se Povjerenstvo osnovano Odlukom kao drugo radno tijelo Hrvatskog sabora zakonski utemelji kako bi se ojačala njegova neovisnost i proširile njegove ovlasti. Za rad Povjerenstva potrebno je osigurati i odgovarajuće financijske resurse. Upravo stoga, ovim se Zakonom Povjerenstvo za fiskalnu politiku definira kao neovisno i samostalno tijelo koje obavlja poslove iz svog djelokruga rada i nadležnosti, određene ovim Zakonom. Na ovaj se način Povjerenstvu daje jača uloga supervizora nad primjenom Zakona o fiskalnoj odgovornosti, ali i nad provođenjem fiskalne politike države u cijelosti, sve s ciljem unapređenja sustava javnih financija. Zakonom su propisane i procedure u slučaju da Povjerenstvo ili Vlada Republike Hrvatske utvrde značajna odstupanja od fiskalnih pravila definiranih Zakonom.

U odnosu na tekst Prijedloga zakona, u tekstu Konačnog prijedloga zakona nastale su određene razlike. Prije svega, usvojene su sve primjedbe Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora, koje su se odnosile na potrebu nomotehničke dorade izričaja pojedinih odredaba te je Konačan prijedlog zakona dorađen u skladu s istima. Uz navedeno, u dodatnim konzultacijama sa nadležnim službama Europske komisije, dodane su dvije odredbe kojima se povećava transparentnost prilikom primjene fiskalnih pravila utvrđenih u ovom Konačnom prijedlogu zakona te će se izvješća i izvještaji objavljivati na internetskim stranicama Ministarstva financija. Dodatno, u skladu s člankom 13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15) u članak 4. dodan je stavak 4. koji glasi: „(4) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.“, a dorađen je i pojam „pravne odredbe Europske unije“ kako bi Konačni prijedlog zakona kroz sve svoje odredbe bio u cijelosti usklađen s pravom stečevinom Europske unije. Ovim Zakonom će se doprinijeti dugoročnoj održivosti javnih financija.

U raspravi na Odboru pozdravljeno je donošenje ovog Zakona. Istaknuto je da se novim Zakonom jača neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku. Među ostalim ponovno je iznesen prijedlog da se sastav članova Povjerenstva za fiskalnu politiku mijenja te umjesto predstavnika iz Hrvatske narodne banke odredi dodatni predstavnik iz Ekonomskog instituta. Drugi prijedlog se sastoji u određivanju predstavnika iz Državnog zavoda za statistiku umjesto predstavnika iz Hrvatske narodne banke. U Konačnom prijedlogu zakona se zahtjev za mijenjanje sastava Povjerenstva za fiskalnu politiku odbija. Sukladno Sporazumu o suradnji na području statistike nacionalnih računa opće države i s njom povezanih statistika, Hrvatska narodna banka odgovorna je za godišnje i tromjesečne statistike financijskih računa sektora opće države te tromjesečno izvješćivanje o dugu prema kriteriju iz Maastrichta prema metodologiji ESA 2010. To je bio i razlog zašto je predstavnik Hrvatske narodne banke bio jedan od članova Odbora za fiskalnu politiku koji je osnovan Odlukom o osnivanju Odbora za fiskalnu politiku koju je Vlada donijela još od 25. ožujka 2011. godine. Iz istog je razloga predstavnik Hrvatske narodne banke bio član Povjerenstva za fiskalnu politiku koje je osnovano Odlukom Hrvatskoga sabora od 18. prosinca 2013. godine („Narodne novine“, broj 156/13) i to kao drugo radno tijelo Hrvatskoga sabora. Napominje se kako su sa predloženim sastavom Povjerenstva suglasne i nadležne službe Europske komisije koje nikada nisu imale primjedaba na isti.

Dalje je upozoreno na činjenicu da je odljev stručnih kadrova velik te naglašena nužnost ojačanja Povjerenstvo za fiskalnu politiku i nagrađivanja stručnog osoblja. Također je napomenuto da će Povjerenstvo za fiskalnu politiku od 1. siječnja 2019. raspolagati s proračunom u iznosu od 1,5 milijuna kuna što se smatra nedostatnim za kvalitetan rad Povjerenstva. Zasada Povjerenstvo za fiskalnu politiku koristi podatke od Ministarstva financija i većinom ne izrađuje vlastite projekcije.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ , 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o fiskalnoj odgovornosti

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 60. sjednici, održanoj 21. studenoga 2018. godine, Prijedlog zakona o Državnom uredu za reviziju, prvo čitanje, P.Z. br. 499 koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 09. studenoga  2018. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da se Prijedlogom zakona, u odnosu na važeći Zakon, podrobnije uređuje nadležnost Državnog ureda za reviziju i subjekti revizije, upravljanje Državnim uredom za reviziju,  provedba naloga i preporuka, kaznene odredbe i neusuglašenost odredbi drugih zakona s odredbama ovoga Prijedloga zakona. Dodatno, ovim se Prijedlogom zakona utvrđuje kako je Državni ured za reviziju nadležan je za reviziju Hrvatske narodne banke. Način obavljanja revizije Hrvatske narodne banke usklađen je s mišljenjima Europske središnje banke o načinu obavljanja revizije središnjih banaka, posebice s mišljenjima CON/2016/33, CON/2016/52, CON/2018/17 i CON/2018/45 koja se odnose na Hrvatsku narodnu banku. Uz reviziju financijskih izvješća i cjelokupnog poslovanja, koju prema članku 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, br. 75/08 i 54/13) obavljaju neovisni vanjski revizori, ovim Prijedlogom zakona se i Državnom uredu za reviziju omogućuje provedba revizije Hrvatske narodne banke. Pritom se ovim Prijedlogom zakona jasno utvrđuje što se smatra takvom revizijom, uz poštivanje pravnog okvira Europske unije mjerodavnog za poslovanje središnjih banaka i ne dovodeći u pitanje načelo institucionalne neovisnosti iz članka 130. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članka 7. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke. Naime, uzeto je u obzir da opseg revizije mora biti jasno utvrđen pravnim okvirom i bez utjecaja na poslove ispitivanja svih poslovnih knjiga i računa središnje banke od strane neovisnog vanjskog revizora, u skladu s načelom institucionalne neovisnosti, u skladu sa zabranom davanja uputa nacionalnoj središnjoj banci i njezinim tijelima nadležnim za odlučivanje i ne smije utjecati na zadaće nacionalne središnje banke povezane s Europskim sustavom središnjih banaka. Europska središnja banka je o ovom Prijedlogu zakona dala mišljenje pod oznakom CON/2018/45 koje je Ministarstvo financija zaprimilo 26. listopada 2018. iz kojeg je vidljivo da je predloženo uređenje u skladu s načelom neovisnosti središnje banke, uključujući institucionalnu neovisnost.

Također, utvrđuju se vrste revizije u skladu s revizijskim standardima Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI), nadležnost te subjekti revizije. Definira se kako reviziji podliježu prihodi i rashodi, imovina i obveze, financijski izvještaji, financijske transakcije te programi, projekti i aktivnosti subjekta revizije. Ovim Zakonom uvodi se pojam subjekta revizije koji do sada nije postojao u važećem Zakonu o Državnom uredu za reviziju. Nadalje, radi preciznijeg definiranja subjekata revizije dodana su tri pojma koja pobliže pojašnjavaju tko su subjekti revizije i to: pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe (kćeri) koje osnivaju pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje sredstva za rad osiguravaju iz obveznih doprinosa, članarina ili drugih prihoda propisanih zakonom.

Uz navedeno, mijenja se procedura utvrđivanja visine i sadržaja prijedloga financijskog plana Državnog ureda za reviziju kojega Vlada Republike Hrvatske, u okviru prijedloga državnog proračuna, predlaže Hrvatskom saboru na usvajanje. Novost je i da godišnji financijski izvještaji Državnog ureda za reviziju, koji se sastavljaju u skladu sa Zakonom o proračunu i njegovim podzakonskim propisima, podliježu reviziji koja se obavlja sukladno revizijskim propisima od strane neovisnih vanjskih revizora. Neovisne vanjske revizore koji obavljaju reviziju imenovat će odbor Hrvatskog sabora koji je nadležan za financije i državni proračun, a njihovo će revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjeg financijskog izvještaja Državnog ureda za reviziju biti sastavni dio Izvješća o radu Državnog ureda za reviziju.  Prijedlogom zakona propisane su i obveze glavnoga državnog revizora u vezi s obavijesti o isteku mandata, predaji osobnog zahtjeva za prestanak mandata te obavljanju dužnosti do imenovanja novoga glavnoga državnog revizora. Za zamjenika glavnoga državnog revizora propisano je radno iskustvo deset godina na poslovima ovlaštenoga državnog revizora te uvjeti o razrješenju i udaljenju s dužnosti.

Limskom deklaracijom, Poglavlje 11. Zakonska potpora nalozima vrhovnih revizijskih institucija, određeno je da subjekti revizije trebaju dati svoje komentare na nalaze vrhovne revizijske institucije u rokovima koje utvrdi zakon ili vrhovna revizijska institucija i trebaju ukazati na mjere koje su poduzeli po nalazima. ISSAI 100 - Temeljna načela revizije javnog sektora u točki 51., obvezuju praćenje postupanja po nalozima i preporukama. Jedna od uloga vrhovnih revizijskih institucija je i praćenje aktivnosti što ih odgovorna osoba subjekta revizije poduzima. Pri praćenju postupanja, naglasak je na tome je li subjekt revizije istaknutim pitanjima pristupio na odgovarajući način, uključujući i sve šire implikacije. Nedostatno ili nezadovoljavajuće postupanje subjekta revizije može iziskivati dodatne postupke revizije. Slijedom navedenog, u ovom Prijedlogu zakona detaljnije je razrađeno postupanje nakon završetka revizije s posebnim naglaskom na obveze revidiranog subjekta. Imajući u vidu uvođenje kažnjavanja za nepostupanje po nalozima i preporukama koje će Državni ured za reviziju davati u svojim izvješćima, u Prijedlogu zakona razrađuje se tijek je praćenje planu provedbe naloga i postupanja nakon što subjekt revizije zaprimi konačno izvješće. Nadalje, u Prijedlogu zakona utvrđeno po postupanja preporuka. U tom smislu, subjekt revizije, odnosno subjekt na kojega se odnosi dani nalog i/ili preporuka obvezan je u pisanom obliku izvijestiti Državni ured za reviziju o izvršenju pojedinog naloga ili preporuke u roku 30 dana od isteka planiranog vremena izvršenja. Istodobno, Državni ured za reviziju provjerava provedbu naloga i preporuka u okviru provedbe revizija. Ako u takvim postupcima Državni ured za reviziju utvrdi da određeni nalozi i preporuke nisu provedeni ili da subjekt revizije nije dostavio plan provedbe naloga i preporuka u propisanom roku, Državni ured za reviziju će obavijestiti nadležno državno odvjetništvo koje će pokretati prekršajni postupak.

Uvođenjem novog modela sankcioniranja, subjekte revizije, i to pravnu osobu, ako posebnim zakonom nije isključena njezina odgovornost, kao i odgovornu osobu tj. čelnika, sankcioniralo bi se u slučaju da ne poduzmu mjere radi postupanja po nalozima i preporukama Državnog ureda za reviziju izrečenima u prethodnom razdoblju. Isto tako, sankcije u vidu novčanih kazni su predviđene za subjekte revizije ako u propisanom roku ne dostave Državnom uredu za reviziju plan provedbe naloga i preporuka. Navedeno znači da se uz sankcije iz važećeg Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, br. 80/11), koje su propisane za slučaj kada subjekt revizije ovlaštenom državnom revizoru ne stavi na raspolaganje potrebnu dokumentaciju, isprave, izvješća, evidencije te druge informacije za potrebe obavljanja revizije, sankcije uvode za još dva slučaja: ako subjekt revizije u propisanom roku ne dostavi plan provedbe naloga i preporuka i ako subjekt revizije ne provede naloge i preporuke dane u izvješću o obavljenoj reviziji u rokovima navedenim u planu provedbe naloga i preporuka. Nadalje, Prijedlogom zakona se utvrđuje obveza pomoćnom revizoru da u određenom vremenu položi ispit za stjecanje zvanja ovlaštenoga državnog revizora, a ako u propisanom roku ne položi ispit tada mu po sili zakona prestaje državna služba, kao i niz poboljšanja trenutno važećeg zakonodavnog okvira.
 
U raspravi na Odboru podržan je Prijedlog zakona. Predloženo je da Državni ured za reviziju dobije status izvanproračunskog korisnika. Odgovoreno je da izvanproračunski korisnici imaju svoje izvore financiranja, međutim Državnom uredu za reviziju takvi izvori nedostaju.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK    

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Državnom uredu za reviziju.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                      

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 59. sjednici, održanoj 16. studenoga 2018. godine, Prijedlog za imenovanje glavnoga državnog revizora, a u svezi s člankom 8. stavkom 2. Zakona o državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, br. 80/11., u daljnjem tekstu: Zakon) kojim je propisano da glavnoga državnog revizora imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora proveo je raspravu o prijedlozima Kluba zastupnika HDZ-a, Kluba zastupnika HDS-a, HSLS-a i HDSSB-a i Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika u Hrvatskom saboru, a koje je Odboru aktom, KLASA: 021-13/18-07/34, URBROJ: 6521-18-18-07, od 16. studenoga 2018. uputio Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora.

Navedeni klubovi zastupnika u svojim su prijedlozima za glavnog državnog revizora predložili imenovati Ivana Klešića, dipl. oec., koji je na navedenu dužnost imenovan Odlukom o razrješenju glavne državne revizorice i imenovanju glavnog državnog revizora („Narodne novine“, br. 141/10.) od 10. prosinca 2010. te se još uvijek nalazi u mandatu i obnaša dužnost glavnog državnog revizora.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  sukladno članku 8. stavku 2. Zakona, većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) dao je mišljenje kojim se podržava prijedlog klubova zastupnika da se za glavnog državnog revizora imenuje Ivan Klešić, dipl. oec.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, i projekcija za 2019. i 2020. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, i to za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

- Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu (konsolidirano)
- Obrazloženje prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 59. sjednici održanoj 16. studenoga 2018. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. studenoga 2018. godine.
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da su tijekom 2018. nastavljena pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu pri čemu je bruto domaći proizvod (u daljnjem tekstu: BDP) u prvoj polovici 2018. zabilježio realni međugodišnji rast od 2,7%. Prosječna inflacija iznosila je 1,6% u prvih devet mjeseci ove godine, dok su nastavljena iznimno povoljna kretanja na tržištu rada. U skladu s dosadašnjim ostvarenjima, predviđa se da će gospodarski rast u 2018. iznositi 2,7%, što je blago niže od onog koji se predviđao prilikom izrade državnog proračuna za 2018. godinu, dok će inflacija biti tek neznatno viša.
Ovakvi makroekonomski trendovi pozitivno su utjecali i na kretanja poreznih prihoda i doprinosa koji su u odnosu na prvotni plan povećani za 2,7 milijardi kuna. S druge strane, najznačajnije smanjenje prihoda bilježi kategorija pomoći i to za 2,6 milijardi kuna. Time je vidljivo kako je porezna reforma, s dva kruga poreznog rasterećenja u kojima su građani i poduzetnici rasterećeni za 3,6 milijardi kuna, pozitivno djelovala na povećanje raspoloživog dohotka stanovništva i rasterećenje gospodarstva, što je izravno utjecalo i na povećanu osobnu potrošnju, zaposlenost i investicije, a time i na prihode državnog proračuna. S druge strane, važno je naglasiti kako se planiranim izmjenama i dopunama neće povećati razina rashoda koji utječu na visinu proračunskog manjka. Međutim, iz dosadašnje dinamike izvršavanja proračuna vidljivo je kako je na pojedinim rashodnim stavkama bilo potrebno izvršiti preraspodjele kao rezultat dosadašnje dinamike izvršavanja državnog proračuna i očekivanja do kraja godine te događaja koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme izrade državnog proračuna. Tako su vidljive uštede na svim kategorijama rashoda, izuzev rashoda za zaposlene, subvencija i pomoći. Istovremeno je bilo potrebno osigurati dodatna sredstva za jamstvenu pričuvu te za podmirenje dospjelih obveza u zdravstvenom sektoru, pokriće nepodmirenih obveza iz prethodnih razdoblja te troškova sudskih sporova. Jamstvena pričuva je proračunska pozicija na kojoj je vidljivo najznačajnije povećanje uslijed aktiviranja državnih jamstava za društva iz Uljanik Grupe kao posljedica raskida ugovora o izgradnji brodova i neispunjavanja preuzetih obveza Uljanik Grupe.
Ovim izmjenama i dopunama proračuna za 2018. godinu manjak državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji iznosit će 0,7% BDP-a. Manjak opće države iznosit će 0,1% BDP-a. Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te projekcije manjka/viška trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države prema metodologiji ESA 2010, procjenjuje se kako će planirani manjak općeg proračuna u 2018. godini iznositi 2 milijarde kuna ili 0,5 % BDP-a. Pritom je važno napomenuti kako ovaj iznos manjka uključuje i očekivani jednokratni fiskalni učinak aktiviranja državnih jamstava izdanih Uljanik Grupi, koja se prema metodologiji ESA 2010 tretiraju kao kapitalni rashod, što dovodi do pogoršanja fiskalnog salda. Usprkos navedenom, do kraja godine očekuje se nastavak trenda smanjenja udjela javnog duga u BDP-u sa 77,5% u 2017. na 74,6% u 2018. godini. Ovakvi fiskalni trendovi pokazatelj su odgovornog vođenja javnih financija, čime se stvaraju dodatni temelji za jačanje fiskalne održivosti.
Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2018. godinu ukupni prihodi iznose 129,2 milijarde kuna, pri čemu prihodi poslovanja iznose 128,5 milijardi kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 700,9 milijuna kuna. Novim planom za 2018. godinu proračunski prihodi povećavaju se za 144 milijuna kuna, što prvenstveno proizlazi iz rasta poreznih prihoda i doprinosa koji su u odnosu na prvotni plan povećani za 2,7 milijardi kuna. S druge strane, najznačajnije smanjenje prihoda bilježi kategorija pomoći i to za 2,6 milijardi kuna.
Prihodi od poreza novim planom za 2018. godinu planirani su u iznosu od 77,4 milijarde kuna, što je povećanje od 2,1 milijardu kuna u odnosu na prvotni plan. Pritom najveće pozitivne promjene bilježe prihodi od PDV-a, kao rezultat jačeg rasta osobne potrošnje uslijed pozitivnih kretanja u gospodarstvu te prihodi od trošarina na duhan, zbog veće potrošnje duhanskih proizvoda nego li je bilo prvotno predviđeno proračunom.

Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu ukupni rashodi smanjuju se sa 133,3 milijarde kuna na 131,7 milijardi kuna, odnosno za 1,6 milijardi kuna. Ovim Izmjenama i dopunama smanjuju se rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države, a uključuju vlastite prihode, prihode za posebne namjene, pomoći i donacije. Naime, ovi prihodi troše se do visine uplaćenih sredstava te je sukladno tome bilo potrebno izvršiti određena usklađenja.
Rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, a to su opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici (izvora 1 Opći prihodi i primici, 2 Doprinosi za obvezna osiguranja i 8 Namjenski primici od zaduživanja) zadržavaju se na istoj razini od 108,7 milijardi kuna. Unutar ovih rashoda izvršene su prilagodbe u iznosu od 4,6 milijardi kuna.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 129,2 milijarde kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 131,7 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2018. godinu planiran je u iznosu od 2,6 milijardi kuna ili 0,7% bruto domaćeg proizvoda, što predstavlja smanjenje od 1,8 milijardi kuna ili 0,5 postotnih bodova BDP-a.

Ukupni manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji novim planom u 2018. godini iznosit će 0,1% bruto domaćeg proizvoda, što je za 0,8 postotnih bodova manje nego li je planirano prvotnim proračunom. Pritom državni proračun bilježi razinu manjka od 0,7% BDP-a, a planira se da će izvanproračunski korisnici ostvariti višak od 0,5% BDP-a. Očekuje se da će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvariti višak u iznosu od 0,1% BDP-a. Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te projekcije manjka/viška trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države prema metodologiji ESA 2010, procjenjuje se kako će planirani manjak općeg proračuna u 2018. godini iznositi 2 milijarde kuna ili 0,5 % BDP-a. Pritom je važno napomenuti kako ovaj iznos manjka uključuje i očekivani jednokratni fiskalni učinak aktiviranja državnih jamstava izdanih Uljanik Grupi, koja se prema metodologiji ESA 2010 tretiraju kao kapitalni rashod, što dovodi do pogoršanja fiskalnog salda. Usprkos navedenom, do kraja godine očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 77,5% u 2017. na 74,6% u 2018. godini, odnosno za 2,9 postotnih bodova, dok će strukturni saldo zabilježiti razinu od -1,1% BDP-a. Ovakvim projekcijama ispunjavaju se svi zahtjevi iz preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu.

Odbor je raspolagao i pisanim 19. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, od 15. studenoga 2018. godine. U Stajalištu je, među ostalim, naglašeno da su planirana proračunska kretanja u predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu realistično procijenjene te da Povjerenstvo pozdravlja smanjenje proračunskog manjka državnoga proračuna.

U raspravi na Odboru istaknuto je da se udio javnog duga u BDP-u za 2018. godinu samo korigirao od 74,5% na 74,6% te da su takve procjene previše optimistične zbog Uljanik grupe. Odgovoreno je da da sva jamstva za Uljanik grupu osim jednoga ubrzo dovršenog broda (91% dovršenosti), koji će naručitelj najvjerojatnije preuzeti, uključene u procjene. Državna jamstva za taj brod iznose 127 milijuna eura. Dalje se govorilo o činjenici da se smanjuju planirana sredstva za projekte Europske unije. Među ostalim je naglašeno da to predstavlja pitanje kvalitete  izrade navedenih planova. Proračunski korisnici odnosno oni koji provode projekte Europske unije moraju shvatiti da se proračun planira na cash osnovi. Veliki problem postoji kod izrađivanja plana, planske podatke za fondove Europske unije daju organizacijske jedinice koji se bave projektima Europske unije, ali ne mogu kvalitetno isplanirati cash flow. Ministarstvo financija je ponovno pokušalo razjasniti da se proračun  ugovara po cashu te da je jedno ugovaranje, drugo su obračunske situacije, a treće dospijeće. Veliki dio korekcija je provedeno zbog nerazumijevanja planiranja samog državnog proračuna i pojedinih projekata.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2019. I 2020. GODINU

te izmjena i dopuna:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 59. sjednici održanoj 16. studenoga 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.    

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da se ovim Zakonom smanjuje iznos proračunske zalihe od 200.000.000,00 kuna na 80.000.000,00 kuna. Mijenja se iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Povećava se iznos jamstvene zalihe, dok se istovremeno smanjuje godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2018. godinu. Dodatno, utvrđuje se dodjela sredstava županijama iz državnog proračuna za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija, a sve s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske. Za provedbu ovoga Zakona osigurat će se sredstva iz izvornih prihoda i primitaka Proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova  „ZA“  i 2 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

                                                     
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec. predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, i projekcija za 2020. i 2021. godinu, podnose se i:

- Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, i to za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

- Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu (konsolidirano)

- Obrazloženje prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske i prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 59. sjednici održanoj 16. studenoga 2018. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da je nastavak pozitivnih kretanja ekonomske aktivnosti u srednjoročnom razdoblju najznačajnije obilježje makroekonomskog okvira u ovom dokumentu. Nakon očekivanog rasta bruto domaćeg proizvoda (u daljnjem tekstu: BDP) u 2018. godini od 2,7%, predviđa se rast od 2,9% u 2019., 2,7% u 2020. te 2,5% u 2021. godini. Tijekom navedenog razdoblja temelj gospodarskog rasta bit će pozitivan doprinos domaće potražnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje biti blago negativan.

Od 2019. do kraja projekcijskog razdoblja pozitivan makroekonomski učinak na gospodarski rast dolazit će od daljnjeg poreznog rasterećenja. Predviđa se niska te stabilna inflacija, kao i nastavak pozitivnih kretanja na tržištu rada uz daljnje smanjenje stope nezaposlenosti.

Fiskalnu politiku Republike Hrvatske u ovom razdoblju određivat će poduzimanje napora kako bi se, u skladu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu, i nadalje jačala fiskalna održivost,  ekonomski rast i razvoj te kako bi se osigurala primjerena skrb za sve građane Republike Hrvatske. Ključni naglasak će i nadalje biti na reformskim aktivnostima koje se poduzimaju na prihodnoj i na rashodnoj strani proračuna, usmjerenim na ojačavanje dugoročnog potencijala hrvatskog gospodarstva i realnu konvergenciju prema zemljama unutar europodručja te na smanjenje makroekonomskih neravnoteža. Nastavit će se sa strogom kontrolom rashodne strane proračuna, a sav višak prihoda u odnosu na planirane bit će iskorišten za daljnje smanjenje javnog duga.

Prihodna strana proračuna bit će obilježena trećim krugom poreznog rasterećenja, odnosno nastavkom provedbe porezne reforme započete 2017. godine. Porezna reforma provedena je kako bi se smanjilo ukupno porezno i administrativno opterećenje te kako bi porezni sustav bio stabilniji i jednostavniji, pružajući veću sigurnost svim poreznim obveznicima. Promjene u oporezivanju porezom na dodanu vrijednost te u oporezivanju rada obilježit će treći krug poreznog rasterećenja s primjenom od 1. siječnja 2019. Uz daljnje smanjivanje administrativnog opterećenja, najznačajnije izmjene odnose se na snižavanje stope PDV-a s 25% na 13% i to za žive životinje, svježe meso i ribu, voće i povrće, jaja, dječje pelene dok će se svi lijekovi oporezovati sa stopom od 5%. Time se umanjuje regresivni učinak PDV-a na najosjetljivije skupine građana, a ujedno se povećava i raspoloživi dohodak kućanstava. Dodatno, od 1. siječnja 2020. godine planira se i smanjenje opće stope PDV-a s 25% na 24%.

Rashodna strana proračuna određena je daljnjim jačanjem fiskalne održivosti uz provođenje mjera u svrhu poticanja razvoja i adekvatne skrbi za sve slojeve stanovništva. Uzevši u obzir ozbiljnost demografskih problema te činjenicu da je demografija strateško pitanje koje čini temelj gospodarskog, društvenog, regionalnog i ukupnog razvoja Republike Hrvatske i nadalje su u fokusu mjere demografske obnove, uključujući i provedbu mjera obiteljske i populacijske politike, kao što su proširenje obuhvata korisnika doplatka za djecu i nastavak subvencioniranja stambenih kredita građanima kojima se omogućuje povoljnija kupnja prve, odnosno veće nekretnine.

Nakon što je u lipnju 2017. godine izišla iz postupka prekomjernog proračunskog manjka, Republika Hrvatska je dužna pridržavati se kriterija iz preventivnog mehanizma Pakta o stabilnosti i rastu. To znači da je Republika Hrvatska dužna poduzimati kontinuirane napore u svrhu održivog kretanja manjka/viška općeg proračuna te smanjenja udjela javnog duga u BDP-u. Slijedom svega navedenog, u 2019. godini manjak općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010, iznosit će 0,4% BDP-a. U 2020. godini očekuje se manjak općeg proračuna od 0,3% BDP-a dok se u 2021. godini planira višak od 0,3% BDP-a. U skladu s kretanjem manjka/viška općeg proračuna očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to na 71,6% BDP-a u 2019., 68,8% BDP-a u 2020. te 65,6% BDP-a u 2021. godini.

Glavna izmjena u sustavu PDV-a, s ciljem smanjenja regresivnog učinka ovog poreza na najosjetljiviju skupinu građana, jest smanjenje stope PDV-a s 25% na 13% za žive životinje, svježe i rashlađeno meso, ribu, voće i povrće, jaja, dječje pelene, a svi lijekovi oporezovat će se stopom od 5%. Time se otvara prostor za snižavanje cijena tih proizvoda, što bi trebalo pridonijeti povećanju raspoloživog dohotka kućanstva. Od 1. siječnja 2020. godine planira se smanjenje opće stope PDV-a s 25% na 24%. Izmjenama u sustavu posebnih poreza i trošarina predviđen je povrat dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo koje se koristi kod komercijalnog prijevoza roba kamionima određene nosivosti te za komercijalni prijevoz putnika. U sustavu doprinosa predviđeno je ukidanje doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7% i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5% uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 16,5%. Time se ukupno izdvajanje poduzetnika na plaću umanjuje za 0,7 postotnih bodova, što otvara prostor za povećanje plaća.

Značajan učinak na prihode državnog proračuna u razdoblju 2019-2021. imat će i povlačenje sredstava iz fondova Europske unije gdje se očekuje nastavak pozitivnih stopa rasta. Sukladno navedenom, ukupni prihodi u 2019. godini planirani su u iznosu od 136,1 milijardu kuna, dok su za 2020. projicirani u iznosu od 138,5 milijardi kune. Daljnjim rastom gospodarske aktivnosti prema kraju razdoblja ukupni prihodi proračuna za 2021. godinu projiciraju se u iznosu od 140,7 milijardi kuna. Porezni prihodi u 2019. godini projicirani su u iznosu od 78,5 milijardi kuna. U narednim godinama, usprkos poreznom rasterećenju, očekuje se daljnji rast prihoda od poreza te su oni za 2020. projicirani u iznosu od 80,1 milijardu kuna, odnosno uz međugodišnji rast od 2%, dok se  u 2021. godini očekuju u iznosu od 82,6 milijardi kuna i bilježe rast od 3,2%.

U 2019. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 140,3 milijarde kuna, što je 5,2% ili 6,9 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2018. godinu. U 2020. godini ukupni rashodi dosegnut će razinu od 141,0 milijardu kuna, a u 2021. godini iznos od 141,5 milijardi kuna.

Rast rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka u 2019. godini u odnosu na tekući plan 2018. najvećim dijelom rezultat je osiguranja sredstava za mirovine i mirovinska primanja (indeksacija mirovina po općim i posebnim propisima i očekivani porast broja umirovljenika) u iznosu od 1,2 milijarde kuna, doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije  u iznosu od 142,2 milijuna kuna te mjere demografske obnove, uključujući i mjere provedbe obiteljske i populacijske politike, od kojih se ističu doplatak za djecu, naknade za dodatni porodiljini dopust i opremu za novorođeno dijete te subvencioniranje stambenih kredita u iznosu od 468 milijuna kuna.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 136,1 milijardu kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 140,3 milijarde kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2019. godinu iznosi 4,2 milijarde kuna ili 1% bruto domaćeg proizvoda. U 2020. godini manjak državnog proračuna projiciran je na razini od 2,5 milijardi kuna ili 0,6% bruto domaćeg proizvoda, dok se u 2021. godini projicira manjak na razini od 807 milijuna kuna ili 0,2% bruto domaćeg proizvoda.

U skladu s projiciranim kretanjima prihoda i rashoda svih razina proračuna opće države, očekuje se planirani manjak od 0,7% BDP-a u 2019. pa njegovo smanjenje na 0,4% u 2020., dok se u 2021. godini očekuje uravnotežen proračun. Pritom će najveći doprinos kretanju ukupnog manjka/viška konsolidirane opće države dati državni proračun koji će u 2019. zabilježiti manjak od 1% BDP-a, u 2020. od 0,6% BDP-a, dok će u 2021. godini zabilježiti manjak od 0,2% BDP-a. Izvanproračunski korisnici u promatranom srednjoročnom razdoblju imat će višak na prosječnoj razini od 0,2% BDP-a, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uravnotežen proračun.

Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te projekcije manjka/viška trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države prema metodologiji ESA 2010, procjenjuje se kako će planirani manjak općeg proračuna u 2019. godini iznositi 0,4% BDP-a. U 2020. očekuje se manjak općeg proračuna od 0,3% BDP-a dok se u 2021. godini planira višak od 0,3% BDP-a.

Fiskalne projekcije ukazuju da Republika Hrvatska ispunjava srednjoročni proračunski cilj od -1,75% BDP-a u razdoblju 2018. - 2021. Tako u 2018. strukturni saldo bilježi razinu od –1,1% BDP-a, u 2019. od -1,3% BDP-a, u 2020. od -1,4% BDP-a te u 2021. godini od -1% BDP-a. Time se ispunjavaju svi zahtjevi iz preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu te osigurava održivo kretanje manjka proračuna opće države i javnog duga.

Odbor je raspolagao i pisanim 20. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, od 15. studenoga 2018. godine. U Stajalištu je, među ostalim, naglašeno da Povjerenstvo procjenjuje da Prijedlog državnoga proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2019. godinu poštuje fiskalno pravilo iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti.

U raspravi na Odboru ukazalo se na činjenicu da rashodi za zdravstvo ponovo rastu. Pohvaljeno je da je dio sredstava koja idu u proračun Ministarstva zdravstva namijenjen za hitnu medicinu. Dalje je napomenuto da rashodi za mirovinski sustav rastu za 1,2 milijardi kuna, od toga za indeksaciju mirovina 630 milijuna kuna, međutim većina umirovljenika će ostvariti porast mirovina u iznosu od samo 60 kuna. Potvrđeno je da 1,2 milijardi kuna predstavljaju velika izdvajanja za mirovinski sustav. Među ostalim odgovoreno je da je povećanje obveza državnih ustanova u zdravstvu transparentno prikazano u obrazloženju. Povećanje obveza iznosi 700 milijuna kuna u usporedbi s prethodnom godinom te ulazi u deficit.  Transfer na razini državnog proračuna Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje smanjuje se od 3 milijardi u 2018. godini na 2,6 milijardi kuna u 2019. godini te se s druge strane očekuje povećanje prihoda u iznosu od 1,4 milijardi kuna na strani Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje putem porezne reforme i promjene u doprinosima u 2019. godini. Napomenuto je također da prijedlog Ministarstva financija obuhvaća nužnost korekcije odredaba Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Promjene odredaba Zakona uključuju korekciju iznosa izdvajanja i metodologiju.

Izražena je zabrinutost nedovoljnim planiranim sredstvima za brdsko-planinska područja u 2019. godini. Odgovoreno je da sredstva za brdsko-planinska područja ostvaruju povećanje u odnosu na 2018. godinu.  Planirana sredstva za brdsko-planinska područja iznose 30 milijuna kuna u 2019. godini, a u 2018. godini sredstva  iznosila su 16 milijuna kuna. Dalje je razjašnjeno da dio brdsko-planinskih područja ulazi u potpomognuta područja, gdje planirana sredstva za 2019. godinu iznose 80 milijuna kuna, a plan za 2018. godinu iznosio je 60 milijuna kuna.

Također je istaknuto da su makroprojekcije realne i pohvaljene od strane domaćih i stranih institucija. Dodatno je zatražena informacija o mogućim povećanjem rashoda za državne i javne službenike te njihovo podmirivanje u 2019. godini. Odgovoreno je da se moguće povećanje od tri posto za plaće državnih službenika može postići drugačijom raspodjelom unutar već raspoređenih sredstava. Za povećanje plaća javnih službenika će se osigurati dodatna sredstva unutar preraspodjele u državnom proračuna ukoliko su potrebne npr. uštedama na kamatama.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2020. I 2021. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na:
- Financijski plan Hrvatskih voda za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
- Financijski plan Hrvatskih cesta za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
- Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
- Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
- Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 59. sjednici održanoj 16. studenoga 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.    

Uvodno izlaganje podnijela je predstavnica Vlade Republike Hrvatske te istaknula da se ovim Zakonom uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu. Financijska sredstva za provedbu ovoga Zakona osigurat će se iz poreznih i neporeznih prihoda, domaćih i inozemnih pomoći, donacija i zaduživanja te iz drugih prihoda koji su posebnim propisima utvrđeni kao izvori prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 58. sjednici održanoj 14. studenoga 2018. godine, objedinjeno o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 432, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu  na  dobit, drugo čitanje, P.Z.E. br. 433, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje,  P.Z. br. 434, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, drugo čitanje, P.Z. br. 435, Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina, drugo čitanje, P.Z. br. 436,  Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 437, Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, drugo čitanje, P.Z.  br. 438, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo čitanje, P.Z.E. br. 439 i Konačnom prijedlogu zakona o trošarinama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 440, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja osvrnuli su se na svaki od pojedinih zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazloženo kako slijedi:

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Od 1. siječnja 2019. godine proširuje se primjena snižene stope PDV-a.  Snižena stopa PDV-a od 5% primjenjuje  se na sve lijekove neovisno o tome izdaju li se na liječnički recept ili ne. Po stopi od 13% oporezuju se i dječje pelene, isporuka živih životinja, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ribe i rakova,  te mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, jestivog povrća, korijena i gomolja, voća i orašastih plodova, jaja iz pojedinih KN oznaka te usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača, koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava te obavljaju tu djelatnost po posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava, uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo.

Promjene su usklađenje sa zahtjevima Europske komisije u pogledu ukidanja vrijednosnog praga za odbitak 50% pretporeza kod osobnih automobila, te prava na pretporez za plovila i zrakoplove. Propisuje se upisivanje u sustav PDV-a obveznika koji su u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini ostvarili isporuke u vrijednosti većoj od praga za upis u sustav PDV-a (ulazak u sustav PDV-a tijekom godine kad se ispune uvjeti). Predlaže se da porezni obveznik uz prijavu PDV-a podnosi elektroničkim putem i evidenciju o primljenim računima (oblik i sadržaj Obrasca U-RA sastavni je dio sada važećeg Pravilnika o PDV-u i neće se mijenjati). Predlažu se promjene kod primjene prijenosa porezne obveze u slučaju stranih poreznih obveznika koji imaju dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj te neće više moći primjenjivati prijenos porezne obveze na tuzemnog primatelja. Uvodi se primjena prijenosa porezne obveze u tuzemstvu pri isporuci betonskog čelika i željeza i  proizvoda od betonskog čelika i željeza (armatura). Pojednostavljuje se primjena posebnog postupka oporezivanja za tzv. elektroničke usluge na način da se propisuje prag od 77.000 kn do kojeg će elektroničke usluge biti oporezive u državi članici sjedišta,  s tim da se obveznik može odlučiti da neće primjenjivati taj prag i da će elektroničke usluge oporezivati prema državi članici potrošnje (usklađenje s EU propisima - Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455).

Promjene od 1. siječnja 2020. uključuje smanjenje opće stope PDV-a sa 25% na 24%. U odnosu na tekst Prijedloga zakona, koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, u tekstu Konačnog prijedloga zakona izmijenjeno je sljedeće: u vezi vrijednosnih kupona precizira se da se pravilnikom propisuje oblik vrijednosnih kupona i što se ne smatra vrijednosnim kuponima. Također vezano uz primjenu snižene stope PDV-a, došlo je do sljedećih izmjena: predlaže se primjena snižene stope  PDV-a  od 5% na sve lijekove neovisno o tome izdaju li se na liječnički recept ili ne. Pojašnjava se da se sniženom stopom od 13% oporezuju proizvodi koji se pretežito koriste kao hrana za životinje, osim hrane za kućne ljubimce, iz pojedinih KN oznaka. Predlaže se primjena snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost po posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava  uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo.

Među ostalim se predlaže da Porezna uprava može od poreznog obveznika kojem je PDV identifikacijski broj dodijeljen tražiti podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja PDV-a za razdoblje od najviše 12 mjeseci u slučaju sumnje u opravdanost dodjele PDV identifikacijskog broja te da će isti biti ukinut ako obveznik ne podnese instrument osiguranja. Pojašnjava se da je posebnu evidenciju o primljenim računima uz prijavu PDV-a elektroničkim putem obvezan podnijeti porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a, te se predlaže da istu iznimno ne podnosi obveznik koji prijavu PDV-a može podnijeti u papirnatom obliku. Radi osiguranja naplate PDV-a prilikom stjecanja rabljenih prijevoznih sredstava iz drugih država članica,  predlaže se  nova odredba na način da Porezna ili Carinska uprava može od poreznog obveznika koji stječe rabljena prijevozna sredstava iz druge države članice, prije njihove registracije, zatražiti polaganje osiguranja za ispunjenje obveze PDV-a koja proizlazi iz stjecanja rabljenih prijevoznih sredstava. Obzirom da je dodan novi članak 18. zbog tehničkog usklađenja,  članci 18., 19., 20. i 21. postali su članci 19., 20., 21. i 22. te je radi jasnoće izričaja preformulirana odredba članka 22.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

Izvršava se obveza usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv prakse izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Sada se izvršava usklađivanje s odredbama koje stupaju na snagu 1. siječnja 2019., a to su novo pravilo o ograničavanju kamate i pravilo o kontroliranim inozemnim društvima. Novo pravilo o ograničavanju kamate, porezni obveznik može kao porezno priznati rashod utvrditi prekoračene troškova zaduživanja (razlika između prihoda i rashoda od kamate) samo do 30% EBITDA-e ili do 3 milijuna eura, ukoliko tako dolazi do većeg iznosa. Neće se primijeniti na financijska društva. Pravilo o kontroliranim inozemnim društvima: oporezivat će se inozemno ovisno društvo koje ne plaća porez u državi rezidentnosti ili plaća po niskoj, ako ostvaruje prihode (pasivno) od kamata, autorskih naknada, licenci, financiranja, osiguranja i sl. Neće obuhvatiti društva koja obavljaju znatnu gospodarsku aktivnost, već samo društva koja su više „fiktivno“ osnovana s namjerom premještanja dobiti.

U skladu sa Zaključcima Vijeća ECOFIN od 5. prosinca 2017. godine, kojima je uspostavljen popis Europske unije nekooperativnih jurisdikcija (poreznih utočišta), dosadašnja obveza plaćanja poreza po odbitku po stopi od 20% proširuje se i na kamate, dividende, autorska prava i druge naknade ukoliko se isplate osobama s područja nekooperativnih država.  Nadalje, ovim Konačnim prijedlogom zakona pojednostavljuje se postupak oporezivanja za nastupe inozemnih umjetnika i športaša, te se daje mogućnost oporezivanja porezom po odbitku (15%), umjesto porezom na dohodak. Izvršava se usklađivanje sa Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, propisuje se da su otpisi porezno priznati rashodi vjerovnika. Izvršava se usklađivanje sa Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima te se propisuje da alternativni investicijski fond bez pravne osobnosti nije obveznik poreza na dobit, odnosno izjednačava se s otvorenim investicijskim fondovima.

Navedena Direktiva predstavlja samo jedan dio mjera kojima je cilj sprečavanje uočene nepredviđene primjene propisa u oporezivanju dobiti i međunarodnog poreznog prava na globalnom nivou, zbog čega će se mjere koje se sada propisuju primjenjivati samo na multinacionalne kompanije. Mjere neće imati utjecaja na građane. Nije procijenjen utjecaj na proračun. U odnosu na Prijedlog zakona o izmjenama i dopuna Zakona o porezu na dobit prihvaćena je primjedba Vlade Republike Hrvatske, Ureda za zakonodavstvo o izričaju članka 8. stavka 2. 

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Zakon  uređuje  proširenje godišnje porezne osnovice za primjenu stope od 24% sa 210.000,00 kn na 360.000,00 kn (mjesečno sa 17.500,00 kn na 30.000,00 kn), oporezivanje primitaka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima ili drugim povezanim osobama kao dohodak od kapitala po stopi od 36%, oporezivanje primitaka ostvarenih po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova poljoprivredi po stopi od 12% kao konačan drugi dohodak.

Proširuje se krug osoba koje se mogu smatrati uzdržavanim članovima uže obitelji, odnosno uzdržavanom djecom  te propisati da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju o obzir:  stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije u svrhe obrazovanja i usavršavanja do visine neoporezivog iznosa, odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti te potpore djetetu za školovanje do 15. godine života, odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika.

Primitak iz formalnih i neformalnih programa obrazovanja nezaposlenih osoba, a koje se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne samouprave i/ili fondova Europske unije i drugih međunarodnih fondova ne smatra se dohotkom. Propisuju se obveza predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave da donesu odluke kojima će se propisati visina paušalnog poreza po krevetu, odnosno po smještajnoj jedinici u  kampu,  kako bi se omogućilo jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja. Smanjuje se stopa kamata koja se smatra povoljnom pri odobravanju kredita, a koja se smatra primitkom u naravi, s 3% na 2%. Uplaćene i porezno priznate premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja kao niti uplaćene i porezno priznate premije životnog osiguranja više se ne smatraju dohotkom od osiguranja.

U tekstu Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, izvršene su sljedeće izmjene: brišu se odredbe kojima je propisan dohodak od osiguranja s obzirom da se uplaćene i porezno priznate premije dobrovoljnog mirovinskog i životnog osiguranja više ne smatraju dohotkom. Dodan je novi članak kojim se propisuje da se primitak ne utvrđuje po osnovi otpisanih potraživanja koja su potvrđena u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača i posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja kako bi se izjednačilo postupanje za obveznike poreza na dohodak i obveznike poreza na dobit. Također je dodana  odredba kojom se propisuje da se pri utvrđivanju iznosa do kojeg se netko može smatrati uzdržavanim članom ne uzimaju u obzir niti potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, obzirom da se pri utvrđivanju navedenog iznos u obzir ne uzimaju niti stipendije. Propisuje se da se primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra razlika između ugovorene niže i stope kamate od 2% godišnje umjesto 3% godišnje. Dodan je novi članak kojim se propisuje da se obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti, dohodak od samostalne djelatnosti može u poreznom razdoblju dodatno umanjiti po osnovi izdataka za istraživanje i razvoj u skladu s posebnim propisom obzirom da je 26. srpnja 2018. stupio na snagu Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine, broj 64/2018). Prihvaćena je primjedba Odbora za turizam Hrvatskoga sabora, te je dodana nova odredba kojom se propisuje postupanje u slučajevima kada predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku kojom se propisuje visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu. Radi jasnoće preciznije su definirane odredbe vezane za porezni tretman primitaka koje ostvare nerezidenti u svojstvu izvođača (umjetnika, zabavljača i sportaša), isplatu novčanih naknada za udžbenike, radne bilježnice i bilježnice od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i inozemnih dohodaka. Prihvaćena je primjedba Ministarstva pravosuđa nomotehničke naravi.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima

U trećem krugu porezne reforme, nakon analize, u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja uočeno je da je administrativno kompliciran, a troškovi rada i nadalje vrlo visoki. S ciljem daljnjeg rasterećenja cijene rada, pojednostavljenjem sustava doprinosa te administrativnog rasterećenja poreznih obveznika predloženo je sljedeće:  ukidanje doprinosa za zapošljavanje od 1,7% i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5%, te povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5% čime se ukupno opterećenje plaće doprinosima smanjuje s 37,2% na 36,5%. Propisuje se godišnja osnovica članovima uprave i izvršnim direktorima trgovačkih društava te upraviteljima zadruga koji nisu osigurani po toj osnovi i to kao umnožak prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojem je dužnost obavljana. Preuzima se već propisana osnova iz Zakona o poticanju zapošljavanja vezana uz privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi odnosno odredbe o vrijednosnom kuponu kojim se plaćaju dnevni iznosi doprinosa za obvezna osiguranja za sezonske radnike u poljoprivredi. Također se propisuje nova osnova osiguranja za osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, za likvidatora te njegovatelja djeteta s teškoćama u razvoju odnosno njegovatelja osobe s invaliditetom, a radi usklađenja s prijedlogom izmjena i dopuna propisa iz područja mirovinskog osiguranja koji su u postupku usvajanja te stupaju na snagu 1. siječnja 2019.. Brišu se odredbe o evidentiranju predujmova doprinosa pomorcima – članovima posade broda u međunarodnoj plovidbi.

Prihvaćene su sljedeće primjedbe: usklađenje s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju. Osnove osiguranja propisane su i za njegovatelja djeteta s teškoćama u razvoju odnosno njegovatelj osobe s invaliditetom, likvidator i osoba upisana u Upisnik poljoprivrednika. Provedeno je nomotehničko usklađenje s primjedbama Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora i Ministarstvo pravosuđa.

Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina

Reforma 2016. uključuje administrativno rasterećenje građana ukidanjem obveze prijave nastanka porezne obveze poreza na promet nekretnina (osim u slučajevima kada isprava o stjecanju nije ovjerena kod javnog bilježnika, izdana od suda i drugih tijela). Porezna uprava po službenoj dužnosti provodi postupak utvrđivanja poreza na promet nekretnina dostavom rješenja na adrese poreznih obveznika, te pozivajući porezne obveznike samo u slučajevima kada je to u postupku utvrđivanja poreza na promet nekretnina nužno za pravilnu provedbu postupka. Porezno rasterećenje ostvaruje se snižavanjem stope poreza na promet nekretnina s 5% na 4%. Prihod od poreza na promet nekretnina u cijelosti pripada jedinici lokalne samouprave (općini ili gradu) na području u kojem se nekretnina nalazi (do 31.12.2016. pripadnost je bila raspodijeljena 80:20 pri čemu je 80% prihoda pripadalo jedinicama lokalne samouprave, a 20% državi).

Reforma 2018. uključuje daljnje porezno rasterećenje smanjenjem stope poreza na promet nekretnina s 4% na 3% s primjenom od 1. siječnja 2019. Procjena je da porezno rasterećenje iznosi oko 100 milijuna kuna,  odnosno proračuni jedinica lokalne samouprave će se smanjiti za taj iznos. Indirektno će se potaknuti sređivanje zemljišno-knjižnog stanja. Konačni prijedlog zakona nema izmjena u odnosu na Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina.
         
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“, broj 133/12. i 115/16., dalje u tekstu: ZFPG) mijenja se polazišna osnova ZFPG-a, odnosno svi obveznici smatraju se obveznicima fiskalizacije. Zasebnom odredbom određeno je tko se smatra obveznikom provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa i neizdavanja računa prema posebnom propisu. Izmjena je nužna zbog propisivanja obveze fiskalizacije samoposlužnih uređaja. Bitne promjene uključuju brisanje izuzeća od obveze provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa prodaje roba ili usluga putem prodajnih automata. Uvodi se obveza fiskalizacije prodaje kod prodaje roba ili usluga putem samoposlužnih uređaja, produžen je rok za uspostavu rada naplatnog uređaja kod potpunog prestanka rada sa 2 dana na 5 dana. Uvedena je nova obveza kod pratećih dokumenata, ako se na istim navodi podatke o plaćanju, obavezno je napisati „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Za prilagodbu obveze  fiskalizacije prodaje ostavljen je rok obveznicima od 2 godine. Obavljanje djelatnosti prodaje robe ili usluga putem samoposlužnih uređaja nije moguće uspješno pratiti bez provedbe fiskalizacije. Problemi su također: izdavanje dokumenta na kojem se navodi plaćanje, a da nije proveden postupak fiskalizacije i izdan račun (dovođenje kupaca u zabludu) i prekratak rok za otklanjanje kvara naplatnog uređaja,  a posebno probleme stvara u malim sredinama (slaba pokrivenosti održavateljima programskih rješenja i nedostatak servisa). Uvodi se fiskalizacija prodaje (prodaja putem samoposlužnih uređaja uz fiskalizaciju prodaje roba ili usluga, ne nužno i izdavanje računa). Uvodi se nova obveza u obliku ispisa obavijesti „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Rok za otklanjanje kvara produžen je sa dva na pet dana. Cilj je unaprjeđenje sustava fiskalizacije, stvaranja pravednijeg i konkurentnijeg poreznog sustava te podizanja fiskalne discipline. Prethodna procjena učinka propisa je pokazala da će na strani troškova obveznika biti značajnih izdataka po obvezniku (programsko rješenje, FINA certifikat, internet i elektronički uređaj), ostavljen je rok od dvije godine da se napravi naknadna procjena učinka propisa. Pravilnikom će biti definirano što se smatra samoposlužnim uređajem. Fiskalizacija prodaje putem samoposlužnog uređaja ne znači provedbu postupka fiskalizacije izdavanje računa kupcu već prijavu prodane robe ili usluge putem samoposlužnog uređaja. Svi dokumenti koje primatelju računa izda obveznik provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa iz bilo kojeg poslovnog razloga prije izdavanja računa na kojima navodi podatke o plaćanju. Nove obveze uvedene izmjenama i dopunama podliježu prekršajnim mjerama.

Izmjene u odnosu na prvo čitanje uključuju prihvaćenje prijedloga Vlade Republike Hrvatske, Ureda za zakonodavstvo da odredba članka 17. stavak 2. započne riječima „Ministar financija uskladit će provedbene propise…“. Prihvaćaju se prijedlozi Ministarstva financija, Carinske uprave da se izmijeni članak 26. stavak 2. Zakona dodavanjem novog članka 10. Konačnog prijedloga zakona te da se izmijeni članak 10. kojim se mijenja članak 34.a. Također su prihvaćeni prijedlozi nomotehničke naravi Ministarstva pravosuđa.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona

Ovim izmjenama i dopunama predlažu se izmjene uslijed neminovnih promjena modernih načina poslovanja i komunikacije kao i dorade instituta. U odnosu na trošarine koje se definiraju  kao javno davanje, iste se podvode pod pojam poreza u OPZ-u. U članku o poreznoj tajni propisuje se na koji način će se formirati lista dužnika koju Porezna uprava objavljuje temeljem članka 8. OPZ-a. U izuzetak od porezne tajne uključeno je i postupanje u kaznenom postupku. Brišu se teme koje su do sada bile određene za obvezujuća mišljenja i nastoji se potaknuti češća upotreba ovog instituta. Predlaže se da iznos za koji se rješenje poništava bude ograničen stvarno oduzetom imovinskom koristi u prekršajnom odnosno kaznenom postupku. Prilikom nadzora kod pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost kao opunomoćenik se određuje stručna osoba iz redova odvjetnika ili poreznih savjetnika. Doradom odredbe o prebivalištu i uobičajenom boravištu, uzimaju se u obzir osobne i gospodarske veze poreznog obveznika. Odredbama OPZ-a propisuje se mogućnost da  nadležno tijelo poslovnom subjektu koji obavlja djelatnost uz izbjegavanje ispunjavanja uvjeta koji su propisani za određene djelatnosti zabrani rad. U krug povezanih osoba nužno je uključiti dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik na način da ostvaruju kontinuitet djelatnosti u jednom prostoru, koristeći istu opremu, prostor i djelatnike. Prijava činjenica bitnih za oporezivanje reducirana je sadržajno. Propisuje se da porezni obveznici koji elektronički komuniciraju s poreznim tijelom povremeno i za manje iznose poreza mogu koristiti sustav s nižim razinama identifikacije. Kod obrasca OPZ-STAT smanjuje se  dinamika izvješćivanja.  Kod poreznog rješenja nužno je bilo doraditi odredbu radi mogućnosti ovjeravanja takvog poreznog rješenja elektroničkim potpisom ili elektroničkim pečatom poreznog tijela. Budući da je po postojećem zakonu propisano da porezno tijelo po službenoj dužnosti pazi na zastaru prava na utvrđenje i zastaru prava na naplatu, istovrsna odredba propisuje se i za zastaru prava na povrat. Dorađuje se članak o zapisniku o poreznom nadzoru kako bi se propisali jasnije slučajevi u kojima nije nužno donijeti porezno rješenje. Propisuje se da će se ovrha na novčanim sredstvima obustaviti samo za iznos poreznog duga obuhvaćenog upravnim ugovorom. Među ovršne isprave dodano je rješenje o ovrsi. Propisuje se da se ovrha obustavlja rješenjem koje postaje izvršno danom donošenja. Propisuje se da će se tražbina otpisati kao nenaplativa ako se u sudskom postupku ili postupku mirnog rješenja spora sklopi nagodba. Dopunjuju se i odredbe o pljenidbi radi osiguranja naplate. Propisana je mogućnost podnošenja žalbe elektroničkim putem.

Primjedbe Ministarstva uprave da nije nužno posebno propisivati elektronički način izdavanja poreznih akata usvojene su. Također, usvojene su primjedbe da odredbe o dostavi i o podnošenju žalbe nije moguće detaljnije propisivati pravilnikom, jer iste moraju biti propisane zakonom. U odnosu na obavljanje gospodarske djelatnosti putem interneta, dorađena je odredba kojom je propisano nadležno porezno tijelo, određen je nalog kao akt kojim se zabranjuje obavljanje takve djelatnosti putem interneta, a preostali opseg djelatnosti koji se ne obavlja putem interneta nije ovim zakonom posebno reguliran. Primjedba Ministarstva pravosuđa da prekršajne odredbe zahtijevaju doradu u materijalnim odredbama također je usvojena.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza

Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza uređuje administrativnu suradnju u području poreza između Republike Hrvatske i država članica Europske unije, automatsku razmjenu informacija o financijskim računima između Republike Hrvatske i drugih jurisdikcija, automatsku razmjenu informacija o izvješćima po državama između Republike Hrvatske i jurisdikcija izvan Europske unije i provedbu Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e (Foreign Account Tax Compliance Act). Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza propisuje se usklađivanje s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 2014/107/EU koja propisuje automatsku razmjenu informacija o financijskim  računima, u skladu sa zahtjevom Europske komisije koji se odnosi na jasnije propisivanje odredbe glede  zaštite osobnih podatka osoba o kojima se izvješćuje. Zakon je usklađen s mišljenjem Agencije za zaštitu osobnih podataka.  Nadalje, provodi se usklađivanje s preporukama OECD-a koje se odnose na odredbe kojima je propisana automatska razmjena informacija o financijskim računima u skladu s Direktivom Vijeća 2014/107/EU. Preporuke OECD-a odnose se na propisivanje pravila  radi pravilne provedbe dubinske analize stranke i automatske razmjene informacija o financijskim računima od strane financijskih institucija i drugih posrednika, a radi dosljednosti u primjeni u svim državama koje su implementirale globalni standard za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima.

Razlike nastale između dva čitanja zakona odnose se na članak 7. stavak 2. Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza. Promjene su nastale radi usklađivanja teksta odredbe članka 7. stavka 2. Konačnog prijedloga s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka - GDPR kojom je propisana obveza obavješćivanja ispitanika o povredi osobnih podataka.

Konačni prijedlog zakona o trošarinama

Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na prvo čitanje proširen je institut priznavanja prava na povrat trošarine i u odnosu na dizelsko gorivo koje se koristi kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz putnika. Time se prijevoz putnika izjednačava komercijalnim prijevozom robe kamionima od najmanje 7,5 tona nosivosti. U tom smislu, odredba članka 104. Konačnog prijedloga zakona izmijenjena je na način da se  propisuje pravo na povrat plaćene trošarine i u odnosu na komercijalne prijevoznike sa sjedištem na nacionalnom području, kao i području Europske unije, za pogonsko dizelsko gorivo korišteno u komercijalnom prijevozu putnika cestovnim vozilima kategorije M2 i M3 kako je definirano u Direktivi Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju prava država članica u vezi s homologacijom tipa motornih vozila i njihovih prikolica (SL L 42, 23.2.1970., str. 1.).  Kategorija M2 se odnosi na vozila namijenjena za prijevoz putnika koja osim sjedala za vozača imaju više od osam sjedala i čija najveća dopuštena masa nije veća od 5 tona, dok se vozila iz kategorije M3 odnose na vozila namijenjena za prijevoz putnika koja osim sjedala za vozača imaju više od osam sjedala i čija je najveća dopuštena masa veća od 5 tona. Visina povrata trošarine iznosila bi 78,16 € odnosno predstavlja razliku između trenutno važeće visine  trošarine prema ZOT- u i Uredbama o visinama trošarine na plinsko ulje za pogon koja trenutno iznosi 408,16 € i minimalne visine od 330 € propisane Direktivom 2003/96/EZ.

Ovom mjerom očekuje se pozitivni utjecaj na smanjenje troškova poslovanja posebno onih prijevoznika koji obavljaju prijevoz učenika u ruralnim i siromašniji krajevima Republike Hrvatske (Lika i Slavonija), a čije su linije uslijed smanjenja broja učenika postale ekonomski neisplative. Pozitivni učinci su i sljedeći: poticaj za kupovinu dizelskog goriva u Republici Hrvatskoj i općenito nabavu zakonitog goriva (smanjenje prijevara i crnog tržišta), poticanje porezne konkurentnosti Republike Hrvatske - izjednačavanja uvjeta poslovanja s prijevoznicima iz okruženja  kao prihod državnog proračuna, povećanja potrošnje dizela od stranih prijevoznika, pri čemu se uvijek  naplaćuje minimalna trošarina (330 € za 1000 litara), poticanje održavanja linijskog prijevoza u slabo razvijenim krajevima (općenito mjera regionalnog razvika pasivnijih područja te socijalna i demografska mjera jer se autobusima voze uglavnom osjetljive kategorije stanovništva - školska djeca, studenti i siromašniji građani poput starijih i umirovljenika). Procijenjeni fiskalni učinak ove mjere iznos 54 milijuna kuna na razini godine.

U raspravi na Odboru napomenuto je da Vlada Republike Hrvatske s Konačnim zakonom o izmjenama i dopunama poreza na dohodak regulira iznos paušala ukoliko jedinice lokalne uprave i samouprave ne donesu odluku o visini paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu. Zakonskim je izmjenama reguliran raspon tog paušala. Paušal ne smije biti manji od 150 kuna niti veći od 1.500 kuna. Vlada Republike Hrvatske sada regulira da u gradovima i općinama koji sami ne utvrde iznos tog paušala on iznosi 750 kuna. Nadalje je rečeno da se takvi paušali trebaju uprihoditi kao prihodi jedinica lokalnih samouprava gdje je nekretnina, a ne gdje vlasnik ima prijavljeno prebivalište. Takva vrsta nekretnina predstavlja teret za infrastrukturu jedinica lokalnih samouprava zbog velikog priljeva turista preko ljeta bez odgovarajuće  financijske nadoknade. Predlagatelj odgovorio je da su takvi paušali vezani uz prebivalište vlasnika nekretnine, a ne uz mjesto gdje se nekretnina nalazi.

Nadalje je u raspravi rečeno da odluku o visini paušala određuje jedinica lokalne samouprave, a sredstva od iznajmljivanja nekretnine u turizmu  dobiva jedinica lokalne samouprave gdje je vlasnik nekretnine prijavljen. Na taj način jedna jedinica lokalne samouprave utječe na prihode druge jedinice lokalne samouprave. Također je ukazano na činjenicu da se takva nekretnina iznajmljuje u turizmu te se ne može  naplatiti porez na kuće za odmor za istu. Istaknuto je da je takav problem posebice izražen u malim mjestima na moru i priobalju, gdje većina iznajmljivača nemaju stalno prebivalište, pa mala mjesta nemaju prihoda od toga. Predlagatelj je odgovorio da je to činjenično stanje temeljem Zakona o porezu na dohodak.

Između ostaloga napomenuto je da kod nerezidentnih stranaca kao vlasnika nekretnine u turizmu prihodi idu u proračun jedinice lokalne samouprave gdje se nalazi nekretnina.

U raspravi naglašeno je da je potrebita decentralizacija države na lokalnoj razini zbog efektivnijeg rada cjelokupne uprave. Također je izražena inicijativa za nužnost reforme zdravstva, a ne za podizanje zdravstvenih doprinosa.

Pohvaljeno je donošenje Pravilnika, od 1. prosinca 2018. godine, prema kojoj će se neoporezivi dio za božićnice, regres i ostale nagrade i naknade povećati  s 2500 kuna na 7500 kuna, što predstavlja bitno povećanje neoporezivog iznosa prigodnih nagrada.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“ predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Zakona o porezu na dobit

Nakon provedene objedinjene  rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

Zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o trošarinama

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 57. sjednici, održanoj 14. studenoga  2018. godine, Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, drugo čitanje, P.Z.E. br. 342, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada  2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je 14. lipnja 2018. Hrvatski sabor u prvom čitanju donio Zaključak kojim se prihvaća Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode. Konačni prijedlog zakona je  samo nomotehnički dorađen između dva čitanja. Njime se omogućuje njezina izravna primjena na način da se  određuje tijelo nadležno za provođenje nadzora nad primjenom Uredbe (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga), djelokrug rada i njegove ovlasti, propisuju mehanizmi koji potiču prijave mogućih ili stvarnih kršenja Uredbe i propisuju prekršaji za postupanje protivno Uredbi te visina novčanih kazni za pojedine prekršaje pravnih i fizičkih osoba. Uredba uređuje upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje ili investicijske osigurateljne proizvode, a koji uključuju, između ostalog, investicijske proizvode kao što su udjeli u investicijskim fondovima, police životnog osiguranja s elementom ulaganja, strukturirane proizvode i strukturirane depozite. U  Republici Hrvatskoj u upakirane investicijske proizvode možemo primjerice  svrstati tzv. unit linked osiguranja u kojima ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja odnosno u kojima rezultat za osiguranika ovisi o rezultatu koji ostvaruje imovina na koju se veže ovaj osigurateljni proizvod, životno osiguranje sa sudjelovanjem u dobiti jer mu isplata osigurnine u dijelu sudjelovanja u dobiti ovisi o fluktuacijama na tržištu te ulaganja u financijske izvedenice.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 57. sjednici, održanoj 14. studenoga 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 375, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2018. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da  se Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi  Direktiva (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja.  Uvodi se novi krovni pojam distribucija osiguranja sukladno terminologiji u Direktivi o distribuciji osiguranja.

Novost je uvođenje Dokumenta s informacijama o proizvodu osiguranja koji sadrži objektivne informacije o proizvodu osiguranja u razumljivom obliku koji mora biti jednostavan za čitanje i ne smije dovoditi u zabludu potrošača, a sve kako bi se potrošaču omogućilo da donese odluku o kupnji proizvoda osiguranja (sklapanju ugovora o osiguranju). Informacije potrošač mora dobiti u predugovornoj fazi. 

Također,  uvodi se  obveza stručnog osposobljavanja i usavršavanja u trajanju od najmanje 15 sati godišnje za posrednike u osiguranju te će Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga brisati osobu iz registra ako ne ispuni propisanu obvezu. Područja stručnog osposobljavanja i usavršavanja sada su puno detaljnije i šire uređena. Zakonom se propisuju i dodatni kriteriji za obavljanje poslova prodaje investicijskih proizvoda osiguranja zbog njihove složenosti. Za distribuciju ove vrste proizvoda bit će potrebna posebna edukacija te viša razina razumijevanja funkcioniranja različitih tržišta, a posebno tržišta kapitala, dok će prodavatelji takvih proizvoda osiguranja morati voditi računa o financijskom znanju i iskustvu potrošača, njegovoj sklonosti preuzimanju rizika kao i o njegovim općenitim ekonomskim mogućnostima. Među ostalim se mijenjaju i dopunjuju određene odredbe Zakona o osiguranju usklađenog s Direktivom 2009/138/EZ (Direktiva Solventnost II) radi njihove transparentnije i učinkovitije primjene, a temeljem iskustava proizašlih u dosadašnjoj primjeni.

U odnosu na Prijedlog zakona Konačni prijedlog zakona daje mogućnost društvima za osiguranje da obavljaju isplate iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u obliku mirovinske rente (potrebno prethodno ishoditi odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga). Propisuje se mogućnost društvima za osiguranje, društvima za zastupanje u osiguranju, društvima za brokerske poslove u osiguranju i društvima za brokerske poslove u reosiguranju da obavljaju poslove kreditnog posredovanja (potrebno prethodno ishoditi odobrenje za rad koje izdaje Hrvatska narodna banka). 

Daje se mogućnost Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga da izriče makroprudencijalne mjere i prije samog kršenja pravila o upravljanju rizicima, izrijekom je propisana mogućnost obavljanja poslova distribucije od strane kreditnih institucija, investicijskih društava, HP- Hrvatske pošte d.d. i Financijske agencije za jedno ili više društava za osiguranje. Dorađene su odredbe koje se odnose na zakonsku reviziju društva za osiguranje u smislu usklađenja s odredbama novog Zakona o reviziji. Dorađene su prijelazne i završne odredbe predmetnog Zakona.
  
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o liberalizaciji osiguravajućih društava kod dobrovoljne mirovinske štednje i njihovim rizicima. Odgovoreno je da je u sve uključena Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. U raspravi je dalje istaknuto da kod osiguravajućeg društva moraju vladati ista pravila kao kod mirovinskog osiguravajućeg društva. Napomenuto je da  se dobrovoljni treći mirovinski stup stimulira od strane države. Takvi poticaji za dobrovoljnu mirovinsku štednju predstavljaju interesantnu opciju za osiguravajuće društvo te je dugoročna zaštita sredstava umirovljenika potrebna.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora
odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 57. sjednici, održanoj 14. studenoga 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se ovim  Prijedlogom zakona, kao jedna od mogućih sanacijskih mjera predviđa primjena instrumenta unutarnje sanacije. Primjenom tog instrumenta, obveze institucije (kreditna institucija/ investicijsko društvo) smanjuju se radi pokrića gubitaka ili pretvaraju u kapital, u skladu s redoslijedom namirenja u stečajnom postupku.

Kako bi se osiguralo neometano i brzo pokriće gubitaka i dokapitalizacija institucije, s minimalnim utjecajem na financijsku stabilnost i porezne obveznike, važećim Zakonom je  propisano da institucije održavaju minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze, specifičan za svaku instituciju. Prijedlog zakona izrađen je radi usklađivanja važećeg Zakona s Direktivom (EU) 2017/2399 o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji. Istim se uvodi nova kategorija dužničkih instrumenata - nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti. Nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti su obveznice i ostali oblici prenosivog duga te instrumenti koji stvaraju ili priznaju dug i koji ispunjavaju propisane uvjete. Glavna svrha izdavanja nove kategorije dužničkih instrumenata je ispunjavanje minimalnog zahtjeva pomoću podređenih obveza. U stečajnom postupku, tražbine imatelja nepovlaštenih neosiguranih dužničkih instrumenata ulazile bi u viši isplatni red u odnosu na tražbine imatelja regulatornog kapitala, ali u niži isplatni red u odnosu na tražbine kod kojih između vjerovnika i institucije nije ugovoreno da su podređene. Određivanjem položaja tražbina imatelja nove kategorije dužničkih instrumenata značajno se olakšava primjena instrumenta unutarnje sanacije na način da se smanjuje rizik pravnog pobijanja od strane vjerovnika s osnove većih gubitaka vjerovnika u sanaciji od gubitaka koje bi pretrpjeli da je nad institucijom proveden stečajni postupak.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                      

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 56. sjednici, održanoj 12. listopada 2018. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2017. godine, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 4. srpnja 2018. godine.

Odbor je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/18-12/83, URBROJ: 50301-25/18-18-7, od 4. listopada 2018. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.
 
Uvodno je predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo da  se gospodarska aktivnost u drugoj polovini 2017. povećala za 2,8% na godišnjoj razini, pri čemu se rast krajem godine usporio. Povećanju realnog BDP-a i dalje je najviše pridonosio rast izvoza robe i usluga, čiji se intenzitet, međutim, zamjetno usporio u odnosu na kretanja u prvih šest mjeseci. Značajan pozitivan doprinos dala je i osobna potrošnja, odražavajući nastavak rasta realnoga raspoloživog dohotka stanovništva te visoku razinu potrošačkog optimizma. Rast je zabilježen i za ostale sastavnice domaće potražnje, no uz snažno usporavanje dinamike kapitalnih ulaganja u posljednjem tromjesečju, koje se može povezati s nižom investicijskom aktivnosti opće države. Istodobno se nastavio snažan rast uvoza pa je doprinos neto izvoza rastu realnog BDP-a bio negativan. Na razini cijele 2017. godine ostvaren je realan rast od 2,9%, što je za 0,6 postotnih bodova niže u odnosu na ostvarenje u prethodnoj godini, ali i zamjetno niže u usporedbi s rastom gospodarske aktivnosti u novim članicama Europske unije.

Na tržištu rada nastavila su se povoljna kretanja. Broj zaposlenih nastavio se povećavati te je bio široko rasprostranjen, uz najveći doprinos uslužnih djelatnosti privatnog sektora. Ne-zaposlenost se nastavila smanjivati, djelomično zbog nastavka iseljavanja radno sposobnog stanovništva. Administrativna stopa nezaposlenosti na kraju prošle godine snizila se na gotovo 11%. Nastavio se i godišnji rast bruto i neto plaća. Bruto plaće porasle su tako u prosjeku za 4,6% u odnosu na drugu polovinu 2016., a rast neto plaća bio je još izraženiji zbog izmjena Zakona o poreza na dohodak koje su stupile na snagu početkom prošle godine.
Inflacija potrošačkih cijena ubrzala se u drugoj polovini 2017. godine. Na to je najviše utjecalo jačanje inflatornih pri¬tisaka iz vanjskog okružja, prije svega rast cijena sirove nafte koji je utjecao na rast cijena goriva i maziva za osobna vozila, te rast cijena električne energije. Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena pritom se povećala s 0,7% u lipnju na 1,2% u prosincu.

Višegodišnji trend smanjivanja vanjskih neravnoteža nastavio se. Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom se polugodištu 2017. povećao u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, na što je najviše djelovalo smanjenje manjka na računu primarnog dohotka. Također se dodatno povećao neto izvoz usluga, i to poglavito usluga putovanja. Za razliku od toga, manjak se u robnoj razmjeni s inozemstvom produbio. Ostvareni neto odljev kapitala uglavnom je posljedica daljnjeg smanjenja neto inozemnih dužničkih obveza domaćih sektora, dok je priljev izravnih vlasničkih ulaganja i dalje bio razmjerno skroman. U skladu s time relativni pokazatelji inozemne zaduženosti i neto stanja međunarodnih ulaganja dodatno su se poboljšali.

Hrvatska narodna banka je tijekom drugog polugodišta 2017. ekspanzivnom monetarnom politikom nastavio podržavati oporavak domaćega gospodarstva i održavati stabilan tečaj kune prema euru, koji je preduvjet očuvanja financijske stabilnosti, ali i stabilnih inflacijskih očekivanja. Nastavilo se provođenje strukturnih repo operacija kojima se bankama osigurava dugoročna kunska likvidnost, čime se pogoduje smanjenju kamatnih stopa na duži rok te se podupire kunsko kreditiranje banaka. Zbog pritisaka na jačanje kune Hrvatska narodna banka je tijekom druge polovine 2017. od banaka otkupio znatna devizna sredstva, stoga je već visoka kunska likvidnost monetarnog sustava povećana na najviše razine zabilježene dotad.

Visoka likvidnost na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu pogodovala je daljnjem padu aktivnih i pasivnih kamatnih stopa poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj. To je, zajedno s uglavnom povoljnim kretanjima standarda odobravanja kredita i kreditne potražnje, dovelo do oporavka rasta plasmana, pri čemu se ističe jačanje kreditiranja stanovništva.

Međunarodne pričuve  Hrvatske narodne banke povećale su se za 2,2 mlrd. EUR u 2017. godini. Snažnom godišnjem rastu pričuva najviše je pridonio zamjetan otkup deviza od banaka, čime je osigurana stabilnost tečaja domaće valute.
U 2017. godini imovina banaka blago je porasla, dok se profitabilnost smanjila. Na porast imovine presudan je utjecaj imala dokapitalizacija OTP banke Hrvatska d.d. radi preuzimanja Splitske banke d.d., zbog čega su ojačali kapital banaka i ulaganja u ovisna društva. To je nadmašilo utjecaje koje su na imovinu banaka imali gubici povezani s poteškoćama u poslovanju grupe Agrokor i s njom povezanih osoba, tečajna kretanja, prodaje nenaplativih potraživanja i izlazak jedne banke iz sustava. Dobit banaka i pokazatelji profitabilnosti zamjetno su se smanjili.
Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita nastavio se smanjivati te je na kraju 2017. iznosio 11,4%, pri čemu je na takva kretanja ključno utjecala prodaja potraživanja. Stopa ukupnoga kapitala porasla je i krajem 2017. dosegnula rekordnu visinu od 23,2%, što je uglavnom bilo posljedica smanjenja rizičnosti izloženosti kreditnome riziku, najviše zbog rasta značajnosti žiroračuna banaka u središnjoj banci.
U drugom polugodištu 2017. nastavila su se povoljna kretanja u javnim financijama. Saldo opće države nastavio se zamjetno poboljšavati te je u spomenutom razdoblju ostvaren višak opće države prema metodologiji ESA 2010 od čak 4,1 mlrd. kuna, a to je za nešto više od 4,0 mlrd. kuna bolje ostvarenje nego u istom razdoblju prethodne godine. Nastavak fiskalne prilagodbe posljedica je intenziviranja rasta poreznih prihoda, dok su se rashodi samo blago povećali na godišnjoj razini. Na razini cijele 2017. ostvaren je višak salda opće države u visini od 0,8% BDP-a, što je značajno povoljnije u odnosu na očekivanja Vlade Republike Hrvatske. Omjer duga opće države i BDP-a na kraju 2017. iznosio je 77,5% ili za 2,7 postotnih bodova manje nego u 2016. godini.

U raspravi na Odboru napomenuto je da se ubuduće očekuje povoljnija relacija između investicija i fondova Europske unije. Među ostalim naglašeno je zadovoljstvo s poboljšanom gospodarskom situacijom te fiskalnom politikom u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

                                                      ZAKLJUČAK       

Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2017. godine

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 56. sjednici održanoj 12. listopada 2018. godine, Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od  12. srpnja 2017. godine.

Odbor o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/18-07/333, URBROJ: 50301-25/18-18-10, od 4. listopada 2018. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.

U uvodnom izlaganju predsjednik upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje: HANFA) istaknuo je da, govoreći o tržištu kapitala, gospodarski oporavak u Republici Hrvatskoj nije značajno utjecao na investicijske aktivnosti, rast tržišnih pokazatelja i ukupno tržište kapitala. Trgovanje na uređenom tržištu Zagrebačke burze d.d. (dalje: Zagrebačka burza) u 2017. godini iznosilo je 3,7 mlrd. kuna, što je pad od 5,3 % u odnosu na prethodnu godinu. Problemi koncerna Agrokor d.d. kao najvećeg privrednog subjekta u Republici Hrvatskoj i višemjesečna obustava trgovanja dionicama društava u kojima je Agrokor d.d. bio većinski dioničar obilježila je 2017. godinu i značajno utjecala na trgovanje dionicama i na ukupno tržište. Na kraju 2017. tržišna kapitalizacija uvrštenih financijskih instrumenata na uređenom tržištu iznosila je 236,1 mlrd. kuna, što predstavlja porast od 1,6 % u odnosu na prethodnu godinu. Tržišna kapitalizacija financijskih instrumenata uvrštenih na MTP iznosila je 3,9 mlrd. kuna, zabilježivši pad od 7,3 % u odnosu na 2016. godinu. Na uređeno tržište Zagrebačke burze uvršteno je tijekom 2017. šest novih izdanja, dok je izvršteno 26 financijskih instrumenata. Tijekom 2017. u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. namireno je ukupno 218.278 transakcija vrijednosti 196,1 mlrd. kuna, što je povećanje od 23 % u odnosu na 2016., no ukupna vrijednost namirenih transakcija manja je za 26 % uslijed smanjenja cijena vrijednosnih papira na tržištu. HANFA je od Zagrebačke burze i investicijskih društava zaprimila 12 prijava sumnji na manipulaciju tržištem i jednu prijavu sumnje na trgovanje na temelju povlaštenih informacija. Nadzorom izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u 2017. obuhvaćeno je 130 izdavatelja dionica (devet izdavatelja manje nego u 2016.) te 11 izdavatelja obveznica (osam izdavatelja manje nego u 2016. godini).
U odnosu na investicijska društva, iako su neki od makroekonomskih pokazatelja nastavili pozitivan trend u 2017. godini (gospodarski rast, smanjenje vanjskog duga te pozitivni izgledi kreditnog rejtinga države), segment financijskih tržišta u dijelu pružanja investicijskih usluga i obavljanja financijskih aktivnosti bilježi daljnju stagnaciju, što je značajno potaknuto neizvjesnošću rezultata restrukturiranja koncerna Agrokor d.d. Ukupni prihodi od obavljanja investicijskih usluga i s njima povezanih pomoćnih usluga iz članka 5. Zakona o tržištu kapitala koje su ostvarila investicijska društva, društva za upravljanje UCITS fondovima te kreditne institucije u 2017. povećani su za ukupno 27,1 % u odnosu na 2016. godinu. Povećanje prihoda od 21,2 % zabilježila su investicijska društva, rast prihoda od 28,4 % ostvarile su kreditne institucije, dok je prihod društava za upravljanje UCITS fondovima porastao za 22,1 %. Ukupna imovina investicijskih društava povećana je na godišnjoj razini za 56 %, čemu je najznačajniji poticaj dao porast (od 100,7 %) financijske imovine, koja je činila udjel od 68,4 % u ukupnoj imovini investicijskih društava na dan 31. prosinca 2017. godine. Investicijska društva ostvarila su u 2017. dobit nakon oporezivanja u iznosu od 10,9 mil. kuna, što predstavlja povećanje od 381,9 % u odnosu na prethodnu godinu.

Što se tiče investicijskih fondova, na dan 31. prosinca 2017. bilo je registrirano 21 društvo za upravljanje investicijskim fondovima. Društva za upravljanje investicijskim fondovima ostvarila su u 2017. dobit nakon oporezivanja u iznosu od 52 mil. kuna, što je smanjenje od 12,0 % u odnosu na 2016. godinu. Zabilježen je pad neto rezultata naknada od upravljanja investicijskim fondovima od 3,8 % kao posljedica povećanja rashoda od upravljanja fondovima od 13,4 %. Rastu neto imovine UCITS fondova najviše je pridonijelo povećanje neto imovine obvezničkih fondova zbog relativno velikih neto uplata u postojeće fondove. S druge strane, u kategoriji novčanih fondova zabilježeno je smanjenje ukupne vrijednosti neto imovine od 2,4 mlrd. kuna zbog relativno velikih neto isplata iz fondova. Ako se promatraju prinosi UCITS fondova ostvareni u valuti u kojoj je izražena vrijednost udjela pojedinog UCITS fonda, na kraju 2017. dionički fondovi ostvarili su godišnje prinose u rasponu od –22,7 % do 23,6 %. Od toga je 12 fondova ostvarilo negativne prinose. Prinosi mješovitih UCITS fondova kretali su se u rasponu od -6,7 % do 6,9 %. Nakon rasta neto imovine Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u 2016. godini, u 2017. godini dogodio se pad imovine od 3,7 %, što je posljedica utjecaja zbivanja na tržištu.

U sektoru mirovinskog osiguranja, tržište obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja bilježi od početka mirovinske reforme kontinuirani rast, a na dan 31. prosinca 2017. ukupna neto imovina obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova iznosila je 96,7 mlrd. kuna, što predstavlja rast od 8,2 mlrd. kuna u odnosu na kraj prethodne godine. Navedena pozitivna kretanja prvenstveno su bila posljedica obveznih uplata u drugi stup mirovinskog osiguranja. Na kraju 2017. u Republici Hrvatskoj poslovala su četiri društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima. Svako društvo upravljalo je po jednim obveznim mirovinskim fondom svake od kategorija A, B i C. Na kraju 2017. broj članova obveznih mirovinskih fondova povećao se za 3,4 % u odnosu na kraj prethodne godine. Ukupna neto imovina obveznih mirovinskih fondova na dan 31. prosinca 2017. porasla je za 7,7 mlrd. kuna u odnosu na prethodnu godinu. Godišnji prinosi obveznih mirovinskih fondova kategorije B na kraju 2017. kretali su se u rasponu od 1,2 % do 5,2 %. Obvezni mirovinski fondovi kategorije A ostvarili su prinose u rasponu od 3,3 % do 7,1 %, dok su obvezni mirovinski fondovi kategorije C ostvarili prinose u rasponu od 5,1 % do 7,5 %. Ukupna imovina mirovinskog osiguravajućeg društva na dan 31. prosinca 2017. iznosila je 498,2 mil. kuna, što predstavlja porast od 34,1 mil. kuna, odnosno 7,4 % u odnosu na imovinu iskazanu na dan 31. prosinca 2016. godine. HANFA je tijekom 2017. provodila kontinuirani nadzor nad društvima za upravljanje mirovinskim fondovima i nad mirovinskim fondovima.
U sektoru osiguranja, gledano kroz ukupnu zaračunatu bruto premiju, tržište osiguranja u protekloj je godini poraslo za 3,36 % te je ukupna bruto premija na kraju prošle godine prešla iznos od 9 mlrd. kuna. Po vrstama osiguranja, najveći rast bruto premije ostvarilo je zdravstveno osiguranje, životna ili rentna osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja (tzv. unit-linked insurance) i osiguranje cestovnih vozila. I dalje najveći udjel u ukupnoj bruto premiji čini životno osiguranje sa 24,5 % te osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa 22,6 %. Društva za osiguranje i društva za reosiguranje u protekloj godini ostvarila su ukupnu dobit od 585,8 mil. kuna, što je za 3,3 mil. kuna manje u odnosu na 2016. godinu. Nastavljen je trend okrupnjavanja tržišta osiguranja pa je tako protekle godine provedeno pripajanje dvaju društava te je na kraju 2017. u Republici Hrvatskoj poslovalo 20 društava za osiguranje.

Na tržištu leasinga u 2017. poslovalo je 17 leasing društava, dok su dva društva pokrenula postupak likvidacije. Porast gospodarskih aktivnosti pozitivno se odrazio na tržište te je došlo do porasta obujma poslovanja gledano po broju novozaključenih ugovora, koji je porastao za 18,8 %, i njihovoj vrijednosti, koja je porasla za 26,9 %. Promatrano prema objektima leasinga, najveći porast u novozaključenim ugovorima zabilježen je u segmentu osobnih vozila (18 %), a njihova ukupna vrijednost iznosila je 4,1 mlrd kuna. Ukupna imovina leasing društava iznosila je 18,1 mlrd. kuna na kraju protekle godine, što je za 1,4 % više u odnosu na 2016. godinu. Financijski leasing čini 60,5 %, a operativni leasing 27 % aktive. Društva su završila proteklu godinu s dobiti u iznosu od 219,7 mil. kuna.
Problemi unutar koncerna Agrokor d.d. odrazili su se na poslovanje faktoring društava u protekloj godini. Tijekom 2017. tri su faktoring društva podnijela zahtjeve za ukidanje odobrenja za obavljanje poslova faktoringa pa je na kraju godine poslovalo ukupno devet društava, čija je imovina iznosila 2,6 mlrd. kuna, što predstavlja smanjenje od 56,5 % u odnosu na 2016. godinu. Faktoring društva i prethodne su se godine financirala prvenstveno kreditima inozemnih banaka i financijskih institucija, i to u iznosu od 1,9 mlrd. kuna, što predstavlja smanjenje od 45,5 % u odnosu na 2016., dok su domaće banke i financijske institucije bile zastupljene sa 334,9 milijuna kuna, što je smanjenje od 77 % u odnosu na prethodnu godinu. Kapital i rezerve faktoring društava iznosili su na kraju 2017. godine 141,6 mil. kuna, što predstavlja smanjenje od 83,7 % u odnosu na 2016. godinu. Faktoring društva završila su 2017. s gubitkom od 899,6 mil. kuna, dok je u 2016. iskazana dobit iznosila 168,5 mil. kuna. Od devet faktoring društava šest ih je iskazalo gubitak (909,9 mil. kuna), dok su tri društva iskazala dobit (3,3 mil. kuna).
HANFA je u svojem radu utvrdila nezakonitosti te je na temelju svojih ovlasti nadležnom prekršajnom sudu u Zagrebu podnijela ukupno 20 optužnih prijedloga, pri čemu je u dva predmeta donesena pravomoćna osuda, a kod ostalih predmeta postupak je još u tijeku. Protiv odluka HANFA-e pokrenuto je devet upravnih sporova podnošenjem tužbi pred Upravnim sudom u Zagrebu. Pokrenuti upravni sporovi odnosili su se na upravne odluke iz područja tržišta kapitala, investicijskih društava i tržišta osiguranja te su još u tijeku.

Što se tiče poslovanja HANFA-e, prihodi HANFA-e ostvareni u 2017. iznosili su 53,8 mil. kuna, dok su ukupni rashodi iznosili 48 mil. kuna. Najveći udjel u ostvarenim rashodima činili su rashodi za radnike (67,6 %), koji su iznosili 31,2 mil. kuna. Prosječan broj zaposlenih u 2017. krajem izvještajnog razdoblja iznosio je 159. Važnu stavku materijalnih rashoda predstavljaju obvezne članarine HANFA-e u ESMA-i i EIOPA-i, koje su u 2017. iznosile ukupno 4,9 mil. kuna i činile 33,0 % materijalnih rashoda te 10,2 % ukupnih rashoda HANFA-e. HANFA je u 2017. ostvarila višak prihoda nad rashodima u iznosu od 5,8 mil. kuna, koji je, u skladu s odredbama Zakona o HANFA-i na kraju godine uplatila u državni proračun Republike Hrvatske.

U raspravi na Odboru zatražena je informacija o iskazanom tržišnom gubitku obveznih mirovinskih fondova u 2017. godini zbog krize oko koncerna Agrokor d.d. Odgovoreno je da su mirovinski fondovi u 2017. godini imali najmanji rast prinosa (oko 3,6% manje nego u 2016. godini), međutim zakonom su limitirani iznosi koju se mogu ulagati u vrijednosne papire jednog poduzeća koje kotira na burzi.  Mirovinski fondovi nisu imali značajnih gubitaka zbog koncerna Agrokor d.d. zbog neulaganja u koncern Agrokor d.d. ili pravovremenom prodajom dionica. Napomenuto je da je trgovanje dionicama koncerna Agrokora d.d. sada zaustavljeno, ali upozoreno je na činjenicu da je bivša Uprava HANFA-e trebala takvo trgovanje ranije zaustaviti.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

                                                       ZAKLJUČAK      

Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2017. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, sukladno članku 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, objedinjeno, na 55. sjednici, održanoj 4. listopada 2017. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2016. godinu i Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za      obnovu i razvitak za 2017. godinu, koja je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavak 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine“, broj 138/06 i 25/13.) podnijela Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), aktima od 8. lipnja 2018. godine. 

Odbor je o predmetnim Godišnjim izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i mišljenjima Vlade Republike Hrvatske, od 12. srpnja 2018. godine, u kojima se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2016. godinu i na Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2017. godinu.

Uvodno je predstavnica Hrvatske banke za obnovu i razvitak predstavila Godišnje izvještaje za 2016. i 2017. godinu. Godišnji financijski izvještaji revidirani su od strane neovisne revizorske tvrtke {Ernst & Young}, koja je dala pozitivno mišljenje o usklađenosti financijskih izvještaja za 2016. i 2017. s relevantnim financijsko-računovodstvenim zakonodavnim okvirom.

Oporavak hrvatskog gospodarstva u 2016. i 2017. godini pratio je i porast poduzetničkih aktivnosti, uključujući i investiranje, što je značilo i novi izazov za HBOR, a to je povlačenje novca iz fondova EU i njihovo maksimalno korištenje u svim gospodarskim segmentima. U godinama gospodarske krize i postepenog izlaska iz te krize, HBOR je značajno pojačao kreditiranje obrtnih sredstava koja su bila nužno potrebna hrvatskim poduzetnicima. Pokazalo se da je politika povećanog kreditiranja obrtnih sredstava i paralelno snižavanja kamatnih stopa pomogla brojnim hrvatskim tvrtkama da nastave poslovanje i očuvaju radna mjesta tijekom krize. Unatoč sve povoljnijim kreditima banaka, HBOR je ostao jedan od ključnih izvora povoljnog novca za gospodarstvenike, pogotovo na području izvoza.

HBOR je ukupno u ove dvije godine kreditiranjem, osiguranjem izvoznih potraživanja i izdavanjem garancija podržao 5.030 projekata hrvatskih gospodarstvenika. Ukupan iznos novca kojim je HBOR pomogao gospodarstvu iznosi 18,9 milijardi kuna, od čega je za kredite odobreno 13,8 milijardi kuna (4.511 projekata). Iznos novca kojim je HBOR pratio gospodarstvo predstavlja gotovo 11% svih novoodobrenih kredita poduzetnicima u ove dvije godine. U 2016. godini iznos investicija u dugotrajnu imovinu financiran kreditima, leasingom i EU fondovima 2016. godine iznosio je 14,6 milijardi kuna, a HBOR je sudjelovao u 45,5% vrijednosti investicija (6,65 milijardi kuna) u dugotrajnu imovinu koje su financirane putem kredita, leasinga ili EU fondova u Hrvatskoj. Poslovna aktivnost bila je rezultat niza mjera koje je banka uvodila kako bi osnažila gospodarski oporavak i olakšala poduzetnicima pristup financijskim sredstvima – sniženje kamatnih stopa i naknada za obradu zahtjeva, uvođenje novih financijskih instrumenata, unapređenje suradnje s financijskim posrednicima, što je u konačnici pozitivno utjecalo na financijsku stabilnost i oporavak dijela poduzetnika. Neke od mjera koje je HBOR provodio tijekom 2016. i 2017. god. bile su: naknade za obradu zahtjeva smanjene su s 0,8% na 0,5% po svim programima, nastavljena je provedba mjere sniženja kamatnih stopa za 1 postotni bod za kreditiranje novih investicija u poljoprivredi i ribarstvu, turizmu, industriji, energetskoj učinkovitosti i zaštiti okoliša, zatim, projekti koji se sufinanciraju EU fondovima, poduzetnici mogu kreditirati sredstvima HBOR-a uz kamatnu stopu već od 1,7% (rok otplate do 10 godina) ili 1,9% za duže rokove otplate. Ova kamatna stopa je primjerice 2016. godine iznosila 3%. Također, snižene su kamatne stope s 3 na 2,5% za financiranje projekata JLP(R)S-ova. Posebno su istaknute mjere iz sektora poljoprivrede - za obiteljska poljoprivredna gospodarstva su snižene kamatne stope, omogućeno im je korištenje kreditnih programa s kamatnim stopama od 2 posto i rokovima otplate do 14 godina, te mogućnošću počeka od 2, 3 i 5 godina ovisno o vrsti ulaganja.

Također, značajke poslovanja HBOR-a u ovom razdoblju bile su poticanje poduzetnika na korištenje dostupnih sredstava iz EU fondova te uvođenje novih proizvoda za koje se pokazalo da nedostaju na tržištu. Poslovne su banke počele nuditi povoljnije kamatne stope i zahvaljujući tome preuzele su dio poslovnih subjekata koji su se tijekom krize značajnim djelom oslanjali na HBOR - novoodobreni krediti poduzećima na razini RH zabilježili su pad od 12% u 2017. u odnosu na 2016. Nadalje, HBOR je već tijekom prošle godine započeo kreiranje novih programa i načina financiranja u cilju povećanja korištenja sredstava iz EU fondova, posebice financijskih instrumenata. HBOR je jedna od prvih banaka u EU koja već provodi financijske instrumente, a polovicom lipnja ove godine potpisan je četvrti financijski instrument te su trenutno putem HBOR-a hrvatskom tržištu na raspolaganju sljedeći financijski instrumenti: ESIF Krediti za rast i razvoj, zatim, za javni sektor osigurano je iznimno povoljno financiranje energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije te financiranje smanjenja potrošnje električne energije (javna rasvjeta) po kamatnim stopama već od 0,1% godišnje, a u pripremi je provedba financijskog instrumenta za ruralni sektor. Ukupna vrijednost ovih financijskih instrumenata veća je od 2,3 milijarde kuna (s udjelom banaka). HBOR ima u planu i izradu još jednog instrumenta iz područja energetske učinkovitosti koji će biti namijenjen privatnom sektoru (turizam, trgovina i proizvodna industrija, a provodit će se putem poslovnih banaka). Osim povoljnih kredita iz financijskih instrumenata, HBOR u suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF) radi na osnivanju venture capital fonda i equity platforme kao najdeficitarnijeg oblika financiranja, što bi pridonijelo razvoju posebice malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj.

Za očekivati je da mali i srednji poduzetnici ostaju i dalje najaktivniji korisnici HBOR-a – 2016. godine njima je odobreno više od 2000 kredita, što predstavlja 95% od ukupnog broja odobrenih kredita. Isti je trend zadržan i u 2017. godini kada su bili korisnici 96% ukupnih kredita (2017. godine 2.093 kredita). 2016. godine održan je trend visokog postotka odobrenja kredita za investicije te je te godine od ukupnih odobrenja, 77% bilo namijenjeno investicijama. Ovaj trend je održan i tijekom 2017. godine. Tijekom 2016. godine primjetan je bio rast odobrenja kredita za projekte koji su se provodili u manje razvijenim županijama (Sisačko-moslavačka tri puta više sredstava u odnosu na prethodnu godinu, Bjelovarsko-bilogorska 143%, Karlovačka 73%), Tijekom 2017. taj trend je nastavljen te je 60% kredita odobreno upravo u županijama koje prema indeksu razvijenosti nisu iznadprosječno razvijene (prva, druga i treća skupina).

Promatrajući djelatnosti koje je banka podržala, najzastupljenije su proizvodne djelatnosti, prehrambena industrija, metaloprerađivačka i elektroindustrija, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, drvna industrija, poljoprivreda i ribarstvo, a kod usluga najzastupljenije je ulaganje u turističku djelatnost.

HBOR podržava hrvatske izvoznike, osim kreditima, i izdavanjem garancija i osiguranjem izvoznih potraživanja. Tijekom ove dvije godine izvoznici su podržani s gotovo 11 milijardi kuna, od kojih se 55% odnosi na odobrene kredite, 16% na izdane garancije po nalogu izvoznika, a 29% na osiguranje izvoznih potraživanja.

Nastavljena je i uspješna suradnja s financijskim institucijama putem kojih je HBOR osigurao gotovo milijardu eura povoljnih kreditnih sredstava za poduzetnike – 2016. godine ukupno 400 milijuna EUR, 2017. godine ukupno 527,3 milijuna EUR.

Posebno je naglašeno da je tijekom 2017. godine proveden Pregled kvalitete imovine HBOR-a (AQR) od strane revizorske kuće PriceWatherhouseCoopers u skladu sa smjernicama Europske središnje banke, a na zahtjev Europske komisije. Cilj AQR-a je bio utvrditi područja u kojima HBOR eventualno odstupa od uobičajenih računovodstvenih načela i tržišnih standarda te utvrditi moguće prilagodbe knjigovodstvene vrijednosti imovine HBOR-a na dan 31. prosinca 2016. godine. Pregledom kreditnog portfelja, procesa i politika nisu utvrđena materijalno značajna odstupanja.
Predstavnica HBOR-a zaključno je predstavila pojedinačne financijske pokazatelje iz izvještaja za 2016. i 2017. godinu te se ukratko osvrnula i na glavna ostvarenja 2018. godine, a koja su rezultat ranije navedenih aktivnosti.

U raspravi na Odboru zatražen je podatak o prosječnom vremenu zakašnjenja naplate NPL-a, zatim, koliko od ukupnog iznosa od 4 milijarde kuna je onih u zakašnjenju preko godine dana, kao i kolika je izloženost HBOR-a prema brodogradnji po kreditima i jamstvima. Također, postavljeno je pitanje izglednosti naplate kredita koji je odobren koncernu Agrokor, u kojoj je fazi otplata te kad se očekuje 100%-tna naplata tog kredita, kao koja je izloženost HBOR-a prema Agrokoru i njima povezanim osobama. Nadalje, postavljeno je i pitanje postupanja HBOR-a u odnosu na potraživanja, ukoliko nagodba ne prođe. Pojašnjeno je da se kod najtežih rizičnih skupina radi o vremenu naplate i dužem od godine dana, čemu se od strane HBOR-a pristupa različito u odnosu na poslovne banke – zbog socijalne komponentne pokušavaju se iscrpiti sve dogovorne mogućnosti, a sudska naplata je posljednji korak. Socijalna komponenta je jedan od razloga zbog kojih se HBOR nije odlučio na prodaju svojih potraživanja, što je razlog zbog čega su rokovi naplate kredita duži od onih komercijalnih banaka. Isto tako, HBOR je preuzimao potraživanja od banaka u stečaju, od kojih je pola bilo NPL-ova. Nagodbom je u postupku izvanredne uprave HBOR-u priznato cca 93% potraživanja, svi „božićni“ krediti, uključujući i onaj dodijeljen Agrokoru, su bili kolateralizirani hipotekama na poslovnim nekretninama te je cijela izloženost HBOR-a po tim kreditima ušla u novi dug kompanija u sastavu Agrokora. Početak otplate kredita ovisi o pravomoćnosti nagodbe, a model otplate je 2+8 godina. Što se tiče izloženosti, u postupku izvanredne uprave priznato je 539 milijuna kuna, a zbog dobre kolateraliziranosti, HBOR je u povoljnijem položaju u odnosu na ostale kreditore. Također, iznesena je informacija da je Kreditni odbor HBOR-a negativno ocijenio zahtjeve Agrokora, no da je kredit ipak odobren, na što su predstavnici HBOR-a pojasnili da oni zahtjevi koji budu negativno ocijenjeni od strane tog odbora niti ne dođu do razine uprave ili nadzornog odbora.
Govoreći o rastu izravnih kreditiranja, iznesen je komentar na dostupnost kredita poduzetnicima, te je u tom smislu pozitivno ocijenjeno postupanje HBOR-a. U odnosu na direktne kredite, izneseno je i stajalište o kadrovskoj ekipiranosti za te poslove, budući da komercijalne banke imaju sve podatke, alate, analize, a i zaposlenici koji u bankama obavljaju taj posao su bolje plaćeni od onih u HBOR-u te su u odnosu na HBOR u prednosti, pa je u tom smislu posebno pozdravljen iskorak HBOR-a na tom području.

Članovi Odbora osvrnuli su se i udio plasmana preko financijskih institucija. U 2017. on je iznosio oko 52% te je zatražen podatak o trenutačnom kretanju, budući da neki pokazatelji govore da isti pada te da se poduzetnici sve više okreću izravno bankama. Predstavnici HBOR-a pojasnili su da HBOR nudi sve povoljnije kredite te da udio HBOR-a u investicijama raste. Za razliku od poslovnih banaka, klijenti HBOR-a su oni koji uzimaju kredite na duže rokove uz fiksne kamatne stope. Trend je rast izravnih kredita, što je ujedno i rast rizika, a kroz povijest HBOR-a to kretanje je bilo različito, od zanemarivog do inzistiranja na takvoj vrsti kreditiranja, ovisno o razdoblju. Konstatirano je da se trendovi financiranja mijenjaju, a HBOR nije fleksibilan u brzini donošenja odluka onoliko koliko su to komercijalne banke u promjeni kamatnih stopa te je iznesen prijedlog da se u tom smislu razmisli o mogućnosti fleksibiliziranja. U raspravi je također iznesena i sugestija za donošenje strategije direktnog kreditiranje i strategije upravljanja NPL-ovima, za koju je odgovoreno da je u pripremi. Pohvaljene su i nove mjere HBOR-a prema inovatorima.

U daljnjoj raspravi je posebno naglašena uloga HBOR-a, budući da je to institucija kojoj se obraćaju klijenti koji teško mogu drugdje dobiti kredit. Također, HBOR kreditira dio programa koji je naslonjen na programe ministarstava, a vezano za sredstva koja su namijenjena za točno određene programe, što treba imati i na umu i kod, primjerice, donošenja proračuna. Istaknuta je važnost HBOR-a u vremenu financijske krize te je izraženo mišljenje kako takve institucije treba sačuvati zbog njihove važnosti za poduzetnike, ali i za jedinice lokalne uprave i samouprave te je naglašeno da i dalje treba poticati programe HBOR-a. Članovi Odbora izrazili su podršku izvještajima, posebno naglasivši da je HBOR prepoznao važnost kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva (equity fondovi) te da je to institucija koja razumije probleme hrvatskog gospodarstva. Izneseno je opažanje da je dobit HBOR-a smanjena, dok je bruto izloženost porasla te je postavljeno pitanje radi li se u tom pogledu o sektoru brodogradnje te razmišlja li se o rezerviranju za brodogradnju za tekuću godinu.

Također, NPL-ovi iznose 12,3% te je izneseno mišljenje da je prodaja potraživanja dobar model. Nastavno na to, u raspravi je izneseno i mišljenje da je potrebno dobro odvagati sve okolnosti prije nego što se eventualno donese odluka o prodaji potraživanja, da treba dobro razmotriti pojedinačne sudbine malih poduzetnika, jer HBOR ima, primjerice, kredite poljoprivrednicima, mljekarima, od kojih su mnogi u NPL-u, te je u takvim slučajevima vrlo teško donijeti odluke o prodaji potraživanja. Ipak se radi o razvojnoj banci te se HBOR ne bi trebao uspoređivati s komercijalnim bankama, budući da se ne radi o istim funkcijama. Izraženo je stajalište da bi o eventualnoj prodaji potraživanja odluku trebao donijeti Nadzorni odbor, odnosno Vlada Republike Hrvatske, kao vlasnik HBOR-a. 
Isto tako, u raspravi su se članovi Odbora osvrnuli i na organizaciju poslovanja HBOR-a. S obzirom na pet poslovnica na terenu, a uspoređujući to s poslovnim bankama, postavljeno je pitanje planira li se proširenje broja poslovnica, kao i povećanje broja zaposlenih, na što je odgovoreno da nijedno od navedenoga nije planirano, jer je to najskuplji dio poslovanja HBOR-a, već da se ide u smjeru što veće digitalizacije poslovanja. 

Zaključno, u odnosu na namjere Europske komisije da HBOR potpadne pod Hrvatsku narodnu banku, postavljeno je pitanje inzistira li EK i dalje na tome, u kojem roku i koji je stav Republike Hrvatske o tome. Kako je rečeno, ne postoji službeni rok za odgovor na tu inicijativu, stav je Republike Hrvatske da se ne ide u tome smjeru, a ono što tom stajalištu ide u prilog jesu i rezultati procesa AQR-a. Izraženo je mišljenje da takvu inicijativu ne bi bilo dobro prihvatiti, jer to više onda ne bi bila razvojna nego komercijalna banka, te da HBOR, s obzirom na svoju ulogu u povijesti, treba ostati razvojna banka, jer se kroz vrijeme pokazalo da je pomagao kad bi tržište zamrlo, kao i da HBOR dobro obavlja svoj posao, što pokazuju i brojke, unatoč rizicima.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“), predložiti Hrvatskom saboru donošenje

1. Odluke o potvrđivanju Godišnjih financijskih izvještaja Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2016. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskom saboru donošenje

2. Odluke o potvrđivanju Godišnjih financijskih izvještaja Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2017. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 26. rujna 2018. godine, objedinjeno o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 432, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z.E. br. 433 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 434, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 20. rujna 2018. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske osvrnula se na svaki od pojedinih zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazložila najvažnije izmjene i dopune predloženih Zakona kako slijedi:

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Predmetnim Zakonom proširuje se primjena snižene stope PDV-a od 13% na: dječje pelene, isporuku živih životinja, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ribe i rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, jestivog povrća, korijena i gomolja, voća i orašastih plodova te isporuku jaja iz pojedinih KN oznaka. Zakon se usklađuje sa zahtjevima Europske  komisije u pogledu ukidanja vrijednosnog praga za odbitak 50% pretporez kod osobnih automobila, te prava na pretporez za plovila i zrakoplove. Također se propisuje upisivanje u sustav PDV-a obveznika koji su u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini ostvarili isporuke u vrijednosti većoj od praga za upis u sustav PDV-a (ulazak u sustav PDV-a tijekom godine kad se ispune uvjeti). Predlaže se da porezni obveznik uz prijavu PDV-a podnosi elektroničkim putem i evidenciju o primljenim računima (oblik i sadržaj Obrasca U-RA sastavni je dio sada važećeg Pravilnika o PDV-u i neće se mijenjati), te promjene kod primjene prijenosa porezne obveze: u slučaju stranih poreznih obveznika koji imaju dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj neće više moći primjenjivati prijenos porezne obveze na tuzemnog primatelja i uvodi se primjena prijenosa porezne obveze u tuzemstvu pri isporuci betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza (armatura). Zakonom se pojednostavljuje primjena posebnog postupka oporezivanja za tzv. elektroničke usluge na način da se propisuje prag od 77.000 kn do kojeg će elektroničke usluge biti oporezive u državi članici sjedišta s tim da se obveznik može odlučiti da neće primjenjivati taj prag i da će elektroničke usluge oporezivati prema državi članici potrošnje (usklađenje s propisima Europske unije - Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455). Također promjenama od 1. siječnja 2020. godine želi se rasteretiti gospodarstvo, te se predlaže smanjenje opće stope PDV-a sa 25% na 24%.

U financijskom smislu predložene promjene u vezi s proširenjem primjene snižene stope PDV-a 13% procjenjuje se da će iste imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske s osnove PDV-a u iznosu od oko 1,4 milijarde kuna godišnje. U vezi s promjenama koje će stupiti na snagu od 1. siječnja 2020. procjenjuje se da će iste imati dodatan utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske s osnove PDV-a u 2020. godini u iznosu od oko 1,6 milijardi kuna, odnosno 3 milijarde kuna godišnje (učinak promjena iz 2019. godine uvećan za promjene koje stupaju na snagu 2020. godine).

Potrebno je napomenuti da učinak usklađivanja s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuke usluga i prodaju robe na daljinu, s učinkom od 1. siječnja 2019. nije moguće procijeniti.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

Istaknuto je da se predloženim Zakonom izvršava obveza usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. godine o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Direktiva predstavlja samo jedan dio mjera kojima je cilj sprečavanje uočene nepredviđene primjene propisa o oporezivanju dobiti i međunarodnog poreznog prava na globalnoj razini, zbog čega će mjere koje se sada propisuju primjenjivati samo multinacionalne kompanije. Usklađuje se  s odredbama koje stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine  a to su:  novo pravilo o ograničavanju kamate, porezni obveznik može kao porezno priznati rashod utvrditi prekoračene troškove zaduživanja (razlika između prihoda i rashoda od kamate) samo do 30% EBITDA-e ili do 3 milijuna eura ukoliko tako dolazi do većeg iznosa.  Neće se primijeniti na financijska društva.

Prema pravilu o kontroliranju inozemnim društvima, oporezivati će se inozemno ovisno društvo koje na plaća porez u državi rezidentnosti ili plaća po niskoj stopi,  ako ostvaruje prihode (pasivno) od kamata, autorskih naknada, licenci, financiranja, osiguranja i sl. Neće obuhvatiti društva koja obavljaju znatnu gospodarsku aktivnost, već samo društva koja su više „fiktivna“ osnovana s namjerom premještanja dobiti. U skladu sa Zaključcima Vijeća ECOFIN od 5. prosinca 2017. godine, kojima je uspostavljen popis Europske unije nekooperativnih jurisdikcija (poreznih utočišta), dosadašnja obveza plaćanja poreza po odbitku po stopi od 20% proširuje se i na kamate, dividende, autorska prava i druge naknade ako se isplate osobama s područja nekooperativnih država. Nadalje, ovim Zakonom pojednostavljuje se postupak oporezivanja za nastupe inozemnih umjetnika i športaša, te se daje mogućnost oporezivanja porezom po odbitku, umjesto porezom na dohodak. Izvršava se usklađivanje sa Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, propisuje se da su otpisi porezno priznati rashodi vjerovnika. Usklađenje s Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima te se propisuje kako alternativnog investicijskog fonda bez pravne osobnosti zbog nije obveznik poreza na dobit, odnosno izjednačavaju se s otvorenim investicijskim fondovima. Nije procijenjen učinak na prihode proračuna. Provesti će se naknadna procjena učinka propisa na MSP. 

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Istaknuto je da se spomenutim izmjenama želi pozitivno utjecati na tržište rada, poduzetničku klimu, konkurentnost hrvatskih radnika na međunarodnom tržištu te otvorio prostor za rastom plaća visokokvalificiranih radnika te se predlaže: proširiti godišnju poreznu osnovicu za primjenu stope od 24% sa 210.000,00 kn na 360.000,00 kn (mjesečnu sa 17.500,00 kn na 30.000,00 kn), oporezivati primitke u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima ili drugim povezanim osobama kao dohodak od kapitala po stopi od 36%. Dalje će se primitke ostvarene po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova poljoprivredi oporezivati po stopi od 12% kao konačan drugi dohodak, proširiti krug osoba koje se mogu smatrati uzdržavanim članovima uže obitelji odnosno uzdržavanom djecom te propisati da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju o obzir odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti. Također se vrši usklađenje odredbi Zakona o porezu na dohodak s odredbama Zakona o porezu na dobit, propisuje se jednostavniji način godišnjeg obračuna za umirovljenike i porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima I. skupine i području Grada Vukovara, a ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada, propisuju se odredbe kojima se obvezuju predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave da donesu odluke kojima će se propisati visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici kampu kako bi se omogućilo jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja.

Odbor je raspolagao mišljenjem Hrvatske gospodarske komore o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit te Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak od 24.rujna 2018. godine.

U raspravi na Odboru pozdravljeno je smanjenje PDV-a za određene proizvode od 25% na 13% što predstavlja 1,4 milijardi kuna poreznog rasterećenja za građane. Također je istaknuto da će porezno rasterećenje ovog trećeg kruga porezne reforme iznositi 2,7 milijardi kuna. U prva dva kruga porezne reforme, porezno rasterećenje iznosilo je 3,6 milijarde kuna. Ukupan iznos rasterećenja od 1. siječnja 2017. do danas, odnosno od stupanja na snagu ove reforme, bit će oko 6,3 milijarde kuna. Cilj je daljnje porezno i administrativno rasterećenje građana i gospodarstva. Na postavljenom pitanje o mogućoj sniženoj stopi PDV-a za druge proizvode odgovoreno je da je cilj porezne reforme povećanje raspoloživog dohotka građana i time su proizvodi po sniženoj stopi odabrani. Među ostalim se naglasilo da se uvođenjem snižene stope PDV-a za svježe meso htjelo domaće proizvođače staviti u povoljniji položaj.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 7 glasova  „ZA“ , 2 glasa „PROTIV“ i  1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK    
1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova  „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK    
1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene objedinjene  rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK    
1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 26. rujna 2018. godine, objedinjeno o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 435, Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina, prvo čitanje, P.Z. br.436 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 437, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 20. rujna 2018. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske osvrnula se na svaki od pojedinih zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazložila najvažnije izmjene i dopune predloženih Zakona kako slijedi:

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima

Naglašeno je da u trećem krugu porezne reforme, nakon analize, u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja uočeno je da je administrativno kompliciran, a troškovi rada i nadalje vrlo visoki. S ciljem daljnjeg rasterećenja cijene rada, pojednostavljenjem sustava doprinosa te administrativnog rasterećenja poreznih obveznika predloženo je sljedeće: ukidanje doprinosa za zapošljavanje od 1,7% i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5% te povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5% čime se ukupno opterećenje plaće doprinosima smanjuje s 37,2% na 36,5%, propisivanje godišnje osnovice članovima uprave i izvršnim direktorima trgovačkih društava te upraviteljima zadruga koji nisu osigurani po toj osnovi i to kao umnožak prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojem je dužnost obavljana. Preuzima se već propisana osnova iz Zakona o poticanju zapošljavanja vezana uz privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi odnosno odredbe o vrijednosnom kuponu kojim se plaćaju dnevni iznosi doprinosa za obvezna osiguranja za sezonske radnike u poljoprivredi, nomotehničko uređivanje odredbi o najvišoj godišnjoj osnovici, brisanje odredbe o evidentiranju predujmova doprinosa pomorcima – članovima posade broda u međunarodnoj plovidbi

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina

Reforma 2016. uključivala je administrativno rasterećenje građana ukidanjem obveze prijave nastanka porezne obveze poreza na promet nekretnina (osim u slučajevima kad isprava o stjecanju nije ovjerena kod javnog bilježnika, izdana od suda i dr. tijela). Porezna uprava po službenoj dužnosti provodi postupak utvrđivanja poreza na promet nekretnina dostavom rješenja na adrese poreznih obveznika te pozivajući porezne obveznike samo u slučajevima kada je to u postupku utvrđivanja poreza na promet nekretnina nužno za pravilnu provedbu postupka. Porezno rasterećenje snižavanjem stope poreza na promet nekretnina s 5% na 4%.
Prihod od poreza na promet nekretnina u cijelosti pripada jedinici lokalne samouprave (općini ili gradu) na području koje se nekretnina nalazi (do 31.12.2016. pripadnost je bila raspodijeljena 80:20 pri čemu je 80% prihoda pripadalo jedinicama lokalne samouprave, a 20% državi).
Reforma 2018. obuhvaća daljnje porezno rasterećenje smanjenjem stope poreza na promet nekretnina s 4% na 3% s primjenom od 1. siječnja 2019. Procjena je da porezno rasterećenje iznosi oko 100 milijuna kuna odnosno proračuni jedinica lokalne samouprave će se smanjiti za taj iznos. Indirektno će se potaknuti sređivanje zemljišno-knjižnog stanja.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona mijenja se polazišna osnova Zakona, odnosno svi obveznici smatraju obveznicima fiskalizacije. Zasebnom odredbom određeno je tko se smatra obveznikom fiskalizacije izdavanja računa i neizdavanja računa prema posebnom propisu. Izmjena je nužna zbog propisivanja obveze fiskalizacije samoposlužnih uređaja. Brišu se izuzeća od obveze provedbe postupka fiskalizacije i izdavanja računa prodaje roba ili usluga putem prodajnih automata, uvodi se obveza fiskalizacija prodaje kod prodaje roba ili usluga putem samoposlužnih uređaja, produžen je rok za uspostavu rad naplatnog uređaja kod potpunog prestanka rada sa 2 dana na 5 dana, uvedena je nova obveza kod pratećih dokumenata, ako se na istim navodi podatke o plaćanju, obavezno je napisati „ovo nije fiskaliziran račun“ i za prilagodbu obvezi fiskalizacije prodaje ostavljen je rok obveznicima od 2 godine. Ostale izmjene su prilagodba navedenim promjenama i usklađenje izmjena i dopuna sa Zakonom u cjelini.

Odbor je raspolagao mišljenjem Hrvatske gospodarske komore o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom od 24. rujna 2018. godine.

U raspravi na Odboru zatražena je informacija o učinku smanjenja doprinosa za plaće za zaposlene. Istaknuto je da je doprinos za plaće trošak poduzetnika te poduzetnik odlučuje o raspodjeli sredstava dobivenim smanjenjem doprinosa za plaće. Sredstva mogu se koristiti za investicije, povećanje plaća zaposlenih ili dr. Također je podržano smanjenje poreza na promet nekretnina koje će doprinijeti sređivanju zemljišno-knjižnog stanja u Republici Hrvatskoj. Porezno rasterećenje se provodi smanjenjem stope poreza na promet nekretnina s 4% na 3% s primjenom od 1. siječnja 2019 . Procjena je da porezno rasterećenje iznosi oko 100 milijuna kuna odnosno proračuni jedinica lokalne samouprave će se smanjiti za taj iznos. Među ostalim istaknuto je da je do 30.6.2018. godine ostvareno 627 milijuna kuna prihoda od poreza na promet nekretnina.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“ ) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK    
1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu o doprinosima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova  „ZA“  i 2 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK    
1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“  i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK    
1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 26. rujna 2018. godine, objedinjeno o Prijedlogu  zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 438, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, prvo čitanje, P.Z.E. br. 439 i Prijedlogu zakona o trošarinama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 440, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 20. rujna 2018. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske osvrnula se na svaki od pojedinih zakonskih prijedloga kako slijedi:

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona

Ovim izmjenama i dopunama predlažu se izmjene uslijed neminovnih promjena modernih načina poslovanja i komunikacije kao i dorade instituta. U odnosu na trošarine koje se definira se kao javno davanje, iste se podvode pod pojam poreza u OPZ-u. U članku o poreznoj tajni propisuje se na koji način će se formirati lista dužnika koju Porezna uprava objavljuje temeljem članka 8. OPZ-a. U izuzetak od porezne tajne uključeno je i postupanje u kaznenom postupku. Briše se tema koje su do sada bile određene za obvezujuća mišljenja nastoji se potaknuti češća upotreba ovog instituta. Predlaže se da iznos za koji se rješenje poništava bude ograničen stvarno oduzetom imovinskom koristi u prekršajnom odnosno kaznenom postupku. Prilikom nadzora kod pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost kao opunomoćenik se određuje stručna osoba iz redova odvjetnika ili poreznih savjetnika.

Doradom odredbe o prebivalištu i uobičajenom boravištu, uzimaju se u obzir osobne i gospodarske veze poreznog obveznika. Odredbama Zakona propisuje se mogućnost da  nadležno tijelo poslovnom subjektu koji obavlja djelatnost uz izbjegavanje ispunjavanja uvjeta koji su propisani za određene djelatnosti zabrani rad. U krug povezanih osoba nužno je uključiti dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik na način da ostvaruju kontinuitet djelatnosti u jednom prostoru, koristeći istu opremu, prostor i djelatnike. Dodatno se uređuje institut dostave. Prijava činjenica bitnih za oporezivanje reducirana je sadržajno. Propisuje se da porezni obveznici koji elektronički komuniciraju s poreznim tijelom povremeno i za manje iznose poreza mogu koristiti sustav s nižim razinama identifikacije. Kod obrasca OPZ-STAT smanjuje se  dinamika izvješćivanja. Kod poreznog rješenja nužno je bilo doraditi odredbu radi mogućnosti donošenja istog u elektroničkom obliku i ovjeravanja takvog poreznog rješenja elektroničkim identitetom poreznog tijela. Budući da je po postojećem zakonu propisano da porezno tijelo po službenoj dužnosti pazi na zastaru prava na utvrđenje i zastaru prava na naplatu, istovrsna odredba propisuje se i za zastaru prava na povrat.

Dorađuje se članak o zapisniku o poreznom nadzoru kako bi se propisali jasnije slučajevi u kojima nije nužno donijeti porezno rješenje. Propisuje se da će se ovrha na novčanim sredstvima obustaviti samo za iznos poreznog duga obuhvaćenog upravnim ugovorom. Među ovršne isprave dodano je rješenje o ovrsi. Propisuje se da se ovrha obustavlja rješenjem koje postaje izvršno danom donošenja. Propisuje se da će se tražbina otpisati kao nenaplativa ako se u sudskom postupku ili postupku mirnog rješenja spora sklopi nagodba. Dopunjuju se i odredbe o pljenidbi radi osiguranja naplate. Propisana je mogućnost podnošenja žalbe elektronskim putem.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza

Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza uređuje administrativnu suradnju u području poreza između Republike Hrvatske i država članica Europske unije, automatsku razmjenu informacija o financijskim računima između Republike Hrvatske i drugih jurisdikcija, automatsku razmjenu informacija o izvješćima po državama između Republike Hrvatske i jurisdikcija izvan Europske unije i provedbu Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e (Foregin Account Tax Compliance Act). Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza propisuje se usklađivanje s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (dalje u tekstu: Direktiva Vijeća 2014/107/EU), u skladu sa zahtjevom Europske komisije koji se odnosi na obvezu jasnog propisivanja odredbi koje se odnose na obvezu dostavljanja obavijesti fizičkim osobama o kojima se izvješćuje u smislu automatske razmjene informacija o financijskim računima, o povredi sigurnosti s obzirom na podatke tih fizičkih osoba kada je vjerojatno da će ta povreda negativno utjecati na zaštitu njihovih osobnih podataka ili privatnosti. Nadalje, provodi se usklađivanje s preporukama OECD-a koje se odnose na odredbe kojima je propisana automatska razmjena informacija o financijskim računima u skladu s Direktivom Vijeća 2014/107/EU. Preporuke OECD-a odnose se na propisivanje pravila protiv zlouporabe koje se odnosi na sprječavanje financijskih institucija, drugih osoba ili posrednika u pogledu poduzimanja radnji kojima bi se zaobilazila pravila koja se odnose na pravilnu provedbu automatske razmjene informacija o financijskim računima. Navedene preporuke OECD-a potrebno je propisati u domaćem propisu radi dosljednosti u primjeni u svim državama koje su implementirale globalni standard za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima.

Prijedlog zakona o trošarinama

Novi Zakona o trošarinama zadržava kontinuitet postojećih instituta trošarinskog postupanja i statusa gospodarskih subjekata u sustavu trošarinskog poslovanja, pri čemu se uvode dodatne mjere za daljnje porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva te se jačaju ciljane mjere posebnog nadzora kod raspolaganja energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo radi suzbijanja i sprječavanja nezakonitosti i najtežih oblika velikih poreznih prijevara. Predlažu se dodatna normativna rješenja koja se odnose na: uvođenje instituta povrata dijela plaćene trošarine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz robe, fleksibilizaciju roka plaćanja trošarine za alkohol i alkoholna pića radi postizanja znatnog administrativnog rasterećenja obveznika te u povećanja likvidnosti u sektoru domaće prerađivačke i prehrambene industrije, odnosno u sektoru proizvodnje piva te alkohola i alkoholnih pića, ukidanje obveze obračunavanja razlike trošarine na zalihe cigareta koje se nalaze u prometu na teritoriju Republike Hrvatske, i to u slučaju povećanja visine trošarine na cigarete i/ili povećanja maloprodajne cijene cigareta, a u skladu sa određenjima pravne stečevine Europske unije, odnosno presudama Suda Europske unije,  uvođenje e-poslovanja u kretanju trošarinskih proizvoda između ovlaštenih držatelja trošarinskog skladišta i oslobođenih korisnika (mjera administrativnog pojednostavljenja), dodatnih mjera posebnog nadzora kod prodaje energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje radi učinkovitog sprječavanja i suzbijanja najtežih oblika velikih poreznih prijevara i druga administrativna pojednostavljenja. Zakonom se očekuje: pojednostavnjivanje i rasterećenje administrativnog postupanja, odnosno smanjenje obveza trošarinskih obveznika prema Carinskoj upravi, kao poreznom tijelu, smanjenje troškova poslovanja domaćih prijevoznika vezano za nabavu pogonskog goriva i time povećanje njihove konkurentnosti na tržištu kao i isključenje utjecaja trošarine na energente u procesu distribucije i nabave robe, ciljano i razmjerno jačanje sustava nadzornih mjera radi efikasnijeg suzbijanja porezne evazije, odnosno efikasnijeg suzbijanja i sprječavanja nezakonitosti koje imaju obilježja velikih poreznih prijevara.

U raspravi na Odboru napomenuto je da se na temelju uvedene novost u odnosu na odobravanje povrata trošarine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz robe u Prijedlogu zakona o trošarinama, procjenjuje utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 240 milijuna kuna godišnje od 2019. godine.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ , 1 glas „PROTIV“ i  1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK    
1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK    
1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK    
1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o trošarinama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 53. sjednici, održanoj 20. rujna 2018. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 404, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. srpnja 2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da se predmetnim Zakonom omogućuje izravna primjena Uredbe (EU) 2017/1131 o novčanim fondovima. Naime, u Republici Hrvatskoj  novčani fondovi dosad nisu bili zakonski uređeni kao posebna vrsta investicijskih fondova, već su investicijskim fondovima koji imaju karakteristike novčanih fondova društva za upravljanje upravljala u okviru Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (Narodne novine, br. 44/16). Uredba (EU) 2017/1131 imat će veliki utjecaj na poslovanje novčanih fondova u RH s obzirom na to da odredbe iste vrlo detaljno propisuju imovinu u koju je dozvoljeno ulagati te pravila upravljanja imovinom, upravljanje rizicima novčanih fondova kao i zahtjeve transparentnosti za takve fondove.

Stoga će u Republici Hrvatskoj društva za upravljanje investicijskim fondovima biti dužna uskladiti poslovanje investicijskih fondova kojima upravljaju, a koji imaju karakteristike novčanih fondova, s odredbama Uredbe (EU) br. 2017/1131, te će nakon usklađenja za iste moći koristiti naziv "novčani fond" (Međunarodni monetarni fond). S druge strane, investicijski fondovi koji trenutno posluju kao novčani fondovi, a čije poslovanje društva za upravljanje neće uskladiti s odredbama Uredbe (EU) 2017/1131, više neće moći koristiti naziv "novčani fond" ili bilo koji drugi naziv kojim bi se ukazivalo da fond ima karakteristike koje su znatno slične onima novčanog fonda, te će se za takve fondove društva za upravljanje morati orijentirati na druge investicijske strategije.

Uredbom (EU) 2017/1131 utvrđuju se jedinstvena pravila za poslovanje novčanih fondova kako bi se očuvao integritet i stabilnost unutarnjeg tržišta te spriječila zaraza tržišta kratkoročnog financiranja koja bi ugrozila stabilnost financijskog tržišta Europske unije. Jedinstvena pravila u čitavoj Europskoj uniji potrebna su kako bi se osiguralo da novčani fondovi mogu ispuniti zahtjeve za isplatu ulagatelja, posebice za vrijeme tržišnih stresova.
 
Uredbom (EU) 2017/1131 utvrđuju se pravila za novčane fondove koji su osnovani u Europskoj uniji, odnosno kojima se upravlja ili trguje u Europskoj uniji, a koja se odnose na financijske instrumente prihvatljive za ulaganje novčanog fonda, njegov portfelj i vrednovanje njegove imovine te zahtjevi za izvješćivanje u vezi s novčanim fondom.

Ovim Zakonom određeno je nadležno tijelo za provedbu Zakona, nadležnosti i područje rada – u Republici Hrvatskoj to će biti Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) te je propisano na koji način će HANFA obavljati nadzor i izricati nadzorne mjere. Isto tako, Zakonom su propisani prekršaji za postupanje protivno Uredbi (EU) 2017/1131 i Delegiranoj Uredbi Komisije (EU) te visina novčane kazne za pojedine prekršaje pravnih i fizičkih osoba na koje se Uredba (EU) 2017/1131 i Delegirana Uredba Komisije (EU) primjenjuju.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke: 
                              
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2017/1131 o novčanim fondovima
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 53. sjednici, održanoj 20. rujna 2018. godine, Prijedlog zakona o fiskalnoj odgovornosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 403, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. srpnja 2018. godine.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da je 2010. godine po prvi put u Republici Hrvatskoj donesen Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji je imao za cilj osigurati i održavati fiskalnu odgovornost i transparentnost te posljedično osigurati postizanje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Taj cilj se trebao postići uspostavljanjem fiskalnih pravila i jačanjem pravila za osiguranje fiskalne odgovornosti temeljem kojih je Vlada Republike Hrvatske utvrđivala i provodila fiskalnu politiku. Navedenim Zakonom uvedena su fiskalna pravila i pravila za jačanje fiskalne discipline te obveza davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti za čelnike korisnika proračuna na državnoj, odnosno lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini.

Novim Zakonom, u skladu s preporukama Vijeća Europske unije, fiskalna pravila se u potpunosti usklađuju s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu te se jača neovisnost i proširuje nadležnost Povjerenstva za fiskalnu politiku.

S obzirom na ulazak u punopravno članstvo Europske unije u srpnju 2013. godine, Republika Hrvatska bila je obvezna do kraja iste godine prenijeti odredbe Direktive Vijeća 2011/85/EU o proračunskim zahtjevima prema državama članicama (kao dijela „Six packa“) u nacionalno zakonodavstvo te time postići usklađenost s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Navedeno je utjecalo na potrebu donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji je stupio na snagu 12. veljače 2014. Tim Zakonom promijenjeno je fiskalno pravilo na način da ciljana vrijednost novog fiskalnog pravila postaje srednjoročni proračunski cilj koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe.

U cilju potpune prilagodbe nacionalnog zakonodavstva odredbama Pakta o stabilnosti i rastu, te dobivenim Preporukama Vijeća Europske unije u okviru Europskog semestra, pristupilo se izradi novog Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji propisuje numerička fiskalna pravila, a koja se odnose na pravilo strukturnog salda, pravilo rashoda te pravilo javnog duga. Dakle, predloženim se Zakonom utvrđuju tri fiskalna pravila: Pravilo strukturnog salda - ciljana vrijednost pravila strukturnog salda postaje srednjoročni proračunski cilj koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe, sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije. Zatim, Pravilo rashoda - u pogledu održivog kretanja rashoda, uvodi se pravilo prema kojemu godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda koja se utvrđuje sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije.

Također, dozvoljavaju se i izuzeća za pojedine kategorije rashoda. Treće je Pravilo javnog duga, kojim se, vezano za javni dug, utvrđuje da udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60%. Ako udio javnog duga prelazi navedenu vrijednost, razlika između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60% mora se smanjivati po dinamici koja je u skladu s pravno obvezujućima aktima Europske unije.

Privremeno odgađanje primjene fiskalnih pravila bit će dozvoljeno u slučaju izvanrednih okolnosti kako su one definirane pravno obvezujućima aktima Europske unije, a pod uvjetom da se time ne ugrožava fiskalna održivost u srednjem roku. Isto tako, ovim se Zakonom definira i obveza pridržavanja Preporuka Vijeća Europske unije za vrijeme trajanja procedure prekomjernog proračunskog manjka, a u svrhu rješavanja stanja prekomjernog proračunskog manjka i javnog duga.

Nadalje, što se tiče Povjerenstva za fiskalnu politiku, izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti uvedeno je stručno i neovisno tijelo koje prati primjenu fiskalnog pravila, a čije su zadaće definirane posebnim propisom. Naime, kako bi pratio provedbu Zakona o fiskalnoj odgovornosti, Vlada Republike Hrvatske je još 2011. godine osnovala Odbor za fiskalnu politiku, međutim, kako je bilo potrebno ojačati neovisnost Odbora, u skladu s odredbama Direktive Vijeća 2011/85/EU, ali i njegovu ulogu supervizora nad primjenom Zakona o fiskalnoj odgovornosti, Hrvatski sabor je 18. prosinca 2013. godine donio Odluku (Narodne novine, broj 156/13) kojom je osnovano Povjerenstvo za fiskalnu politiku kao drugo radno tijelo Hrvatskog sabora. To Povjerenstvo zamijenilo je tadašnji Odbor za fiskalnu politiku. Članove Povjerenstva, izuzev predsjednika Povjerenstva (koji je sada po funkciji predsjednik Odbora za financije i državni proračun Hrvatskog sabora), imenovao je Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračunu na razdoblje od pet godina.

Novim se Zakonom nastavlja s jačanjem neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku, koje je definirano kao stalno, neovisno i samostalno tijelo. Naime, Vijeće Europske unije je još u srpnju 2014. godine dalo, između ostaloga, preporuku da se Povjerenstvo osnovano Odlukom kao drugo radno tijelo Hrvatskog sabora zakonski utemelji kako bi se ojačala njegova neovisnost i proširile njegove ovlasti. Za rad Povjerenstva potrebno je osigurati i odgovarajuće financijske resurse. Upravo stoga, ovim se Zakonom Povjerenstvo za fiskalnu politiku definira kao stalno, neovisno i samostalno tijelo koje obavlja poslove iz svog djelokruga rada i nadležnosti, određene ovim Zakonom. Kako bi se naglasila neovisnost Povjerenstva, Zakonom je propisano kako predsjednik Povjerenstva, koji organizira i upravlja radom Povjerenstva profesionalno, ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva te će se na njega na odgovarajući način primjenjivati opći propisi o radu, kako bi se osigurala njegova neovisnost o fiskalnim vlastima, a što je u skladu s odredbama Direktive Vijeća 2011/85/EU. Također, kako bi što stručnije obavljalo svoje zadaće propisane ovim Zakonom, predviđeno je da Povjerenstvo ima zaposlene državne službenike koji, obavljaju stručne, administrativne i tehničke poslove. Sredstva za rad Povjerenstva osigurat će se u državnom proračunu u razdjelu Hrvatskoga sabora na posebnim pozicijama. Na ovaj način Povjerenstvu se daje jača uloga supervizora nad primjenom Zakona o fiskalnoj odgovornosti, ali i nad provođenjem fiskalne politike države u cijelosti, sve s ciljem unapređenja sustava javnih financija.

Također, Zakonom su propisane i procedure u slučaju da Povjerenstvo ili Vlada utvrde značajna odstupanja od fiskalnih pravila definiranih Zakonom. Ako, u zauzetim stajalištima tijekom izvršavanja svojih zadaća Povjerenstvo ocijeni da postoji rizik od značajnih odstupanja od ispunjenja fiskalnih pravila, o tome sastavlja Izvješće o postojanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila, koje dostavlja Vladi. Vlada će biti obvezna, na prijedlog Ministarstva financija, u roku od 45 dana od zaprimanja takvog Izvješća, očitovati se o postojanju rizika te, ako procijeni da isti postoje, obvezna je predložiti plan nužnih mjera s rokovima provedbe, koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila. Povjerenstvo prati provedbu plana na temelju Izvješća o provedbi plana nužnih mjera koje mu dostavlja Vlada, na prijedlog Ministarstva financija. Ako, kod usporedbe makroekonomskih projekcija s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije, Povjerenstvo utvrdi značajna odstupanja u razdoblju od najmanje četiri uzastopne godine, o tome sastavlja Izvješće o značajnim odstupanjima u makroekonomskim i proračunskim projekcijama, koje dostavlja Vladi. Vlada je, na prijedlog Ministarstva financija, obvezna nakon zaprimanja ovog Izvješća obrazložiti odstupanja, odnosno poduzeti nužne mjere u svrhu poboljšanja kvalitete makroekonomskih projekcija i o tome izvijestiti Povjerenstvo. Ako tijekom proračunske godine ili prilikom izrade srednjoročnih proračunskih dokumenata, Vlada, na prijedlog Ministarstva financija, ocijeni da postoji rizik od značajnih odstupanja od fiskalnih pravila strukturnog salda i pravila rashoda iz ovoga Zakona, dužna je o tome sastaviti Izvješće o postojanju rizika vezanih uz ispunjenje fiskalnih pravila, koje dostavlja Povjerenstvu, a koje o tome izvještava Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora. Vlada je obvezna u spomenutom Izvješću iskazati veličinu i uzroke te predložiti mjere koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila, s učinkom ne kasnijim od proračunske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je odstupanje utvrđeno.

Na predloženi će se način ovim Zakonom, uzimajući u obzir sve ciljeve, kao i obveze koje proizlaze iz punopravnog članstva u Europskoj uniji i niza težnji ka stvaranju jačih fiskalnih okvira na području Europske unije, pridonijeti dugoročnoj održivosti javnih financija.

U raspravi na Odboru pozdravljeno je donošenje ovog Zakona. Istaknuto je da se novim Zakonom jača neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku. Predsjednik Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora prestaje obnašati funkciju predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku. Također će Povjerenstvo za fiskalnu politiku imati na raspolaganju zaposlene državne službenike. Dalje je naglašeno da ako Povjerenstvo u zauzetim stajalištima tijekom izvršavanja zadaća ocijeni da postoji rizik od značajnih odstupanja od ispunjenja fiskalnih pravila, o tome sastavlja Izvješće o postojanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila koje dostavlja Vladi Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske  obvezna je, na prijedlog Ministarstva financija, u roku od 45 dana od zaprimanja Izvješća, očitovati se o postojanju rizika vezanih za ispunjenje fiskalnih pravila. Ako Vlada Republike Hrvatske procijeni kako postoji rizik od značajnih odstupanja od ispunjenja fiskalnih pravila, obvezna je predložiti plan nužnih mjera s rokovima provedbe, koje će dovesti do ispunjenja fiskalnih pravila. Među ostalim je zatraženo da se sastav članova Povjerenstva za fiskalnu politiku mijenja te umjesto predstavnika iz Hrvatske narodne banke odredi dodatni predstavnik iz Ekonomskog instituta.
 
Nakon rasprave provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „SUDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o fiskalnoj odgovornosti.
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 53. sjednici održanoj  20. rujna 2018. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora, u skladu s odredbom članka 6. stavka 3. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 80/11.), dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 30. svibnja 2018. godine.

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 5. srpnja 2018. godine, KLASA: 022-03/18-12/58; URBROJ: 50301-25/16-18-4, u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da nema primjedbi na predmetno Izvješće.
 
U uvodnom izlaganju, predstavnica Državnog ureda za reviziju, pomoćnica glavnog državnog revizora, istaknula je da je revizija planirana i obavljena u cilju pružanja uvjerenja u razumnoj mjeri da je Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu sastavljen u skladu s propisanim okvirom izvještavanja. Za Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu izraženo je uvjetno mišljenje. Revizijom je, između ostalog, utvrđeno: - Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnoga proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika, u dijelu koji određuje pravne osobe koje su izvanproračunski korisnici, nije usklađen s odredbama Zakona o proračunu.

Nadalje, Uputom o računovodstvenim načelima koja se primjenjuju u sastavljanju izvještaja o izvršenju državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, određeno je da se za sastavljanje navedenih izvještaja primjenjuje novčano računovodstveno načelo, ali ne i koji se poslovni događaji izuzimaju od primjene novčanog računovodstvenog načela. U Godišnjem izvještaju za 2017. novčano računovodstveno načelo nije primijenjeno na priljeve sredstava od pomoći institucija i tijela EU, koji su iskazani na način kako propisuje Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu; novčano računovodstveno načelo nije primijenjeno na prihode od premija i rashode za diskont na izdane obveznice te primitke i izdatke u vezi s izdanim trezorskim zapisima, a postupanje u vezi s tim poslovnim događajima nije uređeno navedenim propisima.

Također, u Glavnoj knjizi državnoga proračuna nisu pravilno evidentirani poslovni događaji koji se odnose na zajmove dane društvima Hrvatske autoceste d.o.o., Autocesta Rijeka Zagreb d.d. i Hrvatske ceste d.o.o., što je utjecalo na podatke iskazane u Godišnjem izvještaju za 2017.

Isto tako, u Godišnji izvještaj za 2017. nisu uključeni podaci o naplati potraživanja prijebojem međusobnih potraživanja i obveza Ministarstva financija i pravne osobe, te su iskazani rashodi, odnosno prihodi i primici manji za 21.531.845,00 kn. Poslovni događaj koji se odnosi na davanje i povrat kratkoročne pozajmice u kunskoj protuvrijednosti 18.800.000 EUR, iskazan je u okviru Godišnjeg izvještaja za 2017. u Računu financiranja, što nije u skladu s propisima o proračunskom računovodstvu; dani zajmovi su u Računu financiranja iskazani u većem iznosu za 141.665.424,00 kn, a primici od povrata glavnice danih zajmova za 141.785.050,00 kn.

Nadalje, ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije izvještavaju Ministarstvo financija o provedbi strateških planova - u pojedinim slučajevima proračunski korisnici planiraju sredstva za financiranje određenih aktivnosti, a povezanost sa strateškim planom nije vidljiva.

Također, obrazloženje financijskog plana Ministarstva zdravstva ne sadrži pokazatelje na kojima se temelji izračun sredstava koja se prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju planiraju za transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Istaknuto je i da način financiranja Centra za restrukturiranje i prodaju propisan godišnjim zakonima o izvršavanja državnog proračuna nije usklađen sa Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i da godišnje izvješće o državnim potporama nije dostavljeno Vladi Republike Hrvatske u propisanom roku; Ministarstvo financija je s davateljima državnih potpora usuglašavalo podatke nakon što je dostavilo godišnje izvješće o državnim potporama Europskoj komisiji, te podaci dostavljeni Europskoj komisiji nisu istovjetni podacima u godišnjem izvješću dostavljenom Vladi Republike Hrvatske.

Posebno je napomenuto da je Državni ured za reviziju skrenuo pozornost na to da sredstva odobrena iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za financijsko razdoblje 2014. - 2020., do konca 2017. nisu korištena planiranom dinamikom, kao i da, zbog neriješenih poteškoća zdravstvenog sustava, nelikvidnosti i stalnog rasta dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova, postoji rizik da navedene poteškoće utječu na buduće rashode državnog proračuna.

Osim izvještaja o izvršenju državnog proračuna, za državni proračun sastavljaju se financijski izvještaji za koje nije propisana obveza objavljivanja.
 
Pojedini podaci iz financijskih izvještaja razlikuju se od podataka iz izvještaja o izvršenju državnoga proračuna, jer se prema propisima za njihovo sastavljanje primjenjuje drukčija metodologija.

Informacijski sustav koji se koristi za vođenje Glavne knjige državnoga proračuna nije prilagođen potrebama financijskog izvještavanja. Utvrđeno je da u financijskim izvještajima postoje određeni pogrešni iskazi.

Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste, Državni ured za reviziju dao je naloge i preporuke, čija bi provedba pridonijela povećanju transparentnosti korištenja proračunskih sredstava.

U raspravi na Odboru istaknuto je da Državni ured za reviziju predlaže, u cilju veće transparentnosti i otvorenosti državnog proračuna, u Prijedlog državnog proračuna uključiti informacije o poreznim rashodima, odnosno procijenjenoj visini izgubljenih prihoda za proračunsku godinu, uz obrazloženje osnovnih ciljeva pojedinog poreznog rashoda.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 53. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. svibnja 2018. godine.

Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Na temelju članka 110. stavka 2. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08,136/12 i 15/15), Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskom saboru Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu: Sažetak A. Računa prihoda i rashoda i B. Računa financiranja; A. Račun prihoda i rashoda za 2017. godinu (Prihodi i rashodi prema ekonomskoj klasifikaciji, Prihodi i rashodi prema izvorima financiranja, Rashodi prema funkcijskoj klasifikaciji); Račun financiranja za 2017. godinu (Račun financiranja prema ekonomskoj klasifikaciji; Račun financiranja za 2017. godinu – analitika; Račun financiranja prema izvorima financiranja)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Programska klasifikacija (programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u 2017. godini
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2017. godini
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2017. godini
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u 2017. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2017. godini
- Deficit općeg proračuna u 2017. godini
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2017. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u 2017. godini. Sastavni dio Obrazloženja ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2017. godini je Obrazloženje izvršenja programa iz posebnog dijela Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2017. godini

Uz Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, Vlada Republike Hrvatske, na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, br. 139/10 i 19/14) i članka 18. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila , („Narodne novine“, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15), podnosi i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2017. godinu, na donošenje.
 
U uvodnom izlaganju, predstavnica Ministarstva financija istaknula je da su tijekom 2017. godine nastavljena pozitivna kretanja ekonomske aktivnosti započeta u 2015., nakon šestogodišnje recesije.
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio je, prema revidiranim podacima Državnog zavoda za statistiku, 2,8%. Snažan pozitivan doprinos povećanju BDP-a došao je od domaće potražnje, neto inozemna potražnja zabilježila je negativan doprinos, dok je promjena zaliha blago pozitivno doprinijela realnom rastu BDP-a.  Gledajući pojedinačno, najveći pozitivan doprinos rastu BDP-a u 2017. došao je od izvoza roba i usluga, koji je realno povećan 6,1%. Slijedi potrošnja kućanstava koja je realno povećana 3,6%. Bruto investicije u fiksni kapital zabilježile su realni rast od 3,4%, a državna potrošnja realni rast od 2,0% u 2017. Negativan doprinos promjeni BDP-a došao je od uvoza roba i usluga koji je realno povećan 8,1%.
 Četvrtu godinu zaredom pozitivna kretanja zabilježena su u industrijskoj proizvodnji i realnom prometu od trgovine na malo. Zabilježen je i daljnji oporavak građevinske aktivnosti, dok je turizam još jednu godinu zaredom ostvario rekordnu sezonu.
 Stopa inflacije u 2017. kretala se na relativno niskim razinama, zabilježivši prosječnu razinu od 1,1%, nakon trogodišnjeg razdoblja obilježenog padom cijena. Najznačajniji čimbenici inflatornih kretanja bile su cijene hrane i energije.
 Kretanja na tržištu rada u 2017. pokazuju rast zaposlenosti, uz snažno smanjenje nezaposlenosti.  Prema Anketi o radnoj snazi, prosječan broj nezaposlenih je smanjen za 14,6% u odnosu na 2016., a broj zaposlenih povećan 2,2%. Anketna stopa nezaposlenosti iznosila je 11,2%, što je 1,9 postotnih bodova manje u odnosu na 2016.
Na tekućem računu bilance plaćanja zabilježen je pozitivan saldo od 3,9% BDP-a.
Ukupni bruto inozemni dug je iznosio 40,1 milijardu eura krajem 2017. godine, odnosno 82,3% BDP-a. Plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima osim države (na temelju transakcija) ubrzali su svoj rast na 2,9% u 2017.

U takvom makroekonomskom okruženju, ukupni prihodi državnog proračuna u 2017. godini ostvareni su u iznosu od 122,7 milijardi kuna, što je 0,2% više od godišnjeg plana, a na međugodišnjoj razini bilježe rast od 5%.
Porezni prihodi u 2017. godini ostvareni su za 5% više nego u 2016. godini i iznose 75,2 mlrd. kuna.
Prihodima od poreza na dohodak prikupljeno je 2 mlrd. kuna, što čini međugodišnje smanjenje od 9,7% (smanjenje je rezultat provedene porezne reforme kojom je povećan raspoloživi dohodak stanovništva i manje je od očekivanog zbog povoljnijih kretanja na tržištu rada). Prihod od poreza na dobit ostvaren je u iznosu od 8,3 mlrd. kuna, čime na međugodišnjoj razini bilježi povećanje od 15% i rezultat je boljeg poslovanja banaka i poduzeća tijekom 2016. godine, kao i izmjene Zakona o porezu na dobit  (ukinute olakšice za reinvestiranu dobit, smanjena opća stopa na 18% i uvedena snižena stopa za male i srednje poduzetnike od 12%). Prihod od poreza na dodanu vrijednost ostvaren je u iznosu od 47,6 mlrd. kuna ili 5,3% više u odnosu na 2016. i rezultat je rasta potrošnje uslijed pozitivnih kretanja u gospodarstvu, vrlo dobre turističke sezone i učinaka porezne reforme. Prihod od posebnih poreza i trošarina ostvaren je u iznosu od 15,1 mlrd. kuna, što čini porast od 2,6% na međugodišnjoj razini.
Prihodi od doprinosa ostvareni su u iznosu od 23,2 mlrd. kuna, što čini međugodišnje povećanje od 4,6% i određeni su kretanjima na tržištu rada i učincima porezne reforme (drugi dohodak).
Prihodi od pomoći ostvareni su u iznosu od 8,5 mlrd. kuna, što je rast od 8,5% u odnosu na prethodnu godinu. Od toga, 87% čine pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela Europske unije, a izravno su vezani uz projekte financirane iz fondova Europske unije te izravna plaćanja u poljoprivredi.
Prihodi od imovine ostvareni su u iznosu od 3 mlrd. kuna, što predstavlja međugodišnje smanjenje od 11,8%. Razlog tome je manja uplata dobiti HNB-a koja je u 2017. iznosila svega 33,7 mil. kuna, dok je u 2016. iznosila 483 mil. kuna, zatim prihodi po osnovi povlačenja dijela dobiti trgovačkih društava u javnom sektoru iznose 1,2 mlrd. kuna (najveći iznos ovih prihoda uplatila su sljedeća trgovačka društva: Hrvatska elektroprivreda d.d. 794,3 mil. kuna, Hrvatske šume d.o.o. 104,9 mil. kuna i Agencija Alan d.o.o. 81,2 mil. kuna) te smanjenje prihoda od koncesija (prihoda od naknada za uporabu radiofrekvencijskog spektra) i naknada za uporabu nefinancijske imovine, prvenstveno zbog postupnog završetka procesa legalizacije.
 Govoreći o rashodima, ukupni rashodi državnog proračuna u 2017. godini izvršeni su u iznosu od 125,0 milijardi kuna, što čini 98,6% planiranih rashoda za 2017. godinu. Ukupni rashodi državnog proračuna u 2017. godini veći su za 4% u odnosu na 2016. godinu, a to povećanje je rezultat: podmirenja dijela dospjelih obveza bolničkih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska te podmirenja dijela dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač jedinica lokalne (regionalne) samouprave prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog materijala, zatim povećanja rashoda za zaposlene zbog povećanja osnovice za izračun plaće državnih službenika i namještenika te osnovice za obračun plaće u javnim službama te uvođenja kompenzacijske mjere za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave od 1. siječnja 2017.

Rashodi za zaposlene u 2017. godini izvršeni su u iznosu od 26,7 mlrd. kuna, što predstavlja 100,0% planiranih rashoda za zaposlene, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 904,7 mil. kuna. Navedeno povećanje prvenstveno je rezultat povećanja osnovice za izračun plaće za državne i javne službenike: 2% od 1. siječnja 2017. godine, isplata od veljače 2017., 2% od 1. kolovoza 2017. godine, isplata od rujna 2017. i 2% od 1. studenoga 2017. godine, isplata u prosincu 2017.
Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 12,9 mlrd. kuna, što je za 2,8% više od planiranih sredstava, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećani su za 1,7 mlrd. kuna. Povećanje je rezultat podmirenja dijela dospjelih obveza bolničkih ustanova kojima je osnivač RH prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog materijala u iznosu od 970 mil. kuna, zatim, podmirenja dugova iz prethodnih razdoblja FINA-i za usluge platnog prometa i obrade podataka te tehničku podršku II. stupu i razmjenu podataka u iznosu od 251 mil. kuna te povećanog izdvajanja za opskrbu materijalnim sredstvima, održavanje materijalnih sredstava i sustava te protupožarnu zaštitu unutar razdjela Ministarstva obrane za 197,5 mil. kuna.
Financijski rashodi izvršeni su u iznosu od 9,7 mlrd. kuna, što predstavlja 99,3% planiranih rashoda za 2017., a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manji su za 922 mil. kuna.
Rashodi za subvencije izvršeni su u iznosu 6,0 mlrd. kuna. Najznačajniji iznos od 3,8 mlrd. kuna odnosi se na rashode za subvencije u poljoprivredi, i to za: izravna plaćanja u poljoprivredi i mjere uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda 2,9 mlrd. kuna (iz sredstava EU 1,7 mlrd. kuna, iz nacionalnih sredstava 1,2 milijarde kuna) te mjere ruralnog razvoja 774,5 mil. kuna (iz EU sredstava 650,8 mil. kuna, 123,7 mil. kuna iz nacionalnih sredstava).

Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna izvršene su u 2017. u iznosu od 15,1 mlrd. kuna, odnosno 96,2% planiranih sredstava. Najznačajniji iznos od 3,2 mlrd. kuna odnosi se na doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije, dok je za transfer proračunskih sredstava Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje izdvojeno ukupno 2,6 mlrd. kuna.
Naknade građanima i kućanstvima u 2017. godini izvršene su u iznosu od 45,8 mlrd. kuna, što predstavlja 99,7% planiranih sredstava. Od tog iznosa, mirovine i mirovinska primanja izvršene su u iznosu od 37,7 mlrd. kuna i u odnosu na 2016. ukupno utrošena sredstva za mirovine uvećana su za 867,4 mil. kuna (zbog: usklađivanja mirovina u 2017. i to od: siječnja 2017. za 0,65% i od 1. srpnja 2017. za 2,1% (ukupni fiskalni učinak indeksacije iznosio je 545,0 mil. kuna), primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju kojim je izjednačen način određivanja i usklađivanja mirovina ostvarenih prema posebnim propisima i mirovina ostvarenih prema općem propisu, prenesenog kumuliranog učinka promjene broja i strukture korisnika mirovina te usklađivanja mirovina iz 2016. godine, primjene Odluke o prestanku smanjenja mirovina, odnosno dodatka mirovini prema članku 3a. Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju kojom se ukinula privremena mjera smanjenja mirovine i mirovinskih primanja, odnosno dodatka mirovini od 10% za mirovine iznad 5.000,00 kuna od listopada 2017. (fiskalni učinak navedene Odluke iznosio je 90 mil. kuna), isplate duga, odnosno neisplaćene mirovine pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane i članovima njihovih obitelji, primjenom ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području stradalnika rata u Bosni i Hercegovini u iznosu od 149,3 mil. kuna.
Naknade u socijalnoj skrbi izvršene su u iznosu od 2,3 mlrd. kuna. Najveći dio odnosi se na isplatu zajamčene minimalne naknade 559 mil. kuna, osobne invalidnine 407,1 mil. kuna i doplatka za pomoć i njegu 391,7 mil. kuna.
Doplatak za djecu izvršen je u iznosu od 1,4 mlrd. kuna, odnosno 99,9% planiranog iznosa.
Ostali rashodi izvršeni su u iznosu od 6,0 mlrd. kuna, što čini 92,0% planiranih sredstava u 2017. godini (1 mlrd. kuna za transfer Hrvatskim autocestama d.o.o. i HŽ Infrastrukturi d.o.o. za dio pripadajuće naknade u cijeni goriva, za razvoj sustava željezničkog prometa 474 mil. kuna, za program ruralnog razvoja 502,1 mil. kuna). Iz fondova Europske unije ostali rashodi financirani su u iznosu od 1,8 mlrd. kuna, što je 642,3 mil. kuna više u odnosu na prethodnu godinu.
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni su u iznosu od 2,7 mlrd. kuna, odnosno 82,8% planiranih sredstava. Najznačajniji iznos od 628 mil. kuna utrošen je za opremanje, modernizaciju i izgradnju unutar resora Ministarstva obrane, dok je za kapitalne investicije u školstvu te za kapitalne investicije i EU projekte sveučilišta i veleučilišta utrošeno 529,0 mil. kuna.

Slijedom ukupno prikupljenih prihoda u iznosu od 31,1 mlrd. kuna i ukupno izvršenih rashoda u iznosu od 29,6 mlrd. kuna, u 2017. godini ostvaren je ukupni višak izvanproračunskih korisnika u iznosu od 1,5 mlrd. kuna, od čega je višak Hrvatskih voda 226 mil. kuna, višak Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 129,6 mil. kuna, višak Hrvatskih cesta 246,4 mil. kuna, višak Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 966,8 mil. kuna, višak CERP-a 56,8 mil. kuna te manjak HZZO-a 83 mil. kuna.

U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, proračun konsolidirane opće države, prema nacionalnoj metodologiji, ostvario je u 2017. godini manjak u iznosu od 1 milijardu kuna ili 0,3% BDP-a, što je 2,5 mlrd. manje u odnosu na plan.
Pritom je ukupni manjak državnog proračuna ostvaren u iznosu od 2,3 mlrd. kuna ili 0,6% BDP-a, što je 1,1 mlrd. kuna manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
U isto vrijeme, izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 1,5 mlrd. kuna ili 0,4 BDP-a. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te županijske uprave za ceste, zabilježile su manjak i to od 296,6 mil. kuna ili 0,1% BDP-a.
Prema Izvješću Državnog zavoda za statistiku o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države iz travnja 2018. godine, kao rezultat povoljnih makroekonomskih kretanja uslijed provedene porezne reforme, s jedne strane, te racionalne proračunske potrošnje, s druge strane, u 2017. po prvi put ostvaren je višak proračuna opće države prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010 u iznosu od 2,8 mlrd. kuna ili 0,8% BDP-a.
U isto vrijeme udio javnog duga u BDP-u dodatno je smanjen za 2,7 postotnih bodova odnosno s 80,6% na razinu od 77,5% BDP-a (prema revidiranim podacima Državnog zavoda za statistiku) ili 283,3 mlrd. kuna. Time je u posljednje dvije godine javni dug pao za 6,2% (prema revidiranim podacima Državnog zavoda za statistiku) postotnih bodova, odnosno za 890 mil. kuna.
Govoreći o primjeni fiskalnog pravila, istaknuto je da iz svih izračuna vidljivo da je fiskalno pravilo za 2017. godinu zadovoljeno.

Odbor je raspolagao i pisanim 17. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o primjeni fiskalnih pravila za 2017. godinu i projekcijama primjene fiskalnih pravila temeljem Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2018.-2021., od 12. lipnja 2018. godine, u kojem se navodi da je fiskalno pravilo za 2017. godinu ispunjeno, kao i da je u fiskalnim projekcijama iz Programa konvergencije fiskalno pravilo zadovoljeno, navodeći rizike ispunjavanja pravila u 2019. godini.

U raspravi na Odboru zatražena je informacija o iznosu pomoći koja je Republici Hrvatskoj doznačena od strane Europske unije. Odgovoreno je da je u 2017. godini Republika Hrvatska ostvarila 7,5 milijardi kuna pomoći od Europske unije.
Također su zatraženi podaci o ukupnim obvezama u zdravstvu. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je 31.12.2017. godine imao obveze u iznosu od 2,481 milijardi kuna, što je smanjenje ukupnih obveza od 297 milijuna kuna u usporedbi za isto razdoblje u 2016. godini (31.12.2016.) te su se obveze 30.6.2018. smanjili za dodatnih 272 milijuna kuna na 2,2 milijarde kuna. Državne ustanove su sanirane krajem 2017. godine sa 978 milijuna kuna. Stanje obveza državnih ustanova 31.12. 2017. godine iznosila je 2,345 milijardi kuna. U odnosu na 31.12.2016. to predstavlja smanjenje obveza za  237 milijuna kuna te na dan 30.6. 2018. opet rastu za 417 milijuna kuna, što je povećanje na 2,762 milijardi kuna. Lokalnim ustanovama su se obveze 31.12.2017. u odnosu na 31.12.2016. povećale za 186 milijuna kuna na 1,996 milijardi kuna, a na dan 30.6.2018. imali su dodatno povećanje od 142 milijuna kuna. Ukupne obveze ustanova u zdravstvu na dan 31.12.2017. godine predstavlja povećanje od 277 milijuna kuna u odnosu na 31.12.2016. godinu.
Među ostalim postavljeno je pitanje ukoliko je Republika Hrvatska obvezna Europskoj uniji vratiti doznačena neiskorištena sredstva. Odgovoreno je da se po zatvaranju programa radi završna analiza i neiskorištena sredstva se moraju vratiti. Također je napomenuto da se provode kontrole po završenom projektu gdje se uključuju nezavisni revizori. Projekti Europske unije još su u tijeku i Republika Hrvatska nije trebala vratiti sredstva.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (7 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU

Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2017. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2017. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2017. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2017. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2017. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2017. godinu.

Sukladno članku 9. stavak 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članku 16. stavak 2. Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskome saboru donošenje:

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA 2017. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 53. sjednici održanoj 20. rujna godine, Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2018. godine i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2018. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. rujna 2018. godine.
Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 109. stavka 2. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08,136/12 i 15/15), Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2018. godine koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2018. godine (Sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja za prvo polugodište 2018. godine; Račun prihoda i rashoda za prvo polugodište 2018. godine; Račun financiranja za prvo polugodište 2018. godine; Račun financiranja za prvo polugodište 2018. godine – analitika)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2017. godine po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Ekonomska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u prvom polugodištu 2018. godine
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u prvom polugodištu 2018. godine
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u prvom polugodištu 2018. godine
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u prvom polugodištu 2018. godine
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom polugodištu 2018. godine
- Deficit općeg proračuna u prvom polugodištu 2018. godine
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2018. godine
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2017. godine.
Uz Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2018. godine, Vlada Republike Hrvatske, na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, br. 139/10 i 19/14) i članka 16. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila („Narodne novine“, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15), podnosi i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2018. godinu, na donošenje.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva financija istaknuo je da su u prvom polugodištu 2018. godine nastavljena su pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu. Bruto domaći proizvod zabilježio je realni rast od 2,7% u prvom polugodištu 2018. godine u usporedbi s istim razdobljem 2017. Domaća potražnja dala je pozitivan doprinos povećanju BDP-a u prvom polugodištu, prvenstveno potaknuta potrošnjom kućanstava, dok je neto inozemna potražnja zabilježila negativan doprinos. U prvom polugodištu 2018. inflacija je iznosila 1,4%. Rastu potrošačkih cijena najviše je pridonio rast cijena hrane, električne energije te goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva. Industrijska proizvodnja zabilježila je međugodišnji rast od 0,4% u prvom polugodištu 2018. Promet od trgovine na malo zabilježio je realni rast od 3,9% u prvom polugodištu 2018. Indeks obujma građevinskih radova zabilježio je međugodišnji rast od 3,0% u prvom polugodištu 2018. Ukupan broj noćenja turista zabilježio je rast od 8,8% na međugodišnjoj razini u prvom polugodištu 2018. 

Kretanja na tržištu rada u prvom polugodištu 2018. upućuju na snažno smanjenje nezaposlenosti. Prosječan broj registriranih nezaposlenih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje  je u prvom polugodištu 2018. iznosio 167,4 tisuće, što je smanjenje od 20,4% u usporedbi s istim razdobljem 2017. Prosječna administrativna stopa nezaposlenosti iznosila je 10,8%, što je 2,4 postotna boda niže nego u istom razdoblju prošle godine.
Ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu 2018. godine ostvareni su u iznosu od 59,9 milijardi kuna ili 46,5% godišnjeg plana, a na međugodišnjoj razini bilježe rast od 2,9%. Porezni prihodi u prvom polugodištu 2018. ostvareni su za 0,8% više nego u prvom polugodištu 2017. godine i iznose 35,4 milijarde kuna ili 47% godišnjeg plana. Prihod od poreza na dobit ostvaren je u iznosu od 4,9 milijardi kuna ili 58,3% godišnjeg plana, čime na međugodišnjoj razini bilježi smanjenje od 1%. Prihod od poreza na dodanu vrijednost ostvaren je u iznosu od 22,5 milijarde kuna ili 45,3% godišnjeg plana, čime na međugodišnjoj razini bilježi povećanje od 4,9%. Prikupljeni prihod od posebnih poreza i trošarina iznose 7,1 milijardu kuna ili 46,4% godišnjeg plana te bilježe međugodišnje povećanje od 7,3%. Prihodi od doprinosa u prvom polugodištu 2018. godine ostvareni su u iznosu od 12,2 milijarde kuna ili 50,2% godišnjeg plana te bilježe međugodišnje povećanje od 7,5%.
Ukupni rashodi državnog proračuna u prvih šest mjeseci 2018. godine izvršeni su u iznosu 61,8 milijardi kuna ili 46,4% godišnjeg plana, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 3,3%. Na navedeno povećanje najviše je utjecalo povećanje rashoda financiranih iz fondova Europske unije u ukupnom iznosu od 1,1 milijardu kuna. Rashodi za zaposlene u prvih šest mjeseci 2018. godine izvršeni su u iznosu od 13,6 milijardi kuna, što predstavlja 48,8% planiranih rashoda, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećani su za 744 milijuna kuna. Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 5,4 milijarde kuna, što predstavlja 41,2% planiranih sredstava za 2018., a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećani su za 130,2 milijuna kuna (2,5%). Financijski rashodi izvršeni su u iznosu od 4,8 milijardi kuna, što predstavlja 48,8% planiranih sredstava za 2018., a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manji su za 363,3 milijuna kuna. Rashodi za subvencije izvršeni su u prvih šest mjeseci 2018. godine u iznosu od 3,5 milijardi kuna što predstavlja 54,2% planiranih sredstava za 2018. Najznačajniji iznos od 2,4 milijardi kuna odnosi se na rashode za subvencije u poljoprivredi. Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države izvršene su u prvih šest mjeseci 2018. u iznosu od 6,6 milijardi kuna, što predstavlja 40,1% planiranih sredstava za 2018. godinu. Naknade građanima i kućanstvima u prvih šest mjeseci 2018. izvršene su u iznosu od 23,7 milijardi kuna, što predstavlja 49,6% planiranih sredstava. Ostali rashodi izvršeni su u iznosu od 3,2 milijarde kuna, što čini 42,8% planiranih sredstava za 2018. godinu. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni su u iznosu od 872,9 milijuna kuna, odnosno 21,5% plana.

U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, proračun konsolidirane opće države, prema nacionalnoj metodologiji, u prvom polugodištu 2018. ostvario je višak u iznosu od 1,6 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a. Pritom je ukupni manjak državnog proračuna iznosio 1,9 milijardi kuna ili 0,5% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 1,8 milijardi kuna ili 0,5% BDP-a dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te županijske uprave za ceste zabilježile višak od 1,7 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a.
Ukupni prihodi izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2018. godine iznosili su 15,9 milijardi kuna. Ukupni rashodi izvanproračunskih korisnika u promatranom razdoblju iznosili su 14,2 milijarde kuna. Ukupni višak izvanproračunskih korisnika iznosi 1,8 milijardi kuna.
Izlaskom iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, Republika Hrvatska je obvezna pridržavati se fiskalnih pravila iz preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu. U travnju ove godine Vlada Republike Hrvatske je prihvatila Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2018.-2021. u kojem je projiciran manjak općeg proračuna prema ESA 2010 metodologiji u visini od 2 milijarde kuna ili 0,5% BDP-a za 2018. godinu. Strukturni saldo, koji ne uključuje cikličke ekonomske učinke te jednokratne i privremene mjere na prihodnoj i rashodnoj strani proračuna, predviđen je na razini od -0,8% BDP-a. Dosadašnja fiskalna kretanja jedinica sektora opće države u ovoj godini ukazuju na nastavak pozitivnih ostvarenja pa se procjenjuje da će fiskalno pravilo strukturnog salda za 2018. godinu biti ispunjeno. Naime, očekuje se da će manjak općeg proračuna u 2018. godini biti u skladu s planom.  Javni dug projiciran je na razini od 74,5% BDP-a do kraja 2018. godine, što je za 3 postotna boda manje u odnosu na godinu ranije. Takvo ostvarenje smanjenja udjela javnog duga u BDP-u bi bilo veće od potrebnog, čime bi i pravilo javnog duga bilo zadovoljeno.

Odbor je raspolagao i pisanim 18. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2018. godine i Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2018. godinu, od 19. rujna 2018. godine.  

U raspravi na Odboru pohvaljeni su pozitivni proračunski rezultati koje se očituju u Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2018. godine. Među ostalim je višak lokalnih jedinica veći nego očekivan. Također je postavljeno pitanje o grupi Uljanik i mogućim aktiviranjem jamstava od strane banaka koji predstavljaju rizik za proračun. Odgovoreno je da se prema ESA 2010 u kapitalnim transferima u proračunu ostavilo prostora za neviđene troškove. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRVO POLUGODIŠTE 2018. GODINE

Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese sljedeće odluke:
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za prvo polugodište 2018. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za prvo polugodište 2018. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za prvo polugodište 2018. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za prvo polugodište 2018. godine,
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za prvo polugodište 2018. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za prvo polugodište 2018. godine.

Sukladno članku 9. stavak 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članku 16. stavak 2. Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskome saboru donošenje:

POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA PRVO POLUGODIŠTE 2018. GODINE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 52. sjednici, održanoj 11. srpnja 2018. godine, Prijedlog za imenovanje guvernera Hrvatske narodne banke, koji su u saborsku proceduru uputili Klub zastupnika HDZ-a, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata, Klub zastupnika Hrvatske demokršćanske stranke, Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje i Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke, aktom od 11. srpnja 2018. godine. Navedeni klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru za guvernera Hrvatske narodne banke predlažu prof. dr. sc. Borisa Vujčića.

Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika je 10. srpnja 2018. godine također u saborsku proceduru uputio prijedlog da se za guvernera Hrvatske narodne banke imenuje prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, no Prijedlog je na sjednici Odbora povučen iz procedure. 

Odredbom članka 80. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci propisano je da guvernera Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora proveo je raspravu o predmetnom prijedlogu navedenih klubova zastupnika u Hrvatskom saboru.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 „PROTIV“ i 3 „SUZDRŽAN“) podržati prijedlog klubova zastupnika HDZ-a, Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata, Hrvatske demokršćanske stranke, Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje i Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskom saboru da se za guvernera Hrvatske narodne banke imenuje prof. dr. sc. Boris Vujčić.

PREDSJEDNICA  ODBORA
   Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 52. sjednici, održanoj 11. srpnja 2018. godine, Prijedlog za imenovanje zamjenika guvernera Hrvatske narodne banke, koji su u saborsku proceduru uputili Klub zastupnika HDZ-a, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata, Klub zastupnika Hrvatske demokršćanske stranke, Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje i Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke, aktom od 11. srpnja 2018. godine. Navedeni klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru za zamjenicu guvernera Hrvatske narodne banke predlažu dr. sc. Sandru Švaljek.

Odredbom članka 80. stavka 2. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci propisano je da zamjenika guvernera i viceguvernere Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 „SUZDRŽAN“) podržati prijedlog klubova zastupnika HDZ-a, Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata, Hrvatske demokršćanske stranke, Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje i Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskom saboru da se za zamjenicu guvernera Hrvatske narodne banke imenuje dr. sc. Sandra Švaljek.

PREDSJEDNICA  ODBORA
   Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 52. sjednici, održanoj 11. srpnja 2018. godine, Prijedlog za imenovanje tri viceguvernera Hrvatske narodne banke, koji su u saborsku proceduru uputili Klub zastupnika HDZ-a, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata, Klub zastupnika Hrvatske demokršćanske stranke, Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje i Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke, aktom od 11. srpnja 2018. godine. Navedeni klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru za viceguvernere Hrvatske narodne banke predlažu mr. sc. Slavka Tešiju, mr. sc. Martinu Drvar i dr. sc. Romana Šubića.

Odredbom članka 80. stavka 2. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci propisano je da zamjenika guvernera i viceguvernere Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 3 „SUZDRŽAN“) podržati prijedlog da se za viceguvernera Hrvatske narodne banke imenuje mr. sc. Slavko Tešija, većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 „SUZDRŽAN“) da se za viceguvernerku imenuje mr. sc. Martina Drvar i većinom glasova (8 glasova „ZA“, 2 „PROTIV“ i 1 „SUZDRŽAN“) da se za viceguvernera imenuje dr. sc. Roman Šubić, a koje su predložili klubovi zastupnika HDZ-a, Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata, Hrvatske demokršćanske stranke, Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje i Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskom saboru.

PREDSJEDNICA  ODBORA
   Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 51. sjednici, održanoj 29. lipnja 2018. godine, Prijedlog zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, s Konačnim   prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 369,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da u Programu Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje od 2016.-2020. jedna od mjera rješavanje problema blokiranih računa građana u dugotrajnoj blokadi te kreiranje dugotrajne sheme za otplatu dugova blokiranih građana. Kako bi se ostvarila navedena mjera predlaže se donošenje Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama.

Prema podacima Financijske agencije na dan 31. ožujka 2018. godine ukupno je blokirano 325.254 građana s ukupnim dugom od 43,37 milijardi kuna.  Od ukupnog broja  blokiranih građana 85% građana blokirano je dulje od jedne godine, a njih 66% dulje od tri godine.  Prema podacima Financijske agencije oko 58% duguje male iznose duga, koji se uglavnom odnose na tekuću potrošnju i potrošačke usluge (više od 30% za telekomunikacijske usluge i Hrvatsku radioteleviziju) te iako čine najveći broj dužnika, njihov ukupan dug iznosi samo 4% od ukupnog iznosa duga. Srednji dužnici s dugom iznad 30.000,00 kuna duguju prvenstveno bankama kao vjerovnicima. Najveći dužnici  s dugom iznad milijuna kuna čine samo 1% ukupnog broja blokiranih građana iako duguju čak 52% duga.

Samo omogućavanjem otpisa glavnice duga do 10.000,00 kuna deblokirao bi se veći broj građana. Zakonom se određuje skupina vjerovnika (Vjerovnici grupe I.) koja je obvezna izvršiti otpis dugova do 10.000,00 kn po dužniku (glavnica i trošak uvećano za pripadajuće dospjele kamate) a to su Republika Hrvatska, proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna koji se nalaze u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, trgovačka društva u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske te pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska koje se nalaze u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti, a koji objavljuje Ministarstvo financija.  Da bi se dug otpisao mora se za taj dug na dan 31. prosinca 2017. provoditi ovrha na novčanim sredstvima po računu te trajati do dana stupanja na snagu Zakona. Na taj način sprječavaju se  moguće zlouporabe u vidu namjernog neplaćanja obveza u razdoblju od najave Zakona do njegova stupanja na snagu. Vjerovnici grupe II. samostalno odlučuju hoće li ili ne odobravati otpise, a u istu grupu spadaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje JLPRS), proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna JLPRS koji se nalaze u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, financijske institucije, sve druge pravne osobe, fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost. Vjerovnici grupe II. također samostalno odlučuju koliki će iznos dospjelog iznosa duga otpisati.

Svakom vjerovniku koji dužniku otpiše dospjeli dug, iznos do 10.000,00 kuna glavnice i troškova te pripadajuće kamate smatrat će se porezno priznatim izdatkom. Za građane čiji dug prelazi iznos od 10.000,00 kuna (pod uvjetom da se dug odnosi na poreze i druga javna davanja prema odredbama Općeg poreznog zakona) daje se mogućnost reprogramiranja neotpisanog dospjelog duga do najdulje 60 mjeseci.

U raspravi na Odboru istaknuto da je ovisno a datumu gledanja otprilike 325.000 građana u blokadi s iznosom od oko 42 milijardi kuna duga te kamata na dug od 21 do 22 milijardi kuna. U I. skupini vjerovnika će država otpisati do 10.000,00 kuna dužnicima. Od ukupnog broja građana se ovim Zakonom dio potpuno deblokira, a drugim se smanjuje dug. Prema simulacijama se otpisom obuhvaća nešto više 153.000 građana, 6.672 građana će biti u potpunosti deblokirana. Ovaj Zakon je stimulativna mjera prema vjerovnicima skupine II. da ukoliko slijede primjer države i rade otpis dugovanja, imaju mogućnost porezne olakšice do 10.000,00 kuna. Otpis dugova podrazumijeva i otpis kamata na dug.

Obveznim otpisom vjerovnika skupine I. u iznosu od 10.000,00 kuna, od ukupno 884 milijuna kuna duga, najveća  tri vjerovnika (80%) su Republika Hrvatska-Ministarstvo financija, Hrvatska radiotelevizija i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.  Ministarstvo financija je vjerovnik u iznosu od 280 milijuna kuna, Hrvatska radiotelevizija u iznosu od 250 milijuna kuna te Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u iznosu od 155 milijuna kuna.

U prvom Nacrtu prijedlogu zakona su također vjerovnici skupine II.  trebali biti zakonski obuhvaćeni, tada bi preko 11.000 građana bilo deblokirano. Međutim zbog izbjegavanja tužbi se promijenio takav Nacrt prijedloga zakona. Istaknuto je da se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i privatna poduzeća ne mogu zakonski obvezati na otpis dugova međutim država može biti primjer. Postavljeno pitanje o mogućoj prodaji potraživanja Ministarstva financija, što je negirano. Navedeno je da je izazov zaštititi dužnike i vjerovnike zakonskim propisima. Postavlja se pitanja o građanima koji unatoč poteškoćama podmiruju svoje obveze. Napomenuto je da bi u startu svim građanima trebalo omogućiti reprogramiranje dugova s maksimalnom otplatom od 60 mjeseci. Naglašeno je da je potrebna pravednost prema građanima koji uredno otplaćuju obveze. Podržava se pomoć, ali ne oprost dugova. Potrebno je omogućavanje rasterećenja time da se obveze prolongiraju odnosno reprogramiraju i takvim mjerama građane deblokira. Odgovoreno je da je načelo obročne otplate involviran u ovaj Zakon, što je stimulativna mjera.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o  otpisu dugova fizičkim osobama

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 51. sjednici, održanoj 29. lipnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o platnom prometu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 289, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je novi Zakon o platnom prometu izrađen radi usklađivanja s novom Direktivom o platnim uslugama na unutarnjem tržištu (Direktiva 2015/2366). Novosti koje se uvode ovim Zakonom u odnosu na postojeće uređenje su dvije nove platne usluge (usluga iniciranja plaćanja i usluga informiranja o računu), postroženi su zahtjevi za sigurnost plaćanja (sigurnija komunikacija i pouzdanija autentifikacija klijenta), uvodi se mala institucija za platni promet (moći će pružati platne usluge isključivo na području Republike Hrvatske, postavljeni su manji zahtjevi za inicijalnim kapitalom) te su  unaprijeđena pravila o zaštiti potrošača kao korisnika platnih usluga. Unaprjeđenje pravila uključuje smanjenu odgovornost platitelja za neautorizirane platne transakcije s 1.125,00 kuna na 375,00 kuna (npr. u slučaju izgubljenog ili ukradenog platnog instrumenta), smanjen je rok u kojem korisnik platnih usluga može bez naknade otkazati okvirni ugovor (s 12 mjeseci na 6 mjeseci) te je uveden rok za odgovor na prigovor potrošača (10 dana, a iznimno 35 dana).

Glavne razlike propisane Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona sastoje se u doradi odredaba o nadzoru a svrhom provođenja bolje suradnje i razmjene informacija između nadležnih tijela Republike Hrvatske. Dodana je odredba prema kojoj novčana sredstva primljena od korisnika platnih usluga koja su deponirana na računu kreditne institucije ne ulaze u imovinu, odnosno stečajnu ili likvidacijsku masu te kreditne institucije radi njihove zaštite u slučaju stečaja odnosno likvidacije kreditne institucije. Izvršena su dodatna usklađenja s tekstom Direktive, izvršene su manje izmjene temeljem Ispravka Direktive (Corrigendum od 23.04.2018.) te je specificiran regulatorni tehnički standard o autentifikaciji i komunikaciji koji je u međuvremenu donesen. Ugrađeni su prijedlozi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na Prijedlog zakona kao i prihvaćeni prijedlozi nadležnih tijela na Konačni prijedlog zakona te su izvršene određene dorade radi bolje jasnoće norme.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o  platnom prometu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 51. sjednici, održanoj 29. lipnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o elektroničnom novcu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 288, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da  je novi Zakon o elektroničkom novcu izrađen radi usklađivanja s jednim dijelom Direktive o platnim uslugama na unutarnjem tržištu (Direktiva 2015/2366) budući da je ta Direktiva izmijenila Direktivu o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac (Direktivu 2009/110/EZ).

Novosti koje se uvode ovim Zakonom u odnosu na postojeće uređenje su postroženi  uvjeti za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca, dane su veće ovlasti nadzornom tijelu (Hrvatska narodna banka) kod prekograničnog izdavanja elektroničkog novca, institucije za elektronički novac pod izuzećem preimenovane su u male institucije za elektronički novac te su unaprijeđena pravila o zaštiti potrošača kao korisnika elektroničkog novca (povećana je razina sigurnosti te je uveden rok za odgovor na prigovor potrošača koji je 10 dana, a iznimno 35 dana).

Glavne razlike propisane Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona uključuju izvršenje nove podjele nadležnosti nadzornih tijela Hrvatske narodne banke i Financijskog inspektorata Ministarstva financija. Financijski inspektorat će nadzirati zastupnike institucija za elektronički novac osnovanih u drugim državama članicama koje posluju u Republike Hrvatske koristeći se pravom na poslovni nastan, kad njihovi zastupnici nisu ujedno i pružatelji platnih usluga. Hrvatska narodna banka će nadzirati licencirane izdavatelje elektroničkog novca, podružnice i distributere institucija za elektronički novac osnovanih u drugim državama članicama koje posluju u Republici Hrvatskoj koristeći se pravom na poslovni nastan te njihove zastupnike koji su ujedno i pružatelji platnih usluga.

Također je dodana odredba prema kojoj novčana sredstva primljena od imatelja elektroničkog novca u zamjenu za izdani elektronički novac te novčana sredstva primljena od korisnika platnih usluga za platne usluge koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca koja su deponirana na računu kreditne institucije ne ulaze u imovinu, odnosno stečajnu ili likvidacijsku masu te kreditne institucije, a radi zaštite tih sredstava u slučaju stečaja odnosno likvidacije kreditne institucije. Među ostalim ugrađeni su prijedlozi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na Prijedlog zakona kao i prihvaćeni prijedlozi nadležnih tijela na Konačni prijedlog zakona te su izvršene određene dorade radi bolje jasnoće norme i usklađenja izričaja s Konačnim prijedlogom zakona o platnom prometu.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o elektroničkom novcu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 51. sjednici, održanoj 29. lipnja 2018. godine, Prijedlog zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja, ministar financija, istaknuo da je glavni cilj Prijedloga zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s Konačnim prijedlogom Zakona, smanjenje broja dugotrajno blokiranih građana i smanjenje broja zaprimljenih novih osnova za plaćanje u budućnosti. Kako je naveo, vjerojatnost da se vjerovnik namiri nakon 3 godine po osnovi po kojoj nije bilo naplate zadnjih 6 mjeseci je oko 1%. Trenutačno za izvansudsku ovrhu nema propisanog „kraja“ provedbe ovrhe te stoga ta ovrha može trajati „zauvijek“, tj. do smrti građanina, odnosno, nastaviti se i nakon smrti u odnosu na nasljednike. Istaknuo je ključne novosti koje donosi ovaj Zakon: prije svega, ograničava se trajanje ovrhe na novčanim sredstvima – samo za fizičke osobe (za pravne osobe pokreće se stečajni postupak). Naime, ako se tražbina iz osnove za plaćanje ne naplati od ovršenika fizičke osobe u cijelosti u roku od 3 godine od primitka u FINA-u, nakon što po toj osnovi za plaćanje nije bilo nikakvih naplata posljednjih 6 mjeseci uzastopno s računa tog ovršenika, Financijska agencija (FINA) prestaje s izvršavanjem te osnove za plaćanje. Ovršenik neće morati podnositi zahtjeve u FINA-u – do prestanka dolazi automatizmom (FINA će brinuti o isknjiženju osnova za plaćanje). Važno je napomenuti da dug ne prestaje, već se prestaje s ovrhom, jer je postala nemoguća, a posebno je naglašeno da se ne radi o trajnoj deblokadi ili oprostu duga te da je postupak ovrhe moguće ponovo pokrenuti. Nadalje, mijenja se način naplate naknade – ovrhovoditelj će predujmljivati troškove pokretanja ovrhe u FINA-i (dosad je sve troškove snosila FINA). Također, novost je i da će ovrhovoditelj moći u FINA-i dobiti podatak o blokadi računa, što bi trebalo utjecati na racionalnije pokretanje ovrhe na novčanim sredstvima, a što znači manji ukupni trošak ovrhe koji u konačnici snosi ovršenik. Očekuje se da će temeljem ovog Zakona broj ovršenika koji će biti deblokirani biti 71291, a iznos duga evidentiranog u Očevidniku će se smanjiti za čak 32 milijarde kuna (za 76%). Isto tako, broj deblokiranih građana i iznos smanjenja evidentiranog duga će se smanjivati dodatno kako pojedine osnove za plaćanje ispunjavaju uvjet za ograničenje ovrhe.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje što je sa zastarom u odnosu na potraživanje duga od strane vjerovnika, na što je predstavnica FINA-e pojasnila da ovaj Zakon ne utječe na pitanje zastare na temelju drugih propisa (Zakon o obveznim odnosima) i ona ovisi o svakoj pravnoj radnji vjerovnika poduzetoj za naplatu svojeg potraživanja. Kako je rečeno, cilj zakona nije osloboditi dužnika od potraživanja, nego osigurati pravnu sigurnost, budući da trenutačno kod izvansudske ovrhe nema „kraja“. Kad je riječ o sudskoj ovrsi, ako ovrha postane nemoguća, vjerovnik ima određen rok za predlaganje novog predmeta, odnosno sredstva ovrhe, u protivnom se ovrha obustavlja. Također, postavljeno je pitanje ovrhe na nenovčanim tražbinama te je predstavnica FINA-e pojasnila da se nenovčana tražbina ne može provesti na novčanim sredstvima, a kod ovog zakona radi se o ovrsi koju FINA provodi na tražbini koju ovršenik ima prema banci temeljem ugovora o računu. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7  glasova „ZA“ i 1 „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 51. sjednici, održanoj 29. lipnja 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja, ministar financija, istaknuo da se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja. Rok za prenošenje ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo je 1. srpnja 2018. godine, a primjenjivat će se u svim državama članicama od 1. listopada 2018. godine. Naglasio je da se Prijedlogom zakona uvodi kao novi krovni pojam „distribucija osiguranja“, sukladno terminologiji u Direktivi o distribuciji osiguranja. Kao novost uvodi se dokument s informacijama o proizvodu osiguranja koji sadrži objektivne informacije o proizvodu osiguranja u razumljivom obliku koji mora biti jednostavan za čitanje i ne smije dovoditi u zabludu potrošača, a sve kako bi se potrošaču omogućilo da donese informiranu odluku o kupnji proizvoda osiguranja (sklapanju ugovora o osiguranju). Informacije potrošač mora dobiti u predugovornoj fazi. Isto tako, Prijedlogom zakona uvodi se obveza stručnog osposobljavanja i usavršavanja u trajanju od najmanje 15 sati godišnje za posrednike u osiguranju te će Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga brisati osobu iz registra ako ne ispuni propisanu obvezu. Područja stručnog osposobljavanja i usavršavanja sada su puno detaljnije i šire uređena. Također, Prijedlogom zakona propisani su i dodatni kriteriji za obavljanje poslova prodaje investicijskih proizvoda osiguranja zbog njihove složenosti. Za distribuciju ove vrste proizvoda bit će potrebna posebna edukacija te viša razina razumijevanja funkcioniranja različitih tržišta, a posebno tržišta kapitala, dok će prodavatelji takvih proizvoda osiguranja morati voditi računa o financijskom znanju i iskustvu potrošača, njegovoj sklonosti preuzimanju rizika, kao i o njegovim općenitim ekonomskim mogućnostima. Ujedno se Prijedlogom zakona mijenjaju i dopunjuju određene odredbe Zakona o osiguranju usklađenog s Direktivom 2009/138/EZ (Direktiva Solventnost II) radi njihove transparentnije i učinkovitije primjene, a temeljem iskustava proizašlih u dosadašnjoj primjeni. U daljnjem izlaganju istaknuto je da je o Prijedlogu zakona provedena javna rasprava, a kako su i nakon toga pristigli dodatni prijedlozi, koji se, prije svega, odnose na isplatu mirovina od strane društava za osiguranje iz II. i III. mirovinskog stupa te na kreditno posredovanje društava za osiguranje, isti će biti razmotreni do drugog čitanja, nakon analiza. Dodatno je istaknuto da postoji i inicijativa leasing društava da se uključe u mogućnost obavljanja poslova osiguranja – zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju.

Na početku rasprave, predsjednica Odbora napomenula je da su Odboru pristigli prijedlozi Hrvatske gospodarske komore na Prijedlog zakona, koji su proslijeđeni predlagatelju na razmatranje. U raspravi je pojašnjeno da se radi o dodatnim prijedlozima, budući da je dio prijedloga već prihvaćen prilikom izrade Prijedloga zakona, no kako izvješće o e-savjetovanju još nije objavljeno, nije poznato koji su prijedlozi prihvaćeni. Navedeni dodatni prijedlozi odnose se na proširenje djelatnosti, vezano za poslove isplate mirovina i kreditnog poslovanja društava za osiguranje te leasing društava kod zastupanja u osiguranju. Zahtjevi za proširenje se temelje i obrazlažu reciprocitetom, kao kod svih financijskih institucija, i vezuju se na inicirane promjene Zakona o leasingu. Nastavno na to, u raspravi je naglašeno da su, kod osnivanja leasing društava, jedina uspješna bila ona koja su bila vezana na poslovne banke te je upozoreno da bi se ovakvim odredbama dozvolilo bankama da „produženom rukom“ plasiraju svoja sredstva, a čime bi se dezavuirala klasična osiguravajuća društva i dovelo u pitanje npr. položaj Croatia Osiguranja d.d., kao jedine osiguravajuće kuće koja se ne naslanja na poslovnu banku. S tim u vezi, ukazano je i na pitanje nadležnosti, odnosno nadzora Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), odnosno Hrvatske narodne banke (HNB). Izneseno je mišljenje da bi se ovim omogućavanjem unijela u sustav osiguranja pomutnja te da ovakvom liberalizacijom u konačnici postoji određeni rizik za hrvatske građane.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju.
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 51. sjednici, održanoj 29. lipnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o tržištu kapitala, drugo čitanje, P.Z.E. br. 321, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja, ministar financija, istaknuo da se radi o jednom od  opsežnijih zakona (739 članaka), u koji je inkorporirano nekoliko direktiva i uredbi, od kojih su najznačajnije Direktiva 2014/65/EU (tzv. MiFID II) i Uredba o tržištima financijskih instrumenata (Uredba br. 600/2014.). Naglasio je da u odnosu na Prijedlog zakona u Konačnom prijedlogu zakona nije bilo značajnijih promjena. Dorađen je dio na koji su se odnosile primjedbe Odbora za zakonodavstvo (nomotehničke prirode), a u smislu poboljšanja i dorade određenih odredaba samog zakona dodane su odredbe radi usklađenja s odredbama Uredbe o zaštiti osobnih podataka (tzv. GDPR), dorađene su prijelazne i završne odredbe te je nomotehnički dorađen cjelokupni tekst Zakona (dodani su nazivi članaka onim člancima kojima su isti nedostajali, ispravljena su kriva pozivanja unutar članaka zakona i sl.).

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o tržištu kapitala.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 51. sjednici, održanoj 29. lipnja 2018. godine, Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2017. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2018. godine.

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku istaknuo da je ovo Izvješće  posljednje koje se odnosi na razdoblje obuhvaćeno višegodišnjim programskim dokumentom Državnog zavoda za statistiku - Programom statističkih aktivnosti RH 2013. - 2017. Pored informacija o izvršenim aktivnostima, Izvješće sadrži i pregled najznačajnijih razvojnih aktivnosti te najzanimljivijih rezultata statističkih istraživanja. Izvješće 2017. sastoji se od dva dijela. Prvi dio sadrži prikaz samo onih istraživanja kod kojih su izvršena unaprjeđenja (npr. unaprjeđenje metodologije, revizija, uvođenje novih ili modifikacija postojećih istraživanja radi usklađivanja s nacionalnim i/ili europskim standardima) te prikaz rezultata projekata, odnosno razvojnih aktivnosti koje su provedene u godini na koju se izvješće odnosi. Drugi dio Izvješća sadrži tablicu s popisom svih planiranih aktivnosti po statističkim područjima, uključujući i potvrdu izvršenja svakog istraživanja, odnosno kratko obrazloženje u slučaju da istraživanje nije provedeno u cijelosti i/ili u skladu s definiranim rokovima iz GPP-a. Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2017. bila je planirana provedba ukupno 281 statističke aktivnosti, od čega je Državni zavod za statistiku planirao provesti ukupno 234 statističkih aktivnosti, a uspješno je provedena ukupno 231 aktivnost. Uslijed nedostatka resursa, Državni zavod za statistiku nije proveo tri statističke aktivnosti - Anketu o trošku rada, Godišnje istraživanje o zaposlenima i plaći (RAD-1G) i Metodologija i obračun vrijednosti dugotrajne imovine Hrvatske, od kojih su dva već uvrštena u Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti 2018. godine te je njihova provedba planirana u skladu s definiranim rokovima. Prvi rezultati očekuju se 10. srpnja, a konačna objava podataka iz Godišnjeg istraživanja o zaposlenima i plaći (RAD-1G) predviđena je krajem kolovoza 2018. Što se tiče drugih nositelja službene statistike, Hrvatski zavod za javno zdravstvo nije proveo ukupno dvije statističke aktivnosti. Za provedbu statističkih aktivnosti u 2017. godini Državni zavod za statistiku planirao je 97.204.994 kuna, a utrošeno je 86.370.494 kuna, što je 88,9% ukupno planiranih sredstava te su utrošena sredstva na gotovo jednakoj razini u odnosu na 2016.

U raspravi na Odboru bilo je riječi o stvarnom broju stanovnika Republike Hrvatske, s obzirom na intenzitet iseljavanja, te se postavilo pitanje može li Državni zavod za statistiku predložiti način na koji bi se moglo doći do preciznih podataka o tom broju, kako se do takvih podataka ne bi dolazilo iz stranih izvora. Pojašnjeno je da se očekuje objava podataka o procjeni broja stanovnika za 2017. godinu i migracijama te da je mjerodavan izvor Ministarstvo unutarnjih poslova koje raspolaže najpreciznijim mogućim podacima. Strani izvori se ne mogu uzimati kao pouzdani, jer hrvatsko državljanstvo imaju i stanovnici drugih država. S tim u vezi, predstavnik podnositelja istaknuo je da je za unapređenje potreban registar stanovništva, odnosno registar rezidenata, koji bi se vezao za stambene objekte, što zahtijeva i registar zgrada i stanova, odnosno jedinstvene identifikatore svih nekretnina. Postoji za to od strane Državne geodetske uprave razrađen projekt, a pilot-projekt očekuje se naredne godine u Varaždinskoj županiji. U daljnjoj raspravi izneseno je i mišljenje da se, zbog promjena podataka o prikupljanju otpada, uskoro od komunalnih poduzeća mogu očekivati točni podaci o broju članova kućanstva, na što je bilo primjedbi pojedinih članova Odbora, a istaknuto je i da je uvođenjem OIB-a uveden red u brojne registre.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2017. godine.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 50. sjednici, održanoj 7. lipnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o uvjetima za pružanje usluga carinskog zastupanja, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. svibnja 2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se, osim usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, ovim zakonom značajno modernizira i pojednostavljuje poslovanje za gospodarske subjekte, kao i za njihove zaposlenike u smislu smanjenja administrativnih zahtjeva (umjesto dosadašnja tri, potrebno je jedno odobrenje za pružanje usluga carinskog zastupanja). Mjere koje se predlažu zakonom su određivanje uvjeta i postupovnih pravila za dodjelu i dokazivanje prava obavljanja poslova carinskog zastupanja (status ovlaštenog carinskog otpremnika i status ovlaštenog carinskog agenta) za pružanje usluga carinskog zastupanja, zatim, zakup poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske na lokaciji graničnog prijelaza, te stručni ispit i stručno osposobljavanje ovlaštenih carinskih zastupnika. Naglašeno je da su prihvaćene sve primjedbe i sugestije iznesene u Hrvatskome saboru prilikom prvog čitanja, stoga je Konačni prijedlog zakona u odnosu na Prijedlog zakona nomotehnički dorađen te su uvažene sugestije koje se odnose na visinu kazni.
 
U raspravi su članovi Odbora izrazili zadovoljstvo pojednostavljenjem procedure, a posebno je pohvaljeno što je uvažena sugestija zastupnika iznesena prilikom prvog čitanja za smanjenje visine kazni kod lakših prekršaja, koje su umanjene za 50% u odnosu na Prijedlog zakona. Predstavnik predlagatelja dodatno je pojasnio da kod prekršaja koji su beznačajne vrijednosti postoji mogućnost primjene načela oportuniteta, odnosno mogućnost upozorenja stranke. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o uvjetima za pružanje usluga carinskog zastupanja

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
  Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun raspravio je na 50. sjednici, održanoj 7. lipnja 2018. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode, prvo čitanje, P.Z.E. br. 342, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. svibnja 2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da je navedena Uredba donesena nakon financijske krize, jer se ukazala potreba da se za male ulagatelje osiguraju potrebne informacije, a pogotovo da se za kompleksne financijske proizvode poveća transparentnost. Suština Uredbe je uvođenje dokumenta s ključnim informacijama za proizvode, koje su standardizirane na razini Europske unije, na način da su ti podaci točno i vrlo detaljno propisani te svima razumljivi. Stoga se Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode omogućuje njezina izravna primjena na način da se određuje tijelo nadležno za provođenje nadzora nad primjenom Uredbe (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga), djelokrug rada i njegove ovlasti, zatim, propisuju mehanizmi koji potiču prijave mogućih ili stvarnih kršenja Uredbe i propisuju prekršaji za postupanje protivno Uredbi i visina novčanih kazni za pojedine prekršaje pravnih i fizičkih osoba.

U raspravi na Odboru iznesen je komentar na termin „upakirani“ iz naziva Prijedloga zakona, za što je izraženo mišljenje da taj pojam izaziva određene nejasnoće te je u tom smislu iznesen prijedlog za iznalaženje prikladnijeg izraza.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke: 
                              
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 50. sjednici, održanoj 7. lipnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 287, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. svibnja 2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da je u odnosu na Prijedlog zakona Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti dorađen u smislu poboljšanja i dorade nekoliko odredbi, prije svega nomotehničke prirode. Također, s obzirom na podijeljenu nadležnost u nadzoru između Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Konačnim prijedlogom zakona detaljnije je i jasnije propisano razgraničenje njihovih uloga.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 
 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 49. sjednici, održanoj 23. svibnja 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio prof. dr. sc. Ivan Lovrinović, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 5. listopada 2017. godine.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-12/67, URBROJ: 50301-25/18-18-12, od 10. svibnja 2018. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, s Konačnim prijedlogom zakona. Odbor je također raspolagao i mišljenjem Europske središnje banke na predmetni Prijedlog zakona od 6. travnja 2018. godine.
  
Uvodno je predlagatelj istaknuo da je motiv za izmjene postojećeg Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci da institucija čiji je vlasnik Republika Hrvatska bude neovisna, ali odgovorna  i transparentna prema javnosti. Kako je naveo, prema provedenim istraživanjima Ekonomskog instituta u Zagrebu, iako je po svojoj razini neovisnosti visoko na ljestvici, Hrvatska narodna banka je najlošija po razini transparentnosti među središnjim bankama zemalja Južne Europe. Predlagatelj je ukratko izložio izmjene koje predlaže, a odnose se na nekoliko područja, među ostalim, na reviziju poslovanja Hrvatske narodne banke od strane Državnog ureda za reviziju, zatim na podnošenje izvještaja Hrvatskom saboru i odgovornost HNB-a, imenovanje članova Savjeta HNB-a, na zaposlenike HNB-a, poslove HNB-a na otvorenom tržištu, devizno poslovanje i odnose s inozemstvom, pričuve HNB-a, raspoređivanje dobiti i pokrivanje gubitka u poslovanju, i dr. U daljnjem izlaganju predlagatelj se osvrnuo na mišljenje Europske središnje banke, naglasivši da ono ni u jednom dijelu izričito ne govori da su određene izmjene pogrešne ili da ne odgovaraju praksi. Zaključno, predlagatelj je napomenuo da mišljenje Europske središnje banke nije obvezujuće te da je jedini cilj predloženih izmjena povećanje transparentnosti i odgovornosti.  

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske očitovao se o mišljenju Vlade Republike Hrvatske, dodavši kako mišljenje Europske središnje banke nije obvezujuće, ali je mjerodavno te da je vrlo kritično u odnosu na predmetni Prijedlog zakona, kao i da su ovakvi prijedlozi u suprotnosti s pravom Europske unije, odnosno s čl. 130. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Statutom ESSB-a i ESB-a. Dodatno, predstavnik Vlade napomenuo je da postoji prostor za uvođenje određene vrste nadzora Hrvatske narodne banke od strane Državnog ureda za reviziju te se, u tom smislu, trenutačno analiziraju sustavi u drugim državama i razmatraju moguća rješenja, a u dogledno vrijeme može se očekivati određen prijedlog koji će biti prihvatljiv i Europskoj središnjoj banci.

U raspravi na Odboru istaknuto je da su o svim predloženim izmjenama obrazloženja i Europske središnje banke, i Vlade Republike Hrvatske vrlo iscrpna te je ocijenjeno da, iako postoji prostor za moguće promjene u budućnosti, ovaj Prijedlog nije prihvatljiv. 

Nakon rasprave, članovi Odbora za financije i državni proračun većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glasom „PROTIV“ i 1 glasom „SUZDRŽAN“) podržali su sljedeći zaključak:

Predlaže se Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, s Konačnim prijedlogom zakona. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 49. sjednici, održanoj 23. svibnja 2018. godine, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o Državnom uredu za reviziju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio prof. dr. sc. Ivan Lovrinović, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 11. listopada 2017. godine.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-12/68, URBROJ: 50301-25/18-18-13, od 10. svibnja 2018. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopuni Zakona o Državnom uredu za reviziju, s Konačnim prijedlogom zakona. Odbor je također raspolagao i mišljenjem Europske središnje banke na predmetni Prijedlog zakona od 6. travnja 2018. godine.
  
Uvodno je predlagatelj istaknuo da je ovaj Prijedlog zakona povezan s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci. Kako je naglasio, Prijedlogom zakona navedene su dvije dopune Zakona o Državnom uredu za reviziju, od kojih se jedna odnosi na dopunu zadaća Državnom uredu za reviziju te se ovim Prijedlogom Državnom uredu za reviziju stavlja u nadležnost i revidiranje Hrvatske narodne banke (jer u većini europskih zemalja postoji revidiranje središnjih banaka od strane državne revizije), dok se druga dopuna odnosi na popis segmenata koji bi bili obuhvaćeni državnom revizijom.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se mišljenje Europske središnje banke odnosilo i na ovaj Prijedlog zakona i na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, s Konačnim prijedlogom zakona, koji su na mišljenje dostavljeni u paketu. 

U raspravi na Odboru ukazano je da je mišljenjem Europske središnje banke navedeno da nije preciziran obuhvat kojim bi se ograničavala kontrola Državnog ureda za reviziju u odnosu na neovisne revizore, a naglašeno je da je i ovaj Prijedlog suprotan pravu Europske unije.

Članovi Odbora za financije i državni proračun većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glasom „PROTIV“) podržali su sljedeći zaključak:

Predlaže se Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopuni Zakona o Državnom uredu za reviziju, s Konačnim prijedlogom zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora proveo je na 48. sjednici, održanoj 16. i 18. svibnja 2018. godine, objedinjenu raspravu o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 30. ožujka 2018. godine, Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 29. ožujka 2018. godine, Izvještaju o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 29. ožujka 2018. godine te o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 30. ožujka 2018. godine. Navedena društva izvještaje su dostavila sukladno odredbi članka 150. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima („Narodne novine“, broj 19/14. i 93/15.).

Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i pisanim mišljenjima Vlade Republike Hrvatske na navedene izvještaje, od 26. travnja 2018. godine, u kojima Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2017. godinu, Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2017. godinu, Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2017. godinu i Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2017. godinu.

Uvodno je predsjednik Uprave AZ obveznih mirovinskih fondova u ime Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava ukratko izložio presjek rada svih fondova u 2017. godini. Obvezni mirovinski fondovi upravljali su imovinom preko 91 milijardu kuna, a ostvarili su u protekloj godini svojim članovima prinose od 4,57% u fondovima kategorije A, 3,06% u fondovima kategorije B te 6,1% u fondovima kategorije C. Posebno je istaknuto kako su mirovinski fondovi u vrijednosnim papirima Agrokora ostvarili zaradu, a ne gubitak, te da ne stoje tvrdnje da su mirovinski fondovi ugroženi zbog „slučaja Agrokor“.

U 2017. godini mirovinski fondovi sudjelovali su u nekoliko dokapitalizacija, a dosad su u dionice hrvatskih društava uložili preko 9 milijardi kuna. Naglašeno je kako je prinos od početka rada u fondu A 8,95%, u fondu B 5,76% i u fondu C gotovo 7%. Usporedivši ga s prinosom u zemljama okruženja i svijeta, Republika Hrvatska se s prosječnim realnim prinosom od 3,2% nalazi na 5. mjestu od ukupnog broja zemalja, dok su istodobno neke zemlje imale negativan prinos. Govoreći od zaradi, ona je u 2017. godini iznosila preko 2,7 mlrd. kuna za sva tri fonda, najviše u B kao najvećem fondu. Krajem 2017. godine u obveznim mirovinskim fondovima nalazilo se ukupno preko 1,8 milijuna članova, najviše u fondu B (95% članova). Zaključno, istaknuto je da naknade OMF-ovima zakonski padaju iz godine u godinu dok 2021. godine ne budu 0,30%, - u 2017. naknada je iznosila 0,39%, u 2018. je 0,363%. Uspoređujući te naknade s naknadama zemalja u okruženju, istaknuto je da su među najnižima, a iz njih se isplaćuju i naknade za REGOS, kao i naknade za HANFA-u.

U daljnjem izlaganju, predstavnici podnositelja pojedinačno su predstavili izvještaje o radu za mirovinske fondove čiji su predsjednici Uprava. Svi su istaknuli rast u 2017. godini i zadovoljstvo ostvarenim prinosima, napomenuvši da je 2017. godina bila prva godina nakon globalne krize u kojoj je zabilježen globalni sinkronizirani rast. Kako je rečeno, kriza u koncernu Agrokor nije imala utjecaja na rezultate, čak je, gledajući ukupna ulaganja, ostvarena zarada na tim vrijednosnim papirima, a izloženost je takva da nema budućeg utjecaja, niti se može govoriti o ugroženosti mirovina. Također, predstavnici podnositelja posebno su istaknuli kako je mali broj članova u fondu A pokazatelj loše educiranosti, ali i slabog interesa, prije svega mladih ljudi, o brizi za vlastitu mirovinu te da bi bilo dobro razmotriti ideju da fond kategorije A postane obvezni fond, ponajprije imajući u vidu mlade koji se tek zapošljavaju.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske ukratko je obrazložila mišljenja Vlade Republike Hrvatske na navedene izvještaje. U svom očitovanju napomenula je i da je građane potrebno osvješćivati i educirati o samostalnom odabiru mirovinskog fonda, umjesto da to po službenoj dužnosti čini REGOS, kad građani to sami propuste učiniti. Ujedno je obavijestila da Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i REGOS rade na digitalizaciji procesa odabira mirovinskog fonda putem sustava e-građani.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o statusu članova uprava mirovinskih društava u drugim zemljama, odnosno pripadaju li oni krugu državnih dužnosnika u smislu sukoba interesa i prava na pristup informacijama. Predstavnici mirovinskih fondova pojasnili su da nemaju saznanja da bilo koja država ima članove uprave mirovinskih fondova svrstane među državne dužnosnike te da su njihovi položaj i postupanje, uključujući sukob interesa, regulirani kako zakonskim okvirom i pravilnicima HANFA-e, tako i detaljnim internim pravilima propisanima od strane vlasnika. U raspravi je posebno ukazano na percepciju javnosti o ugroženosti isplate budućih mirovina te da je, iako su fondovi o tome izdali priopćenje, to ostalo nezamijećeno. U tom smislu iznesen je prijedlog mirovinskim fondovima da bi bilo dobro kroz duže razdoblje platiti oglas kako bi takve vijesti doprle do većeg broja građana.

Općenito je naglašena važnost transparentnosti poslovanja mirovinskih društva i dostupnosti informacija, s tim da bi bilo dobro da ubuduće u izvještajima budu detaljnije specificirane informacije o ulaganjima u dionice trgovačkih društava. Uzevši u obzir da mirovinski fondovi upravljaju imovinom preko 1,8 milijuna građana, građanima je kontinuirano potrebno govoriti o njihovoj sigurnosti i važnosti. Osvrnuvši se na odabir fonda kategorije A od strane mladih ljudi, također je ukazano na nedostatak informacija u javnosti o tome te o potrebi edukacije u tom smislu. Isto tako, iznesen je komentar da su izvještaji dobri, ali da bi, radi njihove potpunosti, ubuduće u njih trebalo uključiti stajalište države što misli napraviti s umirovljenicima iz 2. stupa, što je informacija koja je bitna i za mlade ljude. Pozdravljeni su dobri financijski rezultati za 2017., ali je ujedno upozoreno i na nedovoljne gospodarske aktivnosti, demografsku situaciju i odlazak ljudi u inozemstvo, što treba imati na umu radi budućih uplata u mirovinske fondove, a koje ovise o novim radnim mjestima, uplatama doprinosa i drugim okolnostima.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2017. godinu
2. Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2017. godinu
3. Prihvaća se Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2017. godinu
4. Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2017. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

    
  PREDSJEDNICA  ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 48. sjednici, održanoj 16. i 18. svibnja 2018. godine, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Ivana Ninčević Lesandrić, zastupnica u Hrvatskome saboru, aktom od 23. ožujka 2018. godine.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/18-12/23, URBROJ: 50301-25/18-18-5, od 19. travnja 2018. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona.
  
Uvodno je predlagateljica istaknula da je predloženom izmjenom i dopunom Zakona potrebno riješiti pitanje transparentnosti kod odobravanja plasmana iz sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak, na način da se javno objave podaci o korisnicima plasmana. Osvrnuvši se na mišljenje Vlade Republike Hrvatske, predlagateljica smatra da se ne radi o transparentnosti ako se radi o podacima na zahtjev, već ako su javno objavljeni, te da postoje države koje objavljuju te podatke. Istaknula je i kako je povjerenica za informiranje dala mišljenje da je potrebna javna objava podataka o kreditima od strane HBOR-a, a što je ocijenio zakonitim Visoki upravni sud. Isto tako, predlaže se i promjena načina odlučivanja u Nadzornom odboru na način da druge akte i odluke Nadzorni odbor donosi dvotrećinskom većinom glasova prisutnih članova, uz obveznu prisutnost najmanje šest članova Nadzornog odbora.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, među ostalim, da godišnje financijske izvještaje HBOR objavljuje na svojoj internetskoj stranici, kao i niz podataka sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama. Također, informacije o korisnicima kredita, zajedno s iznosom kredita dostupne su korisniku prava na pristup informacijama nakon razmatranja konkretnog zahtjeva za pristup informacijama i konkretnih okolnosti u svakom pojedinom slučaju. Nadalje, prema važećem Zakonu, druge akte (koji nisu Statut) i odluke Nadzorni odbor donosi natpolovičnom većinom glasova prisutnih članova, uz obveznu prisutnost najmanje polovice svih članova. Prema predmetnom Prijedlogu zakona, Nadzorni odbor bi druge akte i odluke donosio dvotrećinskom većinom glasova prisutnih članova, uz obveznu prisutnost najmanje šest članova Nadzornog odbora, iz čega proizlazi da bi druge akte i odluke Nadzorni odbor HBOR-a donosio glasovima minimalno četiri prisutna člana (umjesto po važećem Zakonu tri), uz obveznu prisutnost najmanje šest članova Nadzornog odbora (umjesto po važećem Zakonu pet) te je istaknuo da iz Prijedloga zakona nije jasno zašto se traži izmjena. 

U raspravi na Odboru istaknuto je da je, prema važećem Statutu HBOR-a, deset članova Nadzornog odbora i da je za donošenje odluka potrebna natpolovična većina te je ocijenjeno da je zahtjev iz Prijedloga zakona nepotreban. U vezi s tim, istaknuto je da je, od tri saborska zastupnika u Nadzornom odboru HBOR-a, uvijek jedan predstavnik oporbe. Vezano za objavu podataka koji se traže Prijedlogom zakona, napomenuto je da treba imati na umu bankarsku tajnu, a ponovljeno je i da se tražene informacije mogu dobiti na zahtjev. Nastavno na to, izneseno je mišljenje da ako kredit ide preko poslovne banke, ne mogu se objaviti podaci te banke. Predlagateljica je pojasnila da se Prijedlogom zakona traži javna objava podataka koje daje izravno HBOR, kao i podataka o subvencioniranim kreditima, bez navođenja naziva kreditne institucije te je mišljenja da netransparentnost rada HBOR-a dovodi do zaziranja poduzetnika od HBOR-a, sporova i sl.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 47. sjednici, održanoj 9. svibnja 2018. godine, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o osobnom identifikacijskom broju, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijeli Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a i Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 6. ožujka 2018. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/16-12/20, URBROJ: 50301-25/05-18-6, od 29. ožujka 2018. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona.
  
Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da postojeća zakonska regulativa ne osigurava jednak pravni tretman i jednaku pravnu zaštitu svoj posvojenoj djeci. Djeci posvojenoj po Obiteljskom zakonu iz 2015. je osigurana pravna zaštita, dok je djeci posvojenoj po Obiteljskom zakonu iz 2003. te za vrijeme suspenzije Obiteljskog zakona iz 2014. takva zaštita uskraćena. Naime, djeci posvojenoj po Obiteljskom zakonu iz 2015. daje se mogućnost dodjele novog OIB-a temeljem zahtjeva prema rješenju o zasnivanju posvojenja. Kako je rečeno, u Republici Hrvatskoj je oko 1000 djece posvojene prema ranijim zakonima koji se susreću s ovim problemom.

Istaknula je da postojeća zakonska regulativa diskriminira posvojenike koji zbog nemogućnosti sveobuhvatnog i kvalitetnog ažuriranja podataka u svim javnim i državnim institucijama ne mogu ostvariti temeljna prava na zdravstvenu zaštitu, da ugrožava privatnost posvojenika zbog nepostojanja jedinstvene baze podataka svih javnih i državnih institucija, da narušava dostojanstvo posvojenika i njihovih roditelja jer su prisiljeni kontinuirano iznositi svoje intimne priče. Stoga se predmetnim Prijedlogom zakona predlaže da se u slučaju posvojenja djeteta na zahtjev posvojitelja dodijeli novi OIB te da se prethodno dodijeljeni poništava, a da se odredbe primjenjuju na sva rješenja o posvojenju izdana od dana stupanja na snagu Zakona o OIB-u. Predstavnica predlagatelja očitovala se i o mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske (Ministarstvo financija) istaknuo je da je Obiteljskim zakonom od 2015. godine uvedena mogućnost promjene OIB-a posvojenog djeteta, temeljem rješenja o zasnivanju posvojenja. Naglasio je da Vlada podržava stajalište da je potrebno riješiti probleme djece posvojene prema ranijim zakonima, no napomenuo je da se pitanje dodjele novog OIB-a posvojenoj djeci i drugih problema s kojima se susreću, na način kako je to predložio predlagatelj, ne bi riješilo promjenom Zakona o OIB-u, što je mišljenje i pravobraniteljice za djecu, već je potrebno promijeniti Obiteljski zakon. Predstavnica Vlade (Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku) također je naglasila da je ovo pitanje potrebno riješiti Obiteljskim zakonom, što Vlada namjerava učiniti.
U raspravi na Odboru je istaknuto da je Zakonom o OIB-u riješeno pitanje što se OIB-om regulira te da on sam po sebi isključuje „les specialis upadice“, jer je njime predviđeno da se sva pitanja rješavaju specijalnim zakonima.
 
Napomenuto je da je to najveći reformski zakon što se tiče državne uprave u Republici Hrvatskoj te je izraženo mišljenje da ako se krene s ovakvim upletanjima u taj zakon, on će postati neuporabljiv. Posebno je naglašeno da ovakva parcijalna rješenja ne bi trebala zadirati u područje promjene Zakona o OIB-u te da je o ovom pitanju trebalo voditi računa prilikom donošenja Obiteljskog zakona 2015. godine, na način da se to za djecu posvojenu prema ranijim zakonima riješi prijelaznim i završnim odredbama. Nastavno na to, ukoliko uskoro ne bude predložen novi Obiteljski zakon, postoji mogućnost da se ovo pitanje riješi prijedlogom izmjena važećeg zakona. Također je izraženo mišljenje da se mora voditi računa o tome da se ne naruši postojeći sustav, a predstavnica predlagatelja najavila je, ukoliko Vlada ubrzo ne riješi spomenuti problem, inicijativu za izmjenu Obiteljskog zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o osobnom identifikacijskom broju.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 9. svibnja 2018., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Izmijenjenom prijedlogu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost COM (2017) 706, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 23. ožujka 2018. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Izmijenjenom prijedlogu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost COM (2017) 706 usvojila je Zaključkom Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/18-07/57, URBROJ: 50301-23/22-18-1, na sjednici održanoj 13. veljače 2018. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija.

U raspravi je iznesen komentar da veliki iznos poreza na dodanu vrijednost, a radi se o milijardama, ostane nenaplaćen te je pozdravljeno poboljšanje komunikacije među državama članicama i kontrole na taj način.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je podržao predmetno Stajalište Republike Hrvatske te je odlučio jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Izmijenjenom prijedlogu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost COM (2017) 706

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 46. sjednici, održanoj 27. travnja 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 27. veljače 2018. godine.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/18-12/17, URBROJ: 50301-25/05-18-6, od 22. ožujka 2018. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona.
  
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da sadašnji Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma nije usklađen s pravnom stečevinom EU i da se ovim Prijedlogom zakona želi uskladiti Zakon s pravnom stečevinom EU. To se predlaže tako da se javno objave određeni podaci iz Registra stvarnih vlasnika. Predlagatelj smatra da su odredbe članaka 34. i 35. važećeg Zakona, koje određuju krug ovlaštenika kojima su dostupne informacije o stvarnim vlasnicima pravnih osoba iz Registra stvarnih vlasnika, u velikoj mjeri različite od normativnog rješenja iz mjerodavne Direktive 2015/849 te da je pojam iz Zakona „opravdani pravni interes“ uži od pojma iz Direktive „legitimni interes“. Isto tako, istaknuo je da je u tijeku zakonodavni postupak izmjene navedene Direktive u pogledu dostupnosti podataka o stvarnim vlasnicima (kako je rečeno, Europski parlament je navedene izmjene nedavno podržao u prvom čitanju) te se očekuje da ti podaci budu svima javno dostupni u određenom opsegu. Predlagatelj je naveo da postoje države koje imaju liberalniji pristup podacima te smatra da će se javnom dostupnošću podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata pridonijeti što većoj transparentnosti, a posebice bi trebao biti od pomoći novinarima-istraživačima, što može, među ostalim, pridonijeti i borbi protiv korupcije. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u potpunosti usklađen s mjerodavnom direktivom. Prilikom izrade tog zakona predlagatelj se vodio mišljenjem Agencije za zaštitu osobnih podataka u kojem je navedeno da podaci iz Registra stvarnih vlasnika nisu javni podaci, te mišljenjem Pravne službe Vijeća Europske unije u kojem je navedeno da je isključena mogućnost prepuštanja općoj javnosti da se brine o zadaćama provedbe zakona te da samo nadležna tijela mogu provoditi takve aktivnosti. Pojašnjen je i pojam „legitimnog interesa“ iz preambule Direktive 2015/849, slijedom čega je Zakonom definiran pojam „opravdani pravni interes“. Isto tako, države članice Europske unije različito su pristupile ovoj problematici te na razini Unije ne postoji jedinstven pristup. Također, istaknuto je da će se, nakon donošenja Direktive o izmjenama i dopunama Direktive (EU) 2015/849, kod koje se ne očekuju samo izmjene u području transparentnosti podataka, u zakonodavnu proceduru uputiti izmjene i dopune Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u smislu jačanja transparentnosti podataka iz Registra, vodeći računa o zaštiti osobnih podataka. Posebno je naglašeno da parcijalne izmjene i dopune Zakona, prije stupanja na snagu nove Direktive, nisu dobro rješenje jer mogu proizvesti neujednačeno postupanje i pravnu nesigurnost kod obveznika primjene.

U raspravi na Odboru je postavljeno pitanje, s obzirom na neujednačen pristup oko dostupnosti podataka iz Registra stvarnih vlasnika, postoje li države članice Europske unije koje imaju otvoren pristup takvim podacima te je u tom smislu iznesen komentar da je zapravo u državama članicama propušteno političkoj volji kakav će pristup dozvoliti, budući da mjerodavna direktiva ne priječi otvoren pristup. Nadalje, govoreći općenito o dostupnosti podataka, izraženo je mišljenje da je pitanje koliko je zaista potrebno sve javno objaviti, primjerice, i imovinske kartice dužnosnika, posebno imajući u vidu moguću manipulaciju i nedobronamjernost onih koji pristupaju javno objavljenim podacima. S tim u vezi, posebno je istaknuta nelogičnost, pa i apsurd kod obveze objave određenih podataka, a s druge strane se određeni podaci štite te je upozoreno na nejednak pristup toj obvezi. Predsjednica Odbora je, vezano za navod iz mišljenja povjerenice za informiranje o ovom Prijedlogu zakona, prema kojem je Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora dobio dopis povjerenice, ali da nije o njemu raspravljao, istaknula da Odbor nikad nije zaprimio takav dopis te, slijedom toga, o njemu nije ni mogao raspravljati. Zaključno je istaknuto kako svakako treba voditi brigu o pravnoj sigurnosti prilikom namjere promjene propisa.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 44. sjednici, održanoj 11. travnja 2018. godine, Godišnje izvješće o državnim potporama za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2018. godine.
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se izvješća izrađuju sukladno Zakonu o državnim potporama, a obveza izrade redovitih godišnjih izvješća o državnim potporama sukladna je metodologiji i prikazu pregleda državnih potpora koja se koristi u Europskoj uniji. Godišnje izvješće o državnim potporama za 2016. godinu sadrži analitički prikaz državnih potpora u Republici Hrvatskoj dodijeljenih u 2016. godini, s revidiranim podacima o dodijeljenim potporama u 2014. i 2015. godini, a temelji se na podacima dodijeljenih državnih potpora koje su Ministarstvu financija dostavili davatelji potpora na nivou centralne države i jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave. Potpore su podijeljene na dva osnovna područja: potpore poljoprivredi i ribarstvu te potpore industriji i uslugama. U Izvješće su uključene i potpore poljoprivredi i ribarstvu, iako navedene potpore nisu predmet Zakona. U Republici Hrvatskoj je u 2016. god. dodijeljeno ukupno 11.419 milijuna kuna potpora (15,6% više nego u 2015. god.). Potpore sektoru industrije i usluga iznosile su 6.471 mil. kuna (56,7% ukupno dodijeljenih potpora), dok su potpore sektoru poljoprivrede i ribarstva iznosile 4.948 mil. kuna (43,3% ukupnih potpora). U ukupnim potporama industriji i uslugama, sektorske potpore imaju udio od 50,7%, odnosno dodijeljene su u iznosu od 3.281,9 mil. kuna, dok se na „dobre potpore“ - horizontalne potpore (uključujući regionalne potpore i potpore na lokalnoj razini) odnosi udio od 49,3% ili iznos od 3.190 mil. kuna. Sektorske potpore iznose 3.281 mil. kuna, što je 28% ukupno dodijeljenih potpora i porast od 17,8% u odnosu na 2015., prije svega zbog potpora za sanaciju i restrukturiranje i potpora sektoru prometa. Naglašeno je pozitivno kretanje udjela horizontalnih potpora, budući da je njihov udio u 2015. iznosio 26% (dok one na razini EU iznose preko 90%) te je izraženo uvjerenje da će se takav trend nastaviti još izraženije, kao i da će dodjela potpora biti što učinkovitija.

U raspravi na Odboru, govoreći o apsolutnom i relativnom iznosu potpora, ukazano je na podatak da je u relativnom iznosu u odnosu na BDP taj udio puno viši nego u drugim članicama EU. Također je rečeno da se neki podaci čine neusporedivima te je zatraženo pojašnjenje o metodologiji koja je korištena prilikom izrade pojedinih tablica, budući da se pregledom usporednih podataka s drugim zemljama članicama Europske unije da zaključiti da su potpore u Republici Hrvatskoj i po nekoliko puta više od iznosa potpora u drugim zemljama (RH 3,4% BDP-a, a ostale zemlje višestruko manje), iz čega proizlazi da sve potpore treba znatno sniziti. Pojašnjeno je da su parametri za sve države članice isti. Također, istaknuto je kako Republika Hrvatska posljednjih godina ima znatan rast potpora, dok su one u drugim zemljama bitno manje. Posebno je napomenuto kako treba imati u vidu državna jamstva (npr. Uljanik), te je višestruko naglašeno da svakako treba voditi računa da dodijeljene potpore imaju učinka u odnosu na svoju namjenu zbog koje su dane. Iznesen je komentar da postoji mogućnost da su kod nekih država članica određene vrste potpora izostavljene iz podataka ili se drugačije prikazuju te je predloženo da se podaci u Izvješću analitički pročiste radi preglednosti i usporedivosti. Zaključno je izneseno mišljenje da bi, govoreći o potporama za sanaciju i restrukturiranje (banaka), a budući da sredstava za tu namjenu uplaćuju banke, Državnu agenciju za sanaciju banaka i štednih uloga trebalo dekonsolidirati iz državnog proračuna.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Godišnje izvješće o državnim potporama za 2016. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 44. sjednici, održanoj 11. travnja 2018. godine, Prijedlog zakona o tržištu kapitala, prvo čitanje, P.Z.E. br. 321, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. ožujka 2018. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je novi Zakon o tržištu kapitala vrlo obiman (sadrži 739 članaka) te regulira složenu materiju. Njime se u hrvatsko zakonodavstvo implementira Direktiva 2014/65/EU (tzv. MiFID II) i Uredba br. 600/2014, koje zamjenjuju prvotnu Direktivu MIFiD I. Osim ova dva pravna akta, zakon pokriva i integrira odredbe 10 direktiva i 8 uredbi. Povod donošenja novih pravnih akata na razini Europske unije je bila financijska kriza 2008. godine, koja je pokazala dotadašnje slabosti u funkcioniranju i transparentnosti financijskih i tržišta kapitala. Cilj novih pravila jest financijska tržišta učiniti učinkovitijima, otpornijima i transparentnijima, povećati povjerenje ulagača, smanjiti rizik tržišnih poremećaja, smanjiti sistemske rizike i smanjiti sudionicima nepotrebne troškove. Područja koja uređuje ovaj Prijedlog zakona su: odobrenje za rad i poslovanje investicijskih društava i drugih osoba ovlaštenih za pružanje investicijskih usluga, odobrenje za rad i poslovanje tržišnog operatera i uređenog tržišta, odobrenje za rad i poslovanje pružatelja usluga dostave podataka, uvjeti za ponudu vrijednosnih papira javnosti i uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište, obveze u vezi objave informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, zabranu zloporabe tržišta, pohranu financijskih instrumenata i poravnanje i namiru poslova s financijskim instrumentima, suradnja nadležnih tijela i ovlasti i postupanja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Ključne novosti su: na području tržišne infrastrukture zakon uređuje sve instrumente kojima se trguje na tržištu. Dosad se veliki dio trgovanja na financijskom tržištu odvijao izvan mjesta trgovanja definiranim MiFID-om I, na tzv. OTC (over the counter) tržištima, odnosno na internim, nereguliranim, brokerskim platformama. Nadalje, pravila MiFID I su bila ograničena isključivo na trgovanje dionicama i njihovim izvedenicama, što je sprečavalo efikasnost procesa formiranja cijena za velik dio drugih financijskih instrumenata. MiFID II, i ovaj Prijedlog zakona, osigurava da se investicijske tvrtke koje upravljaju internim multilateralnim sustavom trgovanja ili sličnim dioničkim instrumentima moraju registrirati kao ovlaštena multilateralna trgovinska platforma. Za financijske instrumente koji nisu dionice (derivati, obveznice, strukturirani investicijski proizvodi i dr.) uvodi se nova kategorija trgovinske platforme – organizirana trgovinska platforma. Cilj je da se cjelokupno organizirano trgovanje odvija na uređenim mjestima i na potpuno transparentan način, kako prije, tako i poslije trgovanja. Procjenjuje se da će ovakvim rješenjem otprilike 70% derivata, kojima se trenutačno trguje na OTC tržištima, biti prebačeno na ova, regulirana tržišta. Očekuje se da bi sa sadašnjih cca 6000 financijskih instrumenata broj onih kojima se trguje na uređenim tržištima porastao na cca 100000. Daljnje važno područje zakona je transparentnost i izvješćivanje. MiFID II proširuje zahtjeve za transparentnost na veći broj financijskih instrumenata u odnosu na MiFID I. Također, dosadašnji nedostatak kvalitete i standardiziranosti podataka kod dostave podataka, riješen je na način da je propisan standardizirani sadržaj i format te popis informacija koje se moraju objavljivati te se uvode tri nove usluge dostave podataka. Trošak pristupa podacima je na razini EU puno veći u odnosu na, primjerice, SAD te je namjera da se troškovi svedu na razumnu mjeru, a sve s ciljem da se sustav učini što jeftinijim i učinkovitijim. Isto tako, svim pravnim subjektima koji se bave financijskim transakcijama bit će alociran jedinstveni alfa-numerički kod od 20 znakova, tzv. legal entity identifier (LEI), bez kojeg sudionici neće moći pristupiti tržištu kapitala. Algoritamsko trgovanje je također jedno od područja koje je ovom Direktivom, odnosno zakonom, puno bolje regulirano. Također, uvode se brojne novosti u dijelu zaštite ulagatelja, definirane su usluge investicijskog savjetovanja, definira se i uređuje tzv. neovisni savjet, unaprijeđeno je upravljanje samim proizvodima, itd. Najznačajniji utjecaj ovih novosti očekuje se na Zagrebačku burzu, investicijska društva, kreditne institucije, javne investicijske fondove i dr., kao i na HANFA-u kao nadzorno tijelo.

U raspravi na Odboru pozdravljeno je donošenje ovog zakona, pogotovo što se nakon sedam prethodnih izmjena važećeg Zakona donosi novi cjeloviti tekst zakona, za kojeg je izraženo uvjerenje da će osnažiti tržište kapitala. Spomenuto je i uvođenje dualne revizije za određenu kategoriju društava (sistemska društva) te je zatraženo pojašnjenje radi li se o dvije istovremene revizije ili reviziji revizije, za što je predloženo da se to pitanje detaljnije, odnosno jasnije uredi. Pojašnjeno je da bi se dualna revizija trebala obavljati paralelno od strane oba revizorska društva, a da se izda jedno mišljenje, ako su ona usuglašena.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o tržištu kapitala.
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, sukladno točki II. stavku 3., u vezi s točkom III. stavku 2. Odluke o osnivanju Povjerenstva za fiskalnu politiku („Narodne novine“, br. 156/13), na svojoj 41. sjednici održanoj 14. ožujka 2018. godine, nakon održane rasprave, odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru

PRIJEDLOG ODLUKE O RAZRJEŠENJU ČLANA I IMENOVANJU 
         ČLANA POVJERENSTVA ZA FISKALNU POLITIKU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec.

PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                       Grozdana Perić, dipl. oec.

PRIJEDLOG ODLUKE O RAZRJEŠENJU ČLANA I IMENOVANJU ČLANA POVJERENSTVA ZA FISKALNU POLITIKU

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske („Narodne Novine“, br. 85/10.-pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i   točke II. stavka 3.,  u vezi s točkom III. stavka 2. Odluke o osnivanju Povjerenstva za fiskalnu politiku („Narodne novine“, br. 156/13) Hrvatski sabor na sjednici ___________ donio je

O D L U K U

O RAZRJEŠENJU ČLANA I IMENOVANJU ČLANA POVJERENSTVA ZA FISKALNU POLITIKU

I.

Razrješuje se član Povjerenstva za fiskalnu politiku  dr. sc. ANTE ŽIGMAN.

II.

Za člana Povjerenstva za fiskalnu politiku imenuje se dr. sc. MAROJE LANG.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Narodnim novinama“.

Obrazloženje

Uz točku I. i II.

Točkom II. stavkom 2. Odluke osnivanju Povjerenstva za fiskalnu politiku (u daljnjem tekstu: Odluka) propisano je da se Povjerenstvo za fiskalnu politiku (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) sastoji od predsjednika i šest članova od kojih je jedan član predstavnik Hrvatske narodne banke. 

Točkom III. stavkom 2. alineja 4. Odluke propisano je da će Hrvatski sabor razriješiti člana Povjerenstva ako tijekom trajanja mandata član bude imenovan, odnosno izabran na funkciju ili dužnost koja bi mogla utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju zadaća Povjerenstva.

Odlukom o imenovanju članova Povjerenstva koju je Hrvatski sabor donio 28. veljače 2014. godine („Narodne novine“, br. 30/2014) članom Povjerenstva, kao predstavnik Hrvatske narodne banke, imenovan je  dr. sc. Ante Žigman, zaposlen u Hrvatskoj narodnoj banci.

Hrvatski sabor na sjednici 2. veljače 2018. dr. sc. Antu Žigmana imenovao je  predsjednikom  Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Dopisom od 17. veljače 2018. godine  dr. sc. Ante Žigman obavijestio je Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora o svojem imenovanju na mjesto predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga slijedom čega je  Odbor zatražio od Hrvatske narodne banke da predloži predstavnika Hrvatske narodne banke kao zamjenu za dr. sc. Žigmana na dužnosti člana Povjerenstva.

Odlukom od 14. veljače 2018. godine guverner Hrvatske narodne banke dr. sc. Boris Vujčić predložio je da se za člana Povjerenstva imenuje dr. sc. Maroja Langa.

Slijedom svega navedenog Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 14.ožujka 2018. godine jednoglasno je utvrdio ovaj Prijedlog odluke s obrazloženjem, koji podnosi Hrvatskom saboru.

Uz točku III.

Određuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
 
Klasa:
Urbroj:
Zagreb,

PREDSJEDNIK HRVATSKOG SABORA
Gordan Jandroković

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 41. sjednici, održanoj 14.ožujka 2018. godine, Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2017., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio glavni državni revizor, aktom od 19. prosinca 2017. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-12/93, URBROJ: 50301-25/14-18-23, od 8. veljače 2018. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da su Programom i planom rada za 2017. obuhvaćeni svi subjekti za koje je odredbama Zakona o Državnom uredu za reviziju i Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe propisana obveza obavljanja revizije svake godine (Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, političke stranke, nezavisni zastupnici i članovi predstavničkih tijela lokalnih jedinica).

Tijekom 2017. obavljeno je 291 revizija, od toga 268 financijskih i 23 revizije učinkovitosti. Kod 268 financijskih revizija su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje subjekata na državnoj i lokalnoj razini. Izraženo je 111 ili 41,42% bezuvjetnih, 149 ili 55,60 % uvjetnih, šest ili 2,24 % nepovoljnih te dva ih 0,74 % suzdržanih mišljenja. Uz reviziju Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, obavljena je i financijska revizija 26 proračunskih (ministarstva, agencije, akademija, zavodi, uredi, uprave, centar i služba) i jednog izvanproračunskog korisnika državnog proračuna (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje).

O Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu izraženo je uvjetno mišljenje, a o financijskim izvještajima i poslovanju korisnika državnog proračuna za 2016. izraženo je 7 bezuvjetnih, 18 uvjetnih i dva nepovoljna mišljenja. U ovom izvještajnom razdoblju revizijom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje 82 lokalne jedinice (tri županije, 38 gradova i 41 općina), i izražena su 24 bezuvjetna (za 19 gradova i pet općina), 56 uvjetnih (tri županije, 19 gradova i 34 općine) i dva nepovoljna mišljenja (dvije općine).

Državni ured za reviziju obavio je financijsku reviziju 35 političkih stranaka, osam nezavisnih zastupnika te tri člana predstavničkih tijela lokalnih jedinica, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2016. Prihodi političkih stranaka obuhvaćenih revizijom iznosili su 147.454.251,00 kuna, a rashodi 135.474.252,00 kuna. O financijskim izvještajima i poslovanju političkih stranaka za 2016., izražena su 22 bezuvjetna, 12 uvjetnih i jedno nepovoljno mišljenje (Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske). Prihodi nezavisnih zastupnika iznosili su 3.040.701,00 kuna, a rashodi 2.783.898,00 kuna. O financijskim izvještajima i poslovanju svih osam nezavisnih zastupnika, izražena su bezuvjetna mišljenja. O financijskim izvještajima i poslovanju članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica za 2016. su izražena dva bezuvjetna mišljenja i jedno uvjetno mišljenje.

Također su u ovom izvještajnom razdoblju obavljene 23 revizije učinkovitosti. Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, primjenom kriterija za ocjenu učinkovitosti, Državni ured za reviziju ocijenio je da je gospodarenje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države u Ministarstvu poljoprivrede i Agenciji za poljoprivredno zemljište te na području Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke, Osječko-baranjske, Varaždinske i Virovitičko-podravske županije bilo djelomično učinkovito. Primjedbe i prijedloge Ureda je Ministarstvo poljoprivrede ugradilo u novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, primjenom kriterija za ocjenu učinkovitosti, Državni ured za reviziju ocijenio je da je javna nabava bila učinkovita u društvima Hrvatska lutrija d.o.o. i Zračna luka Split d.o.o., u društvu Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. bila je učinkovita, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, a u tri društva nije bila učinkovita te su potrebna značajna poboljšanja (Croatia Airlines d.d., Hrvatske šume d.o.o. i Jadroplov d.d.).

Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, primjenom kriterija za ocjenu učinkovitosti, Državni ured za reviziju ocijenio je da je upravljanje pomorskim dobrom na području Republike Hrvatske u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te na području Istarske i Splitsko-dalmatinske županije bilo djelomično učinkovito, dok je na području Dubrovačko-neretvanske, Ličko- senjske, Primorsko-goranske, Šibensko-kninske i Zadarske županije bilo učinkovito, pri čemu su potrebna određena poboljšanja. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture navelo je u svom očitovanju na izvješće Državnog ureda za reviziju da se aktivno radi na izradi novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, čijim će se donošenjem riješiti velik dio naloga i preporuka.

Za utjecaj programske inicijative JASPERS na podnesene projektne prijedloge Republike Hrvatske za sufinanciranje iz fondova Europske unije, Državni ured za reviziju je ocijenio da je djelomično učinkovit.

Provjerama provedbe naloga i preporuka obuhvaćeno je 419 subjekata, kojima je u prijašnjim revizijama dano ukupno 2 764 naloga i preporuka, te je utvrđeno da 879 ili 31,8 % naloga i preporuka nije provedeno. Uvid u financijske izvještaje obavljen je za 51 izvanparlamentarnu političku stranku i 45 članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica.

Kao i ranijih godina, i tijekom 2017. Državni ured za reviziju surađivao je prije, u tijeku i nakon obavljanja revizija s pravosudnim i drugim državnim tijelima. Razmijenjeni su dokumenti i izvješća za 69 predmeta s Državnim odvjetništvom, Ministarstvom unutarnjih poslova te sa sudovima.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o posljedicama zbog neprimjene primjedaba Državnog ureda za reviziju u roku od godinu dana. Odgovoreno je da je jedini mehanizam Državnog ureda za reviziju za praćenja preporuka obuhvaća izvještavanje javnosti o provedbi naloga i preporuka. Državni ured za reviziju javno objavljuje izvješća o revizijama i dostavlja izvješća Hrvatskom saboru. Istaknuto je da podnošenje prijave protiv subjekata revizije nisu u nadležnosti Državnog ureda za reviziju. Sva izvješća dostavljaju se Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, koje mora postupati po službenoj dužnosti. Ukoliko Državno odvjetništvo Republike Hrvatske donese odluku o pokretanju daljnjih postupaka, Državni ured za reviziju šalje dodatnu dokumentaciju. Ukazano je na činjenicu da je u pripremi novi Zakon o reviziji, koji će sadržavati sankcije za subjekte revizije koji ne postupaju po prihvaćenim nalazima i preporukama.

Zatražena je informacija u učinkovitosti županija kod upravljanja pomorskim dobrom te evidenciji pomorskog dobra. Istaknuto je da pomorsko dobro predstavlja veliki potencijal koji nije iskorišten. Odgovoreno je da je pomorsko dobro jako važan resurs za Republiku Hrvatsku. Strategija upravljanja pomorskog dobra je izrađena, ali se njezina provedba ne prati sustavno niti se izvještava o samoj provedbi. Također  je napomenuto da nisu utvrđene granice pomorskog dobra te se ne upisuju pravodobno u zemljišne knjige, međutim u pripremi je novi Zakon o pomorskom dobru. Istaknuto je da je potrebna učinkovita zakonska regulativa za postupanje sa pojedinim investitorima, koji postupaju protivno dozvoli. Takva zakonska regulativa može obuhvaćati raskidanje koncesije s takvim investitorima.
 
Među ostalim istaknuto je da je tijekom ranijih razdoblja postojao veliki problem kod naplate potraživanja za korištenje poljoprivrednog zemljišta. Nije provedena pravodobna naplata i time nastupala zastara kod naplaćivanja ugovora. Odgovoreno je da od 2013. godine promijenjen načina upravljanja poljoprivrednim zemljištem, poslove naplate preuzela je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. U novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, za koji je Državni ured za reviziju dao preporuke, se naplata vraća na jedinice lokalne samouprave.

Napomenuto je da je utjecaj programske inicijative JASPERS djelomično učinkovit i time postoji neiskorištenost fondova Europske unije. Ukazano je na činjenicu da Izvješće ima točno utvrđene preporuke, među ostalim definiciju potrebnih provedba aktivnosti nadležnih institucija npr. redovitu međusobnu suradnju. Također se istaknulo važnost poštivanja preporuka za bolju iskorištenost fondova Europske unije.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK 
                  
Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2017.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 41. sjednici, održanoj 14. ožujka 2018. godine, Prijedlog programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018.-2020., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  1. ožujka 2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da  je na temelju članka 26. Zakona o službenoj statistici („Narodne novine“, br. 103/03, 75/09, 59/12 i 12/13 – pročišćeni tekst), Državni zavod za statistiku, u suradnji s drugim nositeljima službene statistike, izradio Nacrt prijedloga programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. – 2020. godine.

Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske izrađuje se za razdoblja koja su istovjetna razdobljima utvrđenima u europskom statističkom programu EU. S obzirom da je krajem listopada 2017. donesena Uredba (EU) 2017/1951 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 99/2013 o europskome statističkom programu od 2013. do 2017. njegovim produljenjem do 2020. novi Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske odnosi se na isto razdoblje, dakle na period 2018. – 2020. Program se temelji na potrebama korisnika, ali i europskim zahtjevima koji su definirani Statistical Requirements Compendiumom (izdanje 2016.).

Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. – 2020. obuhvaća prioritetna područja i aktivnosti koje hrvatski statistički sustav treba obuhvatiti u razdoblju na koje se Program odnosi, pregled razvojnih ciljeva službene statistike po područjima, glavne rezultate koje treba proizvesti, odgovorne nositelje službene statistike te osnovnu namjenu i glavne korisnike statističkih podataka. Polazna osnova za izradu Nacrta prijedloga programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske jest Strategija razvitka službene statistike Republike Hrvatske 2013. – 2022. Radi izvršavanja aktivnosti iz Programa donosi se Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti za svaku godinu na koju se Program odnosi.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

PROGRAMA STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2018.-2020.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 41. sjednici, održanoj 14. ožujka 2018. godine, Prijedlog godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. godine,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  1. ožujka 2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je na temelju članka 30., stavka 2. Zakona o službenoj statistici („Narodne novine“, br. 103/03, 75/09, 59/12 i 12/13 – pročišćeni tekst) Državni zavod za statistiku, u suradnji s drugim nositeljima službene statistike, izradio Nacrt prijedloga godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. godine. Godišnji provedbeni plan 2018. godine obuhvaća pregled svih statističkih istraživanja, odnosno razvojnih aktivnosti koje nositelji službene statistike namjeravaju provesti u 2018. godini. Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2018. godine planirana je provedba ukupno 280 statističkih aktivnosti, a od toga 158 na temelju neposrednog prikupljanja podataka, 78 statističkih istraživanja na temelju administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja te 44 razvojne aktivnosti.

Od ukupno 280 statističkih aktivnosti, Državni zavod za statistiku u 2018. provest će 232 aktivnosti. Novi pristup izradi godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti rezultirao je uključivanjem šireg skupa institucija, kao i ostalih korisnika u proces njegove izrade. Nakon objedinjavanja Nacrt prijedloga godišnjeg provedbenog plana dostavljen je na mišljenje svim ministarstvima i drugim tijelima državne uprave, a ujedno je provedeno i savjetovanje sa zainteresiranom javnošću na središnjem državnom portalu e-Savjetovanja.

U raspravi na Odboru napomenuto je da Porezna uprava ima vjerodostojne podatke o cijeni nekretnina u Republici Hrvatskoj. Istaknuto je da Državni zavod za statistiku temeljem podataka iz Porezne uprave hedoničkom metodom prati promjene cijena nekretnina u Republici Hrvatskoj te objavljuje hedonički indeks cijena nekretnina od 2015. godine. Kod hedoničke metode su bitne cijene i karakteristike nekretnina. Državni zavod za statistiku ubuduće planira objavu broj transakcija kod nekretnina koji je koristan podatak za procjenu stanja na tržištu stambenih nekretnina. Ukazalo se na potrebu vođenja registra zgrada i stanova, koji će pružiti dodatne informacije osim cijena nekretnina.
 
Navedeno je da Porezno uprava kod prijave porezna na nekretnina više ne skuplja detaljne informacije o nekretnini, sada je izvor informacija samo kupoprodajni ugovor.

Također se zatražila informacija o migraciji stanovništva Republike Hrvatske u europske države. Europska unija uzima radnu snagu iz Republike Hrvatske koju treba. Istaknuto je da je potrebna izrada karakteristike takve populacije. Među ostalim treba proširiti program statističkih istraživanja s migracijama stanovništva Republike Hrvatske. Podržala se činjenica da je registar stanovništva Republike Hrvatske jako važan. Napomenuto je da statistike  Ministarstvo unutarnji poslova o stanovništvu Republike Hrvatske kasne. Osobe ili obitelji se odjave sa zakašnjenjem u Republici Hrvatskoj i tada reguliraju svoj status. Nema financijskih posljedica za ne pravodobnu odjavu osoba i time ne može se garantirati kvaliteta takvih podataka. Podaci iz registra stanovništva zajedno s registrom zgrada i stanova bi također koristili Poreznoj upravi. Dodatno bi podaci iz registra stanovništva koristili evidenciji korisnika zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Na temelju takvih podatka bi se pojednostavnili buduća statistička planiranja uključujući planiranje troškova zdravstva. Istaknuto je da Republika Hrvatska koristi podatke drugih država koji puno kvalitetnije evidentiraju useljavanju u svoje države.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

GODIŠNJEG PROVEDBENOG PLANA STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2018. GODINE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 40. sjednici, održanoj 02. ožujka 2018. godine, Prijedlog zakona o uvjetima za pružanje usluga carinskog zastupanja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 292, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. veljače 2018. godine.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se zakonom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, te je u prilogu dostavljena i Izjava o njegovoj usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije. Uvjeti obav¬lja¬nja poslova carinskog zastupanja uređeni su Zakonom o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku (»Narodne novine«, broj 92/01). Člankom 18. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije, kojim se uređuje pitanje carinskog zastupnika, propisano je da države članice mogu, u skladu s pravom EU, odrediti uvjete prema kojima carinski zastupnik može pružati usluge u državi članici u kojoj ima poslovni nastan. Zakon je nužno donijeti te cjelovito normativno urediti provedbu carinskog zakonodavstva donesenog na razini EU u dijelu koji se odnosi na pravo Republike Hrvatske da, kao država članica i u skladu s pravom Unije, nacionalnim zakonodavstvom uredi pitanje uvjeta prema kojima osoba s poslovnim nastanom u RH u okviru registrirane djelatnosti može pružati usluge carinskog zastupanja u Republici Hrvatskoj.

Ujedno se ovim Zakonom modernizira i znatno pojednostavljuje pravni režim pružanja usluga carinskog zastupanja. Trenutno u Republici Hrvatskoj posluje 612 ovlaštenih carinskih otpremnika (tj. pravnih osoba koje obavljaju poslove zastupanja) te oko 2500 ovlaštenih carinskih zastupnika (tj. fizičkih osoba koje kao zaposlenici carinskih otpremnika poduzimaju radnje carinskog zastupanja). U odnosu na postojeće uređenje propisana je obveza ishođenja tri vrste odobrenja za obavljanje poslova:
-  ovlaštenoga carinskog otpremnika za pravnu osobu koja obavlja poslove zastupanja kao djelatnost, ovlaštenoga carinskog otpremnika na graničnom prijelazu za pravnu osobu koja obavlja poslove zastupanja specifično na graničnom prijelazu, te ovlaštenoga carinskog zastupnika za fizičku osobu koja, kao zaposlenik ovlaštenog carinskog otpremnika, nastupa kao carinski zastupnik.

Jedan ovlašteni carinski zastupnik može provoditi radnje carinskog za samo jednog carinskog otpremnika. Odobrenje za poslove carinskog zastupanja mora imati fizička osoba koja, kao zaposlenik pravne osobe ili trgovca pojedinca, poduzima radnje i formalnosti koje se zahtijevaju prema carinskom zakonodavstvu u poslovanju s carinskim tijelima (npr. ako tvrtka u nastupa u carinskom postupku u svoje ime i za svoja račun, odnosno ne koristi usluge otpremnika kao carinskog zastupnika, ona tada svejedno mora imati zaposlenika koji ima odobrenje za poslove carinskog zastupanja).

Korištenje poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske na lokaciji graničnih prijelaza uvjetovano je obvezom ishođenja odobrenja za obavljanje poslova ovlaštenoga carinskog otpremnika na graničnom prijelazu u skladu s posebnim procedurama koje nisu u skladu s pravnim režimom upravljanja i raspolaganja s imovinom u vlasništvu RH. Novim zakonom predviđa se obveza ishođenja samo jednog odobrenja, i to za pružanje usluga carinskog zastupanja, tj. odobrenja za carinskog otpremnika, te se uvodi pojam carinskog agenta, pri čemu se pojmovi definirani kako slijedi: carinski otpremnik je osoba koja kao carinski zastupnik u okviru registrirane djelatnosti pruža uslugu carinskog zastupanja i korisnik je odobrenja za obavljanje poslova carinskog zastupanja, izdanim sukladno odredbama ovoga Zakona i carinski agent je fizička osoba koja kao zaposlenik carinskog otpremnika poduzima radnje carinskog zastupanja. Jedna osoba može kao carinski agent provoditi radnje carinskog zastupanja za više carinskih otpremnika.

Ukida se obveza da odobrenje za poslove carinskog zastupanja (odnosno po novom režimi status carinskog agenta) mora imati fizička osoba koja kao zaposlenik pravne osobe ili trgovca pojedinca poduzima radnje i formalnosti koje se zahtijevaju prema carinskom zakonodavstvu u poslovanju s carinskim tijelima (tako sada tvrtke koje u carinskom postupku nastupaju u svoje ime i za svoja račun, odnosno ne koriste usluge otpremnika kao carinskog zastupnika, ne moraju imati zaposlenika koji ima status carinskog agenta). U skladu s propisima kojima se uređuje zakup i kupoprodaja poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske na lokaciji graničnog prijelaza daje se carinskom otpremniku u zakup putem javnog natječaja. Navedeno predstavlja znatno pojednostavljenje administrativnih zahtjeva i procedure te je u interesu pravne sigurnosti.

U raspravi na Odboru iznesena  je primjedba na kaznene odredbe koje su izrazito visoke. Postavljeno je pitanje da li je moguće ugraditi u Zakon  predradnje prije kažnjavanja, te zašto država ne može ublažiti kazne za one koji se bave „ nadri„ poslom.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o uvjetima pružanja usluga carinskog zastupanja.
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 39. sjednici, održanoj 7. i 8. veljače 2018. godine, Prijedlog zakona o platnom prometu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 289, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. veljače 2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo  da je Prijedlog zakona o platnom prometu izrađen je zbog usklađivanja s Direktivom o platnim uslugama na unutarnjem tržištu. Nova Direktiva donesena je zbog značajnih tehničkih inovacija na tržištu plaćanja malih vrijednosti, brzog rasta broja elektroničkog i mobilnog plaćanja, pojave novih vrsta platnih usluga na tržištu te potrebe za povećanjem sigurnosti plaćanja. Uvode se dvije nove platne usluge. Usluga informiranja o računu omogućuje potrošačima i poslovnim subjektima globalno gledanje na njihovu financijsku situaciju. Među ostalim omogućuje potrošačima konsolidiranje različitih računa za plaćanje koje imaju u jednoj ili više banaka te kategoriziranje potrošnje prema vrstama (kredit, hrana, režije, zabava, benzin itd.) čime im se pomaže u praćenju troškova i financijskom planiranju. Usluga iniciranja plaćanja olakšava i ubrzava elektroničnu trgovinu. Također omogućava uspostavu softwarske veze web-mjesta trgovca i mrežne bankovne platforme platiteljeva pružatelja platnih usluga koji vodi račun. Navedeno znači da će potrošači moći obaviti internetsku kupnju čak i ako ne posjeduju kreditnu karticu, a trgovac će moći započeti s isporukom robe čim od pružatelja usluge iniciranja plaćanja dobije potvrdu da je plaćanje inicirano. Niti u jednoj fazi platnog lanca pružatelj ovih usluga neće biti u posjedu novčanih sredstava korisnika platnih usluga. Licenciranje će provoditi Hrvatska narodna banka. Uvodi se mala institucija za platni promet zbog rasterećenja. Mala institucija za platni promet će moći pružati platne usluge (sve platne usluge, osim uplate i isplate novčanih sredstava na račun, usluge iniciranja plaćanja i usluge informiranja o računu) isključivo na području Republike Hrvatske. Postavljeni su manji zahtjevi za inicijalnim kapitalom. Ukupne transakcije u jednoj godini ne smiju premašiti iznos od 7,5 milijuna kuna. Uvedeni su stroži zahtjevi sigurnosti (o sigurnoj komunikaciji i pouzdanoj autentifikaciji klijenta) za iniciranje i obradu elektroničkih plaćanja koje će morati primjenjivati svi pružatelji platnih usluga. Stroža pravila pridonijet će smanjivanju rizika prijevare, posebice kod online plaćanja te zaštiti povjerljivosti korisnikovih podataka (financijskih i osobnih). Među ostalim primatelj plaćanja neće smjeti platitelju naplaćivati nikakvu naknadu za korištenje određenoga platnog instrumenta. Dakle, prilikom kupovine ulaznice za koncert putem interneta trgovac neće smjeti naplaćivati naknadu za plaćanje karticom. Također su  unaprijeđena pravila o zaštiti korisnika platnih usluga. Smanjena je odgovornost platitelja (vlasnika platnog instrumenta) za neautorizirane platne transakcije s 1125,00 kuna na 375,00 kuna (npr. u slučaju izgubljenog ili ukradenog platnog instrumenta). Odgovornosti nema ako gubitak, krađu ili zlouporabu platnog instrumenta platitelj nije mogao otkriti prije izvršenja neautorizirane platne transakcije, ako je takva platna transakcija nastala zbog radnje ili propusta zaposlenika pružatelja platnih usluga i sl. Smanjen je rok u kojem korisnik platnih usluga može bez naknade otkazati okvirni ugovor (s 12 mjeseci na 6 mjeseci). Propisana je obveza pružatelja platnih usluga da u sklopu platne transakcije na temelju kartice rezervira novčana sredstva na računu za plaćanje platitelja samo ako je platitelj dao suglasnost za točan iznos novčanih sredstava koji treba rezervirati (npr. prilikom rezerviranja smještaja u hotelu ili iznajmljivanja auta) više neće biti moguće rezervirati sredstva bez suglasnosti platitelja i bez točnog iznosa). Na prigovor potrošača pružatelj platnih usluga morat će odgovoriti u roku od 10 dana, a iznimno u roku od 35 dana.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o razlogu limitiranja ukupnih transakcija malih institucija za platni promet na 7,5 milijuna kuna na godišnjoj razini.  Odgovoreno je da Direktiva određuje iznos limita te male institucije za platni promet mogu pružati platne usluge isključivo na području Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći                  

ZAKLJUČAK                   

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o platnom prometu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 39. sjednici, održanoj 7. i 8. veljače 2018. godine, Prijedlog zakona o elektroničnom novcu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 288, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. veljače 2018. godine.
 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je Direktiva o platnim uslugama na unutarnjem tržištu izmijenila Direktivu o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac bilo je potrebno izraditi novi Zakon o elektroničkom novcu. Elektronički novac je pohranjena novčana vrijednost koja je izdana nakon primitka novčanih sredstava u svrhu izvršavanja platnih transakcija u smislu zakona kojim se uređuje platni promet i koju prihvaća fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj tog elektroničkog novca, a koja čini novčano potraživanje prema izdavatelju. U praksi Republike Hrvatske, pa i Europske unije, elektronički novac nije jako raširen i predstavlja mali udio u ukupnim plaćanjima. Na primjeru Republike Hrvatske, elektronički novac u praksi uključuju prije uplaćene platne kartice koje izdaju banke i kartične kuće (primjerice poklon kartice banaka). Potrošač može doći u banku u kojoj nema račun te kupiti poklon karticu banke na način da uplati npr. 100 kuna. Među ostalim je elektronički novac plaćanja roba i usluga putem mobilnih telefona kada vlasnik telefona svoju uslugu mobilnom operateru plaća putem unaprijed kupljenog bona. Primjer je SMS poruka s kojom se podmiruje trošak fizičkih roba i usluga kao što je iznajmljivanje bicikla, kupnja bezalkoholnih pića na automatima itd., dok će kupnja digitalnih roba i usluga kao što su npr. preuzimanje videa, glazbe i igara ili plaćanje parkinga biti elektronički novac po određenim uvjetima. Uvedeni su dodatni zahtjevi za licenciranje koji se uglavnom odnose na sigurnost plaćanja (npr. provedba detaljne procjena rizika povezanih s izdavanjem elektroničkog novca i platnim uslugama i opis kontrola sigurnosti i mjera za ovladavanje rizicima), a s kojim će se morati uskladiti i postojeće institucije za elektronički novac (u roku 6 mjeseci od stupanja na snagu Zakona).  Također su pri prekograničnom izdavanju elektroničkog novca dane veće ovlasti nadležnom tijelu države članice domaćina, pa je tako omogućeno da Hrvatska narodna banka može od institucija za elektronički novac iz druge države članice koje posluju u Republici Hrvatskoj preko podružnice tražiti dostavljanje izvješća. Osim toga, u iznimnim situacijama koje zahtijevaju hitno djelovanje omogućeno je da Hrvatska narodna banka može poduzeti preventivne mjere ako je to potrebno radi hitne zaštite imatelja elektroničkog novca ili korisnika platnih usluga u Republici Hrvatskoj od ozbiljne prijetnje njihovim zajedničkim interesima. Među ostalim su detaljno uređene male institucije za elektronični novac. „Institucije za elektronički novac pod izuzećem“ su preimenovane u „male institucije za elektronički novac“. Međutim, statusno se radi o istim institucijama za elektronički novac čije je poslovanje i dalje ograničeno na Republiku Hrvatsku, jedino što su djelomično izmijenjeni zahtjevi za njihovo osnivanje i poslovanje. Uvedene su sljedeće novosti:  smiju pružati i platne usluge koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca te smiju obavljati i druge djelatnosti, inicijalni kapital iznosi najmanje 900.000,00 kuna (do sada 260.000,00 kuna), ukinuto je ograničenje pohranjenog iznosa, prosječni neiskorišteni elektronički novac male institucije ne smije premašiti iznos od 2.000.000,00 kuna i prosječna mjesečna ukupna vrijednost platnih transakcija koje je mala institucija izvršila u posljednjih 12 mjeseci (uključujući i platne transakcije izvršene preko njezinih zastupnika), ne smije premašiti iznos od 7.500.000,00 kuna. Kao u Prijedlogu zakonu u platnom prometu  uvedena je odredba da je na prigovor potrošača izdavatelj elektroničkog novca obvezan odgovoriti u roku od 10 dana, a iznimno u roku od 35 dana.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

                                 
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o električnom novcu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
                                                       
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 39. sjednici, održanoj 7. i 8. veljače 2018. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 287, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1.veljače 2018. godine.
 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je Uredba (EU) br. 2016/1011, objavljena je u Službenom listu Europske unije dana 29. lipnja 2016. godine, a stupila je na snagu 30. lipnja 2016. godine, dok je početak primjene Uredbe 1. siječnja 2018. godine (osim dijela odredbi koje su stupile na snagu 2016. godine). Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti (u daljnjem tekstu: Prijedloga zakona), omogućuje izravnu primjenu Uredbe (EU) 2016/1011 na način da se određuju tijela nadležna za provođenje nadzora nad primjenom Uredbe (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Hrvatska narodna banka), njihova podjela nadležnosti, djelokrug rada i ovlasti. Također se propisuju prekršaji za postupanje protivno Uredbi i visina novčanih kazni za pojedine prekršaje pravnih i fizičkih osoba na koje se Uredba primjenjuje. Cilj donošenja Uredbe (EU) br. 2016/1011 jest sprječavanje potencijalnih tržišnih manipulacija referentnim vrijednostima u smislu njihove netočnosti i necjelovitosti, čime se narušava povjerenje u tržište, uzrokuju gubitci potrošačima i ulagateljima te remeti realno gospodarstvo. Takve su potencijalne manipulacije osobito štetne kada se radi o prekograničnim transakcijama, zbog izravnog učinka na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Naime, određivanje cijene financijskih instrumenata i ugovora ovisi o točnosti i cjelovitosti referentnih vrijednosti koje se pri tome koriste. Prijašnji slučajevi manipulacija referentnim kamatnim stopama (EURIBOR, LIBOR) te referentnim vrijednostima u sektorima energetike, nafte i sl., potaknuli su potrebu za transparentnim postupcima utvrđivanja referentnih vrijednosti. Stoga se Uredbom (EU) br. 2016/1011, uvodi zajednički okvir za osiguravanje točnosti i cjelovitosti indeksa koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i ugovorima i time pridonosi pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te visokoj razini zaštite potrošača i ulagatelja. Uredba (koja se izravno primjenjuje), također jamči ujednačenu i dosljednu primjenu odredaba u državama članicama EU te veću pravnu sigurnost i sprječavanje prepreka u prekograničnom poslovanju. Republika Hrvatska će donošenjem Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se koriste kao referentne vrijednosti, omogućiti njenu izravnu primjenu u hrvatskom pravnom sustavu te uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije i na taj način ispuniti preuzete obveze. Na hrvatskom tržištu za sada postoje tri referentne vrijednosti na koje se Uredba primjenjuje: CROBEX, čiji je administrator Zagrebačka burza d.d., doprinositelj podataka također Zagrebačka burza d.d, nadzor će vršiti HANFA, ZIBOR  (Zagreb Interbank Offered Rate - kamatna stopa kotirana na međubankarskom tržištu), čiji je administrator Hrvatska udruga banaka, doprinositelj su kreditne institucije, a nadzor će vršiti Hrvatska narodna banka te NRS  (nacionalna referentna stopa), čiji je administrator Hrvatska udruga banaka, a nadzor će vršiti Hrvatska narodna banka.

U raspravi na Odboru  napomenuto je da u Europskoj uniji postoji problem s izražavanjem EURIBOR-a. Nema prometa na međubankarskom tržištu kao posljedica ekspanzivne politike Europske središnje banke. Podaci koje se iskazuju za EURIBOR su na razini kotiranja između pojedenih banaka, a ne na razini stvarnih  transakcija. Naglašeno je  postoji sličan problem u Republici Hrvatskoj zbog prekomjerne likvidnosti. Također je istaknuto da je pouzdanost indeksa koji se odnose na kamatne stope upitan. Podaci moraju biti pouzdani, bez mogućnosti manipuliranja.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK    

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima  koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 39. sjednici, održanoj 7. i 8. veljače 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o alternativnim investicijskim fondovima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 183, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. veljače 2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je razlog izrade Zakona dodatno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije (Direktiva 2014/65/EU te čl. 30 Direktive 2002/8/EZ). Izmjene se ugrađuju s obzirom na iskustvo stečeno u dosadašnjoj primjeni zakonodavnog okvira, kao i primjeni najboljih tržišnih praksi s područja poslovanja alternativnih investicijskih fondova. Bitne novosti uključuju razvrstavanje društava za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima prema kriteriju veličine imovine pod upravljanjem. Razvrstavanje društava za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima bit će moguće u tri razreda i to na male, srednje i velike koji će se određivati na temelju veličine imovine pod upravljanjem (do sada je postojala samo podjela na male i velike). Prema kategoriji ulagatelja uvodi se podjela na profesionalne ulagatelje (kreditne institucije, društva za osiguranje i dr.), male ulagatelje (sve ostale koji nisu profesionalni ulagatelji) i kvalificirane ulagatelje ovisno kakvi udjeli pojedinih alternativnim investicijskim fondovima im se mogu nuditi (do sada je postojala samo podjela na profesionalne i male ulagatelje). Uvodi se mogućnost osnivanja zatvorenog alternativnog investicijskog fonda kao imovine bez pravne osobnosti, a što je do sada bila opcija isključivo za osnivanje u obliku otvorenog alternativnog investicijskog fonda. Izmijenjene su odredbe o obvezi odobravanja delegiranja svih poslova društvu za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima (UAIF-ova) koji upravlja alternativnim investicijskim fondom i čiji se udjeli nude javnom ponudom, a s ciljem rasterećenja subjekata nadzora (sužen je krug poslova za čije je delegiranje na treće osobe potrebno ishoditi odobrenje nadzornog tijela). Proširene su odredbe u svezi politika nagrađivanja radi dodatnog usklađivanja sa Smjernicom, ali i uzimajući u obzir činjenicu da su politike primitaka na razini Europske unije, a i u svijetu, prepoznate kao važno pitanje poslovanja subjekata na tržištu kapitala, ali i kao potencijalno veliki i značajan izvor sukoba interesa. Sukladno preporukama Odbora Vijeća Europe Moneyval iz Izvješća o 4. krugu evaluacije Republike Hrvatske kojim se sprječava da suradnici osoba osuđenih za kaznena djela imaju kontrolni udio ili rukovodeću funkciju u kreditnim i financijskim institucijama, Zakon je dorađen u cilju postizanja usklađenosti s predmetnom inicijativom.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o alternativnim investicijskim fondovima

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 39. sjednici, održanoj 7. i 8. veljače 2018. godine, Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe Europske unije o europskim fondovima poduzetničkog kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 282,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  1.veljače 2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da ovaj Zakon stavlja izvan snage odredbe Zakona o provedbi Uredbe Europske unije o europskim fondovima poduzetničkog kapitala. Odredbe Zakona o provedbi Uredbe Europske unije o europskim fondovima poduzetničkog kapitala ugrađene su u Zakon o alternativnim investicijskim fondovima u cilju kako bi se materija alternativnih investicijskih fondova uredila u jedinstvenom propisu. Zakon o alternativnim investicijskim fondovima prošao proceduru Vlade Republike Hrvatske, a potom i redovan postupak donošenja zakona Hrvatskog sabora (prvo čitanje) na 5. sjednici Hrvatskoga sabora 4. listopada 2017. godine donesen zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona o alternativnim investicijskim fondovima. Potrebno je utvrditi prestanak važenja pojedinog zakona donošenjem posebnog zakona o prestanku važenja toga zakona. Kako ne bi došlo do nastupanja pravne praznine između stupanja na snagu odredbe Zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe Europske unije o europskim fondovima poduzetničkog kapitala i Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ broj 81/13 i 113/16) predlaže se donošenje Zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe Europske unije o europskim fondovima poduzetničkog kapitala po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o  prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe Europske unije o europskim fondovima poduzetničkog kapitala

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 39. sjednici, održanoj 7. i 8. veljače 2018. godine, Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe Europske unije o europskim fondovima socijalnog poduzetništva, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 283,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  1.veljače 2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da ovaj Zakon stavlja izvan snage odredbe Zakona o provedbi Uredbe Europske unije o europskim fondovima socijalnog poduzetništva. Odredbe Zakona o provedbi Uredbe Europske unije o europskim fondovima socijalnog poduzetništva ugrađene su u Zakon o alternativnim investicijskim fondovima u cilju kako bi se materija alternativnih investicijskih fondova uredila u jedinstvenom propisu. Zakon o alternativnim investicijskim fondovima prošao proceduru Vlade Republike Hrvatske, a potom i redovan postupak donošenja zakona Hrvatskog sabora (prvo čitanje)  na 5. sjednici Hrvatskoga sabora 4. listopada 2017. godine donesen zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona o alternativnim investicijskim fondovima. Potrebno je utvrditi prestanak važenja pojedinog zakona donošenjem posebnog zakona o prestanku važenja toga zakona. Kako ne bi došlo do nastupanja pravne praznine između stupanja na snagu odredbe Zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe Europske unije o europskim fondovima socijalnog poduzetništva i Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ broj 81/13 i 113/16) predlaže se donošenje Zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe Europske unije o europskim fondovima socijalnog poduzetništva po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o  prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe Europske unije o europskim fondovima socijalnog poduzetništva

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 38. sjednici održanoj 31. siječnja 2018. godine, Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i članova Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga te Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2018. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnim Prijedlozima odluka kao matično radno tijelo.     

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da u smislu odredbe članka 4. stavka 2. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga („Narodne novine“ broj 140/05 i 12/12) predsjednika i članove Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga imenuje i razrješava Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 24. siječnja 2018. godine utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i članova Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, radi isteka mandata. Na istoj sjednici, Vlada Republike Hrvatske utvrdila je Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i članova Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je nakon rasprave na temelju članka 44. stavka 5. i članka 54. Poslovnika Hrvatskoga sabora   jednoglasno utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Podržava se Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i članova Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže da se razriješe dužnosti Petar-Pierre Matek, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i članovi Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Branka Bjedov Kostelac, Mario Radaković, Silvana Božić i Gordana Letica.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je nakon rasprave na temelju članka 44. stavka 5. i članka 54. Poslovnika Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „SUDRŽAN“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Podržava se Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže da se za predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga imenuje dr. sc. Ante Žigman, a za članove Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Antun Palarić, dr. sc. Tomislav Ridzak, Ilijana Jeleč i Jurica Jednačak.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 38. sjednici održanoj 31. siječnja 2018. godine, Godišnje izvješće Financijske agencije za 2016. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji („Narodne novine“, broj 117/01, 60/04 i 42/05), dostavila Financijska agencija, aktom od 21. studenoga 2017. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvještaju kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-07/496, URBROJ: 50301-25/18-17-8, od 21.prosinca 2017. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje izvješće Financijske agencije za 2016. godinu.  

U uvodnom izlaganju predstavnik Financijske agencije istaknuo je da je u 2016. godini Financijska agencija (u daljnjem tekstu: FINA) ostvarila prihode u iznosu od 784,5 milijuna kuna što je 2% više nego u prethodnoj godini dok su ukupno ostvareni rashodi iznosili 783,8 milijuna kuna što je smanjenje od 10% u odnosu na prethodnu 2015. godinu.

U strukturi prihoda 48%, odnosno 379,2 milijuna kuna, čine usluge Sektora financijskih i elektroničkih usluga (radi se o platno-prometnim uslugama koje FINA pruža bankama na principu outsourcinga, uslugama nacionalnog kliringa, elektroničkim uslugama kao npr. izdavanje certifikata te raznim ostalim uslugama za građanstvo i poduzetništvo). Prihodi od usluga Sektora za državu iznose ukupno 333,3 milijuna kuna i čine 42% ukupnih prihoda FINA-e u izvještajnog godini (to su usluge koje FINA pruža temeljem (zakonskih) javnih ovlasti kao npr. prisilna naplata, provođenje ovrha nad nekretninama i pokretninama, poslovi vezani uz registar financijskih izvještaja i sl. te s druge strane usluge koje FINA pruža državi na ugovornoj bazi kao npr. obavljanje određenih poslova za državnu riznicu, centralizirani obračun plaća, usluge za središnji registar osiguranika i sl.).Osim navedenih usluga, FINA je tijekom 2016. godine ostvarila i prihode od informatičko-komunikacijskih usluga u visini od 7,2 milijuna kuna, financijske prihode u iznosu od 11,6 milijuna kuna i prihode od ostalih usluga kao npr. od najma poslovnog prostora u visini od  19,3 milijuna kuna te od ukidanja rezervacija i vrijednosnih usklađenja u iznosu od 33,6 milijuna kuna.

U strukturi rashoda dominiraju troškovi osoblja koji čine 47% ukupnih rashoda te su u izvještajnog godini realizirani u visini od 367,5 milijuna kuna, što je 2% manje nego u prethodnoj godini. FINA na kraju 2016. godine broji ukupno 3.142 zaposlenika, što je za 8 zaposlenika manje u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna neto plaća isplaćena u 2016. godini iznosila je 6.278 kuna. Druga najznačajnija kategorija troškova su troškovi usluga i materijala, među kojima se ističu troškovi usluga u iznosu od 153,8 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 6% u osnovu na prethodnu godinu. U ovoj grupi troškova ističu se bankarske usluge i naknade u iznosu od 35,9 milijuna kuna (FINA i banke dijele naknadu za prisilnu naplatu), troškovi tekućeg održavanja softwarea koji su u 2016. godini iznosili 21,7 milijuna kuna (najveći dio FINA-nih servisa je IT baziran) te troškovi čuvanja imovine u iznosu od 18,3 milijuna kuna (FINA se, između ostaloga, čuva i mjerama tjelesne zaštite na svojih 165 lokacija). Također se ističu troškovi amortizacije u iznosu od 92,4 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 5% u odnosu na prethodnu godinu. FINA je u 2016. godini realizirala ukupno oko 45,1 milijun kuna investicija što je pad od 23% u odnosu na prethodnu godinu. Investicijske aktivnosti u 2016. godini su najvećim dijelom bile usmjerene na obnavljanje i proširenje kapaciteta u IT segmentu poslovanja sukladno fazama započete konsolidacije IT servisa. Među ostalim troškovima ističu se troškovi naknada izdataka zaposlenih (troškovi prijevoza i troškovi jubilarnih nagrada) u iznosu od 32,3 milijuna kuna i troškovi rezerviranja u iznosu od 21,1 milijun kuna.

Od izvanrednih troškova najznačajniji je trošak porezno nepriznatog PDV-a (tzv. pro-rata) u iznosu od 20,7 milijuna kuna te trošak vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca (u najvećem dijelu se odnosi na vrijednosno usklađenje potraživanja od Državnog zavoda za statistiku) u iznosu od 27,8 milijuna kuna. Stoga je FINA, nakon bruto gubitka od -101 milijun kuna u 2015. godini (izgubljen veliki spor s Hrvatskom narodnom bankom), u 2016. godini ostvarila bruto dobit od oko 861 tisuću kuna. Vezano uz spomenuti spor s Hrvatskom narodnom bankom, radi se o sudskom sporu koji se vodio od 2003. do 2015. godine. Tužbom je Hrvatska narodna banka teretio FINA-u po osnovi upada u platni promet Podružnice Vukovar koja je, radi ratnih okolnosti, vršila svoje aktivnosti iz Zagreba kada je 1995. godine s obračunskog računa Zavoda za platni promet prenijeto oko 45,8 milijuna kuna na račune određenih pravnih osoba. Jednako tako, FINA se, kao pravni slijednik ZAP-a teretila i za neovlašteno odobravanje računa Ministarstva financija u iznosu od 4,9 milijuna kuna, kao i za pogreške u obradi naloga u iznosu od 0,5 milijuna kuna. Kako je 2001. godine došlo do izmjena Zakona o platnom prometu, Hrvatska narodna banka  je teretio FINU-u za nepokriveni saldo po osnovi obavljanja „starog“ platnog prometa, odnosno za neovlaštenu emisiju novca. Županijski sud u Zagrebu presudio u korist  Hrvatske narodne banke iznos glavnice spora od 51,4 milijun kuna, sudske troškove od 1,6 milijuna kuna te zatezne kamate u iznosu od 95 milijuna kuna, odnosno ukupni iznos od 148 milijuna kuna, a koji je u cijelosti teretio poslovni rezultat 2015. godine. FINA je podnijela reviziju protiv navedene presude radi pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka (posebno s obzirom na nastup zastare).

Najvažnija poslovna aktivnost FINA-e tijekom 2016. godine odnosi se na projekt SEPA (Single European Payment Area ili jedinstveno područje plaćanja u EURima) koji je uspješno okončan 6. lipnja 2016. godine kada je s radom započeo EuroNKS - platni sustav za obračun prekograničnih platnih transakcija SEPA kreditnih transfera u eurima. SEPA je područje na kojemu potrošači, poslovni subjekti i tijela javne vlasti mogu uplaćivati i primati plaćanja u eurima pod jednakim osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno o njihovoj lokaciji. Riječ je o inicijativi Europske unije za integracijom u području platnih usluga, a čiji su temelji postavljeni Lisabonskim ugovorom 2000. godine, kada je stvoren preduvjet za uvođenje eura. Jedinstvena valuta prepoznata je kao mehanizam za jačanje prekogranične trgovine i domaćeg tržišta Europske unije. Iako je uvođenje eura olakšalo plaćanje gotovinom, to nije riješilo različita pravila koja su postojala u zemljama Europske unije, a koja su se odnosila na elektroničkim putem zadane transakcije. Uspješnim okončanjem procesa migracije FINA je zahvaljujući vrlo sposobnim i stručnim radnicima priključila Republiku Hrvatsku europskoj platno-prometnoj infrastrukturi. Od poslova koje FINA obavlja temeljem javnih ovlasti vrijedi istaknuti uspostavu sustava elektroničke javne dražbe u provedbi ovrhe nad pokretninama i nekretninama te uspostavu sustava Stečaja potrošača u 22 FINA-ine lokacije. Uz navedene projektne aktivnosti, FINA je tijekom 2016. godine realizirala i sve redovne aktivnosti među kojima se u platno-prometnom dijelu poslovanja izdvajaju podaci o 46,3 milijuna gotovinskih i bezgotovinskih naloga platnog prometa te 32,8 milijardi kuna obrađene gotovine, a u dijelu poslovanja za državu podaci o 22 milijuna knjiženja u sustavu državne riznice te isplati plaće za oko 240.000 zaposlenika iz sustava COP. Najveću pozornost ipak dobivaju podaci o poslovima prisilne naplate prema kojima je tijekom 2016. godine FINA zaprimila ukupno 1.212.129 osnova za plaćanje, od čega se 961.891 osnova za plaćanje odnosi na građane, a 250.238 na poslovne subjekte. Tijekom godine izvršene su osnove za plaćanje koje se odnose na građane u iznosu od 7,2 mlrd. kuna i osnove za plaćanje koje se odnose na poslovne subjekte u iznosu od 21,1 mlrd. kuna.

U raspravi na Odboru pohvaljen je pozitivan rezultat financijskog poslovanja FINA-e u 2016. godini. Tražena je informacija o tehnološkim viškovima kod zaposlenih u FINA-i, na što je odgovoreno da je tehnološki višak zbrinut. Također je ukazano na činjenicu da građani ne raspolažu s dovoljno informacija kod naplaćivanja usluga FINA-e. Među ostalim je napomenuto da sudski spor s Državnim zavodom za statistiku nije uključen u prijašnja izvješća FINA-e, tek poslije negativnog okončanja za FINA-u. Istaknuto je da se ubuduće takvi sporovi trebali odmah uključiti u izvješća.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno   predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

                    Z A K LJ U Č A K
 
Prihvaća se Godišnje izvješće Financijske agencije za 2016. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec.

PREDSJEDNICA ODBORA 
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 38. sjednici, održanoj 31. siječnja 2018. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2017., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 5. prosinca 2017. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-12/84, URBROJ: 50301-25/18-18-6, od 11. siječnja 2018. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.   

Uvodno je predstavnik Hrvatske narodne banke, viceguverner, istaknuo da Informacija obuhvaća pregled gospodarskih kretnja, kretanja u financijskom sektoru i aktivnosti Hrvatske narodne banke u navedenom razdoblju. Makroekonomska kretanja u globalnom okružju bila su u prvoj polovini 2017. razmjerno povoljna. Ostvareno je tako jačanje gospodarskog rasta, koje je pratio i oporavak svjetske trgovine. Cijene sirovina na svjetskom tržištu nakon rasta na početku godine padale su s približavanjem sredine godine, a nastavili su se poboljšavati i uvjeti financiranja za europske ze¬mlje s tržištima u nastajanju. Pritom se premija za rizik Hrvat¬ske smanjivala brže od prosjeka tih zemalja zahvaljujući tome što su državne financije postale urednije.

Povoljna kretanja ostvarena su i u domaćem gospodarstvu. Gospodarska je aktivnost tako u prvoj polovini 2017. nastavi¬la jačati, te se realni BDP povećao za 2,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Godišnjem rastu realnog BDP-a najviše je pridonio rast izvoza robe i usluga, pri čemu su se početkom godine nastavila pozitivna kretanja iz 2016., dok se u drugom tromjesečju godišnja stopa rasta izvoza robe i uslu¬ga zamjetno smanjila. Osobna je potrošnja također davala zna¬čajan pozitivan doprinos gospodarskom rastu, odražavajući povoljna kretanja na tržištu rada, ali i rast potrošačkoga kre¬ditiranja stanovništva. Ostale sastavnice domaće potražnje ta¬kođer su porasle u odnosu na prvu polovinu 2016. U prvom tromjesečju zabilježen je relativno snažan rast bruto investicija u fiksni kapital, ali u drugom tromjesečju došlo je do zamjet¬nog usporavanja. Pritom su poglavito smanjene investicije opće države. Iako su tekuća kretanja povoljna, potrebno je upozoriti na to da je gospodarski rast još uvijek dosta niži nego u uspo¬redivim državama. U 2017. godini broj zaposlenih osoba nastavio se kontinu¬irano povećavati te je u prvom polugodištu bio za 1,8% veći u odnosu na isto razdoblje lani, što je u potpunosti generirao privatni sektor. Istodobno se nezaposlenost nastavila ubrzano smanjivati pa se u lipnju broj nezaposlenih osoba spustio na 170 tisuća, što je najniža razina od 1997. godine. Pritom treba istaknuti da je pad nezaposlenosti djelomično posljedica sma¬njenja aktivne radne snage zbog iseljavanja stanovništva. Osim toga, zabilježen je snažan rast prosječne bruto plaće, koji je bio široko rasprostranjen, a prosječna neto plaća povećala se još više zbog zakonskih izmjena u oporezivanju dohotka od rada.

 Inflacija potrošačkih cijena u prvom je polugodištu 2017. zamjetno porasla. Takva su kretanja ponajviše bila rezultat ja¬čanja uvoznih inflatornih pritisaka, a došlo je i do jačanja do-maće potražnje. Godišnja stopa inflacije povećala se s 0,2% u prosincu 2016. na 0,7% u lipnju 2017. Ubrzanju godišnje sto¬pe inflacije tijekom prvih šest mjeseci 2017. pridonijele su sve glavne komponente indeksa potrošačkih cijena (osim energije). Najviše se povećao doprinos cijena prerađenih prehrambenih proizvoda ukupnoj inflaciji (osobito mlijeka i maslaca).

Povoljna kretanja u ekonomskim odnosima s inozemstvom nastavila su se i u prvoj polovini 2017. godine. Saldo na teku¬ćem i kapitalnom računu blago se poboljšao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, zahvaljujući rastu viška u među¬narodnoj razmjeni usluga (poglavito u turizmu), jačem korište¬nju sredstava iz fondova EU-a i manjim kamatama na inoze¬mne obveze. U suprotnom je smjeru na saldo tekućeg i kapital¬nog računa djelovalo produbljivanje manjka u robnoj razmjeni. Kada je riječ o pokazateljima vanjskih neravnoteža, relativni pokazatelji bruto i neto inozemne zaduženosti dodatno su se u prvih šest mjeseci 2017. poboljšali, dok se relativni pokazatelj neto stanja međunarodnih ulaganja zadržao na razini s kraja prethodne godine.
 
Hrvatska narodna banka je provođenjem ekspanzivne monetarne politike u pr¬voj polovini 2017. godine nastavio podržavati gospodarski oporavak. Snažnim kreiranjem primarnog novca putem deviznih inter¬vencija ublaženi su aprecijacijski pritisci na domaću valutu i povećane su bruto međunarodne pričuve. Istodobno su se slo¬bodna novčana sredstva na računima banaka kod Hrvatske narodne banke go¬tovo udvostručila u odnosu na isto razdoblje prošle godine i dosegnula rekordne razine. Stoga nije bilo ni potražnje banaka za zaduživanjem kod Hrvatske narodne banke. U takvim uvjetima poboljšali su se domaći uvjeti financiranja, što je vrijedilo za kamatne sto¬pe banaka na gotovo sve vrste kredita, a zajedno s nastavkom ublažavanja standarda odobravanja kredita i porastom kreditne potražnje nastavio se oporavak plasmana domaćih sektora, po¬sebice za stanovništvo.

Na kraju lipnja 2017. godine ukupne međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke bile su za 3,8% veće u odnosu na kraj 2016., dok su u istom razdoblju neto međunarodne pričuve porasle za 3,2%. Na rast neto međunarodnih pričuva utjecali su otkup deviza od banaka i države te zarada ostvarena od upravljanja pričuvama, a na po¬većanje ukupnih međunarodnih pričuva, osim navedenih činite¬lja, djelovala je i viša razina ugovorenih repo poslova s inozem¬stvom. Unatoč negativnim stopama eurskog dijela krivulje do šest godina dospijeća cjelokupnim eurskim dijelom neto pričuva ostvarena je u prvih šest mjeseci 2017. ukupna stopa povrata od 0,20% na godišnjoj razini, dok je ukupna stopa povrata za cje¬lokupni dolarski dio na godišnjoj razini iznosila 1,39%.

U prvoj polovini 2017. godine imovina banaka (umanjena za ispravke vrijednosti) smanjila se za 2,3%. Na smanjenje imovi¬ne snažno su utjecala tečajna kretanja, a ako se isključi njihov učinak, efektivno se bilježi smanjenje imovine banaka od 0,9%. Osim toga, zamjetljiv je bio i utjecaj materijalizacije kreditnoga rizika, kao i utjecaj prodaja potraživanja. Dobit banaka i poka¬zatelji profitabilnosti snažno su se smanjili u odnosu na prvu polovinu 2016., ponajprije kao rezultat materijalizacije kredit¬nog rizika, rasta troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja, ali i učinka baznog razdoblja.

Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadi¬vih kredita nastavio se smanjivati, te je na kraju prve polovine 2017. iznosio 13,2%, a poboljšanje kvalitete ostvareno je kod obaju najznačajnijih sektora, nefinancijskih društava i stanov¬ništva. To je prije svega rezultat prodaja potraživanja s proble¬mima u naplati, no ističe se da bi se kod stanovništva pobolj¬šanje bilježilo i kad bi se isključio utjecaj prodaja potraživanja. Stopa ukupnoga kapitala banaka blago je porasla, na 23,2%, što je posljedica blagog smanjenja izloženosti rizicima (1,1%), osobito kreditnom riziku, dok se iznos regulatornoga kapitala nije promijenio.

Fiskalnu su politiku u prvom polugodištu 2017. obilježila povoljna kretanja. Proračunski je manjak iskazan prema me¬todologiji ESA iznosio 1,1 mlrd. kuna (0,3% BDP-a), stoga je ostvareno njegovo snažno smanjenje u usporedbi s istim razdo¬bljem lani, kada je iznosio 3,8 mlrd. kuna (1,1% BDP-a). Ra¬zina duga opće države na kraju lipnja 2017. iznosila je 287,3 mlrd. kuna ili za 1,8 mlrd. kuna manje u odnosu na stanje na kraju 2016. godine, ponajprije zbog aprecijacije kune prema euru u promatranom razdoblju.

U raspravi na Odboru ukazano je na činjenicu da se Polugodišnja informacija raspravlja s vremenskim pomakom i time nedostaje aktualnost. Također se tražila analiza utjecaja koncernu Agrokor na financijski sektor i na bilance banaka. Odgovoreno je da je utjecaj koncerna Agrokor na profitabilnost banka prikazan, dobit banaka je znatno niža zbog koncerna Agrokor. U prvoj polovici 2016. godine dobit banaka iznosila je 2, 8 milijardi kuna, međutim u prvoj polovici 2017. godine je dobit banaka iznosila manje od 1 milijardu kuna. Hrvatska narodna banka procijenila je da će bankarski sektor ostati stabilan, što je ostvareno.  Među ostalim je istaknuto da banke raspolažu s puno kapitala, ali gospodarstvo teško ostvaruje kredit kod banaka. Banke preferiraju kreditiranje države. Naglašeno je da investicije nisu na razini na kojoj trebaju biti. Viceguverner je odgovorio da će Hrvatska narodna banka održati konferenciju o poticanju investicija u ožujku 2018. godine. Istaknuo je da je Hrvatska narodna banka  cijelo vrijeme stvarala visoku likvidnost te popravljala uvjete financiranja, među ostalim smanjenjem kamatnih stopa. Napomenuo je da se ogromna likvidnost sporo preljeva iz banaka u gospodarstvo, postoji tek blago oživljavanje kreditne aktivnosti. Također je istaknuto da banke nisu u mogućnosti odobravati kredite ukoliko solventni poduzetnici nemaju odgovarajuće projekte. Dodatno postoji visoka razina duga u privatnom sektoru. Procjena Hrvatske narodne banke glasi da trećina duga poduzeća otpada na prezadužena poduzeća. Takva poduzeća ne mogu razmatrati dodatne investicije, nego nastoje smanjiti svoj dug.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
  

ZAKLJUČAK

Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2017.

 Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 38. sjednici, održanoj 31. siječnja 2018. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača za 2016., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s člankom 32. stavak 1. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 19. prosinca  2017. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Izvješću na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-12/95, URBROJ: 50301-25/06-18-5, od 24. siječnja 2018. godine, u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće. 

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju, pomoćnica glavnog državnog revizora, istaknula da prema Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, Državni ured za reviziju mora svake godine obaviti reviziju političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica. U skladu s navedenim,  Državni ured za reviziju je u 2017. obavio reviziju svih sudionika političkih aktivnosti koji su u 2016. ostvarili prihode, odnosno imali vrijednost imovine iznad sto tisuća kuna ili im je u prošloj reviziji izraženo nepovoljno mišljenje, a to je: 16 parlamentarnih i 19 izvanparlamentarnih političkih stranaka (ukupno 35 političkih stranaka), 8 nezavisnih zastupnika  te tri člana predstavničkih tijela lokalnih jedinica. Osim spomenutog, obavljen je uvid u financijske izvještaje za 2016., i to za: 51 izvanparlamentarnu političku stranku, 44 člana predstavničkih tijela lokalnih jedinica, koji do lipnja 2017. nisu dostavili godišnje financijske izvještaje sa sastavnim dijelovima (godišnji program rada, financijski plan te izvještaj o primljenim donacijama) te uvid u financijske izvještaje članice predstavničkog tijela lokalne jedinice, koja je ostvarila prihode iznad sto tisuća kuna. Revizijom političkih stranaka izražena su: 22 bezuvjetna, 12 uvjetnih i jedno nepovoljno mišljenje, za Bošnjačku demokratsku stranku Hrvatske. Za sve nezavisne zastupnike izraženo je bezuvjetno mišljenje. Za dva člana predstavničkih tijela lokalne jedinice izražena su bezuvjetna, a za jednog uvjetno mišljenje.

Ukupni prihodi revizijom obuhvaćenih političkih stranaka iznosili su 147,4 milijuna kn, od čega se na prihode iz proračuna odnosi 114,7 milijuna kn. Prihodi parlamentarnih političkih stranaka iznosili su 135,3 milijuna kn.  Ukupni rashodi političkih stranaka iznosili su 135,5 milijuna kn. Nezavisni zastupnici su ostvarili 3 milijuna ukupnih prihoda i 2,8  milijuna rashoda.

Revizijom političkih stranaka, utvrđene su nepravilnosti, koje se odnose na izvršenje naloga i preporuka iz prošle revizije, djelokrug i unutarnje ustrojstvo, sustav unutarnjih kontrola, planiranje i računovodstveno poslovanje te prihode i rashode.

Osim spomenutog, Ured je obavio i provjeru dostave godišnjih financijskih izvještaja za političke stranke, nezavisne zastupnike i članove predstavničkih tijela lokalnih jedinica kojima je mandat u tijeku.  Financijske izvještaje je dostavilo 128 političkih stranaka, od toga 115 u propisanom roku, 13 izvan propisanog roka, dok 43 političke stranke nisu dostavile financijske izvještaje, uz napomenu da je 171 politička stranka bila obvezna dostaviti financijske izvještaje za 2016. Svi nezavisni zastupnici su dostavili financijske izvještaje u propisanom roku.  Od 916 članova predstavničkih tijela kojima je mandat započeo nakon lokalnih izbora održanih u 2013., odnosno prijevremenih izbora (održanih u 2014., 2015. i 2016.), 886  je dostavilo financijske izvještaje, a 30 članova predstavničkih tijela nije dostavilo financijske izvještaje do studenoga 2017.

Obavljena je također provjera objave financijskih izvještaja političkih stranaka i nezavisnih zastupnika. Svoje financijske izvještaje objavilo je  99 političkih stranaka, dok 72 izvanparlamentarne političke stranke nisu objavile financijske izvještaje. Svi nezavisni zastupnici 9. saziva Hrvatskoga sabora su objavili financijske izvještaje na mrežnim stranicama. Državni ured za reviziju je o svim utvrđenim povredama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe obavijestio Državno odvjetništvo i dostavio cjelokupnu dokumentaciju.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je  jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste birača za 2016.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je na 37. sjednici, održanoj 25. siječnja 2018. godine, o Izvješću o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 3. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 121/17.) podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. prosinca 2017. godine.
Odbor je predmetno Izvješće raspravio u dijelu koji se odnosi na Uredbu o izmjeni i dopunama Zakona o tržištu kapitala, kao matično radno tijelo, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
  
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da su ovom Uredbom, uzimajući u obzir predviđeni rok donošenja novog Zakona o tržištu kapitala, a kako bi se osigurala neophodna primjena određenih odredbi tzv. EU Uredbe MiFIR koje su stupile na snagu 3. siječnja 2018. godine i odredbi u vezi uspostave interoperabilnosti između sustava poravnanja i namire financijskih instrumenata i platnog sustava, predložene izmjene i dopune važećeg Zakona o tržištu kapitala, čija je svrha omogućiti provedbu, odnosno prijenos odredbi u vezi ovlaštenog sustava objavljivanja (eng. approved publication arrangement - APA) te uspostavu interoperabilnosti između sustava poravnanja i namire financijskih instrumenata i platnog sustava. Naime, odredbe u svezi ovlaštenog sustava objavljivanja (tzv. APA) privremenog su karaktera, do donošenja novoga Zakona o tržištu kapitala, te omogućuju nastavak obavljanja djelatnosti koje Zagrebačka burza već obavlja temeljem važećeg Zakona o tržištu kapitala, a kako ne bi došlo do prekida kontinuiteta u poslovanju. APA ima za cilj poboljšati kvalitetu informacija o transparentnosti trgovanja koje se objavljuju izvan mjesta izvršenja (OTC transakcije) i znatno doprinijeti osiguranju da se oni objavljuju na način koji će olakšati njihovo objedinjavanje s drugim podacima. Uredba MiFIR propisuje obvezu licenciranja operatera ovlaštenog sustava objavljivanja te uvjete za isto. Isto tako, ovom Uredom predviđeno je da pokretanje stečaja, sanacije ili postupka likvidacije, kao i poduzimanje drugih pravnih mjera protiv sudionika u sustavu poravnanja i/ili namire ili protiv drugih pravnih osoba koje transakcije sklapaju na tržištu kapitala, neće proizvoditi pravne učinke prema novčanim sredstvima koja se nalaze na posebnim namjenskim novčanim računima otvorenim kod upravitelja platnog sustava, čak i ako je takav postupak ili likvidacija pokrenuta ili čak i ako su druge pravne mjere poduzete prije nego što se izvrši namirenje transakcije. Namjenski novčani računi otvoreni kod upravitelja platnog sustava otvaraju se isključivo ako su uređeni uzajamno usklađenim pravilima rada platnog sustava i sustava za namiru financijskih instrumenata, u smislu zakona koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata. Sredstva na namjenskim novčanim računima se mogu iskoristiti isključivo za izvršenje platnih transakcija povezanih s obvezom poravnanja naloga koji su prihvaćeni u sustav za namiru financijskih instrumenata. Preduvjet za uspostavu interoperabilnosti između sustava poravnanja i namire financijskih instrumenata i platnog sustava jest usklađivanje pravila rada platnog sustava i sustava za namiru financijskih instrumenata nakon kojeg trenutka će biti moguće otvoriti posebne namjenske novčane račune kod upravitelja platnog sustava.

U raspravi je na upit je li cilj ove Uredbe spašavanje opstojnosti Zagrebačke burze uslijed pada prometa, bez obzira ne termin „licenciranje“, pojašnjeno da se ne radi o tome, budući da se OTC transakcije i dalje neće održavati na burzi, ali bilo koja transakcija koja se dogodi izvan burze, a trguje se instrumentima koji su na burzi se, po Uredbi MiFir, mora prijavljivati na burzi, radi transparentnosti svih transakcija. Zagrebačka burza to i danas radi, međutim EU regulativa zahtijeva od burze određene sustave sigurnosti i druge uvjete potrebne za obnašanje funkcije objave takvih transakcija, a što Zagrebačka burza ispunjava, no s obzirom na dosadašnje nepostojanje odredbe o licenciranju, nije postojala pravna osnova za licenciranje, a što je ovom Uredbom omogućeno.

Uvažavajući obrazloženje razloga zbog kojih je Vlada Republike Hrvatske donijela navedene Uredbe, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno (7 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 25. siječnja 2018., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije COM (2017) 208, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 4. prosinca 2017. godine.
Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije COM (2017) 208 usvojila je Zaključkom Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-07/450, URBROJ: 50301-23/22-17-1, na sjednici održanoj 24. listopada 2017. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je podržao predmetno Stajalište Republike Hrvatske.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije COM (2017) 208

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 25. siječnja 2018., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja COM (2017) 331, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 4. prosinca 2017. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja COM (2017) 331 usvojila je Zaključkom Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-07/450, URBROJ: 50301-23/22-17-1, na sjednici održanoj 24. listopada 2017. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je podržao predmetno Stajalište Republike Hrvatske.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

     
Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja COM (2017) 331

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 25. siječnja 2018., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) COM (2017) 343, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 4. prosinca 2017. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) COM (2017) 343 usvojila je Zaključkom Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-07/455, URBROJ: 50301-23/22-17-1, na sjednici održanoj 30. listopada 2017. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija.

U raspravi su iznesena sljedeća mišljenja, stajališta, primjedbe i prijedlozi: zatraženo je pojašnjenje hoće li PEPP obuhvatiti 2. stup mirovinskog osiguranja ili samo 3. stup, pri čemu treba imati na umu nepovoljniji odnos zaposleni-umirovljenik u Republici Hrvatskoj (1:1,2) naspram drugih država članica. Kako je pojašnjeno, na određena pitanja Republike Hrvatske koja su iznesena u Stajalištu još se čekaju odgovori, među ostalim i na navedeno, no istaknuto je kako bi taj proizvod svakako trebao biti na dobrovoljnoj osnovi. Također, zatražen je odgovor na pitanje o poreznom tretmanu koji bi imao PEPP. Kako je rečeno, očekuje se sličan porezni tretman kao i današnji mirovinski proizvodi. Skrenuta je pozornost da se ovdje radi o dobrovoljnoj osnovi, a u RH je 1. i 2. stup obvezan te da je pitanje poreznog tretmana ključno. S tim u vezi naglašeno je da, ukoliko se ide s novim proizvodom, potrebno je znati kakav će mu biti porezni tretman, pri čemu 1. i 2. mirovinski stup (koji su obavezni) ne treba dovoditi u vezu s ovim. Upozoreno je i da bi ovo moglo izazvati mirovinsku reformu te je ukazano na činjenicu da je RH jedna od rijetkih zemalja koja ima i 2. stup, za razliku od većine koja ima samo jedan, pri čemu je naglašeno da su 1. i 2. stup u RH izjednačeni sa zemljama koje imaju samo jedan stup. Ujedno je izraženo i mišljenje da je, ukoliko se radi o novom mirovinskom proizvodu, potrebno provesti mirovinsku reformu. Predstavnik Ministarstva financija istaknuo je da se Republika Hrvatska zalaže da to ostane na dobrovoljnoj bazi, bez izmjena mirovinskog sustava. Istaknuto je i mišljenje da je građane potrebno motivirati na štednju, za što se država mora zauzeti na način da taj porez bude minimalan. Iznesen je i prijedlog o eventualnom stimuliranju korisnika 3. mirovinskog stupa, putem poreznih olakšica. Posebno je ukazano na to da je zadiranje u sredstva iz 2. mirovinskog stupa izuzetno osjetljivo, budući da u njemu građani vide svoju budućnost na temelju sredstava koja su odvajali, kao i da su informacije o predmetnoj Uredbi nedostatne. Iznesen je i komentar da je nebitno o kojem se stupu radi (1 ili 2.), ključna je razlika što je obavezno, a što dobrovoljno, te je pozdravljen prijedlog za (daljnje) stimuliranje istoga. 
 
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je podržao predmetno Stajalište Republike Hrvatske te je odlučio većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glasom „PROTIV“ i 1 glasom „SUZDRŽAN“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) COM (2017) 343

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 36. sjednici održanoj 17. siječnja 2018. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kazahstana o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 262, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. prosinca 2017. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.   
               
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da su ministri financija Republike Hrvatske Republike Hrvatske i Republike Kazahstana potpisali u Zagrebu, dana 5. lipnja 2017. godine, i u Astani, dana 29. rujna 2017. godine, Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kazahstana o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak, kojim su postignute brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga te povećanje stupnja ukupne gospodarstvene aktivnosti obiju država.

Ugovorom je definiran pojam rezidenta, te se tako izbjegava dvostruko oporezivanje hrvatskih rezidenata, ali i sprječava izbjegavanje plaćanja poreza na dohodak.
Nadalje, omogućuje se hrvatskim građevinskim i sličnim društvima da ne plaćaju porez na dobit u Republici Kazahstan, ukoliko radovi traju kraće od 12 mjeseci.

Isto tako, omogućuje se hrvatskim društvima koja pružaju usluge, uključujući konzultantske usluge, da ne plaćaju porez na dobit u Republici Kazahstanu, ako se takve usluge pružaju kraće od 6 mjeseci u bilo kojem 12 mjesečnom razdoblju, a hrvatskim zrakoplovnim i brodarskim društvima, te društvima koja obavljaju cestovni prijevoz u vezi prijevoza robe između Republike Hrvatske i Republike Kazahstana plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Republici Hrvatskoj.

Također, pri oporezivanju dividendi utvrđena je stopa poreza po odbitku od 5%, ako je stvarni korisnik društvo (osim partnerstva) u čijem je izravnom vlasništvu najmanje 25% imovine društva koje isplaćuje dividende, odnosno 10% bruto-iznosa dividendi u svim drugim slučajevima.
Zatim, pri oporezivanju kamata utvrđena je stopa poreza po odbitku od 10%, a pri oporezivanju naknada za autorska prava stopa poreza po odbitku od 10%.

Zaključno, u završnim odredbama Ugovora propisano je da će hrvatska društva u Republici Kazahstan imati isti status i pogodnosti kao i društva te države.
Postupak zajedničkog dogovaranja predstavlja mogućnost da se o svakom problemu i nastalom ili prijetećem  slučaju dvostrukog oporezivanja države direktno dogovaraju, bez sudjelovanja diplomatskih tijela, što će pridonijeti  ubrzanju rješavanja problema.

Članak o razmjeni obavijesti predstavlja efikasno sredstvo u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza. Očekuje se da će Ugovor biti poticaj stranim ulaganjima u Republiku Hrvatsku, međusobnoj razmjeni dobara i usluga, s utjecajem na povećanje ukupne gospodarske aktivnosti obiju država.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kazahstana o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 36. sjednici održanoj 17. siječnja 2018. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Mađarske, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske i Kraljevine Švedske, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 261, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. prosinca 2017. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji potpisan u Bruxellesu 2. ožujka 2012. godine, a na snagu je stupio 1. siječnja 2013. godine. Ugovor se primjenjuje od dana stupanja na snagu među ugovornim strankama čija valuta je euro i koje su ga ratificirale. Primjenjuje se i na druge ugovorne stranke čija valuta je euro od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon polaganja njihovih pojedinačnih isprava o ratifikaciji kod depozitara (odnosno Glavnog Tajništva Vijeća). Glava V. se primjenjuje na sve ugovorne stranke (odnosno i na one čija valuta nije euro) od dana stupanja na snagu Ugovora.

Ovim Ugovorom države članice Europske unije suglasne su ojačati ekonomsku i monetarnu uniju usvajanjem dodatnih pravila koja se odnose na jačanje proračunske discipline. Ugovorom se propisuje poboljšanje u koordinaciji ekonomskih politika na razini svih država članica uz poseban naglasak na upravljanje u europodručju, potičući time postizanje ciljeva vezanih uz održivi rast, zaposlenost, konkurentnost i društvenu koheziju. Primjenjuje se na države članice Europske unije unutar i izvan europodručja koje su ga ratificirale.

Države članice Europske unije koje se nalaze izvan europodručja imaju pravo izuzeća od primjene pojedinih poglavlja Ugovora. Navedeno se posebno odnosi na obveze koje proistječu iz glave III. (fiskalni ugovor) te glave IV. (koordinacija ekonomskih politika i konvergencija).

S obzirom na to da je izvan europodručja, Republika Hrvatska pristupa Ugovoru o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, koristeći pritom pravo izuzeća i to za glavu III. i IV. Stoga, Republika Hrvatska preuzima obveze koje proistječu iz glave V., a koje se odnose na sudjelovanje na sastancima na vrhu država europodručja, koji će se održavati najmanje dva puta godišnje i na kojima će se raspravljati o konkurentnosti država članica, izmjenama i novim pravilima koja će primjenjivati na europodručje u budućnosti, kao i specifičnim pitanjima koja se odnose na provedbu Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju.

Donošenjem i stupanjem na snagu Zakona o potvrđivanju Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji ispunjavaju se uvjeti za pristupanje Republike Hrvatske ovome Ugovoru.

Ustavna osnova za donošenje Zakona o potvrđivanju Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Mađarske, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske i Kraljevine Švedske sadržana je u odredbi članka 140. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o potvrđivanju Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Mađarske, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske i Kraljevine Švedske

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 36. sjednici, održanoj 17. siječnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. prosinca 2018. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se izradi Prijedloga zakona pristupilo radi: prijenosa članka 103. Direktive 2013/36/EU, kojim se daje ovlast Hrvatskoj narodnoj banci za primjenjivanje supervizorskih mjera na kreditne institucije istih ili sličnih profila rizičnosti, a sukladno zahtjevu Europske komisije, zatim radi usklađivanja s Uredbom (EU) br. 537/2014 o posebnim zahtjevima u svezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i novim Zakonom o reviziji te radi dodatnih poboljšanja i to prvenstveno u dijelu oko likvidacije kreditne institucije, stjecanja kvalificiranog udjela i zaštite potrošača (vraćanje instrumenata osiguranja plaćanja, izdavanje brisovnog očitovanja, pristup informacijama i sl.).

U odnosu na Prijedlog zakona, glavne novosti propisane Konačnim prijedlogom zakona su: uvjeti za procjenu primjerenosti za članstvo u upravi/nadzornom odboru kreditne institucije usklađuju se sa Smjernicama o procjeni primjerenosti članova upravljačkog tijela i nositelja ključnih funkcija koje su 26. rujna 2017. usvojili EBA i ESMA te Smjernicama o internom upravljanju koje je usvojila EBA. Novost je da uvjete za odgovarajućim stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za obavljanje funkcije člana uprave/nadzornog odbora moraju imati i svi članovi uprave/nadzornog odbora zajedno, uz raniji uvjet da te zahtjeve ispunjavaju i pojedinačno.

Nadalje, dorađuje se dio kojim je propisan postupak redovne likvidacije kreditne institucije. Uvodi se obveza kreditne institucije da HNB-u dostavi plan likvidacije (umjesto dosadašnjih nedovoljno jasno propisanih konzultacija). HNB će taj plan procjenjivati s aspekta prava vjerovnika, stabilnosti financijskog sustava i provedivosti samog plana. Bez pozitivnog mišljenja HNB-a neće se moći provesti redovna likvidacija niti će odluka glavne skupštine proizvoditi pravne učinke. U slučaju da u redovnoj likvidaciji dođe do ugrožavanja prava vjerovnika, HNB može donijeti odluku o pokretanju prisilne likvidacije ili podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Također, dorađen je članak koji uređuje obvezu kreditne institucije da obavijesti potrošača o otplati cjelokupnog kredita i informira ga o načinu preuzimanje brisovnog očitovanja i svih drugih instrumenata osiguranja otplaćenog kredita. Novost je da u slučaju kad obvezu po kreditu umjesto dužnika u cijelosti ili djelomično otplati treća osoba, kreditna institucija obavještava dužnika o postojanju prava trećih osoba, kao i o daljnjim uvjetima za izdavanje brisovnog očitovanja. Kreditna institucija dužna je na isti način obavijestiti i sve treće osobe (jamce, sudužnike, založne dužnike i sl.) koje su dijelom ili u cijelosti otplatile taj kredit.

Isto tako, sukladno preporukama Odbora MONEYVAL u odnosu na provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, dodaje se odredba prema kojoj osoba koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela ili je suradnik ili osoba koja djeluje zajednički s osobom osuđenom za kaznena djela iz ovoga Zakona nema dobar ugled. Radi utvrđivanja ima li stjecatelj kvalificiranog udjela ili potencijalni član uprave kreditne institucije dobar ugled, HNB je ovlašten pribaviti od Ministarstva pravosuđa ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela u RH za suradnika stjecatelja kvalificiranog udjela odnosno za suradnika podnositelja zahtjeva za odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije.

Ujedno su nomotehnički dorađene pojedine odredbe prema primjedbama Odbora za zakonodavstvo i primjedbama drugih nadležnih tijela.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 36. sjednici održanoj 17. siječnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, drugo čitanje, P.Z.E. br. 175, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. prosinca 2017. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.   
               
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je glavni cilj Uredbe (EU) 2015/2365 uvesti niz pravnih obveza izravno tržišnim sudionicima, zbog potrebe za povećanjem transparentnosti tržišta financiranja vrijednosnih papira, a time i cjelokupnog financijskog sustava. Države članice trebaju osigurati postojanje zakonodavnog okvira koji omogućuje provođenje učinkovitih mjera praćenja i nadzora odredaba Uredbe, u sklopu čega su dužne imenovati nacionalno nadležno tijelo koje je zaduženo za provedbu Uredbe (EU) 2015/2365.

Stoga, ovim Zakonom se određuju tijela nadležna za provođenje nadzora sukladno odredbama Uredbe, njihova podjela nadležnosti, djelokrug rada i ovlasti. Nadležna tijela zadužena za regulaciju financijskih institucija i tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj su HANFA i HNB. Zakonom se propisuju i prekršaji za postupanje protivno Uredbi i visina novčane kazne za pojedine prekršaje pravnih i fizičkih osoba na koje se Uredba primjenjuje, te mehanizmi koji potiču prijave mogućih ili stvarnih kršenja Uredbe.
 
opisane Konačnim prijedlogom zakona su: dorađen je članak koji određuje mehanizme koji potiču prijave mogućih ili stvarnih kršenja Uredbe (EU) 2015/2365 na način da je propisano kako nadležna tijela detaljnije podzakonskim propisima uređuju zaprimanje i istragu prijava mogućih ili stvarnih kršenja Uredbe (EU) 2015/2365 i daljnje postupanje, uključujući uspostavu sigurnih komunikacijskih kanala za takve prijave.
 
Nadalje, dorađen je članak koji uređuje prekršajne odredbe, i to na način da definirana nadležna tijela pri određivanju vrste i razine administrativnih sankcija i drugih administrativnih mjera uzimaju u obzir i okolnosti određene odredbama članka 23. Uredbe (EU) 2015/2365.

Zatim, dorađen je članak koji uređuje objavu izrečenih prekršajnih sankcija na način da je uz predmetnu prekršajnu odredbu propisana i obveza ovlaštenom tužitelju da na svojim internetskim stranicama uz objavu nepravomoćne odluke objavi i podnesene redovite pravne lijekove protiv nepravomoćne odluke, kao i ishod postupka po pravnim lijekovima.

Isto tako, dorađene su i završne odredbe na način da je dodan članak koji uređuje rok donošenja provedbenih propisa određenih ovim Zakonom, što znači da će nadležna tijela navedena u ovome Zakonu u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti provedbene propise čije je donošenje propisano odgovarajućim člancima ovoga Zakona.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“)  predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 35. sjednici, održanoj 12. prosinca 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2017. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Zakonom provodi usklađenje s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2016/2258 od 6. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu pristupa poreznih tijela informacijama o sprečavanju pranja novca (tzv. DAC5). Rok za implementaciju navedene Direktive je 31. prosinca 2017. U odnosu na tekst Prijedloga zakona, u tekstu Konačnog prijedloga zakona, osim nomotehničkih usklađivanja, nisu nastale suštinske razlike.

Nije bilo primjedbi zastupnika na tekst Prijedloga zakona tijekom prvog čitanja u Hrvatskom saboru. Važećim Zakonom o administrativnoj suradnji u području poreza implementiran je globalni standard za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima. Izvještajne financijske institucije obvezne su dostavljati podatke o imateljima računa koji su prepoznati kao posredničke strukture.

Nadalje, izvještajne financijske institucije obvezne su utvrditi koji su to stvarni korisnici posredničkih struktura i izvijestiti Poreznu upravu o tim stvarnim korisnicima. Novim odredbama u Zakonu osigurao bi se pristup informacijama kod subjekata koji provode dubinsku analizu, a koje se odnose na mjere dubinske analize stranaka, čuvanje evidencija o transakcijama, informacije o stvarnom vlasniku ili stvarnim vlasnicima koje se prikupljaju, obrađuju i čuvaju u skladu s propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

Ti podaci se odnose na stvarne korisnike posredničkih struktura (razni financijski aranžmani, udjeli u vlasništvu, udjeli u kapitalu). Poreznoj upravi su, u skladu s propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, izravno dostupni podaci koji se nalaze u Registru stvarnih vlasnika, kao i podaci o stvarnom vlasništvu koji se nalaze kod pravnih subjekata i upravitelja trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranog prava, a što je usklađeno sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

U raspravi na Odboru istaknuto je da ovakvi prijedlozi zakona koji imaju tehnički karakter, a radi se o usklađenju s pravno stečevinom Europske unije, ne bi trebali ići u dva čitanja te na taj način nepotrebno odugovlačiti proceduru te da bi o tome Odbor za financije i državni proračun trebao donijeti zaključak i uputiti ga Predsjedniku Hrvatskoga Sabora i Vladi Republike Hrvatske.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza
te sljedeći zaključak:

1. Predlaže se da se propisi koje donosi Republika Hrvatska, a koji su po svojoj naravi tehničke prirode u vidu usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, donose po hitnom postupku, bez upućivanja u proceduru u dva čitanja te se u tom smislu predlažu i izmjene akata Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske koji reguliraju predmetnu tematiku.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

U Izvješću Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza s 35. sjednice Odbora, održane 12. prosinca 2017. godine, KLASA: 022-03/17-01/130, URBROJ: 6521-5-17-, tekst
„Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza
te sljedeći zaključak:
1. Predlaže se da se propisi koje donosi Republika Hrvatska, a koji su po svojoj naravi tehničke prirode u vidu usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, donose po hitnom postupku, bez upućivanja u proceduru u dva čitanja te se u tom smislu predlažu i izmjene akata Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske koji reguliraju predmetnu tematiku.“

ispravlja se na način da glasi:

„Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza

Odbor je također jednoglasno (7 glasova „ZA“) donio sljedeći

zaključak

Predlaže se Predsjedništvu Hrvatskoga sabora i Vladi Republike Hrvatske da se zakoni koji su po svojoj naravi tehničko usklađivanje s aktima Europske unije ne upućuju u proceduru u dva čitanja, već po hitnom postupku.

Obrazloženje:
Budući da se radi o tehničkim usklađivanjima s aktima Europske unije te radi racionalizacije vremena i sredstava, predlaže se kao u Zaključku.“

    
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici, održanoj 28. studenoga 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2017. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno se je predstavnica Ministarstva financija osvrnula na ključne razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona usvojenog u prvom čitanju u Hrvatskome saboru. Na prijedlog Odbora za zakonodavstvo izričaj pojedinih odredaba dorađen je u pravnom i nomotehničkom smislu.

Također, produženo je  razdoblje za kompenzacijske mjere s dvije na pet godina. Naime, Prijedlogom zakona bilo je predloženo je da će se tijekom 2018. godine, na ime kompenzacijskih mjera, iz državnog proračuna isplaćivati pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u visini razlike između zbroja prihoda od poreza na dohodak i prireza ostvarenih u 2017. godini i prihoda od pomoći koji su ostvareni u 2017. godini (u skladu s odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu) te prihoda od poreza na dohodak i prireza koji će ostvarivati tijekom 2018. godine, a u 2019. godini 50% iznosa isplaćenog u 2018. godini.

Konačnim prijedlogom zakona propisano je da će se navedenim jedinicama tijekom 2019. i 2020. godine iz državnog proračuna isplaćivati 100% pomoći, 2021. godine 60%, a 2022. godine 30% iznosa pomoći isplaćene u 2018. godini. Isto tako, predstavnica predlagatelja osvrnula se i na prijedloge koji nisu prihvaćeni. Među ostalim, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu predložio je da se do drugog čitanja razmotri promjenq raspodjele poreza na dohodak na način da se udio grada, odnosno općine poveća sa 60% na 65%, udio županije sa 17% na 20%, a da se udio za fiskalno izravnanje do 17% nadoknadi iz drugih poreza, primjerice PDV. Isti prijedlog dao je Klub zastupnika IDS-a, PGS-a i LRI-a.

Navedeni prijedlog nije prihvaćen, između ostaloga, jer provođenje ovoga Zakona već ima značajan fiskalni učinak na državni proračun. Budući da se sav prihod od poreza na dohodak prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, uključujući i prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju (u 2016. ostvaren u iznosu od 368.828.370,00 kuna), a osim toga, sredstva za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, koja se temeljem važećeg Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvaruju iz udjela u prihodima od poreza na dohodak (16%), stupanjem na snagu ovoga Zakona bit će osigurana na teret državnog proračuna.

Radi se o iznosu od 1.646.530.245,00 kuna koji će u 2018. god. biti planiran na razdjelima ministarstava nadležnih za decentralizirane funkcije. Stoga nema mogućnosti da se fond fiskalnog izravnanja nadoknadi iz drugih prihoda državnog proračuna. Nadalje, nije prihvaćen prijedlog Kluba zastupnika HDS-a, HSLS-a i HDSSB-a i zastupnika Alena Prelca da se, ukoliko jedinica lokalne samouprave nema preuzetu decentraliziranu funkciju vatrogastva, decentralizirana sredstva namijenjena za financiranje javnih vatrogasnih postrojbi, umjesto na županiju, usmjere na financiranje vatrogasne zajednice.

Kako je rečeno, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice su neprofitne organizacije čiji su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a javne vatrogasne postrojbe su proračunski korisnici jedinica lokalne samouprave čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave. Javne vatrogasne postrojbe financiraju se iz sredstava namijenjenih za decentralizirane funkcije. Sredstva za decentralizirane funkcije strogo su namjenska te se mogu koristiti isključivo za financiranje proračunskih korisnika čije su funkcije decentralizirane, a što je utvrđeno posebnim zakonima.

Nadalje, nije prihvaćeno ni stajalište zastupnika Željka Jovanovića te prijedlog zastupnika Arsena Bauka da se općinama i gradovima na otocima ostavi 16% udjela u porezu na dohodak za financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka, jer se zadržavanjem navedenog udjela povećava nejednakost fiskalnog kapaciteta među jedinicama lokalne samouprave, što je u suprotnosti s glavnim ciljem ovog Zakona. Isto tako, nije prihvaćeno ni stajalište zastupnika Alena Prelca da bi referentna stopa općina i referentna stopa gradova trebala biti jednaka.

U raspravi je iznesen komentar o naknadi Poreznoj upravi od 1% iz članka 5. Konačnog prijedloga zakona, iz čega proizlazi da se ne prepušta sav prihod od poreza na dohodak jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave, a čijim bi ukidanjem taj iznos i stvarno iznosio 100%. U vezi s tim, postavljeno je pitanje o eventualnoj mogućnosti ukidanja te naknade. Nadalje, postavljen je upit o povećanju razine minimalnih standarda (za osnovno školstvo, vatrogastvo i sl.) u okviru decentraliziranih sredstava, budući da se u praksi pokazuje da ti minimalni standardi nisu dovoljni.

Isto tako, vezano za članak 6. Konačnog prijedloga zakona, na upit člana Odbora o  trenutku u kojem se raspodjeljuju sredstva pomoći izravnanja, pojašnjeno je kako FINA raspodjeljuje iznose po izravnoj stopi odmah, budući da raspolaže za to potrebnim podacima. Dodatno, zamoljeno je da se razmotri mogućnost ranijeg donošenja odluke ministra financija iz članka 9. stavka 6. (rok 30. rujna), a radi priprema proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U daljnjoj raspravi izraženo je uvjerenje da će ovaj Zakon potaknuti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da poduzimaju aktivnosti na stvaranju preduvjeta za povećanje zapošljavanja, kako bi na taj način što više participirali u financiranju iz prihoda od poreza na dohodak. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 
 PREDSJEDNICA ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici, održanoj 28. studenoga 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o reviziji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2017. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Zakon usklađuje s Direktivom 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja i osigurava se primjena Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekta od javnog interesa. Naglasio je da je glavni cilj Zakona reforma sustava zakonske revizije kroz povećavanje transparentnosti, jačanje javnog nadzora ovlaštenih revizora, poboljšanje neovisnosti ovlaštenih revizora u odnosu na revidirani subjekt, poboljšanje unutarnjih organizacijskih pravila, poboljšanje revizorskog izvješća, jačanje uloge revizijskih odbora te učinkovitiji sustav sankcioniranja.

U nastavku se predstavnik predlagatelja osvrnuo na ključne razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na ona iz Prijedloga zakona. Prije svega, imajući u vidu važnost zakonske revizije subjekata od javnog interesa, dopunjene su odredbe članka 43. na način da je propisana obveza ugovaranja zakonske revizije (koja rezultira podnošenjem zajedničkog revizorskog izvješća) s najmanje dva međusobno neovisna revizorska društva za subjekte od javnog interesa koji su, sukladno zakonom propisanim kriterijima, prepoznati kao subjekti od povećanog javnog interesa (od sistemske važnosti), a to su oni koji zapošljavaju prosječno više od 5000 radnika tijekom poslovne godine u Republici Hrvatskoj i imaju aktivu veću od 5 milijardi kuna na zadnji dan poslovne godine. Navedena obveza ne odnosi se na društva koja su ovisno društvo matičnog društva sa sjedištem u drugoj državi članici, ako u ukupnoj aktivi matičnog društva sudjeluju s manje od 50% ukupne aktive.

Što se tiče ostalih izmjena, u Konačnom prijedlogu zakona postroženi su zahtjevi o potrebnim resursima pri obavljanju revizije. Naime, propisano je da ovlašteni revizor može biti u radnom odnosu samo s jednim revizorskim društvom (na puno ili nepuno radno vrijeme), što bi trebalo osigurati povećanje kvalitete obavljenih revizorskih usluga, dok su dosad revizori mogli uz dopuštenje poslodavca raditi na više mjesta.

Nadalje, radi iznimnog značaja i opsega posla, a uzimajući u obzir dosadašnje iskustvo u provođenju nadzora, propisano je da prilikom obavljanja zakonske revizije subjekata od javnog interesa, revizorska društva koja obavljaju takve zakonske revizije moraju imati najmanje tri zaposlena ovlaštena revizora koji rade u punom radnom vremenu (umjesto dosadašnja dva, bez specificiranja punog radnog vremena).

Isto tako, u Konačnom prijedlogu zakona je iskorištena opcija predviđena Uredbom, te je dozvoljeno obavljanje određenih nerevizorskih usluga revidiranom subjektu od javnog interesa (isključivo porezne usluge) pod uvjetom da te usluge nemaju izravan ili imaju beznačajan utjecaj, odvojeno ili u ukupnom iznosu, na financijske izvještaje koji su predmet revizije i ako ovlašteni revizor ili revizorsko društvo poštuju načela neovisnosti sukladno ovom Zakonu. Isto je propisano na ovaj način kako se raskidanjem već sklopljenih ugovora o navedenim uslugama između revizorskih društava i subjekata od javnog interesa ne bi izazvale nedoumice i nepovjerenje na tržištu revizorskih usluga, a na isti način je propisano obavljanje nerevizorskih usluga društvima koja nisu od javnog interesa.

Od ostalih razlika, osim određenih nomotehničkih promjena i usklađenja s Ministarstvom uprave i Ministarstvom pravosuđa, ovim Zakonom propisano je i da se na revizorsko društvo ne primjenjuju odredbe Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, s obzirom na obvezno članstvo u Hrvatskoj revizorskoj komori i obvezu plaćanja članarine i doprinosa Hrvatskoj revizorskoj komori (što je preuzeto iz važećeg zakona o reviziji).

Također, jasnije je propisano prijelazno razdoblje prema kojem se revizijski angažmani subjekata od javnog interesa ugovoreni prije 16. lipnja 2014. godine mogu primjenjivati do kraja najdužeg razdoblja trajanja revizijskog angažmana od deset godina, a u skladu s člankom 41. Uredbe (EU) 537/2014., dok je za ostale zakonom propisano sedam godina. Zaključno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je Konačnim prijedlogom zakona detaljnije propisana obveza suradnje Ministarstva financija s ostalim nadzornim tijelima, kao i da, uz Hrvatsku revizorsku komoru i druge organizatore, i Ministarstvo financija može organizirati i provoditi stalno stručno usavršavanje.

Članovi Odbora raspolagali su i komentarima Američke gospodarske komore u Hrvatskoj na Konačni prijedlog zakona.

U raspravi na Odboru je na upit o vremenskom razdoblju na koje jedan subjekt može birati istog revizora, dano pojašnjenje da se radi o sedam godina. Nastavno na to, izneseno je mišljenje da bi taj rok trebao biti kraći (tri, četiri godine), kako se ne bi dovela u pitanje neovisnost revizora. Kako je predstavnik predlagatelja pojasnio, u većini država članica Europske unije taj rok je deset godina, a rok propisan Konačnim prijedlogom zakona usklađen je sa Zakonom o kreditnim institucijama i propisima koje se odnose na HANFA-u.

Dodatno, kako je rečeno, iz izrađenih studija o kvaliteti revizije proizlazi da se kroz tri, četiri godine kvaliteta poboljšava, zatim određeno vrijeme ostaje na istoj razini, dok kasnije počinje padati. Također, budući da će nadzor nad revizorima obavljati Ministarstvo financija, postavljeno je i pitanje o kapacitetima Ministarstva za provedbu nadzora, a iznesen je i komentar o donjoj granici iznosa kod prekršajnih kazni. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o reviziji.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 33. sjednici, održanoj 23. studenoga i nastavku sjednice održanom 28. studenoga 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2017. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da ovaj Zakon uređuje dva porezna oblika, i to: posebni porez na motorna vozila (to jest registracijski porez, koji je u nadležnosti Carinske uprave) i posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila (nadležnost Porezne uprave), a izmjene i dopune odnose se na oba posebna poreza. Izmjena i dopunama Zakona koje su u sklopu cjelovite porezne reforme stupile na snagu 1. siječnja 2017. godine, RH je zadržala registracijski sustav oporezivanja motornih vozila prema vrijednosnom i ekološkom kriteriju, s time da se visina posebnog poreza koja se utvrđuje prema emisiji ugljičnog dioksida (CO2) postala samostalan kriterij koji se prestao vezati za vrijednost motornog vozila, čime je porezni sustav znatno osuvremenjen. U odnosu na posebni porez na motorna vozila (nadležnost Carinske uprave), istaknuto je da je 1. lipnja 2017. godine donesena Uredba Komisije (EU) 2017/1151 o dopuni Uredbe (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) kojom se u EU zakonodavstvo uvodi tzv. Globalno usklađeni ispitni postupak za laka vozila (WLTP) ili novi sustav mjerenja emisija CO2, budući da je utvrđeno da „informacije o potrošnji goriva i emisijama CO2 koje su dobivene ispitivanjem vozila u skladu s NEDC-om više nisu zadovoljavajuće i više ne prikazuju stvarne emisije“. S tim u vezi, djelomična primjena WLTP-a je stupila na snagu 1. rujna o.g., dok se puna primjena očekuje 1. siječnja 2019. To znači da je stari NEDC sustav, koji se u bitnome zasnivao na laboratorijskim mjerenjima, zamijenjen novim homologacijskim postupkom, odnosno WLTP-om čija primjena daje preciznije i vjerodostojnije podatke o emisijama CO2. S tim u vezi, a radi normativne jasnoće, predlaže se jasnije urediti propisivanje ovlasti Vladi Republike Hrvatske da uredbom utvrđuje visine posebnog poreza, koja ovlast je već normirana postojećim zakonskim određenjima.

Navedeno je posebno bitno zbog novog načina mjerenja CO2, jer se radi o procesu koji je potpuno u rukama proizvođača. Ovo je također važno budući da se time olakšava ostvarenje cilja postupnog povećanja utjecaja emisije CO2 na oporezivanje i smanjenja utjecaja vrijednosti vozila. Ovakav sustav se već godinama primjenjuje u harmoniziranim trošarinama (duhan, energenti i alkohol) u našem nacionalnom zakonodavstvu. Pri tome će se uredbom visina posebnog poreza na motorna vozila urediti uvažavajući potrebu smanjenja ukupnog poreznog tereta, a radi, između ostaloga, stvaranja povoljnijeg poreznog tretmana motornih vozila s novijom i ekološki prihvatljivijom tehnologijom. Nadalje, u odnosu na posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se, umjesto posebnog poreza na stjecanje rabljenih motornih vozila, predlaže plaćanje upravne pristojbe prilikom registracije vozila na ime stjecatelja vozila, kako bi se ubuduće pojednostavnio i skratio administrativni postupak obavljanjem svih radnji na jednom mjestu. U odnosu na trenutno važeći postupak promjene vlasništva rabljenih vozila, umjesto odlaska kod javnog bilježnika radi ovjere potpisa prodavatelja na kupoprodajnom ugovoru, odlaska u ispostavu Porezne uprave radi plaćanja posebnog poreza po stopi od 5% od tržišne cijene u trenutku stjecanja vozila (u PU se dobiva uplatnica s iznosom poreza koji se plaća u pošti, FINI ili banci, a nakon plaćanja poreza, ispostava PU izdaje klauzulu da je porez plaćen) i odlaska u policijsku postaju radi registracije vozila, prema ovom Prijedlogu zakona, sve se obavlja na jednom mjestu - tijelu nadležnom za registraciju motornih vozila radi registracije motornog vozila. Upravna pristojba određuje se prema starosti vozila i snazi motora. Godina starosti rabljenog motornog vozila izračunava se prema godini proizvodnje vozila, odnosno godinu starosti rabljenog motornog vozila čini tekuća godina umanjena za godinu proizvodnje, a ukoliko je tekuća godina jednaka godini proizvodnje, smatra se da je vozilo staro jednu godinu. Simulacijom na temelju navedenih kriterija procjenjuju se prihodi od približno 100 milijuna kuna godišnje.

U kratkoj raspravi ocijenjeno je da će predloženim izmjenama reguliranje odnosa svima koji sudjeluju u navedenim postupcima biti lakše i efikasnije. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7  glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 23. studenoga i nastavku sjednice održanom 28. studenoga 2017., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju bruto nacionalnog dohotka po tržišnim cijenama (Uredba o BND-u) kojom se stavljaju izvan snage Direktiva Vijeća 89/130/EEZ, Euratom i Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 COM (2017) 329, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 17. listopada 2017. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju bruto nacionalnog dohotka po tržišnim cijenama (Uredba o BND-u) kojom se stavljaju izvan snage Direktiva Vijeća 89/130/EEZ, Euratom i Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 COM (2017) 329 usvojila je Zaključkom Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-07/367, URBROJ: 50301-23/22-17-1, na sjednici održanoj 25. srpnja 2017. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Državnog zavoda za statistiku.

U raspravi je izneseno mišljenje da je pojam BND-a izuzetno značajan jer se po njemu određuju uplate Republike Hrvatske u proračun Europske unije te da ga sve zemlje nastoje smanjiti. Kako je rečeno, za izračun BND-a, Zavod koristi i kategoriju primarnog dohotka, dok drugi izvori dovode do nižeg BND-a, što bi značilo i manju obvezu uplate u proračun EU-a. Skrenuta je pozornost da postoje druge metodologije i izvori koji bi doveli do uštede od 70 milijuna kuna godišnje za navedene uplate te je predloženo da se razmotri mogućnost metodološke promjene, koristeći alternativne izvore, kako bi i dalje sve bilo propisno, u skladu sa zakonom, ali kako bi uplate bile manje. Pojašnjeno je da se očekuje potvrđivanje Priručnika DZS-a za izračun BND-a od strane Statističkog odbora Europske komisije, a nakon čega će DZS prvi put objaviti detaljni izračun BND-a. EK obavlja nadzor izračuna BDP-a i BND-a, a Zavod je napravio Plan usklađivanja i dogovorio ga s EUROSTAT-om te se usklađenje očekuje u narednom razdoblju. U suradnji s Hrvatskom narodnom bankom, Zavod radi na određenim poboljšanjima, među ostalim, i na tome da se nakon dovršetka satelitskog računa turizma pristupi eventualnoj reviziji podataka od dohotka od turizma, što utječe i na izračun BND-a. U daljnjoj raspravi izraženo je zadovoljstvo zbog satelitskog računa za turizam koji će puno vjerodostojnije pokazati stanje stvari, bliže realnosti, te na određen način dati poticaj i turističkim radnicima i državi, kako bi prihodi od turizma bilo što veći, budući da se očekuje da će prihodi biti manji od onih koji se prikazuju u javnosti.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je podržao Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju bruto nacionalnog dohotka po tržišnim cijenama (Uredba o BND-u) kojom se stavljaju izvan snage Direktiva Vijeća 89/130/EEZ, Euratom i Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 COM (2017) 329.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7  glasova „ZA“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju bruto nacionalnog dohotka po tržišnim cijenama (Uredba o BND-u) kojom se stavljaju izvan snage Direktiva Vijeća 89/130/EEZ, Euratom i Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 COM (2017) 329.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici, održanoj 15. studenoga 2017. godine, Prijedlog zakona o posebnom porezu na imovinu kreditnih institucija, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e, aktom od 24. svibnja 2017. godine.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-12/39, URBROJ: 50301-25/05-17-5, od 6. srpnja 2017. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona.
  
Uvodno je predstavnik Kluba zastupnika Živog zida i SNAGA-e istaknuo da u  Hrvatskoj dosad nije postojao nikakav poseban porez na imovinu banaka te predlagatelj smatra logičnim da društvena zajednica bankama propisuje sudjelovanje u snošenju tereta najvećih društvenih problema kroz mjere porezne politike, uzevši posebno u obzir da je jedan od najvećih problema s kojim se suočava hrvatsko društvo iseljavanje iz zemlje te općenito nepovoljan razvoj demografskih pokazatelja. Nakon globalne financijske krize u svijetu, mnoge države uvele su posebne poreze na banke, a ovaj Prijedlog zakona najsličniji je poljskom modelu.

Osnovni smisao prijedloga uvođenja poreza na imovinu kreditnih institucija je preusmjeravanje tog novca iz bankarskog sektora u mjere demografske obnove. Ovim Prijedlogom zakona bi se oporezivanjem banaka i drugih kreditnih institucija prema predloženoj poreznoj stopi od 0,64% u državni proračun moglo prihodovati oko 2 milijarde i 518 milijuna kuna godišnje, a predloženi posebni porez na imovinu kreditnih institucija za poreznu osnovicu uzima cjelokupnu imovinu. Navedena sredstva bila bi namjenski prihod za mjere demografske obnove (primjerice, dječji doplatak i sl.).

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da, osim zbog rizika od smanjenja kreditne aktivnosti te nedostatka procjene učinka propisa, Vlada Republike Hrvatske ne podržava donošenje ovog zakona i iz razloga što je u proceduri donošenja prijedlog Direktive o kojoj države članice EU-a raspravljaju, a kojom se predlaže potpuno novi porez na financijske transakcije kojim bi se osiguralo da financijski sektor pravedno i značajno doprinosi pokrivanju troškova krize i da se u budućnosti oporezuje pravedno u odnosu na druge sektore. Prema Direktivi, predloženi porez bi obuhvatio sve financijske institucije, a ne samo kreditne institucije, budući da je riječ o oporezivanju financijskih transakcija.

U raspravi su se članovi Odbora složili s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske te je istaknuto da porezna osnovica ne može biti imovina kreditne institucije, jer bi uslijed toga  došlo do različitog postupanja prema bankama koje imaju veću, tj. manju imovinu, odnosno dobit. Naglašeno je i da, budući da nije poznat prijedlog Pravilnika koji se spominje u Prijedlogu zakona, nije moguće procijeniti cjelokupne efekte samog Prijedloga zakona. Također, kao jedan od obveznika, Zakonom su navedene i stambene štedionice, čime se dolazi u suprotnost s poticajnim mjerama države na stambenu štednju građana te bi prihvaćanje ovakvog Prijedloga zakona bilo kontradiktorno s time.

U daljnjoj raspravi iznesena je informacija o određenim podacima o dobiti banaka koje je objavila Hrvatska narodna banka, a prema kojima je hrvatsko bankarstvo u posljednjih osam godina na začelju ljestvice zemalja koje čine Poljska, Rumunjska, Mađarska, Češka Republika i dr. Nadalje, ukazano je da navedeni iznos od cca 400 mlrd. kuna imovine banaka obuhvaća i kredite građanima, državi, agencijama, kao i da oporezivanje na način kako je predloženo ne bi pomoglo određivanju nižih kamatnih marži, odnosno nižih kamatnih stopa.
 
Iznesen je komentar da je razumljiv zahtjev predlagatelja da se određen teret prebaci na financijski sektor, no da porez koji je tako određen u pojedinim zemljama nije dobro usmjeren. Također, ocijenjeno je pozitivnim što Republika Hrvatska razmišlja o predloženoj Direktivi tj. o oporezivanju financijskih transakcija, za što je rečeno da je porezni oblik koji je neutralniji od predloženoga i ima širu osnovicu jer se odnosi na sve financijske institucije (ne samo na banke) te je iznesena sugestija da se razmisli i o instrumentu za sprečavanje špekulativnog kapitala. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 glasova „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) nije podržao

Prijedlog zakona o posebnom porezu na imovinu kreditnih institucija.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 
PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici, održanoj 15. studenoga 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Fondu za naknadu oduzete imovine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija osvrnula se na razlike Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona te je naglašeno kako je između prvog i drugog čitanja došlo do promjene u odnosu na datum stupanja na snagu Zakona. Naime, proces pripajanja jednog tijela državne uprave drugom tijelu državne uprave jednostavniji je zbog samog proračunskog procesa, financijskog izvještavanja te knjigovodstvenih evidencija ako mu se pristupi s prvim danom u godini, a ne tijekom godine. Uvažavajući tu činjenicu, članak 10. mijenja se na način da propisuje kako je dan stupanja na snagu Zakona 1. siječnja 2018. godine. Isto tako, predstavnica predlagatelja pojasnila je da prijedlog zastupnika Peđe Grbina da se istovremeno s upućivanjem Konačnog prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o Fondu za naknadu oduzete imovine, u proceduru po hitnom postupku upute i izmjene Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine nije prihvaćen, jer je utvrđeno kako nije potrebno izmijeniti odredbe Zakona o naknadi, budući da Zakon već poznaje situaciju u kojoj je propisan pravni sljednik.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o prestanku važenja Zakona o Fondu za naknadu oduzete imovine

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici, održanoj 15. studenoga 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Goran Aleksić, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 12. srpnja 2017. godine.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-12/58, URBROJ: 50301-25/14-17-6, od 14. rujna 2017. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona.
  
Uvodno je predlagatelj istaknuo da je ovaj Zakon potreban jer su banke do 31. prosinca 2012. godine ugovarale način promjene kamatne stope odlukom banke te da postoje presude da je takav način promjene kamatne stope nezakonit. Izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju krajem 2013. godine određeno je da banke moraju u svim postojećim kreditima u kojima parametri nisu ugovoreni, parametre definirati, uskladiti i dogovoriti sa svojim dužnicima te je predlagatelj naglasio da ih banke nisu usklađivale, nego samo definirale, kao i da dandanas primjenjuju nezakonite, i to povećane kamatne stope.

Predlagatelj je istaknuo i određene presude kao i da je ovu materiju, odnosno metodologiju određivanja promjenjive kamatne stope potrebno regulirati, jer sudovi to ne reguliraju. Osvrnuo se i na mišljenje Vlade Republike Hrvatske te je predložio da se između dva čitanja usuglasi s Vladom sve ono što je neprihvatljivo, a referirajući se na retroaktivnost istaknuo je da prihvaća primjenu zakona od dana stupanja na snagu. Govoreći o ugovornim odredbama, naglasio je da one moraju biti odredive, budući da kamatna stopa koja se mijenja odlukom banke nije odrediva.

Predlagatelj je također istaknuo kako predlaže Odboru da prihvati prijedlog Zakona uz uvjet da se obveže na suradnju s Vladom Republike Hrvatske radi usuglašavanja teksta Zakona, navodeći također da nije obvezan učiniti procjenu učinaka propisa, niti se savjetovati s Europskom središnjom bankom, kako je navedeno u mišljenju Vlade.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se Vlada Republike Hrvatske očitovala u svom mišljenju i u šest točaka obrazložila primjedbe zbog kojih smatra da je ovakav Prijedlog zakona neprihvatljiv te da Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo financija izražava spremnost na razgovor s predlagateljem radi korekcije spornih točaka.

U raspravi na Odboru naglašeno je da su kamatne stope kod kreditiranja potrošača određene na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2013. godine kojim je određeno da ih banke definiraju te su one, definirajući promjenjivi parametar i fiksnu maržu, postupile u skladu sa zakonom. Kako je rečeno, zbog brzine predlaganja zakona, greškom je u prekršajnim odredbama ostalo navedeno da ih banke trebaju ugovoriti, a ne definirati, s čime se predlagatelj nije složio. S tim u vezi, član Odbora iznio je informaciju o priopćenju Ministarstva financija iz siječnja i Hrvatske narodne banke iz ožujka 2014. godine, kao i presudama određenih sudova protiv banaka da su banke ispravno postupile.

Nadalje, istaknuto je kako ne postoje nikakvi opravdani razlozi za retroaktivnu primjenu zakona, što je zabranjeno i Ustavom, kao i da bi se ovakvim izmjenama kršila trodioba vlasti te da se potiče pravna nesigurnost, budući da se predloženim Zakonom zadire i u druge zakone (Zakon o obveznim odnosima i Ovršni zakon). Među ostalim, predlagatelj se osvrnuo na spomenuto priopćenje Ministarstva financija, za koje je istaknuo da je kasnije pobijeno, kao i da ne postoji ovakva praksa banaka u zapadnoeuropskim zemljama, pozvavši da se odredi da se parametri za određivanje kamatne stope utvrđuju na temelju uvjeta kreditiranja u trenutku ugovaranja kredita, navodeći da je taj trenutak jedini tržišno relevantan u ugovoru. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora većinom glasova (1 glas „ZA“ i 6 glasova „PROTIV“) nije podržao

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 
PREDSJEDNICA  ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici, održanoj 15. studenoga 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 22. rujna 2017. godine.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-12/63, URBROJ: 50301-25/18-17-5, od 18. listopada 2017. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske smatra da predloženi Zakon nije u cijelosti uzeo u obzir mišljenje Europske središnje banke od 28. listopada 2016. godine (CON/2016/52) te slijedom toga ne podržava donošenje predmetnog Prijedloga zakona.
  
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se, prije svega, predlaže da se, uz reviziju financijskih izvješća i cjelokupnog poslovanja, koju prema članku 62. važećeg Zakona obavljaju neovisni vanjski reviziji, i Državnom uredu za reviziju omogući provedba revizije učinkovitosti. Zakonom se zato jasno utvrđuje što se smatra takvom revizijom, uz poštivanje pravnog okvira Europske unije mjerodavnog za poslovanje središnjih banaka i ne dovodeći u pitanje načelo institucionalne neovisnosti iz članka 130. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članka 7. Statuta Europskog sustava središnjih banaka. Naglasio je da je pritom ovaj Prijedlog Zakona uzeo u obzir da opseg kontrole mora biti jasno utvrđen pravnim okvirom, mora biti bez utjecaja na poslove ispitivanja svih poslovnih knjiga i računa središnje banke od strane neovisnog vanjskog revizora te u skladu s načelom institucionalne neovisnosti, treba biti u skladu sa zabranom davanja uputa nacionalnoj središnjoj banci i njezinim tijelima nadležnim za odlučivanje i ne smije utjecati na zadaće nacionalne središnje banke povezane s Europskim sustavom središnjih banaka. Nadalje, Prijedlogom zakona se utvrđuje kako Hrvatska narodna banka mora podnositi Hrvatskom saboru Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike, kao i Godišnje izvješće o svom radu i poslovanju. O navedenim dokumentima će se raspravljati na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora te će se o istima u Hrvatskom saboru zauzimati stajalište. Prilikom rasprave o navedenim dokumentima u Hrvatskom saboru, u skladu s neovisnosti središnje banke, neće doći u pitanje, niti će rasprava imati utjecaja na neovisnost članova tijela Hrvatske narodne banke nadležnih za odlučivanje, a u potpunosti će se poštovati poseban status guvernera u njihovom svojstvu članova Općeg vijeća Europske središnje banke. Uz navedeno, predlaže se ograničavanje trajanja mandata članovima Savjeta Hrvatske narodne banke na način da isti mogu biti članovi Savjeta najviše u dva mandata, od kojih svaki traje šest godina. Kroz prijelazne i završne odredbe se, u skladu s načelom pravne sigurnosti, uređuje mandat i prava sadašnjih članova Savjeta Hrvatske narodne banke. Napomenuo je i da je prilikom konzultacija o prethodnom prijedlogu zakona koji uređuje istu materiju, spomenuto da Ministarstvo financija ima u planu potrebnu izmjenu Zakona o Državnom uredu za reviziju, radi uređivanja ovlasti u vezi provedbe revizije u Hrvatskoj narodnoj banci, što dosad nije učinjeno. Predstavnik predlagatelja osvrnuo se i negativno mišljenje Vlade Republike Hrvatske o predmetnom Prijedlogu zakona, navodeći da je ono vrlo šturo te iznoseći zamolbu Vladi da dostavi obrazloženje koje su to točke neusklađene, kao i da iznese svoje stajalište o eventualno usklađenim točkama.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da svi propisi koji se odnose na rad središnje banke moraju biti upućeni na mišljenje Europskoj središnjoj banci te je tu obvezu trebalo ispuniti, a skrenuta je pozornost i na to predloženi Zakon nije u cijelosti uzeo u obzir mišljenje ESB-a od 28. listopada 2016. godine (CON/2016/52) koje se odnosilo na prethodni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci. Radi se o sljedećim područjima: točno definirane ovlasti Državnog ureda za reviziju (za što je potrebno pripremiti izmjene Zakona o Državnom uredu za reviziju), nadalje, postupanje s dokumentacijom koja je označena poslovnom tajnom, zatim, točan određenje koje se odnosi na Polugodišnju informaciju i Godišnje izvješće HNB-a i kakva bi uloga Hrvatskoga sabora u tom dijelu bila te jasnije definiranje mandata članova Savjeta HNB-a, odnosno treba li uračunavati mandate već postojećih u odnosu na trenutak stupanja na snagu Zakona. Kad je riječ o Zakonu o Državnom uredu za reviziju, on je u Planu normativnih aktivnosti, te se  očekuje njegovo skoro upućivanje u proceduru donošenja.
 
U raspravi na Odboru istaknuto je da se radi o istovjetnom Prijedlogu zakona koji je već bio upućen u proceduru. Vezano za mišljenje Vlade Republike Hrvatske, zatraženo je pojašnjenje koje se odnosi na neprihvatljivost revizijskog angažmana u odnosu na Hrvatsku narodnu banku – radi li se o zadiranju u poslovnu tajnu ili je pitanje tehničke naravi, odnosno je li neprihvatljivost supstancijalne ili nomotehničke naravi. Istaknuto je da neki dijelovi predloženog Zakona ulaze u segment u koji ne bi smjeli ulaziti, a tiču se poslovne politike HNB-a, u smislu samostalnosti monetarne politike, ali drugi, koji se, primjerice, odnose na nabavu, ugovore, stjecanje i raspolaganje nekretninama, ljudske resurse, zapošljavanje i sl., su standardni sadržaj i drugih središnjih banaka. Kako je rečeno, ne postoji problem s dopuštanjem da Državni ured za reviziju uđe u HNB, ali ne u smislu kršenja samostalnosti HNB-a i vođenja monetarne politike. Iznesena je i pretpostavka da je namjera Vlade Republike Hrvatske išla za time da se paralelno pripremi i izmjena Zakona o Državnom uredu za reviziju, kako ne bi došlo od određenih raskoraka između ova dva zakona. Predstavnica Vlade dodala je da je upravo radi razine usklađenosti potrebno pribaviti prethodno mišljenje Europske središnje banke, a potom zakon uputiti u proceduru.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora većinom glasova (5 glasova „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) nije podržao

Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici održanoj 15. studenoga 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.    

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik Vlade Republike Hrvatske te istaknuo da se ovim Zakonom uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci DPRH za 2018. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana za izvršavanje proračuna. Posebno je naglašeno da zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu značajno pada u 2018. godini i može se provesti do ukupnog iznosa 22,5 mlrd. kuna (u 2017. godini nakon rebalansa – 43 mlrd. kuna). Isto tako, istaknuto je izdavanje obveznica za otplatu dijela duga u autocestovnom sektoru, a očekuje se i refinanciranje postojećih kredita (smanjenje troškova kamata, ročnosti), radi financijske konsolidacije sektora.

U kratkoj raspravi iznesen je komentar da je, radi izbjegavanja mogućih nesporazuma o iznosu od 40 mlrd. kuna koji se u javnosti spominje za zaduženje, potrebno naglasiti da se ovim Zakonom, prije svega, definiraju određeni procesi u proračunu, a između ostaloga, i za koliko se država treba zadužiti, ali ne za financiranje deficita, nego dospjelih obveza. S tim u vezi, ukazano je na pad troškova kamata posljednje tri godine te se u narednom razdoblju očekuje i daljnji pad tog iznosa.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glasom „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Uz Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, i projekcija za 2019. i 2020. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, i to za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

- Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu (konsolidirano)
- Obrazloženje prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske i prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu

   Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici održanoj 15. studenoga 2017. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. studenoga 2017. godine. 
   Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

   Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske, državni tajnik, istaknuo da proračun predstavlja nastavak fiskalne konsolidacije i trenda poboljšanja fiskalnih pokazatelja te je napomenuo kako je u tijeku proces izdavanja državne obveznice za povrat dugova u autocestovnom sektoru, tijekom kojeg su od strane investitora pozdravljeni pokazatelji u protekle dvije godine. U 2018. predviđa se realni rast bruto domaćeg proizvoda od 2,9%, koji će zatim usporiti na 2,6% u 2019. i 2,5% u 2020. godini. Očekuje se da će se gospodarski rast kroz čitavo projekcijsko razdoblje temeljiti na doprinosu domaće potražnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje biti blago negativan. Najveći doprinos rastu gospodarske aktivnosti očekuje se od izvoza roba i usluga, osobne potrošnje i bruto investicije u fiksni kapital. U čitavom projekcijskom razdoblju očekuje se niska i stabilna inflacija od cca 1,5%, rast zaposlenosti od 1,4% te daljnje smanjenje stope nezaposlenosti na 10,3%. 
   Ukupni prihodi državnog proračuna u 2018. projicirani su u iznosu od 129 milijardi kuna, što je rast od 6,1% u odnosu na plan 2017., odnosno rast od 5,4% u odnosu na rebalans 2017. U 2019. projicirani su u iznosu od 133,3 milijarde kuna, a u 2020. u iznosu od 137,3 milijarde kuna. Porezni prihodi bilježe rast od 3,4% u odnosu na plan 2017., odnosno 0,3% u odnosu na novi plan 2017. (jer država gubi prihode od poreza na dohodak te zbog dodatnih učinaka porezne reforme koji se primjenjuju od početka 2018.). Što se tiče PDV-a, prihodi se očekuju na razini od 49,6 mlrd. kuna, što je rast od 7,3%, odnosno 4,3%. Posebni porezi i trošarine procjenjuje se na iznos od 15,4 mlrd. kuna, što je rast od 1%, odnosno 0,9%, a rezultat su očekivanog kretanja potrošnje trošarinskih proizvoda, uzimajući u obzir učinke izmjene propisa u trošarinskom sustavu. Porez na dohodak u cijelosti se prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Porez na dobit očekuje se na razini 8,3 mlrd. kuna (rast od 16,1%, odnosno 1,7%) i temelji se na procjeni rezultata poslovnih subjekata prethodne godine, uzimajući u obzir zakonske izmjene u sustavu poreza na dobit. Doprinosi su planirani u iznosu od 24,3 mlrd. kuna, što je rast od 5,1%, odnosno 4,8% u odnosu na rebalans, i rezultat su očekivanih kretanja na tržištu rada. Pomoći su procijenjene na razinu od 13,8 mlrd. kuna, što predstavlja rast od 23,5%, odnosno 49,2% u odnosu na novi plan 2017. godine i očekuje se temeljem povećanja iskorištenosti EU fondova. Ostali prihodi planirani su na razini od 14,9 mlrd. kuna, što predstavlja rast od 6,5%, odnosno 4,5% u odnosu na rebalans, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine na razini od 799,5 mil. kuna, što je rast od 42,7%, odnosno 12,7%.
   
   Ukupni rashodi državnog proračuna u 2018. planirani su u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je za 5 mlrd. kuna više u odnosu na proračun za 2017. (odnosno za 6,6 mlrd. kuna više u odnosu na rebalans), od čega na povećanje rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na razinu manjka otpada 1,5 mlrd. kuna u odnosu i na proračun 2017. i na rebalans, a na povećanje rashoda koji se financiraju iz ostalih izvora, i to iz EU sredstava te vlastitih i namjenskih prihoda, 3,5 mlrd. kuna u odnosu na proračun 2017., odnosno 5,1 mlrd. kuna više u odnosu na rebalans. Ukupni rashodi u 2019. projicirani su u iznosu od 135,4 mlrd. kuna, a u 2020. u iznosu od 135,6 mlrd.  kuna. Osnovne odrednice planiranih rashoda državnog proračuna u 2018. u odnosu na plan 2017. su sljedeće: rashodi za zaposlene iznose 27,9 mlrd. kuna (povećanje od 1,4 mlrd. kuna u odnosu na proračun 2017., odnosno povećanje od 1,2 mlrd. kuna u odnosu na rebalans), a radi se o punoj primjeni Izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike iz prosinca 2016. i odluka VRH o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama iz 2017. Materijalni rashodi planirani su na razini od 13,2 mlrd. kuna, što predstavlja povećanje od 627,2 mil. kuna u odnosu na proračun 2017., odnosno povećanje od 680,7 mil. kuna u odnosu na rebalans i rezultat su najvećim dijelom povećanja materijalnih rashoda koji se financiraju iz vlastitih i namjenskih prihoda, i to zbog povećanih izdvajanja za državne ustanove u zdravstvu. Financijski rashodi očekuju se na razini od 9,9 mlrd. kuna (smanjenje od 716,1 mil. kuna u odnosu na proračun 2017., odnosno povećanje od 78,2 mil. kuna u odnosu na rebalans) i projicirani su u skladu s uvjetima na financijskim tržištima te troškovima servisiranja javnog duga. Subvencije su planirane na razini od 6,6 mlrd. kuna, što je povećanje od 38,5 mil. kuna u odnosu na proračun 2017., odnosno povećanje od 321,1 mil. kuna u odnosu na rebalans, od čega se najznačajniji iznos subvencija odnosi na izravna plaćanja u poljoprivredi i mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda - 2,9 mlrd. kuna u 2018. (povećanje od 252,3 mil. kuna). Što se tiče sufinanciranja od strane državnog proračuna, u 2017. završen je proces restrukturiranja brodogradilišta. Pomoći su planirane na razini od 16,5 mlrd. kuna, što je povećanje od 812,4 mil. kuna u odnosu na proračun 2017., odnosno povećanje od 915,7 mil. kuna u odnosu na rebalans, a prije svega, radi se od transferu HZZO-u – povećanje 500 mil. kuna u odnosu i na proračun 2017. i na rebalans, zatim, doprinosu RH proračunu EU – povećanje 347,8 mil. kuna u odnosu na proračun 2017., odnosno 423,3 mil. kuna u odnosu na rebalans. Kategorija naknade građanima i kućanstvima planirana je na razini od 47,8 mlrd. kuna (povećanje od 1,6 mlrd. kuna u odnosu na proračun 2017., odnosno povećanje od 1,7, mlrd. kuna u odnosu na rebalans), a odnosi se na mirovine i mirovinska primanja (povećanje od 1,4 mlrd. kuna u odnosu na proračun 2017., odnosno 1,3 mlrd. kuna u odnosu na rebalans), cjelogodišnju primjenu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (povećanje od 156,6 mil. kuna u odnosu i na proračun 2017. i na rebalans, a u što je uključeno povećanje iznosa novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta), zatim rashodi temeljem novog Zakona o pravima hrvatskih branitelja (povećanje od 41,9 mil. kuna), ostali rashodi na razini 7,5 mlrd. kuna (povećanje od 1,1 mlrd. kuna u odnosu na proračun 2017., odnosno 868,5 mil. kuna u odnosu na rebalans), a uključuje mjere ruralnog razvoja, OP Konkurentnost i kohezija, OP Razvoj učinkovitih ljudskih potencijala. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine planirani su u iznosu 4 mlrd. kuna, što je povećanje od 7,6 mil. kuna u odnosu na proračun, odnosno 827,8 mil. kuna u odnosu na rebalans, od čega se 586,3 mil. kuna odnosi na rashode koji se financiraju iz EU sredstava te vlastitih i namjenskih prihoda, a najznačajnija kapitalna ulaganja su u sektoru obrane (793 mil. kuna), sustavu zdravstva (763 mil. kuna), zaštite okoliša (647,1 mil. kuna) i znanosti i obrazovanja (362,9 mil. kuna). 
   Na temelju opisanih kretanja prihoda i rashoda, deficit državnog proračuna po nacionalnoj metodologiji u 2018. planiran je na razini od 4,3 mlrd. kuna, što je 1,1% BDP-a. Za izvanproračunske korisnike očekuje se suficit od 738 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a u 2018. godini. Manjak proračuna opće države po nacionalnoj metodologiji u 2018. procijenjen je na razini od 0,8% BDP-a. Prema metodologiji ESA 2010, procjenjuje se kako će planirani manjak općeg proračuna u 2018. godini iznositi 0,5% BDP-a. U 2019. očekuje se uravnoteženje općeg proračuna, dok se u 2020. godini planira višak od 0,8% BDP-a. Očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, i to na 76,6% BDP-a u 2018., 73,4% BDP-a u 2019. te 69,5% BDP-a u 2020. godini.

   Odbor je raspolagao i pisanim 16. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, od 13. studenoga 2017. godine. U Stajalištu je, među ostalim, naglašeno da Povjerenstvo procjenjuje da je Prijedlog državnoga proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2018. godinu usklađen s fiskalnim pravilom iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Isto tako, Povjerenstvo ukazuje na određene rizike u srednjem roku, a smatra pozitivnim što je Vlada Republike Hrvatske predložila proračun koji ima za cilj smanjenje nominalnog deficita i smanjenje javnog duga, što je iznimno važno za uspostavljanje fiskalne ravnoteže. Međutim, Povjerenstvo također smatra da je nužno započeti kontra-cikličku fiskalnu politiku, odnosno štedjeti u razdoblju rasta proračunskih prihoda za razdoblje kad proračunski prihodi zbog recesijskog ciklusa stagniraju ili padaju. U tom kontekstu, kako je navedeno u Stajalištu, bilo bi poželjno da Vlada Republike Hrvatske u obrazloženju Prijedloga proračuna ukaže na stavke na kojima će smanjivati rashode u slučaju da se ne ostvare planirani prihodi. Osim rizika ostvarenja manjih prihoda od planiranih, postoji i rizik na strani rasta rashoda u slučaju djelomičnog ili potpunog ispunjenja zahtjeva sindikata ili pokrenutih sudskih tužbi. Povjerenstvo također predlaže da se ubuduće u obrazloženju Prijedloga proračuna koje Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskome saboru jasno navede u kojoj su mjeri Prijedlog proračuna i projekcije usklađeni sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, a što je, kako je navedeno u Stajalištu, iznimno važno kako bi zastupnici u Hrvatskom saboru bolje upoznali rizike koje usvajanje predloženog proračuna donosi sa stajališta poštivanja Zakona o fiskalnoj odgovornosti.

   U raspravi na Odboru pohvaljeni su napori te je izraženo zadovoljstvo konsolidacijom javnih financija i padom udjela javnog duga, iako zabrinjava pad rasta, odnosno usporavanja BDP-a do 2020. godine. Predloženo je da se razmisli o registru potencijalnih obveza koje će se prema Hrvatskoj eventualno pojaviti, a tiču se sudskih sporova, arbitraža i sl., kako ne bi došlo do ugrožavanja okolnosti potrebnih za uvođenje eura. Predstavnik Vlade pojasnio je da takav registar postoji već dvije godine te da ga Ministarstvo planira i objaviti zajedno s Izvještajem o izvršenju Državnog proračuna za 2017. godinu. U vezi s tim, član Odbora iznio je podatak da moguće štete za Republiku Hrvatsku iz sporova iznose 20 mlrd. kuna te je iznesena sugestija da Ministarstvo financija napravi rezervaciju  mogućih šteta iz sudskih procesa. Ujedno je istaknuto i da je porezna presija parafiskalnim nametima u Hrvatskoj najveća u odnosu na sve zemlje s kojima se Republika Hrvatska uspoređuje, te da će nove investicije zbog toga izostati, za što je pojašnjeno da se na njihovom smanjivanju kontinuirano radi. Također, skrenuta je pozornost da je proračunom predviđena restriktivna politika prema politici plaća u javnom sektoru, budući da je njihov rast previđen ispod rasta BDP-a, te je iznesena sugestija da se napravi mapa deficitarnih zanimanja, kojima bi rasle plaće, a kako bi se spriječio nedostatak kadrova u javnom sektoru, a iznesena je i primjedba da Prijedlog proračuna zapravo predviđa zamrzavanje plaća u javnim službama, iako je najavljivano njihovo povećanje. Vezano za očekivani rast prihoda od PDV-a, zatraženo je pojašnjenje o osnovi na temelju koje se takav rast prihoda očekuje, kao i osnovi na temelju kojih očekivanih kamatnih stopa su rađene projekcije o očekivanom smanjenju financijskih rashoda. Pohvaljeno je prepuštanje prihoda od poreza na dohodak jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave, a nastavno na to postavljeno je pitanje o eventualnom daljnjem prepuštanju prihoda koje trenutačno dijele lokalna samouprava i država (npr. spomenička renta, prihod od poljoprivrednog zemljišta i dr.). Nadalje, iznesen je komentar o stavljanju u funkciju neiskorištene imovine, posebice imajući u vidu poslovne prostore, od kojih bi korist imala i lokalna zajednica i državni proračun. Predstavnik predlagatelja suglasio se s činjenicom da se aktivacijom imovine očekuju određeni prihodi koji bi, kako je istaknuo, dugoročno osigurali dodatno smanjenje deficita i potreba za zaduživanjem, a što bi omogućilo i dodatna porezna rasterećenja. U daljnjoj raspravi iznesena je primjedba što članovi Odbora imaju pred sobom Prijedlog proračuna, a predlagatelj iznosi podatke i za rebalans proračuna, zbog čega je usporedba podataka otežana, za što je predstavnica Vlade istaknula da je navedeno u skladu s metodologijom, budući da u trenutku upućivanja Prijedloga proračuna u proceduru, rebalans Proračuna još nije usvojen u Hrvatskom saboru. Isto tako, izneseno je mišljenje da je Proračun i politički dokument kojim Vlada pokazuje svoje prioritete, a iz strukture predloženog proračuna razvidno je da, primjerice, obrazovanje i zdravstvo stagniraju, dok su izdaci za obranu povećani, te je izneseno stajalište da ovi prioriteti ne govore o dugoročnoj fiskalnoj konsolidaciji i stabilnijem rastu, što se i vidi i iz procjena usporavanja BDP-a. Izraženo je i uvjerenje da će se o Državnom proračunu početi raspravljati bez politiziranja i da će se kao mjerilo uzeti određene bazne godine koje će biti polazište za mjerenje određenih pokazatelja. Posebno je naglašeno da postoje određeni strukturni problemi te da je potrebno donošenje Zakona o plaćama kojim će biti plaćeno radno mjesto i omogućeno napredovanje u viši platni razred te nagrađivanje. Zaključno, postavljeno je i pitanje zbog čega se odustalo od smanjenja PDV-a na način kako je to najavljeno u Programu Vlade Republike Hrvatske, a od predstavnika Vlade Republike Hrvatske zatraženi su i podaci o prihodima od usluga u ugostiteljstvu otkad je tom sektoru povećana stopa PDV-a u odnosu na ono što je bilo planirano te koliki se prihod od toga očekuje u sljedećoj godini.  

   Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glasom „SUZDRŽAN“), Hrvatskom saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE
ZA 2018. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2019. I 2020. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na:
- Financijski plan Hrvatskih voda za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijski plan Hrvatskih cesta za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 31. sjednici održanoj 8. studenoga 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.    

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja. Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može se provesti do ukupnog iznosa 43 mlrd. kuna (prema trenutno važećem Zakonu - 33,7 mlrd. kuna). Tekuće otplate glavnice državnog duga u navedenom Prijedlogu zakona iznose 26,6 mlrd. kuna (prema trenutno važećem Zakonu - 27,3 mlrd. kuna). Također, mijenja se i visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 2 mlrd. kuna (trenutno za 2017. godinu 2,5 mlrd. kuna), a tekuće otplate glavnice duga iznose 6,4 mlrd. kuna (trenutno za 2017. godinu 2,8 mlrd. kuna). Povećava se iznos sredstava pomoći za 35 jedinica lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskih područja. Osigurano je 21,3 mil. kuna, što predstavlja visinu izvršenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima na njihovu području u 2015. godini. Nadalje, pomoći iz državnog proračuna za jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave povećane su sa 694,8 mil. kuna na 716 mil. kuna. Smanjuje se i iznos proračunske zalihe s 200 mil. kuna na 170 mil. kuna. Razlika od 30 mil. kuna preraspodijeljena je za podmirenje šteta nastalih uslijed elementarnih nepogoda. Također, jamstvena zaliha se smanjuje i iznosi 240 milijun kuna (trenutno za 2017. godinu - 280 mil kuna). Nadalje, ovim Zakonom utvrđuje se dodjela sredstava (200 mil. kuna) županijama iz državnog proračuna za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija, s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, bez rasprave, većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG
PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec. predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

Grozdana Perić, dipl. oec.

Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, i projekcija za 2018. i 2019. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu, i to za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

- Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2018. godinu (konsolidirano)
- Obrazloženje prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 31. sjednici održanoj 8. studenoga 2017. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. studenoga 2017. godine.
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je učinak ovog rebalansa smanjenje deficita Državnog proračuna s 1,9% na 1,2% BDP-a, a deficita opće države po ESA metodologiji s 1,3% na 0,6% BDP-a te da se do kraja godine očekuje udio duga u BDP-u na razini ispod 80%. Radi se o tehničkom rebalansu proračuna, jer je u pitanju povećanje prihoda uslijed boljeg ostvarenja poreznih prihoda, dok s druge strane rashodi (koji se financiraju iz izvora koji utječu na deficit) ostaju na istoj razini. Iz dosadašnje dinamike izvršavanja proračuna vidljivo je kako je na pojedinim rashodnim stavkama bilo potrebno izvršiti preraspodjele kao rezultat dosadašnje dinamike izvršavanja državnog proračuna i očekivanja do kraja godine te događaja koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme izrade državnog proračuna. Višak ostvarenih prihoda koristi se za smanjenje deficita. Tijekom 2017. nastavljena su pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu, pri čemu je bruto domaći proizvod (BDP) ostvario međugodišnji realni rast od 2,7% u prvom polugodištu 2017. godine. Dosad objavljeni visokofrekventni pokazatelji za treće tromjesečje 2017. godine ukazuju na nastavak povoljnog kretanja gospodarske aktivnosti. Naime, u trećem tromjesečju bilježi se ubrzanje međugodišnjeg rasta industrijske proizvodnje (2,9%) i realnog prometa u trgovini na malo (5,6%) u usporedbi s međugodišnjim rastom zabilježenim u prethodna dva tromjesečja ove godine, dok je u srpnju i kolovozu 2017. broj noćenja turista povećan 8,0% u usporedbi s istim razdobljem 2016., a obujam građevinskih radova 0,8%.
Ovakvi makroekonomski trendovi pozitivno su utjecali i na kretanja proračunskih prihoda u odnosu na prvotno planirane te se očekuje veće ostvarenje prihoda za 876 milijuna kuna, prije svega kao posljedica porasta prihoda od poreza, pa se tako novim planom za 2017. godinu planira povećanje ukupnih prihoda državnog proračuna sa 121,6 milijardi kuna na 122,4 milijarde kuna. Takvom povećanju najviše pridonose porezni prihodi i doprinosi koji su u odnosu na prvotni plan povećani za 2,4 mlrd. kuna. Najznačajnije kategorije prihoda su porezni prihodi koji bilježe rast od 3,2%, od čega na prihode od PDV-a otpada 47,5 mlrd. kuna, što je rast od 2,8% i rezultat je pozitivnih kretanja u gospodarstvu i povećanja raspoloživog dohotka. Porez na dobit iznosi 8,2 mlrd. kuna, što je rast od 14,1%, i posljedica je boljeg poslovanja gospodarskih subjekata u 2016. Doprinosi su porasli su za 58 mil. kuna, što je rast od 0,3% i rezultat su povoljnih kretanja na tržištu rada. Zatim, prihodi od prodaje nefinancijske imovine ostvarili su rast od 26,5%, što je rezultat prodaje građevinskih objekata u državnom vlasništvu, prihoda od prodaje zaliha, kao i prihoda od prodaje zemljišta. Najznačajnije smanjenje prihoda bilježi kategorija pomoći, i to za 1,9 mlrd. kuna uslijed izmijenjene dinamike povlačenja sredstava iz EU fondova s kraja 2017. na početak 2018. godine, a zbog složenih procedura, dugotrajnih procedura nabave, ali se očekuje pozitivan pomak s početkom i tijekom sljedeće godine.

Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu ukupni rashodi smanjuju se sa 128,4 milijarde kuna na 126,8 milijardi kuna, odnosno za 1,6 milijardi kuna. Smanjenje je u cijelosti ostvareno na rashodima koji se financiraju iz ostalih izvora, i to iz EU sredstava te vlastitih i namjenskih prihoda. Rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na razinu manjka ostaju na istoj razini od 107,2 milijarde kuna, a unutar njih su izvršene preraspodjele. Unutar rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na razinu manjka izvršene su tehničke realokacije (povećanje/smanjenje) u iznosu od 3,4 mlrd. kuna. Najveće uštede su ostvarene na: Ministarstvu financija u ukupnom iznosu od 1,4 mlrd. kuna (kamate, doprinos Republike Hrvatske Europskoj uniji, kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave), zatim Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava u iznosu od 210,5 mil. kuna, Ministarstvu hrvatskih branitelja u iznosu od 122,1 mil. kuna, Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u iznosu od 16,3 mil. kuna te Hrvatskom saboru u iznosu od 6,3 mil. kuna. Iz ovih ušteda osigurana su, između ostalog, dodatna sredstva za: Ministarstvo zdravstva u iznosu od 1,1 mlrd. kuna (dospjele obveze bolnica (državnih i županijskih) 870 mil. kuna, transfer HZZO-u za naknade za bolovanja 137,7 mil. kuna i KBC Split za projekt za povećanje energetske učinkovitosti 27,2 mil. kuna), zatim za Ministarstvo znanosti i obrazovanja u iznosu od 174,8 mil. kuna za povećana izdvajanja za rashode za zaposlene, nadalje, za Ministarstvo financija i Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u iznosu od 266,5 mil. kuna za dug prema Financijskoj agenciji iz 2003. i 2011. Također, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture osiguran je iznos od 100 mil. kuna za županijske uprave za ceste, kao i Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava 90 mil. kuna za prestanak smanjenja povlaštenih mirovina za 10%. Nadalje, Ministarstvu financija osigurana su sredstva u iznosu od 80 mil. kuna za elementarne nepogode, dok je Ministarstvo unutarnjih poslova dobilo iznos od 45 mil. kuna za pokriće rashoda izrade plativih tiskanica. Ministarstvu kulture osigurana su sredstva u iznosu 29,1 mil. kuna za poticaje Hrvatskog audio-vizualnog centra, a Ministarstvu financija 21,3 mil. kuna za 35 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja.

Slijedom svega, ukupni manjak državnog proračuna smanjuje se sa 6,8 mlrd. na 4,3 mlrd. kuna, a ukupan manjak proračuna opće države novim planom u 2017. godini iznosit će 1% bruto domaćeg proizvoda, što je za 0,5 postotnih bodova manje negoli je planirano originalnim proračunom. Državni proračun bilježi razinu manjka od 1,2% BDP-a, a planira se da će izvanproračunski korisnici ostvariti višak od 0,3% BDP-a. Očekuje se da će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvariti manjak u iznosu od 0,1%BDP-a. Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te projekcije manjka/viška javnih poduzeća koje su uključene u sektor opće države prema metodologiji ESA 2010, procjenjuje se kako će planirani manjak općeg proračuna u 2017.

godini iznositi 2,2 milijarde kuna ili 0,6% BDP-a (što je smanjenje s 1,3%). Također, do kraja godine očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u s 82,9% u 2016. na 79,8% u 2017. godini.
Govoreći o izmjenama i dopunama financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. godinu, naglašeno je kako je ostvareno ukupno povećanje prihoda na razini svih za cca 313 milijuna kuna. Istodobno se rashodi smanjuju za 26 milijuna kuna. Najveće povećanje ostvareno je kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i banaka (DAB), gdje je prvotno bilo planirano ukidanje premije od 0,08% za osiguranje štednih depozita, što nije realizirano, uslijed čega je uprihodovano cca 306 milijuna kuna više od prvotno planiranoga. Kod ostalih izvanproračunskih korisnika radi se uglavnom o unutarnjim preraspodjelama sredstava. Napomenuto je da je na pozicijama Hrvatskih cesta (na Računu financiranja), kao i u Državnom proračunu, vidljivo zaduženje od 10,5 mlrd. kuna za financijsko restrukturiranje autocestovnog sektora (HC, HAC i ARZ).

Odbor je raspolagao i pisanim 15. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu, od 7. studenoga 2017. godine. U Stajalištu je, među ostalim, naglašeno da se dugovi u zdravstvu kumuliraju svake godine, te da Povjerenstvo na gotovo svakoj sjednici traži izvještaj o stanju ukupnih neplaćenih obveza (dospjelih i nedospjelih) u zdravstvu. Trenutačna situacija u zdravstvu potvrda je stajališta Povjerenstva kako izdvajanje Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje iz Državne riznice samo po sebi neće osigurati uštede niti pomoći financijskom uravnoteženju zdravstvenog sustava, već će povećati rizike rasta obveza, jer one više nisu pod izravnom kontrolom fiskalnih vlasti. Također, procjena Povjerenstva je da predložene izmjene i dopune osiguravaju poštivanje fiskalnog pravila iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti kojim se rast rashoda proračuna ograničava do razine rasta BDP-a. Isto tako, Povjerenstvo procjenjuje da će fiskalna pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu, a koja se tiču strukturnog proračunskog manjka i rasta rashoda, također biti poštivana. Ujedno, Povjerenstvo pozdravlja odgovorni pristup Vlade Republike Hrvatske kojom se u 2017. godini smanjuje proračunski manjak (s -1,9% na -1,2%), međutim, istodobno ističe nužnost poboljšanja sustava planiranja državnog proračuna kako bi se izbjegla potreba za rebalansima, osim u dijelu vezano za elementarne nepogode. Naime, dio izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2017. godinu tiče se stavki koje su mogle biti bolje planirane u izvornom proračunu, poput izdataka za plaće i mirovine, kao i prihoda i rashoda povezanih uz korištenje fondova Europske unije.

U raspravi na Odboru izraženo je zadovoljstvo zbog smanjenja javnog duga i poboljšanja kreditnog rejtinga države, kao i smanjenja manjka državnog proračuna na 1,2% te udjela u javnom dugu na razinu ispod 80% BDP-a. Postavljeno je pitanje o eventualnom razmatranju smanjenja poreznog opterećenja, prije svega kod poreza na dobit, odnosno na dividendu, a s obzirom na konkurentnost Republike Hrvatske. Kad je riječ o PDV-u, izneseno je mišljenje da je potrebno razmotriti ciljane stope PDV-a za određene sektore. Kako je rečeno, u građevinskom sektoru, posebice stanogradnji, PDV od 25% čini znatan dio cijene stana te je iznesen prijedlog da se razmisli i o  rasterećenju u tom pogledu. Vezano za građevinski sektor, iznesen je podatak da od svih sektora, građevinski ima najveći udio loših kredita u ukupnim kreditima, na razini od 64%. Također, skrenuta je pozornost da 2017. godina odražava prihod od poreza na dobit 2016. godine, što nije zanemarivo u idućem razdoblju, s obzirom na stopu poreza, kako ne bi došlo do pogrešnih procjena kod očekivanih prihoda. Od predstavnika Vlade Republike Hrvatske zatraženi su podaci o prihodima od PDV-a u ugostiteljstvu, budući da je povećanjem te stope došlo do nekoliko učinaka - poskupljenja proizvoda i usluga znatno iznad iznosa stope od 12 postotnih poena (za koliko je povećan PDV u ugostiteljstvu) te porezne evazije znatno više nego u prethodnim godinama. S tim u vezi, iznesen je podatak iz medija prema kojem je u sektoru ugostiteljstva došlo do povećanog broja osnivanja j.d.o.-a, radi izbjegavanja sustava PDV-a. Nadalje, s obzirom na činjenicu da je u prvoj polovici godine iznos sredstava iz EU fondova bio na razini od 4,5 mlrd. kuna, a uzevši u obzir da je više od 3 mlrd. sredstava direktne potpore za poljoprivredu, te da, budući da iz navedenoga proizlazi da je realizacija EU projekata na razini 1 milijarde kuna, to izaziva zabrinutost pa je postavljeno pitanje o trenutačnom stanju iskorištenosti tih sredstava te o tome kakve su realne projekcije za razdoblje do kraja godine. Izraženo je žaljenje zbog slabe iskorištenosti EU sredstava, koja je trenutačno na razini od cca 6,5 mlrd. kuna. U daljnjoj raspravi članovi Odbora osvrnuli su se na troškove Državne agencije za osiguranje štednih uloga i banaka, napomenuvši da banke uplaćuju sredstva u dva fonda kod DAB-a te da se radi o određenim prekomjernim troškovima u odnosu na uplatu banaka u drugim zemljama. Stoga je predloženo da se razmotri mogućnost drugačijih rješenja od postojećih. Ujedno je iznesen komentar vezano za preraspodjele unutar ministarstava te je zatraženo pojašnjenje u odnosu na kompenzacijske mjere prema jedinicama lokalne samouprave. Također, iznesena je sugestija vezano za fiskalizaciju, odnosno regulativu koja se odnosi na prihode od igara na sreću, budući da postoji sivo tržište koje nije u sustavu i za koje ne postoji kontrola, a posebice je istaknut problem porezne evazije kod igara na sreću posredstvom interneta.

Govoreći o sektoru zdravstva, u raspravi je naglašeno kako i 1 milijarda kuna koja je tom sektoru dodijeljena ovim rebalansom nije dovoljna te su zatraženi podaci o trenutačnom stanju dugova u zdravstvu. Iznesena je informacija da trenutni dospjeli dugovi iznose cca 2,7 mlrd. kuna te da  Ministarstvo financija očekuje određene mjere od nadležnog ministarstva kako bi se situacija poboljšala. U raspravi su se članovi Odbora posebno osvrnuli i na Stajalište Povjerenstva za fiskalnu politiku, a vezano za izdvajanje HZZO-a iz Državne riznice te je zatražena informacija o eventualnoj analizi, tj. jesu li izlaskom HZZO-a iz Državne riznice učinjene uštede te razmišlja li se o njegovom vraćanju u taj sustav, kako bi taj dio bio pod kontrolom, budući da se radi o javnom dugu. Kako je pojašnjeno, od 1. siječnja 2018. planirano je vraćanje KBC-a i KB-a u sustav Riznice, na način da će one sve svoje zahtjeve za plaćanje unositi u SAP sustav Riznice, a da će onda HZZO sva sredstva usmjeriti u Riznicu, čime bi se KBC-ove izjednačilo sa svim drugim proračunskim korisnicima, izuzev sveučilišta, veleučilišta, odnosno fakulteta. Također, Nacionalnim programom reformi su predviđene i druge mjere koje se odnose na sustav zdravstva, od kojih su za određene uštede dovoljne već i npr.  standardizacija, bolja kontrola plaća i sl. Dodatno, izraženo je mišljenje da će praćenje faktura prema novom načinu postupanja možda biti otežano, ali da već samom racionalizacijom i informatičkim praćenjem unutar bolnica postoji mogućnost bolje kontrole, npr. lijekova, tj. ušteda. Naglašeno je i kako su sve dosadašnje vlade, bez obzira na političke opcije, sanirale dugove u zdravstvu, a bez provođenja strukturnih reformi. Nastavno na to, izraženo je stajalište da je ili potrebno provesti strukturne reforme ili će sektor zdravstva dugoročno značiti određen postotak većeg deficita. S tim u vezi, postavljeno je i pitanje donošenja zakona o plaćama u javnom i državnom sektoru, kojim bi se plaćao stvarni rad i omogućila provedba nagrađivanja, a bez kojeg se, kako je rečeno, neće riješiti problemi plaća u tim sektorima.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“), Hrvatskom saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2018. I 2019. GODINU
TE IZMJENA I DOPUNA:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu
- Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 30. sjednici održanoj 13. listopada 2017. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 204, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. listopada 2017. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.   
               
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da su ministar financija Republike Hrvatske dr. sc. Zdravko Marić i Nj. V. šeik Abdullah bin Zayed Al Nahyan, ministar vanjskih poslova i međunarodne suradnje Ujedinjenih Arapskih Emirata, potpisali 13. srpnja 2017. godine u Zagrebu Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak. Ugovorom su postignute brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga te povećanje stupnja ukupne gospodarstvene aktivnosti obiju država pa je tako njime definiran pojam rezidenta, čime se  izbjegava dvostruko oporezivanje hrvatskih rezidenata, ali i sprječava izbjegavanje plaćanja poreza na dohodak. Također, omogućeno je oporezivanje dobiti od ugljikovodika prema propisima Republike Hrvatske kada se na njezinom području ugljikovodici nalaze. Nadalje, omogućuje se hrvatskim građevinskim i sličnim društvima da ne plaćaju porez na dobit u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ukoliko radovi traju kraće od 6 mjeseci, a hrvatskim zrakoplovnim i brodarskim društvima koja obavljaju prijevoz robe između Republike Hrvatske i Ujedinjenih Arapskih Emirata omogućuje se plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Republici Hrvatskoj, ukoliko se u Republici Hrvatskoj nalazi mjesto stvarne uprave. Isto tako, pri oporezivanju dividendi utvrđena je stopa poreza po odbitku od 5%, pri oporezivanju kamata stopa poreza po odbitku od 5%, a pri oporezivanju naknada za autorska prava stopa poreza po odbitku od 5%. U završnim odredbama Ugovora propisano je da će hrvatska društva u Ujedinjenim Arapskim Emiratima imati isti status i pogodnosti kao i društva te države, a njime je utvrđena i mogućnost da se o svakom problemu i nastalom ili prijetećem slučaju dvostrukog oporezivanja države direktno dogovaraju, bez sudjelovanja diplomatskih tijela, što će pridonijeti  ubrzanju rješavanja problema. Očekuje se da će Ugovor biti poticaj stranim ulaganjima u Republiku Hrvatsku, međusobnoj razmjeni dobara i usluga te stoga utjecati na povećanje ukupne gospodarske aktivnosti obiju država.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
 

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 30. sjednici održanoj 13. listopada 2017. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Kosova o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 203, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. listopada 2017. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.   
               
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da su ministri financija Republike Hrvatske i Republike Kosovo, dr. sc. Zdravko Marić i dr. sc. Avdullah Hoti, potpisali 6. ožujka 2017. godine u Zagrebu Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Kosova o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu, kojim su postignute brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga te povećanje stupnja ukupne gospodarstvene aktivnosti obiju država. Ugovorom je definiran pojam rezidenta, te se tako izbjegava dvostruko oporezivanje hrvatskih rezidenata, ali i sprječava izbjegavanje plaćanja poreza na dohodak. Nadalje, omogućuje se hrvatskim građevinskim i sličnim društvima da ne plaćaju porez na dobit u Republici Kosovo, ukoliko radovi traju kraće od 12 mjeseci, a hrvatskim cestovnim, zrakoplovnim i brodarskim društvima koja obavljaju prijevoz robe između Republike Hrvatske i Republike Kosova omogućuje se plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Republici Hrvatskoj, ukoliko se u Republici Hrvatskoj nalazi mjesto stvarne uprave. Isto tako, pri oporezivanju dividendi utvrđena je stopa poreza po odbitku od 5% ako je stvarni korisnik društvo (osim partnerstva) u čijem je izravnom vlasništvu najmanje 25% kapitala društva koje isplaćuje dividendu, a u svim ostalim slučajevima predviđena je stopa poreza po odbitku od 10%. Zatim, pri oporezivanju kamata utvrđena je stopa poreza po odbitku od 5%, a pri oporezivanju naknada za autorska prava stopa poreza po odbitku od 5%. Zaključno, u završnim odredbama Ugovora propisano je da će hrvatska društva na Kosovu imati isti status i pogodnosti kao i društva te države te se očekuje da će Ugovor biti poticaj stranim ulaganjima u Republiku Hrvatsku, međusobnoj razmjeni dobara i usluga, s utjecajem na povećanje ukupne gospodarske aktivnosti obiju država.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Kosova o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 29. sjednici, održanoj 5. listopada 2017. godine, Prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. rujna 2017. godine.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da obveza donošenja novog modela financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave proizlazi iz obveze porezne reforme započete 2016. godine, a s obzirom na složenost, netransparentnost i upitnu pravednost postojećeg sustava financiranja tih jedinica. Naime, prema postojećem modelu, raspodjela poreza na dohodak je iznimno složena i upitne pravednosti. Ovim Zakonom namjerava se na jednostavniji, razumljiviji i pravedniji način definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, sustav fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te sustav financiranja decentraliziranih funkcija. Kako je rečeno, cilj predloženog zakona je uspostava drugačijeg modela fiskalnog izravnanja, što znači da se način na koji će se raspodjeljivati porez na dohodak, da li izravna stopa ili kroz fond izravnanja, neće vezivati uz obilježja pojedinog područja. Prema novom prijedlogu, sav prihod od poreza na dohodak u cijelosti se prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje, prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju postaje prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a ukidaju se pomoći temeljem zakona o izvršavanju državnog proračuna koje su u 2017. godini iznosile 694,8 mil. kuna (bez kompenzacijskih mjera u iznosu od 1,3 milijarde kuna), a uspostavlja se novi model fiskalnog izravnanja koje se financira iz 17% udjela u porezu na dohodak. Raspodjela prihoda od poreza na dohodak je pojednostavljena u odnosu na postojeću s obzirom na to da je Zakonom utvrđena jedinstvena raspodjela za sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Model koji se predlaže ovim zakonom, tj. nova raspodjela prihoda od poreza na dohodak je sljedeća: udio koji bi ostvarivale općine, odnosno gradovi je 60%, udio županija 17%, zatim, i nadalje ostaje ista stopa od 6% za decentralizirane funkcije, a osniva se fond fiskalnog izravnanja, u koji će se prikupljati 17% poreza na dohodak, a koji će od strane FINA-e biti raspodjeljivan na dnevnoj razini i iskazivat će se kao izvorni prihod lokalne jedinice, prihod od poreza na dohodak. Ključni kriterij raspodjele fonda fiskalnog izravnanja je fiskalni kapacitet gdje se posebno računa referentna vrijednost za lokalne jedinice te se svaka pojedina onda uspoređuje se s referentnom vrijednosti i dovodi do fiskalnog izravnanja (u visini 17% navedenog fonda). Ovisno o odstupanju fiskalnog kapaciteta jedinice od utvrđene referentne vrijednosti i sredstvima prikupljenima iz 17% udjela za fiskalno izravnanje, ovisit će i visina sredstava za fiskalno izravnanje koja će pripasti pojedinoj jedinici. S obzirom na specifičnosti pojedine samouprave, Zakonom su utvrđene tri referentne vrijednosti – za općine, gradove i županije. Naime, model fiskalnog izravnanja temelji se na izračunu fiskalnog kapaciteta jedinica, pri čemu se u obzir uzimaju prihodi od poreza na dohodak ostvareni na području jedinice i prihodi ostvarivi od najviše zakonom propisane stope prireza po stanovniku jedinice. Navedeni prihodi promatraju se za posljednje razdoblje od pet godina za koje su podaci poznati. Primjenom novog modela proizlazi da će najveći broj lokalnih jedinica ostvariti višak sredstava, u procijenjenom iznosu od 1,5 mlrd. kuna, a provedbom modela fiskalnog izravnanja postiže se ujednačeniji fiskalni kapacitet jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, dio jedinica lokalne samouprave ostvarit će u 2018. god. manje prihode u odnosu na ranije godine, i to ponajviše one koje su ostvarivale veći udio u porezu na dohodak (88% ili 70,5%) od osnovnog (60%) i/ili sredstva pomoći s pozicija Ministarstva financija, a imaju porezne prihode po glavi stanovnika veće od prosjeka, odnosno referentne vrijednosti za gradove, odnosno općine, što znači da imaju jak fiskalni kapacitet. Za takve lokalne jedinice predviđene su kompenzacijske mjere u iznosu od 102 milijuna kuna, koje će se isplaćivati u 2018. god., a 50% tih kompenzacijskih mjera u 2019. godini. 

U raspravi je izraženo zadovoljstvo što se predloženim modelom ujednačava fiskalni kapacitet lokalnih jedinica. Međutim, izneseno je mišljenje da se moglo učiniti više i transparentnije, imajući na umu suradnju s udrugama, prije svega s Udrugom općina, budući da određeni lokalni čelnici nisu imali dovoljno informacija o načinu raspodjele sredstava. Promatrajući referentnu stopu s aspekta gradova, ista je ocijenjena dobrom, jer su između gradova postojale velike nejednakosti zbog niskih izvornih prihoda po stanovniku, što je dovodilo do zaostajanja za drugim lokalnim jedinicama, posebice za onima u priobalnom dijelu. Naglašeno je i da je za očekivati da neće svi biti zadovoljni ovim zakonom, budući da će neke lokalne jedinice izgubiti određene prihode. Dodatno, izražena je određena rezerva prema Zakonu, prema kojem je financiranje lokalnih jedinica svedeno isključivo na porez na dohodak. Naime, u prvom polugodištu 2017. evidentirano je u državnom proračunu smanjenje prihoda od poreza na dohodak, iz čega proizlazi da bi se takav trend mogao nastaviti i u budućnosti, radi tendencije daljnjeg smanjenja oporezivanja rada, jer je razumljivo da je cilj građanima povećati plaću smanjenjem opterećenja. No, uz činjenicu da je ovim modelom financiranje lokalnih jedinica svedeno isključivo na porez na dohodak i činjenicu odgode primjene poreza na nekretnine, koji je također trebao biti jedan od modela financiranja lokalnih jedinica, istaknuto je kako se ovim zakonom poboljšava fiskalna pozicija lokalnih jedinica, ali dugoročno financiranje jedinica nije riješeno te će planiranja proračuna biti vrlo teška. U daljnjoj raspravi izražena je suglasnost s  činjenicom da će sâmo planiranje prihoda od poreza na dohodak u budućnosti biti otežano, ali je istaknuto da su one lokalne jedinice koje nemaju prirez ovim zakonom u povoljnijem položaju, jer će iz fonda izravnanja ostvariti veće iznose. Ujedno je izneseno mišljenje da će predloženi model sigurno pomoći lokalnim jedinicama slabijeg kapaciteta da ostvare veće prihode, što je ocijenjeno pozitivnim radi šireg i ravnomjernijeg razvoja.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glasom „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 29. sjednici, održanoj 5. listopada 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. rujna 2017. godine.

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
 
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Konačni prijedlog zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u bitnom ne razlikuje od teksta Prijedloga zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, već su pojedine odredbe teksta Zakona dorađene sukladno primjedbama i prijedlozima Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora te raspravi održanoj u Hrvatskom saboru. Također, Konačni prijedlog zakona pravno je i nomotehnički dorađen. Predlagatelj je podsjetio na razloge donošenja Zakona te osnovna pitanja koja se uređuju njime. Svrha donošenja ovog Zakona je da se u hrvatski pravni poredak prenosi Direktiva (EU) 2015/8491 te osiguravaju pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2015/8472 i Uredbe (EZ) br. 1889/20053. Neka od osnovnih pitanja koja se uređuju Konačnim prijedlogom zakona: propisuju se mjere, radnje i postupci koje obveznici (banke i dr.) i nadležna državna tijela poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma, zatim, propisuje se provođenje nacionalne i nadnacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, kao i procjena rizika stranke za pranje novca i financiranje terorizma. Naglašeno je da je jedan od najznačajnijih segmenata ovog Zakona  uspostava Registra stvarnih vlasnika pravnih subjekata radi transparentnosti podataka o stvarnom vlasniku pravnih subjekata osnovanih na području RH. Pristup će imati sve nadležne državne institucije, banke i pojedinci na temelju opravdanog pravnog interesa. Nadalje, novost je i prikupljanje podataka o izvoru sredstava za gotovinske transakcije u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj te snižavanje praga ograničenja poslovanja s gotovinom sa 105.000,00 kn na 75.000,00 kn za pravne ili fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj, kao i nova definicija pojma „politički izložene osobe“, prema kojoj su definirane i domaće politički izložene osobe. Zakon propisuje i sankcije za obveznike primjene Zakona koje trebaju biti učinkovite, proporcionalne, odvraćajuće u slučaju nepoštovanja odredaba Zakona. Bitne razlike u odnosu na Prijedlog zakona su sljedeće: uvažavajući raspravu Hrvatskom saboru, u članku 46. stavku 3., popisu politički izloženih osoba, dodana je nova točka kojom su obuhvaćeni i općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici izabrani na temelju zakona kojim se uređuju lokalni izbori u Republici Hrvatskoj. Druga razlika je da je članak 52. izmijenjen i dopunjen na način da su dodani novi stavci 6., 7. i 8. kojima je uvedena mogućnost utvrđivanja i provjere identiteta stranke na daljinu na temelju video elektroničke identifikacije u svrhu uspostavljanja poslovnog odnosa (npr. otvaranje računa), a ministar financija će donijeti pravilnik kojim se propisuju minimalni uvjeti za video elektroničku identifikaciju.

U raspravi na Odboru zatraženo je pojašnjenje vezano za transparentnost prikaza stvarnih vlasnika u Registru stvarnih vlasnika. Kako je pojašnjeno, uvažen je prijedlog Agencije za zaštitu osobnih podataka i mišljenje mjerodavne pravne službe Europske unije, zbog čega nije propisan javni pristup Registru, nego pristup svih državnih tijela (bez naknade), banaka (uz određenu naknadu) te pojedinaca uz opravdan pravni interes (npr. odvjetnici). Uvažavajući zaštitu osobnih podataka, nije uvažen prijedlog određenih udruga i povjerenice za informiranje za javan pristup Registru. Isto tako, unutar država članica EU različito je reguliran pristup takvim registrima. U raspravi je upozoreno da banke, tražeći određene podatke od klijenata, izlaze izvan okvira dozvoljenog te je iznesen prijedlog da se jasno odredi da financijske institucije ne smiju prikupljati podatke koji nisu za potrebe ovog Zakona, odnosno ako ih prikupljaju, da korisnik mora s tim biti upoznat. Kako je rečeno, u praksi dolazi do takvih problema, a Agencija za zaštitu osobnih podataka ima ovlasti za postupanje, budući da su sankcije propisane zakonom koji uređuje zaštitu osobnih podataka. Ujedno je naglašeno da će u svrhu primjene ovog Zakona biti održani sastanci s Agencijom za zaštitu osobnih podataka, Hrvatskom udrugom banaka i Hrvatskom narodnom bankom, radi bolje zaštite klijenata banaka. Iznesen je i komentar vezano za dostupnost imovinskih kartica dužnosnika na internetu, budući da se u određenim zemljama podaci o imovini prijavljuju određenim institucijama, bez javne objave na internetu.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 29. sjednici održanoj 5. listopada 2017. godine, Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2017. godine i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2017. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. rujna 2017. godine.
Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 109. stavka 2. Zakona o proračunu, Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2017. godine koji, između ostalog, sadrži:

- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2017. godine (Sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja za prvo polugodište 2017. godine; Račun prihoda i rashoda za prvo polugodište 2017. godine; Račun financiranja za prvo polugodište 2017. godine; Račun financiranja za prvo polugodište 2017. godine – analitika)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2017. godine po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Ekonomska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u prvom polugodištu 2017. godine
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u prvom polugodištu 2017. godine
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u prvom polugodištu 2017. godine
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u prvom polugodištu 2017. godine
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom polugodištu 2017. godine
- Deficit općeg proračuna u prvom polugodištu 2017. godine
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2017. godine
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2017. godine.
Uz Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2017. godine, Vlada Republike Hrvatske, na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članka 16. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, podnosi i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2017. godinu, na donošenje.
 
 U uvodnom izlaganju, govoreći o makroekonomskim pokazateljima, predstavnik Ministarstva financija istaknuo je su nastavljena pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu te da je bruto domaći proizvod (BDP) zabilježio realni rast od 2,7% u usporedbi s istim razdobljem 2016. godine. Domaća potražnja dala je pozitivan povećanju BDP-a, dok je neto inozemna potražnja zabilježila negativan doprinos. Inflacija je u prvom polugodištu 2017. iznosila 1,1%. Rastu potrošačkih cijena najviše je pridonio rast cijena hrane te goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva. Industrijska proizvodnja zabilježila je međugodišnji rast od 2,1%. Promet u trgovini na malo zabilježio je realni rast od 5%, a indeks obujma građevinskih radova međugodišnji rast od 1,7%. Ukupan broj noćenja turista zabilježio je rast od 23,2%, a prosječna administrativna stopa nezaposlenosti iznosila je 13,5%, što je 2,5 postotnih bodova niže nego u istom razdoblju prošle godine. 
 
U takvom makroekonomskom okruženju, ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu 2017. godine ostvareni su u iznosu od 58,3 mlrd. kuna ili 47,9% godišnjeg plana, a na međugodišnjoj razini bilježe rast od 3,5%. Porezni prihodi u prvoj polovici 2017. godine iznosili su 35,1 mlrd. kuna, čime su zabilježili međugodišnje povećanje od 2,4%. Prihodi od poreza na dohodak u prvoj polovici 2017. godine ostvareni su u iznosu od 1,1 mlrd. kuna, što čini međugodišnje smanjenje od 8,3% u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Ovakvo smanjenje prihoda od poreza na dohodak rezultat je provedene porezne reforme krajem 2016. godine kojim je povećam raspoloživi dohodak za najveći dio poreznih obveznika. Prihod od poreza na dobit ostvaren je u iznosu od 4,9 mlrd. kuna, i bilježi  međugodišnje povećanje po osnovi ovog poreza za 16,5%, a što je rezultat boljeg poslovanja gospodarskih subjekata tijekom 2016. Najznačajniji prihod, prihod od poreza na dodanu vrijednost ostvaren je u iznosu od 21,4 mlrd. kuna, čime je zabilježeno međugodišnje povećanje od 4,6%, a što je rezultat rasta osobne potrošnje uslijed pozitivnih kretanja u gospodarstvu. U razdoblju od siječnja do lipnja 2017. prikupljeni prihodi od posebnih poreza i trošarina iznose 6,7 mlrd. kuna, što je smanjenje od 9,4% na međugodišnjoj razini. Prihodi od doprinosa ostvareni su u iznosu od 11,3 mlrd. kuna, što je povećanje od 3,6% u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Prihodi od pomoći ostvareni su u iznosu od 4,9 mlrd. kuna, od toga iznosa najviše čine pomoći iz fondova EU, što je rast od 16,1% u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine iznose 333 milijuna kuna, što je rast od 90,4% na međugodišnjoj razini (prihodi od prodaje građevinskih objekata).

Govoreći o rashodima, predstavnica Ministarstva financija naglasila je da su ukupni rashodi u prvih šest mjeseci 2017. godine izvršeni u iznosu od 59,9 mlrd. kuna ili 46,6% godišnjeg plana. Rashodi za zaposlene u prvih šest mjeseci izvršeni su u iznosu od 12,9 mlrd. kuna (48,7% plana), u koji iznos nije uključen regres koji je isplaćen u srpnju o.g., a što predstavlja 335,7 milijuna kuna više u odnosu na izvršenje istog razdoblja prethodne godine, i prvenstveno je  rezultat povećanja osnovice za izračun plaće od 2% za državne i javne službenike od 1. siječnja 2017. godine, isplata od veljače 2017. i isplate dodatka za minuli rad od 0,5% po godini staža. Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 5,3 mlrd. kuna (42,3% plana), što predstavlja 195,9 milijuna više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Najveće povećanje evidentirano je na rashodima za materijal i energiju, a na temelju Odluke Vlade RH iz svibnja 2017. preraspodijeljena su sredstva državnog proračuna u iznosu od 200 milijuna kuna za podmirenje dospjelih obveza zdravstvenih ustanova kojima je osnivač RH prema veledrogerijama. Financijski rashodi izvršeni su u iznosu od 5,2 mlrd. kuna (48,9% plana), što je 225,7 mil. kuna manje u odnosu na izvršenje financijskih rashoda u istom razdoblje 2016. godine. Rashodi za subvencije izvršeni su u iznosu od 3,5 mlrd. kuna (54,2% plana, ali je potpuno u skladu s dinamikom, imajuću u vidu plaćanja do 30. lipnja), i to su za subvencije u poljoprivredi izvršene u iznosu od 2,5, mlrd. kuna: izravna plaćanja u poljoprivredi i mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda 1,8 mlrd. kuna – iz EU plaćeno 701 mil. kuna, iz nacionalnih sredstava 1,1 mlrd. kuna (iz fondova EU refundirano 1,5 mlrd. kuna) te mjere ruralnog razvoja 680,5 mil. kuna – 574,7 mil. kuna iz EU i 105,8 mil. kuna iz nacionalnih sredstava. Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna izvršene su u iznosu od 6,3 mlrd. kuna (39,8% plana). Najznačajniji iznosi odnose se na doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije – 1,7 mlrd. kuna (50,7% plana), transfer sredstava Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje 1,25 mlrd. kuna (50% plana), zatim pripadajući dio naknade u cijeni goriva za Hrvatske ceste – 1 milijarda kuna (50,9% plana), nadalje, dodatna sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije – 705,5 milijuna kuna (42,8% plana), pomoći lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi prema Zakonu o izvršavanju državnog proračuna za 2017. godinu – 347,4 milijuna kuna (50% plana) te kompenzacijsku mjeru JLP(R)S, prema poreznoj reformi od 1. siječnja 2017. godine – 309,7 milijuna kuna. Naknade građanima i kućanstvima izvršene su u iznosu od 22,8 mlrd. kuna (49,4% plana). Od tog iznosa, mirovine i mirovinska primanja izvršene su u iznosu od 18,6 mlrd. kuna (49,8% plana), što je povećanje od 247 mil. u odnosu na izvršenje istog razdoblja prethodne godine radi prenesenog kumuliranog učinka promjene broja i strukture korisnika mirovina te usklađivanja mirovina iz 2016. godine te indeksacije mirovina u travnju 2017. za 0,65%. Naknade u socijalnoj skrbi isplaćene su u iznosu od 1,2 mlrd. kuna (50,2% plana), a dječji doplatak izvršen je u iznosu od 687,8 milijuna kuna (47,4% plana). Za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete izdvojeno je 571,8 milijuna kuna (43,6% plana). Ostali rashodi izvršeni su u iznosu od 2,9 mlrd. kuna (46,2% plana). Od ukupnog iznosa, najveći dio odnosi se na projekte financirane iz EU fondova u iznosu od 939,2 milijuna kuna (željeznički i zračni infrastrukturni projekti) te pripadajući dio naknade u cijeni goriva za HAC i HŽ-Infrastrukturu. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine realizirani su u iznosu od 987,3 mil. kuna (24,6% plana), ali je na ovoj poziciji i inače najviše izvršenje u drugom dijelu godine.
 U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, proračun konsolidirane opće države, prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, ostvario je u prvom polugodištu 2017. višak u iznosu od 35 milijuna kuna ili 0,01% BDP-a. Pritom je ukupni manjak državnog proračuna u prvom polugodištu 2017. godine ostvaren u iznosu od 1,6 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a, što je 801 milijun kuna manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Na razini izvanproračunskih korisnika ostvaren je višak od 971 milijun kuna ili od 0,3% BDP-a. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te županijske uprave za ceste također su zabilježile višak, i to od 651 milijun kuna ili 0,2% BDP-a. 
 Govoreći o primjeni fiskalnog pravila, a uzimajući u obzir ukupni manjak državnog  proračuna, projekcije BDP-a i fiskalno pravilo prema kojem međugodišnja stopa rasta rashoda općeg proračuna, sukladno ESA 2010 metodologiji, ne smije biti veća od međugodišnje stope rasta projiciranog, odnosno procijenjenog BDP-a u tekućim cijenama, iz navedenoga proizlazi da je prvo polugodište u skladu s navedenim fiskalnim pravilom te se, na temelju projekcija, očekuje do kraja godine da će fiskalno pravilo za 2017. godinu biti ispunjeno.

 Odbor je raspolagao i pisanim 14. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2017. godine i Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2017. godinu, od 26. rujna 2017. godine, koje je, uz određene preporuke i prijedloge, zaključilo da Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2017. godine pokazuje izuzetno povoljno ostvarenje proračuna opće države koji je u suficitu, kao i da se slaže s procjenom Vlade Republike Hrvatske o ispunjavanju privremenog fiskalnog pravila u ovoj godini.
   
U raspravi na Odboru je istaknuto da je iz iznesenih podataka razvidno da je najurgentnija strukturna reforma zdravstva te je s tim u vezi postavljeno pitanje ima li Ministarstvo financija saznanja o stvarnim strukturnom reformama koje Ministarstvo zdravstva namjerava provesti, navodeći kao primjer države koje imaju privatno zdravstvo, nepostojanje monopola u zdravstvenom sustavu i dr. Pojašnjeno je da se, s obzirom na udio ukupnih troškova zdravstva u općoj državi, prate navedena kretanja te su izneseni podaci o trenutačnom ukupnim i dospjelim obvezama HZZO-a i (državnih) bolnica - 31. prosinca 2016. ukupne obveze bile su 5,8 mlrd. kuna, a na dan 30. lipnja 2017. taj iznos je viši za 20 milijuna kuna. Dospjele obveze su povećane s 2,6 mlrd. kuna na dan 31. prosinca 2016. na sadašnjih 2,8 mlrd. kuna. Budući da su, nakon provedbe određenih analiza, utvrđene nestandardizacije kod troškova za iste stavke u različitim bolnicama (npr. prehrana, čišćenje i dr. usluge za koje se može provesti outsourceing), naglašeno je da je Ministarstvo financija interveniralo u Nacionalni program reformi (NPR), zbog čega su u NPR uvršteni pravilnici, odnosno uredbe koje će dovesti do standardizacije tih službi. No, promatrajući strukturu troškova u zdravstvu, razvidno je da 65-70% ukupnih troškova čine plaće, od kojih mnoge imaju različite dodatke i, s obzirom na to, teško su usporedive, zbog čega je potrebno učiniti način obračuna transparentnijim, kao i poraditi i na mreži zdravstvenih ustanova. Također, u raspravi je izneseno i mišljenje da su troškovi visoki, ali da su plaće niske, a zatraženo je i pojašnjenje o obračunu obveza na dodatke koji se isplaćuju na plaće. Isto tako, iznesen je komentar o odlasku mladih iz Hrvatske u inozemstvo, a, s tim povezano, i odlasku njihovih srodnika na liječenje u inozemstvo te je skrenuta pozornost na taj trend, uzimajući u obzor i troškove koje ima HZZO. Zaključno, izraženo je zadovoljstvo Polugodišnjim izvještajem o izvršenju državnog proračuna te uvjerenje da će se ovakvi trendovi nastaviti, kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi za naredno razdoblje, uključujući i rješavanje strukturnih reformi.  
 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (6 glasova „ZA“ i 1 glasom „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

 
POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRVO POLUGODIŠTE 2017. GODINE

Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese sljedeće odluke:
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za prvo polugodište 2017. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za prvo polugodište 2017. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za prvo polugodište 2017. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za prvo polugodište 2017. godine,
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za prvo polugodište 2017. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za prvo polugodište 2017. godine.

Sukladno članku 9. stavak 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članku 16. stavak 2. Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskome saboru donošenje:

POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA PRVO POLUGODIŠTE 2017. GODINE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

                                                                                           PREDSJEDNICA  ODBORA
                                  Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 29. sjednici, održanoj 5. listopada 2017. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji županijskih uprava za ceste za 2015., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s člankom 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 12. svibnja 2017. godine.

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-12/38, URBROJ: 50301-27/25-17-6, od 27. srpnja 2017. godine, u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće. 

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju, pomoćnica glavnog državnog revizora, istaknula da je Ured obavio financijsku reviziju 20 uprava za ceste, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2015. Uprave za ceste su izvanproračunski korisnici županija, što znači da županije, kao njihovi osnivači, imaju znatan utjecaj na upravljanje i poslanje. Predmet revizije bili su financijski izvještaji i poslovanje uprava za ceste za 2015. Ciljevi revizije bili su utvrditi istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, provjeriti ostvarenje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u skladu s planiranim aktivnostima i namjenama, provjeriti usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima te provjeriti druge aktivnosti u vezi s poslovanjem uprava za ceste. Ukupni prihodi i primici uprava za ceste iznosili su 928 milijuna kn, a rashodi i izdaci 918 mil. kn. U strukturi prihoda i primitaka, najveći udjel (92,9 %) imaju prihodi od naknada za ceste ostvareni u iznosu 860 kn. U strukturi rashoda i izdataka, vrijednosno su značajniji rashodi za održavanje i građenje cesta u iznosu 696 mil. kn ili 76 %. Koncem 2015. godine u nadležnosti županijskih uprava za ceste bilo je 18600 km cesta. O financijskim izvještajima i poslovanju uprava za ceste za 2015. izraženo je osam bezuvjetnih i 12 uvjetnih mišljenja. U Izvješću za svaku pojedinu upravu za ceste opisana su područja u kojima su utvrđene nepravilnosti i propusti te su dani nalozi i preporuke, čija bi provedba smanjila rizik pojave nepravilnosti u budućnosti. U tu svrhu, upravama za ceste je dostavljen Plan provedbe naloga i preporuka, za koji su same uprave za ceste navele aktivnosti koje će provesti, te odredile rokove provedbe i osobu zaduženu za provedbu aktivnosti, a Državni ured za reviziju će u sljedećim revizijama pratiti njihovo izvršenje. Osim pojedinačnih, DUR je sastavio i skupno izvješće u kojem su navedeni podaci iz financijskih izvještaja, opisane najčešće nepravilnosti i propusti i dane tablice svih uprava za ceste radi usporedivosti. Također, Ured je dao i mišljenja u vezi nekoliko područja u kojima nisu utvrđene nepravilnosti, ali je mišljenja da bi nadležne institucije (nadležno ministarstvo i Hrvatske ceste) navedena područja trebala pokušati sustavnije urediti, odnosno poduzeti aktivnosti za utvrđenje opravdanosti sustavnijeg uređenja radi jednoobraznog postupanja svih uprava za ceste ili mogućih ušteda u poslovanju. Radi se o dva područja – područje održavanja cesta i područje kontrole naplate godišnje naknade. Također, usporedbom je uočeno da su prihodi u 2016. manji za 26 milijuna kuna, a rashodi za 70 milijuna kuna u odnosu na 2015. Smanjenje prihoda odnosi se uglavnom na naknade za ceste i pomoći koje Hrvatske ceste doznačuju županijskim uprava za ceste, a značajno su smanjeni rashodi za usluge za redovno održavanje. Slijedom navedenoga, ukazano je na potrebu jačanja ekonomičnosti i  racionalnije i transparentnije korištenje sredstava. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, očitovao se da Vlada Republike Hrvatske i ministarstvo nemaju primjedbe na provedenu reviziju, dodavši kako su, budući da se radi o izvješću za 2015. godinu, a ne znajući za ishod izvješća, već poduzete mjere oko sustava održavanja, kategorizacije prometnica i okrupnjavanje javne nabave (npr. za sol, kamen i sl.), kao i standardizacije spomenute u izvješću. 

U raspravi na Odboru konstatirano je da se iz godine u godinu povećava broj bezuvjetnih mišljenja Državnog ureda za reviziju, iz čega se može zaključiti da se utvrđeni nedostaci ipak pokušavaju ispraviti.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji županijskih uprava za ceste za 2015.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 29. sjednici, održanoj 5. listopada 2017. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji vatrogasnih organizacija, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s člankom 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio glavni državni revizor, aktom od 4. srpnja 2017. godine.

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-12/50, URBROJ: 50301-29/23-17-7, od 14. rujna 2017. godine, u kojem se predlaže Hrvatskom saboru da prihvati predmetno Izvješće. 

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju, pomoćnica glavnog državnog revizora, istaknula da je Ured obavio financijsku reviziju 89 vatrogasnih organizacija i to: Hrvatske vatrogasne zajednice, 35 javnih vatrogasnih postrojbi, 32 vatrogasne zajednice i 21 dobrovoljnog vatrogasnog društva, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2015. Kriteriji za odabir subjekata revizije su bili financijska značajnost subjekta, rezultati prošlih revizija, procjena rizika te druge informacije koje je Ured prikupio. Prema podacima FINA-e, financijske izvještaje za 2015. dostavilo je 969 vatrogasnih organizacija, čiji su ukupni prihodi iznosili 802,9 mil. kuna, a revizijom su obuhvaćeni prihodi u iznosu 483,6 mil. kuna (60,2% ukupnih prihoda). Ukupna vrijednost imovine revizijom obuhvaćenih vatrogasnih organizacija iznosila je 291,5 mil. kuna. O financijskim izvještajima i poslovanju vatrogasnih organizacija za 2015. izraženo je 39 bezuvjetnih, 48 uvjetnih, jedno nepovoljno (Dobrovoljno vatrogasno društvo Predavac) i jedno suzdržano mišljenje (Dobrovoljno vatrogasno društvo Slunj). Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koji su utjecali na izražavanje mišljenja odnose se na izvršenje naloga i preporuka iz prošlih revizija, gdje je se može vidjeti veliki pomak, budući da je čak 78, 9% (što je iznad prosjeka u odnosu na druge subjekte revizije) prethodno danih naloga i preporuka izvršeno. Daljnje utvrđene nepravilnosti odnose se na djelokrug i unutarnje ustrojstvo, sustav unutarnjih kontrola, a kod najvećeg broja vatrogasnih organizacija nepravilnosti su se odnosile na planiranje i računovodstveno poslovanje. Kod manjeg broja subjekata utvrđene su nepravilnosti koje se odnose na prihode i primitke, rashode i izdatke, imovinu, obveze, javnu nabavu i Program rada. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste u poslovanju vatrogasnih organizacija, Ured je dao naloge i preporuke, čija bi provedba pridonijela povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima te povećanju učinkovitosti korištenja sredstava. Subjektima su dostavljena izvješća na koja su se isti očitovali i u pravilu prihvatili sve dane naloge i preporuke, a dostavljen im je i prijedlog plana postupanja po danim nalozima i preporukama, u kojem oni sami određuju aktivnosti, rokove i osobe nadležne za postupanje. U vezi s ostvarenjem ciljeva utvrđenih statutima i godišnjim programima rada, Ured je ocijenio da su vatrogasne organizacije s obzirom na planirane i provedene aktivnosti i zadaće iz svoje nadležnosti, bile efikasne. Također, ocijenio je da su vatrogasne organizacije najvećim dijelom bile učinkovite u trošenju sredstava, jer su sredstva korištena za ostvarenje postavljenih ciljeva i zadaća. Istaknuto je da su sve vatrogasne organizacije donijele financijski plan i program rada te ostvarile predviđene zadaće i aktivnosti predviđene tim Programom, koje su se odnosile na veliki broj intervencija, izobrazbu, stjecanje vještina te nabavu zaštitne opreme potrebnu za obavljanje vatrogasne djelatnosti. Također, na temelju utvrđenih činjenica, Ured smatra da je potrebno promijeniti i neke zakonske odredbe. Naime, Ured je mišljenja da je potrebno dopuniti članak 46. Zakona o vatrogastvu, na način da se utvrde rokovi u kojima su društva za osiguranje obvezna uplaćivati izdvojena sredstva na račune vatrogasnih zajednica te podatke o naplaćenim premijama osiguranja od požara dostavljati Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici i vatrogasnim zajednicama na području na kojem se nalazi osigurana imovina, kako bi se osigurali preduvjeti za poduzimanje aktivnosti za pravodobnu naplatu prihoda, odnosno iskazivanje potraživanja za nenaplaćene prihode s te osnove, budući da u tom dijelu ne postoji nadzor. Osim toga, s obzirom na to da je utvrđeno da vatrogasne organizacije koriste autoceste bez plaćanja cestarine, neovisno o tome jesu li vozila na intervenciji, a da Zakonom o cestama ni drugim propisima to nije uređeno, te da u poslovnim knjigama ne iskazuju prihode ni rashode u vezi s korištenjem autocesta, a Hrvatske autoceste iskazuju i prihode i rashode, Ured je mišljenja da je to potrebno urediti.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske, pomoćnik ministra unutarnjih poslova, istaknuo je da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće, osim da je uzorak trebao biti reprezentativniji radi boljeg i kvalitetnijeg izvješća. Predstavnik Državne uprave za zaštitu i spašavanje izrazio je zadovoljstvo rezultatom Državnog ureda, spomenuvši probleme s kojima se vatrogastvo susreće u svom radu.

U raspravi na Odboru izneseno je mišljenje da obuhvat subjekata ovisi o kriterijima Državnog ureda za reviziju, budući da je u određenom razdoblju nemoguće obuhvatiti sve organizacije. Kako je pojašnjeno, prema podacima, postoji više od 1800 vatrogasnih organizacija, a samo nešto više od 900 ih je dostavilo financijske izvještaje, od kojih je za neke moguće da i ne postoji ta obveza. Nastavno na to, ukazano je da po Zakonu o udrugama svi moraju objavljivati financijske izvještaje, stoga takvih problema ne bi trebalo biti ubuduće. U daljnjoj raspravi, članovi Odbora osvrnuli su se na sustav vatrogastva, koji uključuje i proračunske korisnike, ali i one koji nemaju osigurana financijska sredstva u proračunu za svoje financiranje te je s tim u vezi ocijenjeno da je to mogući razlog za većinu danih uvjetnih mišljenja.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji vatrogasnih organizacija

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 28. sjednici, održanoj 22. rujna 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2017. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je Zakon o lokalnim porezima donesen kroz poreznu reformu te, među ostalima, sadrži sustav lokalnih poreza kao jedan od izvora prihoda lokalnih jedinica. Porez na nekretnine uređen je kao zamjena za tri porezna davanja – komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor te spomeničku rentu. Zakon je u najvećem dijelu odredbi stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, a izmjenama Zakona u bitnome se donose promjene kod poreza na nekretnine, poreza na cestovna motorna vozila te poreza na kuće za odmor.

Naime, odredbe o porezu na nekretnine trebale su stupiti na snagu 1. siječnja 2018. godine, dok je 2017. godina bila godina pripreme za uvođenje poreza. Tijekom 2017. godine neke jedinice lokalne samouprave započele su s prikupljanjem podataka o nekretninama na svom području dostavom upitnika građanima, a što je izazvalo veliki interes javnosti i zabrinutost oko učinaka tog poreza. S obzirom na reakciju javnosti, ovim izmjenama odredbe o porezu na nekretnine se brišu, tj. ukida se porez na nekretnine te će se u daljnjoj raspravi pokušati iznaći najbolje rješenje kroz zakon koji uređuje pitanje komunalne naknade.

Svi prikupljeni podaci za porez na nekretnine poslužit će jedinicama lokalne samouprave za ažuriranje podataka za komunalnu naknadu. Kod poreza na cestovna motorna vozila, radi se o promjeni u obuhvatu. Naime, radi postizanja jednakog načina oporezivanja vlasništva automobila i motocikla, ovim Zakonom izjednačava se kriterij godina starosti te se propisuje da se porez plaća i za automobile i za motocikle do 10 godina starosti. Kad je riječ o porezu na kuće za odmor, odredbe se zadržavaju i nakon 1. siječnja 2018., s obzirom na to da se izmjenama Zakona ukida poreza na nekretnine.

U raspravi na Odboru zatraženo je pojašnjenje o poreznim davanjima, tj. dva poreza i komunalne naknade, iz navedenog Zakona. Također, postavljeno je pitanje o obveznosti ispunjavanja poslanih upitnika od strane građana te eventualnim sankcijama prema onima koji su upitnike dobili, a nisu su ih vratili jedinici lokalne samouprave. S tim u vezi, ocijenjeno je kako jedinice lokalne samouprave same trebaju pronaći najbolji način kako doći do potrebnih podataka. Izneseno je i mišljenje da povećani prihod od komunalne naknade od preko 250 milijuna kuna treba pripisati ne ažuriranju podataka o nekretninama putem upitnika, nego uglavnom provedenoj legalizaciji objekata.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 28. sjednici, održanoj 22. rujna 2017. godine, Prijedlog zakona o alternativnim investicijskim fondovima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2017. godine.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je zakon unesen u hrvatsko zakonodavstvo danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, a bitan razlog izrade ovoga Zakona jest dodatno usklađivanje s pravnom stečevinom, Direktivom 2004/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata, tj. izmijenjenim člankom 4. i člankom 33. AIFM Direktive, a kojima je potrebno urediti prekogranično poslovanje društava za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima (dalje u tekstu: UAIF) koji obavljaju djelatnosti upravljanja portfeljem investicijskog savjetovanja.

Dodatni razlog izmjene, odnosno novog zakona je prijenos članka 30. Direktive 2002/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, koji se odnosi na uključivanje društva za upravljanje u konsolidirani nadzor financijskih konglomerata, a koji je na zahtjev Europske komisije izrijekom prenesen ovim Zakonom.

Druge odredbe izmijenjene su s obzirom na iskustvo stečeno u dosadašnjoj primjeni zakonodavnog okvira, gdje se pokazalo da je potrebno učiniti određena poboljšanja. Ključne novosti ovoga zakona jesu: u području razvrstavanja UAIF-a uvedene su bitne novosti uzimajući u obzir kriterij veličine imovine pod upravljanjem UAIF-a i kategorije ulagatelja kojima se nude udjeli pojedinih alternativnih investicijskih fondova (dalje u tekstu: AIF). Razvrstavanje UAIF-ova prema veličini imovine bit će moguće u tri razreda, i to na male, srednje i velike UAIF-ove, umjesto dosadašnje podjele na male i velike, te su za svaki od navedenih propisani određeni uvjeti i zahtjevi.

Svrha uvođenja navedenih kategorija jest olakšavanje i pojednostavljenje osnivanja i poslovanja malih i srednjih UAIF-ova, radi čega su te kategorije upravitelja oslobođene određenog dijela zahtjeva propisanih ovim Zakonom i Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 231/2013 u odnosu na izuzeća, opće uvjete poslovanja, depozitare, financijsku polugu, transparentnost i nadzor, kojim zahtjevima veliki UAIF-ovi i nadalje moraju u cijelosti udovoljavati upravo iz razloga što nisu dužni udovoljavati svim propisanim zahtjevima iz ovoga Zakona i Uredbe te se na razini Europske unije ne smatraju u cijelosti usklađenima s AIFM Direktivom, te mali i srednji UAIF-ovi ne mogu prekogranično trgovati udjelima AIF-ova, upravljati AIF-ovima i/ili obavljati pomoćne djelatnosti iz ovoga Zakona u drugoj državi članici Europske unije.

Prema kategoriji ulagatelja kojima se nude udjeli pojedinih AIF-a, dosad je postojala podjela samo na profesionalne ulagatelje (kreditne institucije, društva za osiguranje i dr.) i male ulagatelje (sve ostale koji nisu profesionalni ulagatelji), a ovim Zakonom uvode se i kvalificirani ulagatelji koji se kvalificiraju na temelju njihove minimalne neto imovine i obvezne uplate u fond te se definiraju dvije skupine kvalificiranih ulagatelja: 1) ulagači u osnovne AIF-ove te 2) ulagači u AIF-ove rizičnog kapitala. Udjeli AIF-ova kojima upravlja mali ili srednji UAIF mogu se nuditi isključivo profesionalnim i/ili kvalificiranim ulagateljima.

Mali i srednji UAIF mora u svome poslovanju i u svim materijalima namijenjenim ulagateljima jasno i nedvosmisleno naznačiti da nije dužan primjenjivati sve odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te ukazati na rizike koji iz toga proizlaze za ulagatelje. Važnu novinu predstavlja i mogućnost osnivanja zatvorenog AIF-a kao imovine bez pravne osobnosti, a što je dosad bila opcija isključivo za osnivanje u obliku otvorenog AIF-a. Što se tiče poreznog tretmana, ovime se otvara mogućnost da se pri izmjenama zakona o porezu na dobit za takve fondove omogući neplaćanje poreza na dobit, te bi to plaćali ulagači.

Također, s ciljem rasterećenja subjekata nadzora, mijenjaju se odredbe o obvezi odobravanja delegiranja svih poslova UAIF-ova koji upravlja AIF-om čiji se udjeli nude javnom ponudom, pri čemu se izmjenama sužava krug poslova za čije je delegiranje na treće osobe potrebno ishoditi odobrenje nadzornog tijela. Stoga će odobrenje biti potrebno ishoditi samo za delegiranje poslova upravljanja imovinom, upravljanja rizicima, vrednovanja imovine i kontrolnih funkcija, dok će za ostale poslove biti potrebno samo obavijestiti Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga.

Nadalje, ukida se dio kojim se propisuje obveza nadzornog tijela za procjenu financijske stabilnosti i prikladnosti svih članova UAIF-a, kao i raspisivanje uvjeta za sve članove AIF-a, pri čemu zakon propisuje da će ubuduće nadzorno tijelo prikladnost i financijsku stabilnost ocjenjivati isključivo u odnosu na kvalificirane članove UAIF-a, što pridonosi administrativnom rasterećenju. Zaključno, radi dodatnog usklađivanja sa Smjernicom o politici nagrađivanja od 3. srpnja 2013. godine dodatno su proširene odredbe u vezi politika nagrađivanja te su detaljnije propisane obveze UAIF-a u vezi politika primitaka, budući da su politike primitaka na razini EU, ali i u svijetu, prepoznate kao važno pitanje poslovanja subjekata na tržištu kapitala, ali i kao potencijalno veliki i značajan izvor sukoba interesa.

U raspravi na Odboru zatražena je informacija o domaćem tržištu u odnosu na alternativne investicijske fondove, kao i o kapacitetu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za praćenje tržišta fondova. Kako je pojašnjeno, tržište je malo (cca 3,2 mlrd. kuna), budući da postoji mali broj subjekata za investiranje, ali se razvojem gospodarstva očekuje i razvoj fondova. Kad je riječ o otvorenim fondovima s javnom ponudom, bilježi se trend rasta (u 2015. bilo je 85 takvih fondova s 14 mlrd. kuna, a trenutačno ih je 91, s 18 mlrd. kuna imovine). Dodatno, zatraženo je pojašnjenje u odnosu na platce poreza na dobit - investitore -  kod fondova. Također, kad je riječ o fondovima, a imajući u vidu plaćanje poreza (na dobit), radi izbjegavanja mogućih nedoumica, predloženo je bolje pojašnjenje pojma „pravna osobnost“ koja se dobiva posebnim propisima.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o alternativnim investicijskim fondovima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 
PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 28. sjednici, održanoj 22. rujna 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2017. godine.
 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Zakonom provodi usklađenje s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2016/2258 od 6. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu pristupa poreznih tijela informacijama o sprečavanju pranja novca (tzv. DAC5). Ovime se uspostavlja pravni okvir za proširenje administrativne suradnje između država članica Europske unije.

Važećim Zakonom o administrativnoj suradnji u području poreza implementiran je globalni standard za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima. Izvještajne financijske institucije obvezne su dostavljati podatke o imateljima računa koji su prepoznati kao posredničke strukture. Nadalje, izvještajne financijske institucije obvezne su utvrditi koji su to stvarni korisnici posredničkih struktura i izvijestiti Poreznu upravu o tim stvarnim korisnicima.

Novim odredbama u Zakonu osigurao bi se pristup informacijama kod subjekata koji provode dubinsku analizu, a koje se odnose na mjere dubinske analize stranaka, čuvanje evidencija o transakcijama, informacije o stvarnom vlasniku ili stvarnim vlasnicima koje se prikupljaju, obrađuju i čuvaju u skladu s propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Ti podaci se odnose na stvarne korisnike posredničkih struktura (razni financijski aranžmani, udjeli u vlasništvu, udjeli u kapitalu).

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.
   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 27. sjednici, održanoj 18. i 20. rujna 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2017. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
 
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se ovim Zakonom postiže puno veća zaštita potrošača pri stambenom potrošačkom kreditiranju te je podsjetio na neke od najvažnijih novosti koje donosi Zakon: povećava se informiranost potrošača (uvođenjem Europskog standardiziranog obrasca, temeljem kojeg će potrošač moći dobiti brojne informacije o kreditu, ali i mogućnost usporedbe kredita između institucija); kad kreditna institucija dostavi obvezujuću ponudu, uvodi se obveza kreditne institucije da potrošaču ostavi rok od 15 dana za donošenje odluke unutar koje je ponuda obvezujuća za kreditni instituciju. Isto tako, potrošaču se daje pravo da u roku od 14 dana nakon sklapanja ugovora odustane od ugovora bez navođenja razloga i bez naknade. Nadalje, ujednačen je izračun efektivne kamatne stope (EKS) na razini Europske unije. Također, Zakonom se postiže veća zaštita potrošača pri kreditiranju u stranoj valuti - propisano je da je kreditna institucija dužna obavijestiti potrošača svaki put kad se vrijednost ukupnog nepodmirenog iznosa koji je potrošač dužan platiti ili redovnih obroka, odnosno anuiteta promijeni za više od 20% radi promjene tečaja. Isto tako, kreditna institucija je dužna jednom tijekom trajanja ugovornog odnosa, na zahtjev potrošača, u bilo kojem trenutku trajanja ugovornog odnosa, omogućiti konverziju kredita iz valute u kojoj je kredit nominiran ili za koju je vezan u alternativnu valutu, i to bezuvjetno i bez zaračunavanja naknade za konverziju. Također, Zakonom se propisuje da se procjena kreditne sposobnosti treba temeljiti na informacijama o financijskoj i ekonomskoj situaciji potrošača te da ponuđeni krediti trebaju biti u skladu s financijskom situacijom i potrebama potrošača i da vrijednost nekretnine ne smije biti isključivi kriterij za dodjelu kredita. Zakonom se definira i razina znanja i stručnosti osoblja kreditne institucije i kreditnog posrednika te se uređuje licenciranje kreditnih posrednika, koji će moći poslovati kao vezani kreditni posrednici. Također, zaštita potrošača poboljšana je u slučaju poteškoća pri plaćanju obveza. Ključne razlike između Prijedloga zakona i Konačnog prijedloga zakona:
detaljno je uređeno kad su kreditna institucija i kreditni posrednik dužni izračunavati efektivnu kamatu stopu u cilju veće zaštite potrošača (prilikom oglašavanja, stavljanja na raspolaganje općih informacija, izrade personaliziranih informacija, pri sklapanju ugovora o stambenom potrošačkom kreditiranju, kao i tijekom trajanja ugovornog odnosa). Isto tako, slijedom prijedloga i primjedbi iz rasprave u prvom čitanju, propisano je da kreditna institucija ne smije potrošaču naplatiti naknadu za prijevremeno, djelomično ili u cijelosti, ispunjenje obveze iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu. Dodano je i da kreditna institucija preuzima punu i bezuvjetnu odgovornost za poslove koje njezin vezani kreditni posrednik obavlja za nju te je na taj način izvršeno dodatno usklađivanje s Direktivom o ugovorima o stambenim potrošačkim kreditima. Također, povećane su zapriječene novčane kazne u prekršajnim odredbama.
U raspravi na Odboru istaknuto je kako se primjena zakona može odnositi na sve buduće, no ne i retrogradno, na već odobrene kredite.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 27. sjednici, održanoj 18. i 20. rujna 2017. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. kolovoza 2017. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se ovime stvara pravni okvir za provođenje Uredbe o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe (EU) 2015/2365, čiji je glavni cilj izravno uvođenje niza pravnih obveza tržišnim sudionicima, zbog potrebe za povećanjem transparentnosti tržišta financiranja vrijednosnih papira, a time i cjelokupnog financijskog sustava. U tom se smislu transakcije financiranja vrijednosnih papira odnose na repo transakcije, pozajmljivanje vrijednosnih papira ili robe; transakcije kupnje i ponovne prodaje (buy-sell back) te maržne kredite. Istaknuto je kako države članice trebaju osigurati postojanje zakonodavnog okvira koji omogućuje provođenje učinkovitih mjera praćenja i nadzora odredaba Uredbe, u okviru čega su dužne imenovati nacionalno nadležno tijelo, koje je zaduženo za provedbu Uredbe (EU) 2015/2365. Stoga se ovim Zakonom određuju tijela nadležna za provođenje nadzora, sukladno odredbama Uredbe, njihova podjela nadležnosti, djelokrug rada i ovlasti, pa su tako nadležna tijela zadužena za provedbu Uredbe u Republici Hrvatskoj HANFA i HNB. Dodatno, određuju se prekršaji za postupanje protivno Uredbi i visina novčanih kazni za pojedine prekršaje pravnih i fizičkih osoba na koje se Uredba primjenjuje.
 U raspravi je naglašeno kako se na ovaj način Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) više uključuje u samu regulaciju određenih poslova, te da bi se možda ovime ranije bile izbjegle situacije koje su se dogodile s nekim društvima u prethodnom razdoblju.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe.
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 27. sjednici, održanoj 18. i 20. rujna 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. kolovoza 2017. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je Zakon o kreditnim institucijama iz 2013. god. donesen radi ispunjenja zahtjeva za usklađenjem s novim pravnim okvirom na razini Europske unije u području bankarstva, te su prenesene odredbe tzv. CRD IV Direktive (Direktiva 2013/36/EU) o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i omogućeno je provođenje tzv. CRR Uredbe (Uredbe (EU) br. 575/2013) o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva.

U 2015. god., radi prijenosa dijela tzv. BRR Direktive (Direktive 2014/59/EU) o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama koji se odnosi na planove oporavka koje izrađuju kreditne institucije, mjere rane intervencije koje HNB poduzima kada se za to ispune zakonski uvjeti, sporazume o financijskoj potpori grupe i dr.

Razlog izrade ovog Prijedloga zakona jest što Europska komisija tumači da Republika Hrvatske nije dovoljno dobro implementirala članak 103. Direktive, kojim se dodatno uređuje ovlast HNB-a pri primjeni supervizorskih mjera na kreditne institucije istih ili sličnih profila rizičnosti da koristi na jednak način obavljanje supervizije i supervizorske mjere, te zahtijeva da se isti prenese.

Nadalje, zakon se dodatno uređuje u određenim dijelovima za koje se u primjeni od strane Hrvatske narodne banke pokazalo da ih treba poboljšati, usklađuje se i s Uredbom (EU) br. 537/2014 o reviziji te budućim zakonom o reviziji kojim se unose odredbe o obveznoj rotaciji revizorskih društava koji revidiraju financijske, odnosno kreditne institucije.

Ovim Prijedlogom zakona također se uvode nove odredbe radi bolje zaštite potrošača - detaljnije se propisuje način objave općih informacija o bankovnim uslugama, dostava informacija pri ugovaranju usluga, propisuje se obveza kreditne institucije na dostavu otplatnog plana potrošaču na njegov zahtjev, besplatno i dr.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glasom „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 27. sjednici, održanoj 18. i 20. rujna 2017. godine, Prijedlog zakona o reviziji, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. srpnja 2017. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se ovim Zakonom provodi usklađivanje s Direktivom 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja i osigurava se primjena Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekta od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ, a zbog kašnjenja s usklađenjem, protiv Republike Hrvatske je pokrenut postupak. Glavni cilj Zakona je povećanje vjerodostojnosti financijskih izvještaja, zaštita investitora i zaštita javnog interesa. Ključna pitanja koja se uređuju Zakonom: detaljno se propisuju uvjeti za izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima s područja RH, drugih država članica i trećih zemalja, uvodi se pojam dobrog ugleda i obveza stalnog stručnog usavršavanja, uvjeti za polaganje ispita; uvode se stroža pravila o neovisnosti, objektivnosti i profesionalnoj etici. Nadalje, zakonom se propisuje pružanje revizorskih usluga, pružanje, ograničenja i zabrane pružanja nerevizorskih usluga, revizorska tajna, detaljan sadržaj revizorskih izvješća kao i unutarnja organizacija revizorskih društava i mehanizmi unutarnje kontrole kvalitete. Među ostalim, zakonom se uređuje trajanje revizijskog angažmana i naknada za obavljenu reviziju. Jedna od bitnih odrednica zakona jest i određivanje tijela za nadzor nad revizorskim društvima te se Prijedlogom zakona propisuje da će to biti Ministarstvo financija (nadzor, vođenje registara te izdavanje i ukidanje odobrenja za rad). Ovim Prijedlogom zakona Hrvatska revizorska komora izgubila je dio ovlasti te se njime određuje nova uloga Komore. Isto tako, zakonom se jača uloga revizorskog odbora pri odabiru revizorskog društva te dodatno izvješće revizorskom odboru, a propisan je i učinkovitiji sustav sankcioniranja.
U raspravi je istaknuto da su Odboru na ovaj Prijedlog zakona pristigle određene primjedbe i prijedlozi Hrvatske revizorske komore i jedne ovlaštene revizorice, koji se, između ostalog, odnose na predložene visoke prekršajne kazne, posebice visoki iznos najniže kazne. Nadalje, postavljeno je pitanje eventualne odgovornosti revizora u slučaju kad njihovo izvješće usvoje mjerodavna tijela, a kasnije se pokažu određene nepravilnosti. Dodatno, zatraženo je pojašnjenje o praksi drugih država članica Europske unije u odnosu na tijelo koje obavlja nadzor nad revizorskim društvima, odnosno radi li se o ministarstvu financija ili neovisnom regulatornom tijelu. Kako je rečeno u daljnjoj raspravi, osim vođenja registra pri Ministarstvu financija, Ministarstvo predloženom ulogom nadzornog tijela preuzima i određenu odgovornost na sebe, a  nastavno na to, postavlja se i pitanje potencijalnih sporova revizorskih kuća protiv Republike Hrvatske zbog provođenja nadzora. Ujedno, kad je riječ o nadzornom tijelu, izneseno je i stajalište da je jedno kad se radi o neovisnom regulatornom tijelu, a drugo je kad je u pitanju tijelo koje predlaže zakon, a naglašeno je i kako je i u primjedbama Hrvatske revizorske komore izneseno mišljenje da bi Komora i dalje trebala biti nadzorno tijelo.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“i 1 glasom „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o reviziji.
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 26. sjednici održanoj 13. srpnja 2017., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o zakonodavnom paketu o PDV-u za e-trgovinu, koje obuhvaća sljedeći dokument Europske unije iz Radnog programa za razmatranje stajališta Republike Hrvatske za 2017. godinu te povezani prijedlog provedbenog akta:
i) Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza poreza na dodanu vrijednost za isporuke usluga i prodaju robe na daljinu COM (2016) 757;
ii) Prijedlog provedbene uredbe Vijeća o izmjeni Provedbene uredbe Vijeća (EU)
br. 282/2011 o utvrđivanju provedbenih mjera za direktivu 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost COM (2016) 756, 
koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 27. lipnja 2017.godine.
Stajalište Republike Hrvatske o zakonodavnom paketu o PDV-u za e-trgovinu usvojila je Zaključkom Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-07/282, URBROJ: 50301-23/22-17-1, na sjednici održanoj 12. lipnja 2017. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija.

U raspravi je dano pojašnjenje na upit je li pokrenuta inicijativa država članica, s obzirom na postojanje e-platformi (Booking.com i Airbnb.com) preko kojih se u Republici Hrvatskoj ostvaruje preko 40% turističkog prometa, u odnosu na rješavanje problema velikog odljeva novca koji se ne može naplatiti, a budući da je cijeli PDV prevaljen na davatelja usluge. Isto tako, zatražena je informacija o plaćanju poreza od strane određenih davatelja usluga prijevoza koji imaju sjedište izvan Republike Hrvatske (Uber).
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je podržao predmetno Stajalište Republike Hrvatske o zakonodavnom paketu o PDV-u za e-trgovinu.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o zakonodavnom paketu za e-trgovinu D.E.U 17/020

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 26. sjednici održanoj 13. srpnja 2017., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o kontrolama gotovine koja se iznosi iz Unije ili unosi u Uniju i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1889/2005 COM (2016) 825, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 29. lipnja 2017.godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o kontrolama gotovine koja se iznosi iz Unije ili unosi u Uniju i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1889/2005 COM (2016) 825 usvojila je Zaključkom Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-07/251, URBROJ: 50301-23/22-17-1 na sjednici održanoj 23. svibnja 2017. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora je podržao Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o kontrolama gotovine koja se iznosi iz Unije ili unosi u Uniju i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1889/2005 COM (2016) 825.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7  glasova „ZA“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

     M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o kontrolama gotovine koja se iznosi iz Unije ili unosi u Uniju i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1889/2005 COM (2016) 825.

 PREDSJEDNICA ODBORA
 Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 25. sjednici, održanoj 12. srpnja 2017. godine, Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2016. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2017. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Izvješću na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku istaknuo da je slijedom najbolje europske prakse, ovo Izvješće modernizirano i učinjeno zanimljivijim za čitanje korisnicima. Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti RH 2016. godine Državni zavod za statistiku izradio je na temelju pribavljenih izvješća, odnosno na temelju mišljenja nositelja službene statistike, ministarstava te ostalih tijela državne uprave.

Izvješće  se sastoji od dva dijela. Prvi dio, osim uvoda u kojem se ukratko opisuje statističko područje, sadrži prikaz onih istraživanja kod kojih su izvršena unaprjeđenja (npr. unaprjeđenje metodologije, revizija, uvođenje novih ili modifikacija postojećih istraživanja radi usklađivanja s nacionalnim i/ili europskim standardima) te prikaz rezultata projekata. Drugi dio sadrži tablicu s popisom svih aktivnosti po statističkim područjima, uključujući i potvrdu izvršenja svakog istraživanja, odnosno kratko obrazloženje u slučaju da istraživanje nije provedeno u cijelosti i/ili u skladu s definiranim rokovima. Izvješće, osim aktivnosti Državnog zavoda za statistiku, sadrži i izvješće o ostalim tijelima službene statistike.

U 2016. godini bila je planirana provedba ukupno 292 statističke aktivnosti, od čega je Državni zavod za statistiku planirao provesti ukupno 235 statističkih aktivnosti, odnosno 8 aktivnosti više nego prethodne godine, a uspješno je provedeno ukupno 233 aktivnosti. Dvije aktivnosti koje nisu provedene, uvrštene su u Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti 2017. godine. Drugi nositelji službene statistike nisu proveli ukupno pet statističkih aktivnosti. Za provedbu statističkih aktivnosti u 2016. godini planirano je 89.285.801 kuna, a utrošeno je 82.796.018 kuna, što je 92,7% ukupno planiranih sredstava te su, u odnosu na 2015., utrošena sredstva na gotovo jednakoj razini.

U raspravi na Odboru istaknuto je pozitivnim što je ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, odnosno prihvaćanjem Europskog statističkog sustava, omogućeno da svi podaci koji se obrađuju u Republici Hrvatskoj budu usporedivi s podacima država članica Europske unije, a cilj je ovakvih podataka da budu točni, vjerodostojni i usporedivi.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2016. godine.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 25. sjednici, održanoj 12. srpnja 2017. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti utjecaja programske inicijative JASPERS na podnesene projektne prijedloge Republike Hrvatske za sufinanciranje iz fondova Europske unije, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 30. svibnja 2017. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Izvješću na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-12/41, URBROJ: 50301-25/05-17-7, od 6. srpnja 2017. godine, u kojem se ističe da Vlada nema primjedbi na predmetno Izvješće. 

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju, pomoćnica glavnog državnog revizora, istaknula da je JASPERS neovisno i savjetodavno tijelo Europske komisije koje pomaže državama korisnicama u pripremi projekata za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije, a s ciljem bolje pripreme projekata u svim fazama te pomaže pri izradi strateških dokumenata i jačanju administrativnih kapaciteta.

Revizijom su obuhvaćena Upravljačka tijela nadležna za provedbu OP-a iz programskog razdoblja 2007. - 2013. te programskog razdoblja 2014. - 2020. u RH i druga tijela nadležna za provedbu projekata, odabrana metodom uzorka. Ukupno je bilo obuhvaćeno 10 subjekata, od čega četiri ministarstva (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Ministarstvo znanosti i obrazovanja) te Hrvatske vode, CarNET, Sveučilište u Rijeci, Hrvatske ceste, HŽ Infrastruktura i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Osnovni cilj revizije bio je ocijeniti učinkovitost utjecaja JASPERS-a na podnesene projektne prijedloge, dok su posebni ciljevi revizije, između ostalog, bili: ispitati ulogu i odgovornosti nadležnih tijela RH, provjeriti i ocijeniti suradnju s JASPERS-om, provjeriti prosjek trajanja poduzetih aktivnosti JASPERS-a, na temelju odabranog uzorka projekata utvrditi utječe li JASPERS na brže odobrenje projektnih prijedloga, kao i na njihovo uspješnije provođenje te utvrditi je li korištenjem JASPERS-a ostvareno uspješnije povlačenje sredstava iz fondova EU. Na temelju činjenica utvrđenih revizijom, Državni ured za reviziju ocijenio je da je utjecaj programske inicijative JASPERS na podnesene projektne prijedloge Republike Hrvatske za sufinanciranje iz fondova EU djelomično učinkovit.

S obzirom na to da subjekti revizije ne postupaju u cijelosti u skladu s nadležnostima i odgovornostima, što je utjecalo na povlačenje sredstava iz fondova Europske unije, Državni ured za reviziju dao je preporuke te je mišljenja da bi njihova provedba pridonijela otklanjanju utvrđenih slabosti i propusta, čime bi se povećala učinkovitost utjecaja programske inicijative JASPERS na podnesene projektne prijedloge RH za sufinanciranje iz fondova EU-a, a time i povlačenje sredstava iz fondova Europske unije.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, istaknula je da je Ministarstvo u cijelosti prihvatilo izvješće i preporuke te pristupilo njihovoj provedbi. Posebno se osvrnula na problem edukacije i kapaciteta za pripremu i provedbu projekata te je istaknula da Ministarstvo poduzima aktivnosti na rješavanju tog problema.

U raspravi je postavljeno pitanje o alokaciji sredstava po programima iz područja turizma te je iznesena primjedba da zbog kašnjenja odluka od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u praksi dolazi do problema u realizaciji projekata.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti utjecaja programske inicijative JASPERS na podnesene projektne prijedloge Republike Hrvatske za sufinanciranje iz fondova Europske unije

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 25. sjednici, održanoj 12. srpnja 2017. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2016., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 25. svibnja 2017. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom aktu kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-12/40, URBROJ: 50301-25/05-17-6, od 6. srpnja 2017. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.  
  
Uvodno je predstavnik Hrvatske narodne banke, viceguverner, predstavio glavne makroekonomske trendove. Istaknuo je da su povoljna kretanja gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj obilježila i drugu polovinu 2016. godine. Godišnja stopa rasta realnog BDP-a ubrzala se s 2,7% u prvoj polovici godine na 3,1% u drugom polugodištu. Izvoz robe i usluga ubrzao se zbog povoljnih kretanja u turizmu pa je doprinos neto inozemne potražnje u drugoj polovini godine bio pozitivan. Povećala se i stopa rasta osobne potrošnje, a ostvaren je i brži rast državne potrošnje.

U drugoj polovini godine jedino se usporio rast investicija u fiksni kapital, što je privremene naravi. Tržište rada također se nastavilo oporavljati. Broj zaposlenih snažno se povećao, zaposlenost je porasla 1,9% (prije svega u uslužnim djelatnostima privatnog sektora), a stopa nezaposlenosti u drugoj polovini 2016. godine spustila se na 12,4%. Prosječne bruto plaće porasle su za 1,6% na godišnjoj razini, a rast kupovne moći bio još izraženiji. Inflacija je u drugoj polovini 2016. porasla. Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj povećala se s –1,6% u lipnju na 0,2% u prosincu, što je prije svega rezultat rasta cijene energenata na svjetskom tržištu, jačanja inflatornih pritisaka u eurozoni, a s obzirom na oporavak domaće potrošnje i domaćih inflatornih pritisaka. U odnosima s inozemstvom također su se nastavila povoljna kretanja. Saldo tekućeg i kapitalnog računa u drugoj se polovini 2016. pogoršao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zbog iščezavanja baznog učinka konverzije kredita u švicarskim francima.

Istodobno se višak u razmjeni usluga (prije svega u turizmu) i u korištenju sredstava iz fondova EU-a povećao, što je nadmašilo pogoršanje salda na računu primarnog dohotka zbog veće dobiti poslovnih subjekata u vlasništvu nerezidenata te u robnoj razmjeni s inozemstvom. Troškovi financiranja i privatnog i državnog sektora su se nastavili popravljati pod utjecajem visoke likvidnosti i na domaćem i na međunarodnim financijskim tržištima. To je pridonijelo oporavku potražnje za kreditima, što je dovelo do rasta plasmana u 2016. po prvi put nakon nekoliko godina. Tako su plasmani kreditnih institucija poduzećima u 2016. narasli za 3%, a kod stanovništva 0,5% (nakon nekoliko godina). Naglašeno je da je posebno bio izražen rast kredita u kunama.   

Monetarna politika je zadržala svoj ekspanzivan karakter, što se prije svega očituje u visokim viškovima likvidnosti, kojima banke mogu raspolagati. Nastavilo se provođenje strukturnih repo operacija kojima se bankama osigurava dugoročna kunska likvidnost, čime se pogoduje smanjenju kamatnih stopa na duži rok, te se podupire kunsko kreditiranje banaka. Hrvatska narodna banka je nastavila održavati stabilan tečaj kune prema euru. Zbog pritisaka na jačanje kune, HNB je u rujnu i krajem godine od banaka otkupio znatna devizna sredstva, stoga je već visoka kunska likvidnost monetarnog sustava zamjetno povećana. Zbog tih transakcija, neto međunarodne pričuve su porasle za 9,1% (za cca 1 milijardu eura), što odražava otkup deviza od banaka i države te zaradu ostvarenu od upravljanja pričuvama.

Na kraju 2016., ukupne međunarodne pričuve HNB-a blago su se smanjile na godišnjoj razini (–1,4%), na što su utjecali ukidanje obveze izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve, smanjenje stanja na deviznom računu države kod HNB-a, niža razina repo poslova i prodaja deviza Europskoj komisiji. Unatoč negativnim stopama prinosa na eurske obveznice s dospijećem kraćim od pet godina, HNB je na eurski dio neto pričuva u 2016. ostvario stopu povrata od +0,59%, dok je stopa povrata na dolarski dio iznosila 1,26%. Govoreći o poslovanju banaka, imovina banaka je na kraju 2016. godine iznosila 386,8 mlrd. kuna, što je 1,7% manje nego krajem 2015. Osim učinaka koji su utjecali na plasmane, na smanjenje imovine imao je utjecaj i izlazak dvije banke iz sustava (BKS banka i BSD-Banka splitsko-dalmatinska).

Nakon gubitaka ostvarenih u prethodnoj godini, u 2016. se profitabilnost banaka oporavila. Prinos na aktivu je skočio na 1,6%, a prinos na kapital na 9,6%, što su najbolji rezultati ostvareni od 2008. godine. Naglašeno je da su banke prodavale nenaplativa potraživanja, pri čemu su također ostvarile zaradu. Nastavio se trend poboljšanja kvalitete  plasmana. Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita nastavio se smanjivati, te je na kraju 2016. iznosio 13,8%, što je također odraz poboljšanja u gospodarskom okruženju, bolje naplate potraživanja, poboljšanja boniteta klijenata, ali i jače aktivnosti banaka na rješavanju neprihodujućih kredita putem prodaje. Adekvatnost kapitala se nastavila popravljati te je ta stopa također porasla s 20,9% na 22,5% na kraju 2016., što je u velikoj mjeri rezultat smanjenja izloženosti rizicima. Svi pokazatelji potvrđuju da je stabilnost bankarskog sustava očuvana i ojačana, što je preduvjet očuvanja financijske stabilnosti.

Nadalje, fiskalnu je politiku u drugom polugodištu 2016. obilježio nastavak snažnoga godišnjeg smanjenja manjka s obzirom na to da je rast prihoda bio izraženiji od rasta rashoda. Ostvaren je snažan rast poreznih prihoda (zbog oporavka gospodarske aktivnosti), kao i kapitalnih prihoda (bolje korištenje fondova EU-a). Na rashodnoj strani proračuna većina sastavnica je u drugom polugodištu porasla, ali je rast sporiji nego kod prihoda. Zaključno, naglašeno je da se nastavak povoljnih gospodarskih i fiskalnih kretanja tijekom drugog polugodišta 2016. odrazio i na smanjenje troškova zaduživanja, kao i na smanjenje omjera duga opće države i BDP-a, koji je na kraju 2016. iznosio 84,2%.

U raspravi je postavljeno pitanje o aktivnostima, odnosno reakciji Hrvatske narodne banke prema poslovnim bankama o izloženosti u odnosu na Agrokor krajem 2011. i početkom 2012. godine te u kasnijem razdoblju. Kako je pojašnjeno, prema inspekciji HNB-a, utvrđeno je da je kod identifikacije jednog rizika propušteno uzeti u obzir sve činjenice koje utječu na gospodarsku izloženost, odnosno da su banke površno pristupale problemu, te je Hrvatska narodna banka zatražila od banaka da identificiraju točno povezanost poduzeća sa sustavom Agrokor. Prvi takvi zapisnici o potencijalno velikoj izloženosti prema jednom riziku su bili krajem 2011. godine, po kojima su rješenja izdana početkom 2012. godine, zadnji krajem 2016., odnosno početkom 2017. godine. Ukupno je izdano 27 takvih zapisnika, odnosno rješenja, prema 16 financijskih institucija, kojima je HNB naložio bankama usklađivanje s propisima.

Kad je riječ o poboljšanju boniteta klijenata i djelomičnoj prodaji potraživanja banaka, izneseno je i mišljenje da se situacija u bankarskom sektoru jest popravila, ali je vidljivo da su se banke rješavale spornih potraživanja, što je moguće dovelo do nesigurnosti i opreznosti i kod građanstva, ali i kod privrede u vezi uzimanja kredita. Izraženo je uvjerenje da će mjere koje su kasnije uslijedile u budućnosti dovesti do promjena.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno (9 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak

Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2016.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 24. sjednici, održanoj 4. srpnja 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2017. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
 
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je ovaj Konačni prijedlog zakona izrađen prvenstveno radi usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s Direktivom o računima za plaćanje te je podsjetio na najvažnije novosti koje donosi Zakon: pružatelj platnih usluga dužan je dati potrošaču informativni dokument o naknadama za najreprezentativnije usluge, i to dovoljno unaprijed, kako bi potrošač imao dovoljno vremena za donošenje odluke.

Popis najreprezentativnijih usluga izradit će Hrvatska narodna banka, imat će najmanje 10, a najviše 20 najreprezentativnijih usluga, a ažurirat će ga svake 4 godine. Isto tako, Hrvatska narodna banka omogućit će lakšu usporedbu naknada tako što će na svojoj internetskoj stranici objavljivati naknade koje pružatelji platnih usluga naplaćuju potrošačima za najreprezentativnije usluge.

Također, potrošač će jednom godišnje besplatno dobiti od pružatelja platnih usluga (na papiru ili drugi dogovoreni način) Izvješće o obračunatim naknadama i kamatama (uključujući i zaračunate kamate za ugovoreno prekoračenje).

Olakšat će se prebacivanje računa za plaćanje na nacionalnoj razini te će se omogućiti za posebno osjetljivu skupinu potrošača (korisnici zajamčene minimalne naknade, osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu, naknade do zaposlenja i dr.) ostvarivanje prava na osnovni račun.

Predlagatelj je napomenuo da je na saborskoj raspravi u prvom čitanju prevladavala značajna podrška donošenju Prijedloga zakona, a upućene primjedbe i prijedlozi pomno su razmotreni, međutim, zaključeno je da su izvan opsega predmeta uređenja ovoga Zakona (uređenje bankovnih naknada za pravne osobe, gašenje poslovnica banaka u općinskim središtima, isplata plaće u gotovu novcu, uređenje zatvaranja posebnih računa koji su izuzeti od ovrhe i dr.) te, slijedom navedenog, nema razlike između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na ona iz Prijedloga zakona.

Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
    Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 24. sjednici održanoj 4. srpnja 2016. godine, Prijedlog Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i Prijedlog Godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. svibnja 2017. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim Izvještajima kao matično radno tijelo.

Na temelju članka 110. stavka 2. Zakona o proračunu, Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu (Račun prihoda i rashoda za 2016. godinu; Račun financiranja za 2016. godinu; Račun financiranja za 2016. godinu – analitika)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Ekonomska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u 2016. godini
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2016. godini
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2016. godini
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u 2016. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2016. godini
- Deficit općeg proračuna u 2016. godini
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2016. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u 2016. godini.

Uz Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, Vlada Republike Hrvatske, na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članka 18. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, podnosi i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2016. godinu na donošenje.
 
U uvodnom izlaganju, predstavnica Ministarstva financija istaknula je da je tijekom 2016. godine ubrzan rast ekonomske aktivnosti, započet u 2015., nakon šestogodišnje recesije. Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio je, prema revidiranim podacima DZS-a iz svibnja, 3%, što je najviši gospodarski rast od 2007. godine. Snažan pozitivan doprinos povećanju BDP-a došao je od domaće potražnje. Gledajući pojedinačno, najveći pozitivan doprinos rastu BDP-a u 2016. došao je od izvoza roba i usluga, koji je realno povećan 5,7%. Slijedi potrošnja kućanstava koja je povećana 3,3%. Bruto investicije u fiksni kapital zabilježile su realni rast od 5,1%, a državna potrošnja realni rast od 1,3% u 2016. Negativan doprinos promjeni BDP-a došao je od uvoza roba i usluga koji je realno povećan 5,8%. Prosječna stopa inflacije iznosila je -1,1% u 2016. godini.

U takvom makroekonomskom okruženju, ukupni prihodi državnog proračuna u 2016. godini ostvareni su u iznosu od 116,8 mlrd. kuna te su 0,4% veći od planiranih, dok u usporedbi s prethodnom godinom rastu za 6,5%. Porezni prihodi u 2016. godini iznosili su 71,7 mlrd. kuna, čime su zabilježili međugodišnje povećanje od 5,4%.

Prihodi od poreza na dohodak u 2016. ostvareni su u iznosu od 2,2 mlrd. kuna, što čini međugodišnji rast od 7,9% u usporedbi s 2015. godinom. Ovakvo povećanje prihoda od poreza na dohodak rezultat je pozitivnih kretanja na tržištu rada, ali i visokih uplata prihoda od kamata na štednju (368 mil. kuna). Prihod od poreza na dobit u 2016. ostvaren je u iznosu od 7,2 mlrd. kuna, što je međugodišnje povećanje po osnovi ovog poreza za 15,1%. Prihodi od poreza na dodanu vrijednost ostvareni su u iznosu od 45,2 mlrd. kuna, što je povećanje za 3,8% u odnosu na prethodnu godinu.

Na ostvarenje prihoda od poreza na dodanu vrijednost tijekom 2016. godine utjecalo je kretanje osobne potrošnje uslijed pozitivnih kretanja u gospodarstvu te vrlo dobra turistička sezona. Prihodi od posebnih poreza i trošarina iznose 14,4 mlrd. kuna, što je porast od 6% na međugodišnjoj razini. Utjecaj na ostvarenje prihoda od posebnih poreza i trošarina imale su cjelogodišnje primjene zakonskih propisa izmijenjenih tijekom 2015. godine - izmjene iznosa trošarina na energente i električnu energiju te povećavanje trošarina na duhanske proizvode. Prihodi od doprinosa ostvareni su u iznosu od 22,2 mlrd. kuna (mirovinski doprinosi), a rezultat su kretanja na tržištu rada. Prihodi od pomoći ostvareni su u iznosu od 7,8 mlrd. kuna, što je rast od 57,2% u odnosu na prethodnu godinu. Od toga iznosa, 95,2% (7,4 mlrd. kuna) čine pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU, a izravno su vezane uz projekte financirane iz fondova EU te izravna plaćanja u poljoprivredi.

Govoreći o rashodima, izvršenje ukupnih rashoda u 2016. godini iznosilo je 120,2 mlrd. kuna, odnosno 98,8%  u odnosu na planirana sredstva za 2016. godinu. U odnosu na izvršenje 2015. godine, ukupni rashodi državnog proračuna u 2016. godini veći su za 1,6 mlrd. kuna, što je rezultat povećanja rashoda za 2,5 mlrd. kuna financiranih iz izvora koji ne utječu na visinu manjka državnog proračuna (vlastiti prihodi, prihodi za posebne namjene, pomoći, donacije, prihodi od prodaje nefinancijske imovine) i ostvarenih ušteda od 830,5 mil. kuna na rashodima koji se financiraju iz izvora koji izravno utječu na visinu manjka državnog proračuna (opći prihodi i primici, doprinosi, namjenski primici).

Rashodi za zaposlene izvršeni su u iznosu od 25,8 mlrd. kuna i u skladu s planom. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 792,8 mil. kuna, što je prvenstveno rezultat isplate regresa i božićnica za zaposlene u državnom i javnom sektoru u 2016. godini, povećanja rashoda za zaposlene financiranih iz sredstava Europske unije za 71,9 milijuna kuna (u 2015. godini rashodi za zaposlene financirani iz sredstava Europske unije iznosili su 85,4 milijuna kuna, dok su u 2016. godini iznosili 157,3 milijuna kuna, što na međugodišnjoj razini predstavlja povećanje od 84,2%) te isplate plaća državnim dužnosnicima nakon prestanka obnašanja dužnosti na temelju članka 15. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika.

Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 11,1 mlrd. kuna, što je 95,9% planiranih sredstava te su, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, povećani za 94,7 mil. kuna. Iz izvora koji utječu na manjak državnog proračuna, materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 6,2 mlrd. kuna, što je za 467,1 mil. kuna manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a rezultat je smanjenja rashoda za materijal i energiju za 154,1 mil. kuna i rashoda za usluge za 117,4 mil. kuna. Iz izvora koji ne utječu na manjak državnog proračuna izvršeni su iznosu od 5 mlrd. kuna, što je za 561,8 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a što je rezultat više evidentiranih materijalnih rashoda financiranih vlastitim i namjenskim prihodima proračunskih korisnika koji su izuzeti od uplate u državni proračun za 422,9 milijuna kuna i povećanja materijalnih rashoda financiranih iz sredstava Europske unije za 146,7 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu.

Financijski rashodi izvršeni su u iznosu od 10,6 mlrd. kuna, što je 99,9% planiranih sredstava te su, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manji za 316,8 mil. kuna, što je rezultat smanjenja kamata za primljene kredite i zajmove za 239,3 mil. kuna, kamata za izdane vrijednosne papire za 42,1 mil. kuna i ostalih financijskih rashoda za 35,4 mil. kuna. Rashodi za subvencije izvršeni su u iznosu od 6,1 mlrd. kuna, što predstavlja 99,5% planiranih sredstava, i to: subvencije u poljoprivredi 3,7 mlrd. kuna (2,4 mlrd. kuna iz EU), od toga za izravna plaćanja u poljoprivredi 2,5 mlrd. kuna te 903,1 mil. kuna za mjere ruralnog razvoja, zatim subvencije isplaćene u prometu, prometnoj infrastrukturi i komunikacijama 1,3 mlrd. kuna te subvencije u gospodarstvu i poduzetništvu u iznosu od 833,5 mil. kuna (od čega se 668,2 mil. kuna odnosi na restrukturiranje brodogradilišta).

Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna izvršene su u 2016. u iznosu od 13,4 mlrd. kuna, od čega se 3,2 mlrd. kuna odnosi na doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije, 2,6 mlrd. kuna za transfer sredstava Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, zatim 2,3 mlrd. kuna za financiranje decentraliziranih funkcija i pomoći lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te 1,9 mlrd. kuna za naknadu u cijeni goriva za Hrvatske ceste. Naknade građanima i kućanstvima izvršene su u iznosu od 45 mlrd. kuna, što je u usporedbi s prethodnom godinom manje za 366,2 mil. kuna.

Od tog iznosa, mirovine i mirovinska primanja izvršene su u iznosu od 36,8 mlrd. kuna, što je povećanje od 122,3 milijuna, i to zbog isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovinskih primanja ostvarenih u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti u iznosu od 175 milijuna kuna u 2015. godini i usklađenja mirovina prema općem propisu za 0,81% u 2016. godini (od 1. siječnja za 0,46% i od 1. srpnja za 0,35%) te povećanja broja korisnika. Naknade u socijalnoj skrbi isplaćene su u iznosu od 2,3 mlrd. kuna, a naknade za nezaposlene u iznosu od 1,6 mlrd. kuna. Dječji doplatak izvršen je u iznosu od 1,5 mlrd. kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 108,7 mil. kuna te je naglašeno kako se radi o kategoriji koja se iz godine u godinu smanjuje. Za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete izdvojeno je 1,1 mlrd. kuna, što je 39,8 mil. kuna manje u odnosu na prethodnu godinu radi smanjenja broja korisnika. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni su u iznosu od 3,1 mlrd. kuna, od čega je 925 milijuna kuna financirano iz strukturnih i investicijskih fondova Europske unije.

U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, ukupni manjak državnog proračuna u 2016. godini iznosio je 3,4 milijarde kuna ili 1% BDP-a, što je za gotovo 2 milijarde kuna manje u odnosu na plan. Na razini izvanproračunskih korisnika ostvaren je manjak od 0,03% BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvarile višak od 0,04% BDP-a. Prema Izvješću Državnog zavoda za statistiku o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države iz travnja 2017. godine, a sukladno ESA 2010 metodologiji, manjak proračuna opće države u 2016. godini iznosio je 2,8 milijardi kuna ili 0,8% BDP-a. U isto vrijeme dug opće države iznosio je 289,1 milijardu kuna, čime je po prvi put od početka praćenja statističkih podataka kretanja javnog duga zabilježeno njegovo nominalno smanjenje na godišnjoj razini, i to u iznosu od 505 milijuna kuna. Pri tome je udio javnog duga u BDP-u smanjen s 86,7% krajem 2015. na, prema podacima revidiranima od strane DZS-a, 83,7% BDP-a krajem 2016. godine.

Govoreći o primjeni fiskalnog pravila, istaknuto je da se ona računa na temelju ostvarenja rashoda proračuna opće države, s jedne strane, te očekivanog kretanja BDP-a u trenutku izrade proračuna, s druge strane. U izračunima se koriste rashodi općeg proračuna, sukladno ESA 2010 metodologiji i EUROSTAT-a. Taj statistički obuhvat uključuje veći broj institucija nego što su uključene u proračunski obuhvat. Kako je rečeno, iz navedenih izračuna vidljivo je da je fiskalno pravilo za 2016. godinu zadovoljeno. Rashodi općeg proračuna povećani su za 2%, dok je procijenjeni BDP u tekućim cijenama bilježio međugodišnje povećanje od 2,7%. Uspoređujući rashode općeg proračuna s ostvarenim BDP-om, vidljivo je također da je fiskalno pravilo ispunjeno jer su rashodi općeg proračuna, kako je rečeno, povećani za 2%, dok je međugodišnji rast ostvarenog nominalnog BDP-a iznosio 2,8%.

Odbor je raspolagao i pisanim 13. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o primjeni fiskalnih pravila za 2016. godinu od 27. lipnja 2017. godine, koje je zaključilo da je privremeno fiskalno pravilo za 2016. godinu ispunjeno.

U raspravi na Odboru je istaknuto kako treba pohvaliti napore Ministarstva financija za sve postignuto u 2016. godini te je izraženo uvjerenje da će se ovakav trend nastaviti. Posebno je naglašeno kako, premda se vidi značajan pomak, treba raditi na još većem povlačenju sredstava iz fondova EU.

Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (5 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU

Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2016. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2016. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2016. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2016. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2016. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2016. godinu.

Sukladno članku 9. stavak 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članku 16. stavak 2. Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskome saboru donošenje:

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA 2016. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 24. sjednici održanoj 4. srpnja 2017. godine, Izvješće o poslovanju Umirovljeničkog fonda od 1.siječnja 2010. do 31.prosinca 2015., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 35. Zakona o Umirovljeničkom fondu te članka 10. stavka 1. Alineje 6. Statuta Umirovljeničkog fonda, dostavio Upravni  odbor Umirovljeničkog fonda aktom od 20. ožujka 2017. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 27. travnja 2017. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o poslovanju Umirovljeničkog fonda od 1.siječnja 2010. do 31.prosinca 2015.
                 
Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da su zakonski dokumenti po kojima se postupalo u poslovanju Umirovljeničkog fonda sljedeći: Zakon o provedbi Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998. („Narodne novine“, broj 105/2004 i 19/2007), Zakon o Umirovljeničkom fondu i Statut Umirovljeničkog fonda („Narodne novine“, broj 119/2005 i 43/2007). HPB-Invest d.o.o. je inicijalno članovima Fonda poslao Obavijesti o članstvu i visini svote obeštećenja  i Izjave o načinu stjecanja i raspolaganja udjelima u umirovljeničkom fondu  za one koji imaju pravo na obeštećenje, te Obavijesti o izračunu svote obeštećenja za one koji nemaju pravo na obeštećenje. Članovi Fonda su putem Izjava propisanih Zakonom odlučivali o izboru modela obeštećenja, birajući između polovične isplate svote obeštećenja u roku od dvije godine (model A) ili isplate cjelokupnog iznosa obeštećenja u roku od osam godina s dvije godine počeka (model B). U skladu sa Zakonom i Izjavama članova Fonda, HPB-Invest d.o.o. je obračunao i dodijelio kamate članovima Fonda u ukupnoj visini od 2.300.000.000,00 HRK na način da je iznos kamate podijelio s iznosom obeštećenja te tako dobiveni iznos pripisao iznosu obeštećenja članovima Fonda. Po jednoj kuni obeštećenja kamata iznosi 0,199752 kune ili 19,9752%. Pripisom kamata stvoreni su preduvjeti za dodjelu udjela članovima Fonda, te im je ukupan iznos obeštećenja koji se dobio zbrojem izračunatog obeštećenja od strane HZMO-a i pripisane kamate konvertiran u udjele po cijeni od 1,0000 HRK za jedan udjel. Prije same konverzije u udjele, u skladu s odabirom modela članova Fonda putem Izjava, izvršeno je umanjenje ukupnog iznosa obeštećenja za 50% za model A, te je na taj način formiran Osnovni Registar članova Fonda. Dana 19. prosinca 2013. isplaćena je 6. rata (posljednja) modela B Registra obiteljskih i najviših mirovina u iznosu od 117.144.405,13 kuna. Dana 21. prosinca 2015. iz Fonda je izvršen prijenos sredstava u iznosu od 180.000.000,00 kuna, u svrhu isplate jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovinskih primanja ostvarenih u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti. Na dan 31. prosinca 2015. iznos sredstava, na računu Republike Hrvatske kao članu Fonda, iznosi 9.553.922,55 kuna. Od osnutka Umirovljeničkog fonda do dana 31. prosinca 2015. ukupno je isplaćeno 10.252.748.377,99 kuna za 488.577 njegovih članova.

Nakon rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru  da donese slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvješće o poslovanju Umirovljeničkog fonda od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2015.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

    
PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 24. sjednici održanoj 4.srpnja 2017. godine, Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2016., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 150. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima dostavio ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d., aktom od 31. ožujka 2017. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 8.lipnja 2017. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2016.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo podatke o poslovanju triju obveznih mirovinskih fondova. Postoje obvezni mirovinski fondovi kategorija A, B i C, koje imaju različite strukture rizičnosti.  Tako je fond kategorije A imao 795 članova, fond kategorije B 283.949 članova i fond kategorije C 3.003 članova. Prinosi fonda kategorije A u 2016. godini iznosili su 13,83%, fonda kategorije C 8,53%, dok je u fondu kategorije B ostvaren prinos od 8,08%.

U raspravi na Odboru napomenuto je da je na kraju 2016. neto imovina obveznih mirovinskih fondova dosegnula 84 milijarde kuna, što predstavlja veliki iznos. Istaknuta je i nužnost kvalitetnog i stabilnog upravljanja obveznim mirovinskim fondovima.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „ZA“, 1 „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru  da donese slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2016. godinu.

Za  izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
    

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 24. sjednici održanoj 4. srpnja 2017. godine, Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima ppravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 150. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima dostavio PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2016. godinu, aktom od 31. ožujka 2017. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvještaju kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 8. lipnja 2017.godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2016. godinu.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula, osim ostalog, da su PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. obvezni mirovinski fondovi u 2016. godini imali 325.436 članova sa imovinom od 13,88 milijardi kuna. Fond kategorije A na dan 31.12.2016. godine imao je neto imovinu u iznosu 67.302.216,83 kuna, broj članova je iznosio 918, ali ostvaren je prinos od 13,82 %. Fond kategorije B, koji ima 320.717 članova, na dan 31.12.2016. godine imao je neto imovinu u iznosu od 13.365.437.280,88 milijardi kuna. U 2016. godini ovaj Fond je svojim  ostvario prinos od 8,52%. Fond kategorije C na kraju 2016. godine imao je 3.801 članova, neto imovina na dan 31.12.2016. godine iznosila je 454.889.673,09 kuna,  a ostvario je prinos od 7,55%.

U raspravi na Odboru napomenuto je da je na kraju 2016. neto imovina obveznih mirovinskih fondova dosegnula 84 milijarde kuna, što predstavlja veliki iznos. Istaknuta je i nužnost kvalitetnog i stabilnog upravljanja obveznim mirovinskim fondovima.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „ZA“, 1 „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru  da donese slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2016. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

    
PREDSJEDNICA  ODBORA
 Grozdana Perić, dipl.oec.   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 24. sjednici održanoj 4. srpnja 2017. godine, Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2016., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 150. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima dostavilo Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d., aktom od 31. ožujka 2017. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvještaju kao matično radno tijelo.
      
Odbor je raspolagao i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 8. lipnja 2017. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d.
                 
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da postoje tri obvezna mirovinska fonda, kategorije A, B i C, koje imaju različite strukture rizičnosti. Krajem 2016. godine ROMF A fond imao je 1.432 člana (2015.:1.373 članova). Na dan 31.12.2016. godine neto imovina u ROMF A fondu iznosila je 129.904.865 kune, što je 25,66% tržišnog udjela u obveznim mirovinskim fondovima kategorije A. U 2016. godini nominalni prinos za ROMF A fond iznosio je 8,19%, a realno 7,97%, što je rezultiralo ukupnom godišnjom zaradom u iznosu od 9.586.985 kuna. Od početka rada fonda (21. kolovoza 2014. godine) prosječni nominalni prinos na godišnjoj razini za ROMF A fond iznosio je 9,47%, dok je realni prinos iznosio 9,85%. Krajem 2016. godine ROMF B fond imao je 532.614 članova (2015.:521.588 članova). Na dan 31.12.2016. godine neto imovina ROMF B fonda iznosila je 24.580.607.256 kune, što je 30,49% tržišnog udjela u obveznim mirovinskim fondovima kategorije B. U 2016. godini nominalni prinos za ROMF B fond iznosio je 7,31%, a realno 7,10%, što je rezultiralo ukupnom godišnjom zaradom u iznosu od 1.658.324.597 kuna. Od početka rada ROMF B fonda (30. travnja 2002. godine) prosječni nominalni prinos na godišnjoj razini iznosio je 6,03%, dok je realni prinos iznosio 3,97%. Krajem 2016. godine ROMF C fond imao je 8.102. članova (2015.: 6.730 članova). Na dan 31.12.2016. godine, neto imovina u ROMF C fonda iznosila je 1.057.583.509 kuna, što je 34,69 % tržišnog udjela u obveznim mirovinskim fondovima kategorije C. U 2016. godini nominalni prinos za ROMF C fond iznosio je 7,25 %, a realno 7,03 %, što je rezultiralo ukupnom godišnjom zaradom u iznosu od 64.717.378 kuna. Od početka rada fonda (21. kolovoza 2014. godine) nominalni prinos na godišnjoj razini za ROMF C fond iznosio je 8,58%, dok je realni prinos iznosio 8,95%.

U raspravi na Odboru napomenuto je da je na kraju 2016. neto imovina obveznih mirovinskih fondova dosegnula 84 milijarde kuna, što predstavlja veliki iznos. Istaknuta je i nužnost kvalitetnog i stabilnog upravljanja obveznim mirovinskim fondovima.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „ZA“, 1 „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru  da donese slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2016. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

    
PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 24. sjednici održanoj 4. srpnja 2017. godine, Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 150. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima dostavio Allianz d.o.o. društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, aktom od 31. ožujka 2017. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvještaju kao matično radno tijelo.
                 
Odbor je raspolagao i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od  8.lipnja 2017. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2016. godinu.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da postoje tri obvezna mirovinska fonda, kategorije A, B i C, koje imaju različite strukture rizičnosti. U 2016. godini AZ OMF kategorije A imao je vodeći položaj među obveznim mirovinskim fondovima kategorije A. Udio u ukupnom članstvu obveznih mirovinskih fondova kategorije A iznosi 41,42%, a u apsolutnom iznosu, na dan 31.12. 2016. godine brojio je 2.224 članova. Neto imovina AZ OMF kategorije A na 31.12. 2016. godine iznosila je 239,6 milijuna kuna. U 2016. godini neto imovina Fonda povećana je za 44 milijuna kuna, od čega se 26 milijuna kuna odnosi na ukupnu sveobuhvatnu dobit Fonda, a ostatak predstavljaju neto uplate u Fond. U 2016. godini AZ OMF kategorije A ostvario je prinos od 12,60%, čime je za članove Fonda ostvario zaradu od 26 milijuna kuna. Prosječan godišnji prinos od početka rada Fonda pa do kraja 2016. godine iznosio je 11,19%. U 2016. godini AZ OMF kategorije B zadržao je vodeći položaj među obveznim mirovinskim fondovima kategorije B. Udio u ukupnom članstvu obveznih mirovinskih fondova kategorije B iznosi 35,23%, a u apsolutnom iznosu, na dan 31.12. 2016. godine brojio je 618 543 člana. Neto imovina AZ OMF kategorije B na 31.12. 2016. godine iznosila je 31,7 milijardi kuna. U 2016. godini neto imovina Fonda povećana je za 3,3 milijarde kuna, od čega se 1,7 milijardi kuna odnosi na ukupnu sveobuhvatnu dobit Fonda, a ostatak predstavljaju neto uplate u Fond. U 2016. godini AZ OMF kategorije B ostvario je prinos od 5,74%, čime je za članove Fonda ostvario zaradu od 1,7 milijardi kuna. Prosječan godišnji prinos od početka rada Fonda pa do kraja 2016. godine iznosio je 6,00%. U 2016. godini udio AZ OMF kategorije C u ukupnom članstvu obveznih mirovinskih fondova kategorije C iznosio je 35,13%, a u apsolutnom iznosu, na dan 31.12. 2016. godine brojio je 8.071 članova. Neto imovina AZ OMF kategorije C na 31.12. 2016. godine iznosila je 1,2 milijarde kuna. Fond je u 2016. godini ostvario ukupnu sveobuhvatnu dobit od 73 milijuna kuna. U 2016. godini AZ OMF kategorije C ostvario je prinos od 7,33%, čime je za članove Fonda ostvario zaradu od 73 milijuna kuna. Prosječan godišnji prinos od početka rada Fonda pa do kraja 2016. godine iznosio je 6,12%.

U raspravi na Odboru napomenuto je da je na kraju 2016. neto imovina obveznih mirovinskih fondova dosegnula 84 milijarde kuna, što predstavlja veliki iznos. Istaknuta je i nužnost kvalitetnog i stabilnog upravljanja obveznim mirovinskim fondovima.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „ZA“, 1 „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru  da donese slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2016. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

    
PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.                 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 24. sjednici održanoj 4. srpnja 2017. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora, u skladu s odredbom članka 6. stavka 3. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 80/11.), dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 30. svibnja 2017. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 29. lipnja 2017. godine, KLASA: 022-03/17-12/42; URBROJ: 50301-25/05-17-4, u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da nema primjedbi na predmetno Izvješće.
 
U uvodnom izlaganju, predstavnica Državnog ureda za reviziju, pomoćnica glavnog državnog revizora, istaknula je da je obveza revizije godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna zakonska obveza, a izvješće o tome podnosi se Hrvatskom saboru do 1. lipnja tekuće za prethodnu godinu, do kojeg je roka i Vlada Republike Hrvatske obvezna podnijeti Godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna, kako bi se o oba izvještaja moglo raspravljati istovremeno. Cilj revizije je provjeriti da je Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske točan i istinit, da je sastavljen u skladu s računovodstvenim propisima te da su dosljedno primijenjene odredbe zakona i drugih propisa koji uređuju proračunska pravila. Područja revizije usklađena su s propisanim sadržajem godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna te su revizijom obuhvaćeni i provjereni sustavi kontrola u procesima pripreme i izvršenja proračuna, zaduživanje, izdavanje jamstava, korištenje proračunske zalihe te organizacija i vođenje državnog računovodstva. Za Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu izraženo je uvjetno mišljenje, na što je dijelom utjecala i činjenica što, iako je značajan dio preporuka izvršen, još uvijek je dio nepravilnosti utvrđenih ranijih godina ponovljen. To se najviše odnosi na nedonošenje određenih provedbenih propisa ili propisa nužnih za uređenje pojedinih područja. Isto tako, utvrđeno je i ponovljeno da se iz državnog proračuna izdvajaju značajna sredstva temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju namijenjena HZZO-u, a mjerila za izračunavanje tog iznosa nisu utvrđena. Nadalje, utvrđeno je da pojedini prihodi proračunskih korisnika koji su klasificirani kao namjenski prihodi ne ispunjavanju kriterije za svrstavanje u navedeni izvor financiranja. Posebno je napomenuto da je u Izvješću skrenuta pozornost na važnost rješavanja problema zdravstvenog sustava kako bi se zaustavili negativni rezultati u poslovanju subjekata u sustavu zdravstva i osigurala stabilnost poslovanja zdravstvenih ustanova te ublažio rizik mogućih posljedica na buduće rashode državnog proračuna. Iako dio naloga i preporuka nije proveden, naglašeno je da je značajan dio preporuka realiziran. Tako su u posebnom dijelu Državnog proračuna po prvi put u 2016. godini rashodi, osim po ekonomskoj i organizacijskoj klasifikaciji, iskazani i prema izvorima financiranja. Isto tako, iako nije propisano, u bilješkama uz izvještaj o izvršenju proračuna su iskazane nepodmirene dospjele obveze proračunskih korisnika, što značajno doprinosi transparentnosti godišnjeg izvještaja. 

Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste, Državni ured za reviziju je dao naloge i preporuke, čija bi provedba pridonijela povećanju transparentnosti korištenja proračunskih sredstava i usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima. Osim toga, Državni ured za reviziju je dao i preporuke za dopunu normativnog okvira koji uređuje proračunsko računovodstvo radi daljnjeg unapređenja kvalitete financijskog izvještavanja.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske, pomoćnica ministra financija i glavna državna rizničarka, istaknula je da Vlada prihvaća mišljenje Državnog ureda za reviziju te da dani nalozi i preporuke svake godine poboljšavanju ne samo metodologiju, već i kvalitetu samih financijskih izvještaja. Dodala je da za neke nalaze Državnog ureda treba uložiti dodatan napor, od kojih je za pojedine potrebno postići i politički koncenszus (zdravstvo).

U raspravi na Odboru izneseno je zapažanje da je potrebno uložiti još napora, iako su poboljšanja vidljiva.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“), predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.

Izvješće Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2016. godinu, s 24. sjednice Odbora, održane 4. srpnja 2017. godine, KLASA: 021-12/17-09/15, URBROJ: 6521-5-17-, radi naknadno utvrđene pogreške tehničke naravi, dopunjuje se sljedećim tekstom:
„U daljnjoj raspravi na Odboru, predstavnici uprava mirovinskih fondova očitovali su se na upit o izloženosti riziku mirovinskih fondova zbog ulaganja u društva iz koncerna Agrokor.“

    
PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.