Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 67. sjednici, održanoj 21. ožujka 2019. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji društava Crvenog križa, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio glavni državni revizor, aktom od 20. prosinca 2018. godine.
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 28. veljače 2019. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.
Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju Hrvatskog Crvenog križa i 30 društava Crvenog križa (dva županijska društva te 28 gradskih društava Crvenog križa). Predmet revizije bili su financijski izvještaji i poslovanje Hrvatskog Crvenog križa i 28 društava Crvenog križa za 2016. te dva društva za 2017. O financijskim izvještajima i poslovanju društava Crvenog križa izraženo je pet bezuvjetnih, 23 uvjetna i tri nepovoljna mišljenja (Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, Gradsko društvo Crvenog križa Rovinj i Gradsko društvo Crvenog križa Zaprešić). Prihodi društava Crvenog križa obuhvaćenih revizijom za 2016. iznosili su 151 mil. kn, rashodi 145 mil. kn te višak prihoda 6,1 mil. kn (višak prihoda iskazali su Hrvatski Crveni križ i 22 društva Crvenog križa u ukupnom iznosu 8,2 mil. kn, a manjak prihoda osam društava Crvenog križa u ukupnom iznosu 2,1 mil. kn). Prihodi društava Crvenog križa za 2017. iznosili su 191 mil. kn, rashodi 179 mil. kn te višak prihoda 12 mil. kn (višak prihoda iskazala su 22 društva Crvenog križa u ukupnom iznosu 15,9 mil. kn a manjak prihoda devet društava Crvenog križa u ukupnom iznosu 3,1 mil. kn). Društva crvenog križa ostvaruju prihode od prodaje roba i usluga, od članarina i članskih doprinosa, zatim prihode po posebnim propisima, od prodaje imovine, od donacija te druge prihode. Vrijednosno najznačajniji rashodi odnose se na rashode za zaposlene, materijalne rashode, rashode amortizacije, financijske rashode, donacije i financiranje neprofitnih organizacija, vezanu uz djelatnost koju obavljaju društva Crvenog križa. Revizijom su utvrđene nepravilnosti kod većine društava, a odnose se na djelokrug i unutarnje ustrojstvo, sustav unutarnjih kontrola, financijske izvještaje, planiranje, računovodstveno poslovanje, prihode, rashode te postupke nabave. Izvršena je također provjera naloga i preporuka iz ranijih revizija te je utvrđeno da je 64,2% naloga izvršeno, 4,25 je u postupku izvršenja, a 31,6% naloga i preporuka nije izvršeno. Za sve utvrđene nepravilnosti Državni ured za reviziju je dao naloge i preporuke, odnosno smjernice kako ih otkloniti. Što se tiče ostvarenja ciljeva utvrđenih programom rada, zaključeno je da su gotovo sva društva ostvarila ciljeve utvrđene programom rada. Među ostalim, Državni ured za reviziju je ocijenio da veliki doprinos društvima Crvenog križa daju volonteri i osobe koje su završile program izobrazbe za pomoć starijima i nemoćnima u kući, što je dobar način kako smanjiti posljedice siromaštva u Republici Hrvatskoj. Također, Državni ured za reviziju je skrenuo pozornost da se može, prije početka školske godine, u dogovoru s mjerodavnim institucijama osigurati prehrana školskoj djeci iz obitelji slabijeg imovinskog stanja kako se ta djeca ne bi osjećala loše i našla u neugodnoj situaciji, za što je utvrđeno da postoje dovoljna sredstva, ali je potrebna bolja koordinacija među institucijama.
Kao propust, koji je dijelom uvjetovan nedorečenim zakonom, uočeno je pitanje čuvanja starih zaliha. Stalne zalihe su obveze društava Crvenog križa za potrebe izvanrednih situacija, a istu zadaću imaju i robne rezerve. Međutim, zakonom nije određeno što je to što bi bilo u nadležnosti Hrvatskog crvenog križa i koje su zalihe optimalne, što bi trebalo utvrditi, kao i kako će se te zalihe zanavljati. Stoga je u tom dijelu potrebno dopuniti zakon i navedeno pitanje bolje urediti. Daljnji problem je pitanje nadležnosti Hrvatskog crvenog križa, koji djeluje kao krovna institucija, a gradska i općinska društva Crvenog križa su organizacijske jedinice Crvenog križa. Međutim, pitanje nadležnosti zakonom nije određeno, čak ni za koordinaciju, planiranje, postupanja, osim u slučaju izvanredne situacije kada Krizni stožer HCK-a koordinira rad. Istaknuto je da je zakonom potrebno ojačati koordinacijsku ulogu HCK, čime bi se pridonijelo pravilnosti poslovanja i na terenu. Nadalje, uočen je problem kod financiranja društava Crvenog križa. Prema Zakonu o Hrvatskom crvenom križu, sve lokalne jedinice su obvezne izdvajati 0,7% prihoda za financiranje redovne djelatnosti HCK i službe traženja. No, revizijom je utvrđeno da gotovo 80 jedinica lokalne samouprave ne uplaćuju sredstva u skladu sa zakonom ili uopće ne uplaćuju, te je zakonom potrebno pojačati odgovornost lokalnih jedinica po ovom pitanju. Isto tako, utvrđeno je da je zakonom propisano da prijevoznici koji obavljaju prodaju putničkih karata trebaju „posebnim danima“ (Tjedan borbe protiv tuberkuloze, Tjedan solidarnosti, Tjedan Crvenog križa i dr.) uplaćivati 3% od cijene karte, no niti jedan prijevoznik ili autobusni kolodvor to nije učinio, budući da nije precizirano tko treba uplaćivati, radi li se o cijeni karte s PDV-om ili bez i sl. Crveni križ ne ostvaruje te prihode niti poduzima mjere za njihovu naplatu. Zaključno je naglašeno da je navedena područja potrebno propisom bolje urediti da bi se stvorile pretpostavke za bolje poslovanje društava Crvenog križa.
U raspravi je pohvaljeno izvješće, koje je ocijenjeno kvalitetnim i iscrpnim i iz kojeg se dade puno iščitati. S obzirom na općepoznatu svrhu i cilj Crvenog križa, izražena je zabrinutost zbog negativnih mišljenja za društva Crvenog križa Čakovec, Rovinj i Zaprešić te je izneseno mišljenje da se ne smije dozvoliti da dođe do takvih situacija. Radi se o značajnim sredstvima kojima društva Crvenog križa raspolažu te se postavlja pitanje kakva je tek situacija u onim društvima (manjima) koja ovom prilikom nisu revidirana. Kako je rečeno, očito je da postoje brojne nepravilnosti u društvima Crvenog križa, no ipak je neshvatljivo da je moguće učiniti propuste poput evidencije vrijednosti donirane imovine te je izraženo uvjerenje da se u takvim situacijama radi o nestručnosti i nedovoljnom znanju. S tim u vezi postavljeno je pitanje knjigovodstvenih usluga u tim društvima. Također, izneseno je mišljenje da vertikalno nije dobro ustrojen odnos između krovne organizacije i organizacijskih jedinica na nižim razinama te se postavlja i pitanje broja organizacijskih jedinica. Isto tako, važno je pravilnikom utvrditi količinu zaliha i način njihova zanavljanja. Govoreći o financiranju od strane jedinica lokalne samouprave, naglašeno je da se, u odnosu na izvorne prihode, radi o značajnim sredstvima te bi Crveni križ mogao preuzeti još više aktivnosti (obrok djeci u školama, pučke kuhinje). Odgovarajući na komentare članova Odbora, predstavnica Državnog reda za reviziju istaknula je problem nedostatka ljudi u društvima Crvenog križa te je većina njih povjerila vođenje knjiga knjigovodstvenim servisima, koji evidentiraju ono što im je dostavljeno. S tim u vezi, ocijenjen je pozitivnim prijedlog iznesen u Hrvatskome saboru da Financijska agencija preuzme vođenje knjiga neprofitnih organizacija koje obavljaju javnu djelatnost i financiraju se iz proračuna. Kad je riječ o broju organizacijskih jedinica, iskustvo pokazuje da je bolje da ih je što više, jer broje mnogo volontera, uključujući i djecu, koja se već u toj dobi senzibiliziraju za pomoć onima kojima je pomoć potrebna. Isto tako, veći broj organizacijskih jedinica znači i bolju dostupnost korisniku te je izraženo mišljenje kako u postojećem sustavu nije nužno mijenjati njihov broj, već je potrebno raditi na poboljšanju i unapređenju unutar sustava.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak
Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji društava Crvenog križa
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.