Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici održanoj 5. studenoga 2019. godine, objedinjeno o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 780, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 780, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z.E. br. 781, o Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, prvo čitanje, P.Z.E. br. 782, o Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o trošarinama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 783, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 784, o Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 785, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 786, o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni zakona o posebnom porezu na motorna vozila, prvo čitanje, P.Z. br. 787 i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, prvo čitanje, P.Z. br. 788, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 31. listopada 2019. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja osvrnuli su se na svaki od pojedinih zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazloženo kako slijedi:
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Zakon se usklađuje s Direktivom Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. i Direktivom Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. Uređuje se zadržavanje opće stope PDV-a od 25% te sniženje stope PDV-a na 13% za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu, izjednačavanje primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti. Zakonom se povećava prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna. Zakon se mijenja zbog problema koje postoje prema važećim propisima/aktima:
Potrebno je usklađenje i implementiranje odredbi Direktive Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama, s učinkom od 1. siječnja 2020. godine.
Također je potrebno usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. o izmjeni direktiva 2006/112/EZ i 2008/118/EZ u pogledu uključivanja talijanske općine Campione dʼItalia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ.
Uočena je potreba za osiguranjem financijskih sredstava za povećanje plaća i porezno rasterećenje plaća kroz porez na dohodak te osiguranjem sredstava za kompenzaciju jedinicama lokalne samouprave kako se ne bi ugrozila realizacija već započetih višegodišnjih projekata. Također uočeno je da je stopa PDV-a od 25% za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta u Republici Hrvatskoj viša u odnosu na zemlje u okruženju. Dalje je uočeno da je zbog nejednakih uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti potrebno iste izjednačiti. Među ostalim uočeno je otežano poslovanje poreznih obveznika zbog trenutnog iznosa praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama.
Izmjenama i dopunama Zakona predlažu se i planiraju slijedeće mjere:
Predlaže se usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama, s učinkom od 1. siječnja 2020. godine. Također se predlaže usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. o izmjeni direktiva 2006/112/EZ i 2008/118/EZ u pogledu uključivanja talijanske općine Campione dʼItalia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ. Dalje se predlaže zadržavanje opće stope PDV-a od 25% te oporezivanje sniženom stopom PDV-a od 13% za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom popisu. Dodatno se predlaže izjednačavanje uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti. Predlaže se olakšavanje poslovanja poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna.
Nadalje, je istaknuto da se propis prvenstveno odnosi na porezne obveznike (poduzetnike) kojima se pojednostavnjuju određena pravila sustava PDV-a za oporezivanje trgovine među državama članicama prilikom premještanja dobara, određivanja jedinstvenih kriterija za isporuke u nizu te propisivanja da je PDV identifikacijski broj materijalni uvjet za primjenu oslobođenja za isporuke dobara unutar Europske unije. Također, provodi se daljnje pojednostavljenje poslovanja poreznim obveznicima kroz izjednačavanje primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa, te povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna. Sniženjem stope PDV-a za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu omogućava se poreznim obveznicima da samostalno odluče na koji će način usmjeriti razliku nastalu zbog sniženja stope PDV-a za navedene usluge.
Nije moguće procijeniti financijski učinak na državni proračun Republike Hrvatske temeljem usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama jer se istom propisuju pojednostavljenja za porezne obveznike kao i u vezi s brisanjem uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti. Također, vrlo je teško procijeniti kakav će učinak na državni proračun imati povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama na 7.500.000,00 kuna. Načelno samo bi trebao nastati određeni pomak u trenutku obveze plaćanja PDV-a u odnosu na trenutak prava na odbitak pretporeza, što bi moglo rezultirati određenim odstupanjima koja bi mogla imati trenutni pozitivan ili negativan učinak, u konačnici učinak bi trebao biti neutralan. S obzirom na predloženu promjenu u vezi sa sniženjem stope PDV-a za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu procjenjuje se da će ista imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske s osnove PDV-a u iznosu od oko 900 milijuna kuna godišnje. Također je predloženo da od 1. siječnja 2020. ne dođe do primjene opće stope PDV-a od 24% propisane Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 106/18.) kojim je procijenjeno smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 1,6 milijardi kuna. Obzirom da je došlo do korekcije osnovice za obračun PDV-a na temelju kretanja osobne potrošnje ažurirana je promjena učinka koji prema tome iznosi 1,8 milijardi kuna. Uzimajući u obzir navedeno ovim Prijedlogom zakona procjenjuje se neto učinak na prihode državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od oko 900 milijuna kuna koji nastaje kao razlika zbog zadržavanja opće stope PDV-a od 25% i sniženja stope PDV-a na pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
Propis se usklađuje s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. Istim se uređuje
podizanje praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% s 3 na 7,5 milijuna kuna, podizanje praga s 3 na 7,5 milijuna kuna od kojega fizičke osobe, koje obavljaju neku samostalnu djelatnost, postaju obveznici poreza na dobit, podizanje praga s 3 na 7,5 milijuna kuna za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu, podizanje praga s 300 tisuća kuna na 7,5 milijuna kuna neprofitnim organizacijama za plaćanje poreza na dobit u paušalnom iznosu. Također, propis se usklađuje sa Zakonom o trgovačkim društvima vezano za prestanak društva po skraćenom postupku (bez provođenja likvidacije). Skraćuje se rok za podnošenje prijave poreza na dobit u slučaju otvaranja stečajnog postupka, prestanka poslovanja, likvidacije i statusnih promjena. Istaknuto je, da je potrebito daljnje usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i Direktivom Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama. Propisuje se postupak za izlazno oporezivanje i rješavanje hibridnih neusklađenosti. Uočena je potreba i mogućnost podizanja praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% s 3 na 7,5 milijuna kuna kao poticaj malim i srednjim poreznim obveznicima, kao i potreba i mogućnost podizanja praga s 3 na 7,5 milijuna kuna primitaka na godišnjoj razini od kojeg fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost postaju obveznici poreza na dobit i vode poslovne knjige prema računovodstvenim propisima. S obzirom da je način utvrđivanja porezne osnovice obveznika poreza na dobit usporediv s obveznikom poreza na dohodak, osim porezne stope, uočena je potreba podizanja praga s 3 na 7,5 milijuna kuna za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu. Također, s obzirom da i neprofitne osobe zbog obavljanja gospodarske djelatnosti mogu biti obveznici poreza na dobit, a od 2017. godine poreznu obvezu mogu utvrditi u paušalnom iznosu, uočena je potreba za smanjenjem administrativnog opterećenja vođenjem poslovnih knjiga na dva načina. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 40/19) uvedena je mogućnost prestanka trgovačkog društva po skraćenom postupku bez provođenja likvidacije. Obzirom da su trgovačka društva obveznici poreza na dobit potrebno je za te obveznike propisati postupak utvrđivanja porezne osnovice u zadnjoj poreznoj prijavi odnosno kao da je proveden postupak likvidacije, kao i rok za podnošenje porezne prijave. Također je uočena potreba za promjenom rokova za podnošenje porezne prijave u slučaju stečaja te statusnih promjena. Zbog usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i Direktivom Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama, propisuje se postupak izlaznog oporezivanja i rješavanja hibridnih neusklađenosti. Također predlaže se podizanje praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% s 3 na 7,5 milijuna kuna kao poticaj malim i srednjim poreznim obveznicima. Predlaže se podizanje praga s 3 na 7,5 milijuna kuna primitaka na godišnjoj razini od kojeg fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost postaju obveznici poreza na dobit i vode poslovne knjige prema računovodstvenim propisima. S time porezni obveznici imaju veću mogućnost izbora načina utvrđivanja porezne osnovice i vođenja jednostavnih poslovnih knjiga (obveza poreza na dohodak) čime se postiže administrativno rasterećenje. Ubuduće bi iznos ostvarenih primitaka bio jedini kriterij za obveznu promjenu načina oporezivanja. Također predlaže se podizanje praga s 3 na 7,5 milijuna kuna za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu, kao i podizanje praga s 300 tisuća kuna na 7,5 milijuna kuna neprofitnim organizacijama za plaćanje poreza na dobit u paušalnom iznosu, čime se značajno smanjuje administrativno opterećenje vođenja poslovnih knjiga na dva načina. S obzirom da su trgovačka društva koja prestaju poslovati po skraćenom postupku obveznici poreza na dobit, predlaže se propisati postupak utvrđivanja porezne osnovice u zadnjoj poreznoj prijavi, odnosno kao da je proveden postupak likvidacije, te se propisuju novi rokovi za podnošenje porezne prijave u slučaju prestanka poslovanja, otvaranja stečaja i statusne promjene. Propisuje se obveza najave određenih radnji koje vode prestanku poslovanja, a koje pokreće porezni obveznik uz dostavu podataka o ovlaštenom poreznom savjetniku ukoliko je uključen u taj postupak. Obzirom da je skraćeni postupak prestanka društva bez likvidacije novost i da se Zakon o računovodstvu nije mijenjao, predloženo je u Zakonu o porezu na dobit (nakon savjetovanja) propisati obvezu objave godišnjih financijskih izvještaja FINA-i. Ovaj propis ne odnosi se na građane, već prvenstveno na porezne obveznike (poduzetnike) kojima se promjenom porezne stope za male i srednje poduzetnike značajno smanjuje porezno opterećenje. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje poreznih obveznika i dodatno pojednostavili postupci utvrđivanja poreznih obveza, podigao bi se prag od kojega fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost, odnosno obrtnici, trebaju postati obveznici poreza na dobit i voditi poslovne knjige prema računovodstvenim propisima s 3 na 7,5 milijuna kuna primitaka. Također bi se za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu podigao prag prihoda s 3 na 7,5 milijuna kuna. Nadalje, s istim ciljem, neprofitnim organizacijama ostavila bi se mogućnost plaćanja poreza na dobit u paušalnom iznosu ako ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna. Osim navedenoga, postiže se usklađenje s promjenama Zakona o trgovačkim društvima.
Skrenuta je pozornost da u poreznom sustavu već postoje pravila vezana uz izbjegavanje hibridne neusklađenosti u pogledu priznavanja prihoda od dividendi, a oporezuje se i kapitalna dobit imovine prilikom prodaje imovine, ili likvidacije, ne očekuje se značajniji utjecaj na prihode od poreza na dobit nakon uvođenja navedenih odredbi koje su preuzete usklađivanjem s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 i Direktivom Vijeća (EU) 2017/952. Međutim, očekuje se uspostava pravednijeg sustava oporezivanja dobiti na području Europske unije što bi u budućim poreznim razdobljima moglo dovesti do smanjenja rashoda izazvanih transakcijama između povezanih osoba i moguće povećanje obveze poreza na dobit. Obzirom da će od 2020. godine veći broj poreznih obveznika koristiti poreznu stopu od 12%, a ne od 18%, očekuje se kako će zbog toga prihodi s osnove poreza na dobit biti manji za 200 milijuna kuna.
Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza
Zakon uređuje usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018., provedbu Uredbe Vijeća (EU) 2018/1541 od 2. listopada 2018. i provedbu Uredbe Vijeća (EU) 2018/1909 od 4. prosinca 2018.. Prema važećim propisima/aktima postoje problemi, zbog kojih se isti mijenja, a to su: usklađenje i implementiranje odredbi Direktive Vijeća (EU) 2018/822 o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje, s učinkom od 1. siječnja 2020. godine, te propisivanje nadležnosti Ministarstva financija, Porezne uprave i Carinske uprave za provedbu Uredbe Vijeća (EU) 2018/1541 i Uredbe Vijeća (EU) 2018/1909 koje se odnose na područje administrativne suradnje i suzbijanje prijevare u području PDV-a, s učinkom od 1. siječnja 2020. godine. S tim u svezi, predlažu se slijedeće mjere koje se planiraju poduzeti: usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje, s učinkom od 1. siječnja 2020. godine, osiguranje pravnog okviar za provedbu Uredbe Vijeća (EU) 2018/1541 od 2. listopada 2018. i Uredbe Vijeća (EU) 2018/1909 od 4. prosinca 2018., s učinkom od 1. siječnja 2020.
Propis se ne odnosi na građane, već prvenstveno na posrednike (porezne
savjetnike, odvjetnike, revizore, knjigovođe, konzultante i sl.) koji na temelju svojih znanja i djelokruga poslova izravno ili posredstvom drugih osoba osmišljavaju, stavljaju na tržište, organiziranju, stavljaju na raspolaganje prekogranične porezne aranžmane koji ukazuju na potencijalni rizik od izbjegavanja plaćanja poreza. Propisom se nastoji osigurati pravni okvir za automatsku razmjenu informacija o specifičnim poreznim aranžmanima kako bi porezne uprave na temelju pravovremene dostave izvješća o potencijalno prekograničnim aranžmanima agresivnog poreznog planiranja imale više izgleda za postizanje učinka odvraćanja, odnosno prije nego što se takvi aranžmani provedu. Krajnji cilj je omogućavanje pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta.
Nije moguće procijeniti financijski učinak na državni proračun Republike Hrvatske temeljem usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama
Zbog obveze prenošenja propisa Europske unije u nacionalni pravni poredak potrebito je izmijeniti Zakon o trošarinama (»Narodne novine«, broj 106/18.) i to na način da se implementiraju relevantne odredbe Direktive Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. o izmjeni Direktiva 2006/112/EZ i 2008/118/EZ u pogledu uključivanja talijanske općine Campione d'Italia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ (SL L 83, 25.3.2019., str. 42.-43.). Izmjene se primjenjuju od 1. siječnja 2020. godine.
Kao mjera poreznog rasterećenja u željezničkom i tramvajskom prometu robe i
putnika, propisuje se:
pravo na povrat dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo koje se koristi za pogon u željezničkom komercijalnom prijevozu robe i putnika (izjednačavanje uvjeta poslovanja u cestovnom i željezničkom prometu robe i putnika budući to pravo od 1. siječnja 2019. godine ostvaruju samo cestovni prijevoznici). Dalje se propisuje oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju koja se koristi za pogon željeznice i tramvaja u komercijalnom prijevozu robe i putnika (smanjuju se troškovi prijevoza u željezničkom i tramvajskom prijevozu te potiče korištenje električne energije u željezničkom prometu).
Navedene mjere se temelje na članku 15. stavku 1. točki e) Direktive Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju okvira Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 83, 25.3.2019., str 42.-43.) kojim je propisana mogućnost uvođenja djelomičnog ili potpunog oslobođenja od plaćanja trošarine ili snižene stope trošarine na „energente i električnu energiju koji se koriste za prijevoz robe i putnika vlakom, podzemnom željeznicom, tramvajem ili trolejbusom“. Navedeno je moguće ostvariti i putem povrata trošarine. Važeća visina trošarine na dizelsko gorivo iznosi 3.060,00 kn/1000 l. Povrat dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo u željezničkom prometu moguće bi bilo ostvariti do minimalnog iznosa trošarine propisanog Direktivom - 330,00 €/1000 l odnosno 2.452,89 kn/1000 l (jednako kao i za visinu trošarine koja je primijenjena u cestovnom komercijalnom prijevozu robe i putnika). Razlika između minimalne i nacionalne visine trošarine iznosi 607,11 kn/1000 l odnosno 0,6071 kn/l. Za izračun korišten tečaj Europske Središnje banke na dan 01.10.2018. (1 € = 7,433 KN).
U svrhu administrativnog rasterećenja trošarinskih obveznika na duhanske prerađevine ukida se obveza iskazivanja podataka u mjesečnom izvješću i dostavljanja istih nadležnom carinskom uredu na koji način se pojednostavljuje administrativno postupanje trošarinskih obveznika, odnosno smanjenje obveza prema Carinskoj upravi kao poreznom tijelu.
S ciljem preveniranja nezakonitosti i prijevarnih radnji, smanjivanja rizika zlouporabe i efikasnijeg suzbijanja porezne evazije smatra se potrebnim pojačati sustav nadzornih mjera te se stoga detaljnije uređuju pojedine odredbe o posebnim mjerama nadzora nad energentima – normira se obveza ishođenja posebnog odobrenja i za svaku osobu koja raspolaže energentima iz članka 51. važećeg Zakona o trošarinama, a kojoj nije odobreno trošarinsko postupanje u statusu ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta ili registriranog primatelja.
Također je proširena privremena zabrana obavljanja djelatnosti na osobe koje u prometu na području Republike Hrvatske prodaju, kupuju, skladište, posjeduju ili na drugi način raspolažu s predmetima oporezivanja protivno uvjetima propisanim Zakonom o trošarinama, kao i na osobe koje oglašavaju prodaju ili ponudu predmeta oporezivanja čiji promet prema odredbama Zakona o trošarinama nije dopušten i/ili koje oglašavaju posredovanje u prometu ili drugom raspolaganju predmeta oporezivanja protivno uvjetima propisanim Zakonom o trošarinama.
Uvođenje prava na povrat dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo koje se koristi za pogon u željezničkom komercijalnom prijevozu robe i putnika te oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju koja se koristi za pogon željeznice i tramvaja u komercijalnom prijevozu robe i putnika bi procijenjeno dovelo do pada prihoda državnog proračuna po osnovi trošarine na energente i električnu energiju na godišnjoj razini:
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
Zakon uređuje slijedeće: povećanje osobnog odbitka s 3.800,00 kn na 4.000,00 kn, propisivanje umanjenja porezne obveze za mlade do 25 godina života i od 26 do 30 godina života, dodatno pojašnjenje i proširenje obuhvata primitaka koji se ne smatraju dohotkom te utjecaj novo propisanih neoporezivih primitaka na cenzus za uzdržavanog člana, izjednačavanje poreznog tretmana otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak s otpisima potraživanja obveznika poreza na dobit, ukidanje izdavanja rješenja za određenu kategoriju poreznih obveznika (administrativno rasterećenje), pojednostavljenje načina izvješćivanja o primljenim inozemnim primicima, jasnije uređenje odredbi Zakona u dijelu koji se odnosi na porezni tretman primitaka koje ostvaruju studenti, s ciljem olakšavanja isplata radnicima, isplatiteljima se omogućava uvid u neoporezive primitke radnika te korištenje podataka iz porezne kartice bivšeg radnika pri isplati plaće za posljednji mjesec rada, propisuje se iznimka da se pripadnost poreza na dohodak po osnovi ostvarenog dohotka s osnove djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu određuje prema mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalaze, a ne prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika koji se bavi tom djelatnošću, propisuju se obilježja odnosno kriteriji dohotka od nesamostalnog rada za ostvarene primitke proizašle iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih OPZ-om.
Istaknuto je, da bi se povećanjem osobnog odbitka s 3.800,00 kuna na 4.000,00 kuna povećale neto plaće tj. dodatno bi se povećao raspoloživi dohodak. Uočena je potreba za daljnjim rasterećenjem poreznih obveznika osobito mladih osoba kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Na predloženi način direktno bi se utjecalo na povećanje plaća odnosno raspoloživog dohotka pa shodno navedenom i na potrošnju građana, a ujedno i na demografski oporavak. Kako bi se dodatno utjecalo na povećanje plaća omogućilo bi se poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije koje se sada smatraju oporezivim primicima od nesamostalnog rada. Zbog otklanjanja nejasnoća vezanih za porezni tretman donacija potrebno je dodatno pojasniti porezni tretman primitaka koje fizičke osobe ostvaruju po toj osnovi. Radi uređivanja novog oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu odnosno dualnog obrazovanja pojavila se potreba za definiranjem poreznog položaja osoba uključenih u taj sustav odnosno potreba za uređenjem poreznog tretmana primitaka ostvarenih u okviru strukovnog obrazovanja i utjecaj istih na cenzus za uzdržavanog člana. Izuzeće od cenzusa za uzdržavanog članka propisuje se za primitke po osnovi na naknade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja koji se sada uzimaju u obzir pri utvrđivanju cenzusa za uzdržavanog članka. Zbog nejednakog poreznog tretmana otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak koji obavljaju neku samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit uočena je potreba za izjednačavanjem poreznog tretmana. Uočeno je nepotrebno administrativno opterećenje zbog izdavanja poreznih rješenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a koji porez plaćaju u paušalnom iznosu. Uočena je potreba za pojednostavljenjem sustava izvještavanja o inozemnim dohocima. Radi veće pravne sigurnosti za porezne obveznike detaljnije se pojašnjava porezni tretman donacija fizičkim osobama u različitim potrebama. Zbog velikog administrativnog opterećenja poslodavaca i radnika, uočena je potreba za izmjenom Zakona kako bi se istima olakšalo postupanje pri isplati primitaka. Obzirom da veliki broj iznajmljivača ostvaruje primitke od nekretnina/smještajnih jedinica koje se nalaze izvan njihovog mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta, te se pripadnost utvrđenog poreza na dohodak utvrđuje prema prebivalištu/uobičajenom boravištu tih poreznih obveznika, iako koriste resurse JLS u kojima pružaju usluge. Uzimajući navedeno u obzir, propisuje se da pripadnost poreza utvrđenog na dohodak ostvaren po osnovi djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu utvrđuje prema mjestu gdje se nekretnina /smještajna jedinica nalaze. Obzirom na uočeno korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanog OPZ-om u više modela postupanja ukazala se potreba jasnim propisivanjem obilježja dohotka od nesamostalnog rada odnosno propisivanjem kriterija temeljem kojih se određuju obilježja nesamostalnog rada.
Zakonom se predlaže povećanje osobnog odbitka s 3.800,00 kn na 4.000,00 kn,
predlaže se propisivanje umanjenja porezne obveze za 100% poreznim obveznicima do 25 godina života i umanjenje porezne obveze za 50% poreznim obveznicima od 26 do 30 godina života, ali maksimalno do godišnje porezne osnovice od 360.000,00 kuna, također se predlaže se da poslodavci mogu neoporezivo, ali do određenog iznosa uplatiti za svoje radnike premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja. Dalje se nastoji otkloniti nejasnoće vezane za porezni tretman donacija odnosno dodatno pojasniti porezni tretman primitaka koje fizičke osobe ostvaruju po toj osnovi. Između ostaloga se predlaže da se naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do određenog iznosa ne smatraju oporezivim dohotkom te da iste ne ulaze u cenzus za uzdržavanog člana kao niti naknade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja.
Također se predlaže izjednačavanje poreznog tretmana otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak koji obavlja neku samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit, predlaže se obveza samozaduživanja obveznicima poreza na dohodak koji dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuju u paušalnom iznosu odnosno da obvezu plaćanja predujma poreza na dohodak neće više utvrđivati Porezna uprava rješenjem, već će se ista utvrđivati na temelju podnesenog Obrasca PO-SD, predlaže se pojednostavljenje načina izvješćivanja o primljenim inozemnim primicima, predlaže se uređenje odredbi o utvrđivanju porezne obveze učenicima i studentima koji rade preko učeničkih odnosno studentskih udruga u Zakonu, predlaže se poslodavcima omogućiti uvid u neoporezive primitke radnika u tijeku poreznog razdoblja s ciljem ispravnog obračunavanja javnih davanja te korištenje podataka iz porezne kartice bivšeg radnika pri isplati plaće za posljednji mjesec rada, a najkasnije do isplate plaće ili do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca, predlaže se da se porez na dohodak po osnovi djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu pripada mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalaze umjesto prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika,
predlaže se propisati obilježja odnosno kriterije dohotka od nesamostalnog rada za ostvarene primitke proizašle iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih OPZ-om. Navedenim propisom nastavljaju se zadani ciljevi porezne reforme odnosno
omogućava se daljnje porezno i administrativno rasterećenje poreznih obveznika (rada i poduzetništva). Daljnje rasterećenje je prije svega usmjereno na porezno rasterećenje rada mladih osoba, kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Republika Hrvatska kao država članica Europske unije ima pravo po potrebi poduzeti mjere u nacionalnom okviru mobilnosti radne snage. Smanjivanjem poreznog opterećenja rada omogućilo bi se stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe. Umanjenjem obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života odnosno za 50% za mlade od 26 do 30 godina života direktno bi se utjecalo na povećanje plaća. Mjera umanjenja porezne obveze poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak osim što je izravni doprinos uvećanju raspoloživog dohotka odnosno povećanja potrošnje građana, ujedno predstavlja i demografsku mjeru. Povećanjem osnovnog osobnog odbitka s 3.800,00 kuna na 4.000,00 kuna, smanjila bi se porezna obveza svih poreznih obveznika koji ostvaruju godišnji dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak. Kako bi se dodatno utjecalo na povećanje plaća omogućilo bi se poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije. Radi veće pravne sigurnosti za porezne obveznike detaljnije se pojašnjava porezni tretman donacija fizičkim osobama u različitim potrebama. Radi uređivanja novog oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu odnosno dualnog obrazovanja odredbe Zakona o porezu na dohodak se usklađuju s posebnim propisima odnosno jasno se definira porezni tretman primitaka koje će ostvarivati osobe u okviru novog oblika strukovnog obrazovanja kao i utjecaj istih na cenzus za uzdržavanog člana te se istovjetno izuzeće od cenzusa uzdržavanog članka primjenjuje i na naknade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja. Izjednačava se porezni tretman otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak koji obavlja neku samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit. Ukidanjem obveze izdavanja poreznih rješenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a koji porez plaćaju u paušalnom iznosu postići će se daljnje smanjenje administrativnog opterećenja poreznih obveznika. Za porezne obveznike koji ostvaruju primitke iz inozemstva pojednostavljuje se izvještavanje o inozemnim primicima. Kako bi se otklonile dvojbe pri utvrđivanju porezne obveze učenicima i studentima koji rade preko učeničkih odnosno studentskih udruga, dodatno se pojašnjavaju odredbe u Zakonu. Kako bi se poslodavcima olakšalo postupanje pri obračunu javnih davanja te otklonile možebitne pogreške, istima će se omogućiti uvid u neoporezive primitke radnika u tijeku poreznog razdoblja. Također, predlaže se istima omogućiti da pri isplati plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada koriste podatke iz porezne kartice bivšeg radnika, a najkasnije do isplate plaće ili do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca kako bi radnici iskoristili pravo na osobni odbitak u tijeku godine. Promjenom pripadnosti poreza na dohodak po osnovi djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu prema mjestu gdje se nekretnina/smještajna jedinica nalaze, porez se usmjerava JLS-ima gdje se koriste resursi u kojima porezni obveznici pružaju usluge. Radi ispravnog poreznog tretmana propisuju se obilježja odnosno kriteriji dohotka od nesamostalnog rada za ostvarene primitke proizašle iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih OPZ-om
Procjenjuje se da će porezna reforma imati financijski učinak na proračune tj.
smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s osnove poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 1,3 mlrd. kuna. Od tog iznosa se na predloženu mjeru po osnovi povećanja osobnog odbitka s 3.800,00 kuna na 4.000,00 kuna odnosi 500 mil. kuna, a na mjeru umanjenja obveze poreza na dohodak za 100% za mlade osobe do 25 godina života i za 50% za mlade osobe od 26 do 30 godina života se odnosi 800 mil. kuna. Međutim ovaj zakon će imati učinak i na državni proračun i povećanje rashoda državnog proračuna budući da će se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje ostvare manje prihode od poreza na dohodak u 2020. po osnovi mjere koja se odnosi na povećanja osobnog odbitka kompenzirati iznos gubitka raspodjelom sredstava iz državnog proračuna u ukupnom iznosu od 500 mil. kuna.
Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona
Zakon uređuje područje korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, koje područje izbjegavanja plaćanja poreza je do sada u OPZ-u bilo uređeno parcijalno, odredbama o gospodarskom pristupu činjenicama bitnim za oporezivanje i o prividnom pravnom poslu, a koje normiraju načelo sadržaja prije forme. Porezni obveznik koji koristi porezni sustav na način da koristi organizacijske oblike koji su oporezivi najnižim propisanim stopama, a koji nisu bili namijenjeni za određenu skupinu poreznih obveznika, na način da ih učestalo mijenja, odnosno koristi jedan porezni oblik za svaki ugovoreni posao koji potom zamjenjuje drugim, smatrati će se da koristi porezni sustav radi postizanja poreznih pogodnosti suprotno svrsi i smislu zakona, te će platiti propisane porezne obveze kao da tih zlouporaba nije bilo.
Kod postupka utvrđivanja pravnih sljednika, određuje se jedna ispostava (nadležna prema prebivalištu ostavitelja) za donošenje rješenja o pravnim sljednicima. Propisuje se da ne teče zastara za dug ostavitelja u razdoblju od dana smrti poreznog obveznika te sve do izvršnosti rješenja o pravnim sljednicima, kako bi se naplatili dugovi ostavitelja od nasljednika, koji su odgovorni za dug ostavitelja do vrijednosti naslijeđene imovine.
Uočeno je da pojedini porezni obveznici iskorištavaju pogodnosti poreznog
sustava u cijelosti na način da učestalo mijenjaju organizacijski oblik kako bi ostvarili najpogodniji porezni tretman koji im nije bio primarno namijenjen, čime se prema redovnim poreznim obveznicima koji poreze plaćaju prema propisanim stopama, namijenjenim za konkretnu djelatnost, stvara neravnopravnost i nepovjerenje u porezni sustav. Naročito je to vidljivo u slučaju kada poslodavci sa posloprimcem za obavljanje poslova koji po svojim obilježjima predstavljaju nesamostalan rad, sklapaju ugovore o poslovnoj suradnji ili slične ugovore te time na neodgovarajući način vrše obračunavanje i plaćanje svih obveza propisanih za dohodak od nesamostalnog rada ili porezni obveznici koji osnivanjem više trgovačkih društava uzastopce koriste pogodnosti više različitih poreznih oblika, samo sa svrhom korištenja takvih pogodnosti, bez prave poslovne svrhe.
Propisivanjem odredbe ovog sadržaja postavljaju se granice do kojih porezno
tijelo smatra da se radi o izbjegavanju plaćanja u kojem slučaju država ima pravo razrezati porez kao da tog izbjegavanja nije bilo. Mjera je suzbijanje organizacijskih oblika koji stvaraju poreznu pogodnost a nemaju pravu ekonomsku svrhu, odnosno svrha im je izbjegavanje plaćanja poreza ili porez po najnižim propisanim stopama.
Ovim Zakonom, postižu se jednaki uvjeti poslovanja za sve poduzetnike,
ostvarenje pravednosti u oporezivanju i podmirivanje obveza u skladu s gospodarskom snagom poreznog obveznika.
Nije moguće procijeniti financijski učinak na državni proračun Republike Hrvatske ali se načelno može govoriti o povećanju prihoda uslijed ispravnog obračunavanja poreznih obveza.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Zakon propisuje QR kod kao obvezni element računa koji će obveznici fiskalizacije ispisivati na svakom izdanom i fiskaliziranom računu, te provođenje postupka fiskalizacije kod pratećih dokumenata na kojima se navode podaci o plaćanju.
Uočeni su slijedeći problemi koji postoje prema važićim propisima/aktima, i to: kako potreba upisa svih znamenki računa ZKI-a ili JIR-a radi provjere računa znatno otežava postupak provjere zbog velikog broja znamenki te mogućnosti pogrešaka kod prijepisa znamenki. Slijedeći razvoj tehnologije trebalo se iznaći takvo rješenje koje će omogućiti građanima provjeru računa bez kompleksnog upisa danas potrebnih elemenata računa. Porezni obveznici izdaju dokumente na kojima navode obavijest „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ koje izdaju prije samog izdavanja računa, ali zatim takve račune ne fiskaliziraju odnosno ne prijavljuju Poreznoj upravi.
Zakonom se predlaže uvođenje QR koda kao obveznog elementa na računima koji se naplaćuju sredstvima koja se smatraju prometom gotovine u smislu Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, s učinkom od 1. siječnja 2021. godine. Predlaže se provođenje postupka fiskalizacije kod pratećih dokumenata na kojima se navode podaci o plaćanju, s učinkom od 1. travnja 2020. godine. Propisom se građanima omogućava brža i lakša provjera izdanog računa u Poreznoj upravi korištenjem danas dostupne tehnologije putem QR koda. Očitanjem QR koda ispisanog na računu u aplikaciji za provjeru podataka iz slike upisali bi se svi podaci o računu čime bi se građanima olakšao postupak provjere računa i dodatno potaknulo da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi. Provjerom računa građani ukazuju na sva uočena odstupanja od fiskalizacije čime sudjeluju u uspostavi financijske discipline kao najvažnijeg elementa pravilnog i pravodobnog podmirenja poreznih obveza prema proračunima iz kojih se financiraju javne i opće potrebe društva. Uvođenjem QR koda, kao još jednog modela provjere računa, omogućava se kontrola obveznika fiskalizacije koji ne evidentiraju svoje promete pri čemu u konačnici dolazi do neplaćanja poreza po tim prometima te stvaranja nelojalne konkurencije u odnosu na one obveznike fiskalizacije koji svoje obveze uredno podmiruju. Fiskalizacijom pratećih dokumenata omogućiti će se sustavna kontrola onih obveznika fiskalizacije koji izdaju prateće dokumente, a potom ne izdaju i fiskaliziraju račune koji su osnova za plaćanje, koji su evidentirani u Poreznoj upravi i po kojima se u konačnici kontrolira uplaćeni porez po stvarno evidentiranim obvezama. Navedeno će pridonijeti postizanju transparentnog i pravednog sustava naplate poreznih obveza kao i stvaranju veće pravne sigurnosti za porezne obveznike koji izmiruju zakonske obveze.
Nije moguće procijeniti kakav će financijski učinak na državni proračun Republike Hrvatske nastati uvođenjem QR koda na računima kao i fiskalizacijom pratećih dokumenata. Načelno, uvođenjem QR koda na računima olakšao bi se postupak provjere i kontrole računa dok bi se provođenjem fiskalizacije pratećih dokumenata omogućila kvalitetnija kontrola poreznih obveznika, a što bi posljedično utjecalo na uspostavu financijske discipline.
Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o posebnom porezu na motorna vozila
Zakonom uređuje oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe na stjecanje rabljenih motornih vozila na temelju ugovora o darovanju kada je stjecatelj bračni drug, potomak i predak koji čini uspravnu liniju te posvojenik i posvojitelj koji je u tom odnosu s darovateljem.
Naime, prema važećim propisima/aktima postoje problemi zbog kojih se isti mijenja, a to je mogućnost stjecanja rabljenog motornog vozila bez plaćanja upravne pristojbe (sklapanjem dva ugovora isključivo s ciljem oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe - najprije ugovora o kupoprodaji, a zatim (prije nego kupac registrira vozilo na svoje ime) ugovora o darovanju između bračnih drugova, srodnika u uspravnoj liniji, posvojenika ili posvojitelja koji su u tom odnosu s darovateljem), što je suprotno svrsi propisanog oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe. Stoga se, predlaže izmjena odredbe Zakona o posebnom porezu na motorna vozila kojom su propisana oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe na stjecanje rabljenih motornih vozila. Postiže se pravedan i transparentna sustav naplate upravnih pristojbi koji doprinosi stvaranju veće pravne sigurnosti za pristojbene obveznike. Donošenjem Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o posebnom porezu na motorna vozila očekuju se godišnji prihodi s osnove upravnih pristojbi na stjecanje rabljenih motornih vozila u iznosu od 100 milijuna kuna godišnje.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića
Istaknuta je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije sa svrhom smanjenja pretjerane konzumacije šećera. Budući da su bezalkoholna pića sa sadržajem šećera posebno rizična u razvoju pretilosti kod djece i mladih, nameće se apsolutno svrsishodnim i neophodnim zamijeniti dosadašnji linearni sustav oporezivanja bezalkoholnih pića, koji je nepromijenjen u primjeni od 1994. godine i prema kojem se posebni porez plaća jednako, isključivo ovisno o količini, novim suvremenim sustavom prema kojem će se na bezalkoholna pića s manjim sadržajem šećera plaćati manje posebnog poreza. Evidentno je da dosadašnji linearni sustav oporezivanja utemeljen na količini nije doveo do smanjenja konzumacije, niti je postigao druge javnozdravstvene ciljeve. Nekoliko država članica Europske unije (Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska i Portugal) je u recentno vrijeme uvelo sustav oporezivanja bezalkoholnih pića na temelju sadržaja šećera. Takav porezni oblik se od ranije primjenjuje u Francuskoj, Finskoj, Belgiji i Mađarskoj. S obzirom da je u svim navedenim državama došlo do smanjenja sadržaja šećera u bezalkoholnim pićima te općenito do smanjenja potrošnje tih proizvoda, ukazuje se potrebnim promijeniti način utvrđivanja posebnog poreza na bezalkoholna pića, kako bi se radi javnozdravstvenih razloga, prvenstveno smanjenja pretilosti kod djece i bolesti povezanih s prekomjernim unosom šećera, oporezivanje temeljilo na sadržaju šećera te metil-ksantina i taurina u bezalkoholnom piću. Prema analizi Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, čije je rezultate objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/javno-predstavljanje-rezultata-is… u Republici Hrvatskoj je 35% djece u dobi od 8 do 8,9 godina s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, te se prema statistici nalazimo među prvih pet europskih zemalja s tim problemom.
Uz uvođenje oporezivanja bezalkoholnih pića prema sadržaju šećera, posebno će se oporezivati energetski napici. Naime, energetski napici imaju visoki sadržaj šećera, te sastojke poput metil-ksantina i taurina. O dostupnosti energetskih pića našim učenicima govore podaci istraživanja ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and other Drugs) iz 2015. godine. Među ispitanim učenicima njih 86,4 % je izjavilo kako su konzumirali energetsko piće. U posljednjih 12 mjeseci energetska pića konzumiralo je 67,7 % učenika, a u posljednjih 30 dana njih 43,6 %. Općenito konzumacija energetskih napitaka, njihovo reklamiranje te cjelokupna kombinacija sastojaka zbog njihove međusobne interakcije, prema mišljenju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nije pogodna za djecu i mlade. Nakon miješanja energetskih napitaka s alkoholnim pićima evidentirano je nekoliko smrtnih slučajeva u Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama.
Nove izmjene oporezivanja su: način kako se definiraju predmeti oporezivanja
za pića iz tarifnih oznaka KN 2009 i 2202 te sirupi i koncentrati, prašci i granule, tako da se sada definiraju i sukladno dodanim šećerima ili metil-ksantinima ili taurinu, mijenja se sustav oporezivanja bezalkoholnih pića u Republici Hrvatskoj, na način da se napušta dosadašnji linearni sustav utemeljen isključivo na količini te se dopunjuje sustavom utemeljenim prema volumenu i prema sadržaju šećera, te sadržaju metil-ksantina ili taurina, daje se definicija dodanih šećera u smislu ovoga Zakona zbog lakšeg korištenja terminologije dodanih šećera, a to su: šećeri (monosaharidi i disaharidi), pripravci koji sadrže šećer, osim sokova iz tarifne oznake KN 2009 koji ne sadrže dodane šećere, tvari za zaslađivanje ili sladila te definicije metil-ksantina i taurina, uvodi se utvrđivanje sadržaja šećera, metil-ksantina i taurina sukladno podacima označenim na pretpakovini ili etiketi koja je na nju pričvršćena prema propisima o informiranju potrošača o hrani ili prema pratećem dokumentu na kojem se taj podatak nalazi te analitičkim postupkom u neovisnom akreditiranom laboratoriju,propisuje se da Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Carinska uprava provode monitoring odnosno analitička ispitivanja u svrhu utvrđivanja sadržaja šećera, metil-ksantina i taurina u bezalkoholnim pićima, normativno se mijenja izričaj normi koji uređuju oblik propisanih prijava i izvješća i uporaba sustava elektroničke razmjene podataka vodeći računa o uporabi sustava elektroničke razmjene podataka u postupu oporezivanja, a čime se normativni izričaj usklađuje sa ostalim trošarinskim i carinskim propisima, uvodi se ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza i određuje rok za donošenje (tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona), kako bi se uskladio način njihovog utvrđivanja s harmoniziranim trošarinama u Zakonu o trošarinama i drugim neharmoniziranim trošarinama, odnosno posebnim porezom na motorna vozila u Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila, propisuje se da će Ministarstvo financija u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona provesti naknadnu procjenu učinka ovoga Zakona, a sukladno članku 17. Zakona o procjeni učinaka propisa, budući da se radi o izmjeni i dopuni Zakona koja se provodi u okviru porezne reforme, a na temelju prethodne procjene utvrđeno je da se radi o propisu kojim se ostvaruje zaštita osobitog socijalnog interesa.
U raspravi na Odboru napomenuto je da se neoporezivi dio dohotka treba povećati od 3.800 kuna na veći iznos za sve zaposlenike. Odgovoreno je da bi to bio veliki izdatak za državni proračun te da mnogi građani već sada nisu obveznici plaćanja poreza na dohodak. Također je napomenuto da se oporezuju bezalkoholna pića, međutim da se ne oporezuju drugi slatkiši kao čokolada, bomboni i dr. Istaknuto je da s jedne strane Republika Hrvatska potiče proizvodnju šećera, ali sada ipak oporezuje konzumaciju šećera u obliku bezalkoholnih pića. Odgovoreno je da su prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije mjere porezne politike za smanjenje unosa šećera građana poželjne.
Dalje je postavljeno je pitanje o blokiranju IP-adresa igara na sreći na internetu koja nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj putem HAKOM-a. Odgovoreno je da se takve IP-adrese već od prošle godine blokiraju, međutim uspješnost takvih mjera je mala.
Između ostaloga su izražene dvojbe oko poreznih olakšica za mlade kod poreza na dohodak, što bi dovelo do situacije da će novi radnik s 20 godina bez ikakvog iskustva imati veću plaće nego 31-godišnjak s iskustvom. Olakšicama za mlade se starije zaposlenike stavlja u nepovoljniji položaj. Odgovoreno je da s iskustvom raste i mogućnost napretka te je istaknuto da se nije oštetilo radnike. Međutim u raspravi na Odboru skrenuta je pozornost na činjenicu da kod određenih proizvodnja postoje samo tri razreda složenosti poslova i plaća i time su mogućnosti za napredak male.
Također je zatražena informacija o zaposleniku u vlastitom obrtu i o mogućnosti isplate neoporezive nagrade do 5.000 kuna samome sebi. Odgovoreno je da vlasnici obrta smiju sebi isplatiti neoporezive nagrade, čak vlasnici ili suvlasnici trgovačkog društva ako su zaposlenici u tom društvu, međutim taj radni odnos mora biti prijavljen. Ukupni limit za nagrade ne smije preći 5.000 kuna po OIB-u.
U raspravi na Odboru se između ostaloga podržalo ovaj krug poreznog rasterećenja.
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“ ) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“ ) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“ ) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“ ) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“ ) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“ ) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“ ) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 780, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 780, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z.E. br. 781, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, prvo čitanje, P.Z.E. br. 782, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o trošarinama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 783, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 784, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, prvo čitanje, P.Z. br. 785, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z. br. 786, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni zakona o posebnom porezu na motorna vozila, prvo čitanje, P.Z. br. 787 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, prvo čitanje, P.Z. br. 788 provede objedinjenu raspravu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.