Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 60. sjednici, održanoj 21. studenoga 2018. godine, Prijedlog zakona o Državnom uredu za reviziju, prvo čitanje, P.Z. br. 499 koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 09. studenoga 2018. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da se Prijedlogom zakona, u odnosu na važeći Zakon, podrobnije uređuje nadležnost Državnog ureda za reviziju i subjekti revizije, upravljanje Državnim uredom za reviziju, provedba naloga i preporuka, kaznene odredbe i neusuglašenost odredbi drugih zakona s odredbama ovoga Prijedloga zakona. Dodatno, ovim se Prijedlogom zakona utvrđuje kako je Državni ured za reviziju nadležan je za reviziju Hrvatske narodne banke. Način obavljanja revizije Hrvatske narodne banke usklađen je s mišljenjima Europske središnje banke o načinu obavljanja revizije središnjih banaka, posebice s mišljenjima CON/2016/33, CON/2016/52, CON/2018/17 i CON/2018/45 koja se odnose na Hrvatsku narodnu banku. Uz reviziju financijskih izvješća i cjelokupnog poslovanja, koju prema članku 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, br. 75/08 i 54/13) obavljaju neovisni vanjski revizori, ovim Prijedlogom zakona se i Državnom uredu za reviziju omogućuje provedba revizije Hrvatske narodne banke. Pritom se ovim Prijedlogom zakona jasno utvrđuje što se smatra takvom revizijom, uz poštivanje pravnog okvira Europske unije mjerodavnog za poslovanje središnjih banaka i ne dovodeći u pitanje načelo institucionalne neovisnosti iz članka 130. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članka 7. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke. Naime, uzeto je u obzir da opseg revizije mora biti jasno utvrđen pravnim okvirom i bez utjecaja na poslove ispitivanja svih poslovnih knjiga i računa središnje banke od strane neovisnog vanjskog revizora, u skladu s načelom institucionalne neovisnosti, u skladu sa zabranom davanja uputa nacionalnoj središnjoj banci i njezinim tijelima nadležnim za odlučivanje i ne smije utjecati na zadaće nacionalne središnje banke povezane s Europskim sustavom središnjih banaka. Europska središnja banka je o ovom Prijedlogu zakona dala mišljenje pod oznakom CON/2018/45 koje je Ministarstvo financija zaprimilo 26. listopada 2018. iz kojeg je vidljivo da je predloženo uređenje u skladu s načelom neovisnosti središnje banke, uključujući institucionalnu neovisnost.
Također, utvrđuju se vrste revizije u skladu s revizijskim standardima Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI), nadležnost te subjekti revizije. Definira se kako reviziji podliježu prihodi i rashodi, imovina i obveze, financijski izvještaji, financijske transakcije te programi, projekti i aktivnosti subjekta revizije. Ovim Zakonom uvodi se pojam subjekta revizije koji do sada nije postojao u važećem Zakonu o Državnom uredu za reviziju. Nadalje, radi preciznijeg definiranja subjekata revizije dodana su tri pojma koja pobliže pojašnjavaju tko su subjekti revizije i to: pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe (kćeri) koje osnivaju pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje sredstva za rad osiguravaju iz obveznih doprinosa, članarina ili drugih prihoda propisanih zakonom.
Uz navedeno, mijenja se procedura utvrđivanja visine i sadržaja prijedloga financijskog plana Državnog ureda za reviziju kojega Vlada Republike Hrvatske, u okviru prijedloga državnog proračuna, predlaže Hrvatskom saboru na usvajanje. Novost je i da godišnji financijski izvještaji Državnog ureda za reviziju, koji se sastavljaju u skladu sa Zakonom o proračunu i njegovim podzakonskim propisima, podliježu reviziji koja se obavlja sukladno revizijskim propisima od strane neovisnih vanjskih revizora. Neovisne vanjske revizore koji obavljaju reviziju imenovat će odbor Hrvatskog sabora koji je nadležan za financije i državni proračun, a njihovo će revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjeg financijskog izvještaja Državnog ureda za reviziju biti sastavni dio Izvješća o radu Državnog ureda za reviziju. Prijedlogom zakona propisane su i obveze glavnoga državnog revizora u vezi s obavijesti o isteku mandata, predaji osobnog zahtjeva za prestanak mandata te obavljanju dužnosti do imenovanja novoga glavnoga državnog revizora. Za zamjenika glavnoga državnog revizora propisano je radno iskustvo deset godina na poslovima ovlaštenoga državnog revizora te uvjeti o razrješenju i udaljenju s dužnosti.
Limskom deklaracijom, Poglavlje 11. Zakonska potpora nalozima vrhovnih revizijskih institucija, određeno je da subjekti revizije trebaju dati svoje komentare na nalaze vrhovne revizijske institucije u rokovima koje utvrdi zakon ili vrhovna revizijska institucija i trebaju ukazati na mjere koje su poduzeli po nalazima. ISSAI 100 - Temeljna načela revizije javnog sektora u točki 51., obvezuju praćenje postupanja po nalozima i preporukama. Jedna od uloga vrhovnih revizijskih institucija je i praćenje aktivnosti što ih odgovorna osoba subjekta revizije poduzima. Pri praćenju postupanja, naglasak je na tome je li subjekt revizije istaknutim pitanjima pristupio na odgovarajući način, uključujući i sve šire implikacije. Nedostatno ili nezadovoljavajuće postupanje subjekta revizije može iziskivati dodatne postupke revizije. Slijedom navedenog, u ovom Prijedlogu zakona detaljnije je razrađeno postupanje nakon završetka revizije s posebnim naglaskom na obveze revidiranog subjekta. Imajući u vidu uvođenje kažnjavanja za nepostupanje po nalozima i preporukama koje će Državni ured za reviziju davati u svojim izvješćima, u Prijedlogu zakona razrađuje se tijek je praćenje planu provedbe naloga i postupanja nakon što subjekt revizije zaprimi konačno izvješće. Nadalje, u Prijedlogu zakona utvrđeno po postupanja preporuka. U tom smislu, subjekt revizije, odnosno subjekt na kojega se odnosi dani nalog i/ili preporuka obvezan je u pisanom obliku izvijestiti Državni ured za reviziju o izvršenju pojedinog naloga ili preporuke u roku 30 dana od isteka planiranog vremena izvršenja. Istodobno, Državni ured za reviziju provjerava provedbu naloga i preporuka u okviru provedbe revizija. Ako u takvim postupcima Državni ured za reviziju utvrdi da određeni nalozi i preporuke nisu provedeni ili da subjekt revizije nije dostavio plan provedbe naloga i preporuka u propisanom roku, Državni ured za reviziju će obavijestiti nadležno državno odvjetništvo koje će pokretati prekršajni postupak.
Uvođenjem novog modela sankcioniranja, subjekte revizije, i to pravnu osobu, ako posebnim zakonom nije isključena njezina odgovornost, kao i odgovornu osobu tj. čelnika, sankcioniralo bi se u slučaju da ne poduzmu mjere radi postupanja po nalozima i preporukama Državnog ureda za reviziju izrečenima u prethodnom razdoblju. Isto tako, sankcije u vidu novčanih kazni su predviđene za subjekte revizije ako u propisanom roku ne dostave Državnom uredu za reviziju plan provedbe naloga i preporuka. Navedeno znači da se uz sankcije iz važećeg Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, br. 80/11), koje su propisane za slučaj kada subjekt revizije ovlaštenom državnom revizoru ne stavi na raspolaganje potrebnu dokumentaciju, isprave, izvješća, evidencije te druge informacije za potrebe obavljanja revizije, sankcije uvode za još dva slučaja: ako subjekt revizije u propisanom roku ne dostavi plan provedbe naloga i preporuka i ako subjekt revizije ne provede naloge i preporuke dane u izvješću o obavljenoj reviziji u rokovima navedenim u planu provedbe naloga i preporuka. Nadalje, Prijedlogom zakona se utvrđuje obveza pomoćnom revizoru da u određenom vremenu položi ispit za stjecanje zvanja ovlaštenoga državnog revizora, a ako u propisanom roku ne položi ispit tada mu po sili zakona prestaje državna služba, kao i niz poboljšanja trenutno važećeg zakonodavnog okvira.
U raspravi na Odboru podržan je Prijedlog zakona. Predloženo je da Državni ured za reviziju dobije status izvanproračunskog korisnika. Odgovoreno je da izvanproračunski korisnici imaju svoje izvore financiranja, međutim Državnom uredu za reviziju takvi izvori nedostaju.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Državnom uredu za reviziju.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.