Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 14. studenoga 2016. godine, objedinjeno: o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z. 28, o Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z.18, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z.19, o Prijedlogu zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z.23, o Prijedlogu zakona o porezu na promet nekretnina, prvo čitanje, P.Z.16, o Prijedlogu zakon o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z.17, o Prijedlogu zakona o Poreznoj upravi, prvo čitanje P.Z.22, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prvo čitanje, P.Z.25, o Prijedlogu općeg poreznog zakona, prvo čitanje P.Z. 24, o Prijedlogu zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, prvo čitanje, P.Z.E. 26, o Prijedlogu zakona o upravnim pristojbama, prvo čitanje P.Z.E. 29, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o poreznom savjetništvu, prvo čitanje, P.Z.E. 30, o Prijedlogu zakona o izmjena ma i dopunama zakona o posebnom porezu na motorna vozila, prvo čitanje, P.Z. 20, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o trošarinama, prvo čitanje P.Z.E. 27, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o carinskoj službi, prvo čitanje, P.Z. 21, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktima od 10. studenoga 2016.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim Zakonima kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade osvrnuo se na svaki od pojedinih zakonskih prijedloga, uz napomenu da ih je 7 novih, a ostalo su izmjene i dopune postojećih zakona. Ukratko je obrazložio najvažnije izmjene i dopune predloženih Zakona, kako slijedi:
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Naglašeno je da u 2017. godini ostaju stope od 5%, 13% i 25%. Najznačajnije predložene promjene od 1. siječnja 2017. godine su; obračun PDV-a po stopi od 13% na usluge smještaja u hotelima ili objektima slične namjene, novine i časopise otisnute na papiru koji izlaze periodično osim onih koji služe oglašavanju, jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, dječje sjedalice za automobile te dječju hranu, isporuku vode, ulaznice za koncerte, isporuku električne energije, javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, isporuke urni i ljesova, isporuke sadnica i sjemenja, isporuka gnojiva i pesticida, stočne hrane te drugih agrokemijskih proizvoda. Snižena stopa PDV-a od 13 % više se neće primjenjivati na ugostiteljstvo i isporuke bijelog šećera, nego će se oporezivati po stopi od 25%. Naglašeno je da snižena stopa PDV-a od 5% ostaje na: kruh, mlijeko, knjige, lijekove koji se izdaju na liječnički recept, medicinsku opremu, kino ulaznice, novine otisnute na papiru koji izlaze dnevno osim onih koji služe oglašavanju, te znanstvene časopise. Najznačajnije predložene promjene od 1. siječnja 2018. su: povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a s 230.000 na iznos od 300.000 kuna, za što je potrebna suglasnost EK, kao i za odbitak 50% pretporeza za nabavu ili najam te povezane usluge kod osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000,00 kuna. Nadalje, kako bi se poreznim obveznicima koji imaju pravo na odbitak pretporeza povećala likvidnost pri uvozu primijenit će se obračunska kategorija pri uvozu određenih strojeva i opreme (investicijska oprema). Učinak ovih promjena procjenjuje se na smanjenje od 350 mil.kuna u 2017., a u 2018. na dodatnih 530 mil. kuna.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
Predmetnim Prijedlogom Zakona propisuje se smanjenje porezne stopa sa 20% na 18%, a za porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do 3 milijuna kuna na 12%. Ukida se porezna olakšica za reinvestiranu dobit te porezna olakšica za područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu, dok se zadržavaju olakšice za I. skupinu i Grad Vukovar po umanjenoj stopi od 50%. Ove novine će se primjenjivati za prijavu za 2017. u 2018. godini. Za 2016. godinu u 2017. primjenjivat će se i reinvestirana dobit i stopa od 20%. Uvodi se mogućnost paušalnog oporezivanja gospodarske djelatnosti neprofitnih organizacija, pod uvjetom da nisu obveznici PDV-a, za male porezne obveznike (godišnji prihodi do 3 mil. kn.). Nadalje, propisuje se mogućnost da nakon utvrđivanja računovodstvene dobiti, izvrše korekciju novčanih tijekova te utvrde poreznu osnovicu prema novčanom načelu – sistem obrtnika. Kao jednokratna mjera u 2017. daje se mogućnost kreditnim institucijama da kao porezno priznati rashod utvrde iznos otpisanih NPL-ova sa stanjem na dan 31.12.2015., utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija HNB, samo ako se radi o konačnom otpisu. Pojednostavljuje se postupak otpisa potraživanja ukoliko se radi o dugovima male vrijednosti, a trošak pokretanja naplate je veći od iznosa samoga potraživanja. Predloženo je povećanje priznavanja porezno priznatih rashoda troškova reprezentacije s 30% na 50%. Učinak predloženih promjena procjenjuje se na 373 milijuna kuna.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima
Istaknuto je da se predloženim Zakonom usklađuje najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa sa minimalnom plaćom na način da se koeficijent za obračun najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa poveća sa 0,35 na 0,38. Ukidaju se iznimke od obveze doprinosa za umirovljenike, prema naknadama autora i umjetnika i istovremeno smanjenje stopa doprinosa po osnovi drugog dohotka i druge djelatnosti za 50%. (za mirovinsko osiguranje sa 20% na 10% i za zdravstveno osiguranje sa 15% na 7,5%). Produžuje se rok dospijeća za naplatu doprinosa s 8 na trideset dana za primitke iz inozemstva, propisuje se osnovica za utvrđivanje obveze doprinosa po osnovi radnog odnosa za osobu koja je istovremeno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili izvršni upravitelj zadruge. Predloženim mjerama procjenjuje se minimalno smanjenje prihoda 13 mil. za mirovinsko i 25 mil. za zdravstveno osiguranje.
Prijedlog Zakona o porezu na dohodak
Naglašeno je da će se osnovni osobni odbitak od 3.800,00 kuna odnositi na sve porezne obveznike kojima se utvrđuje godišnji dohodak (neovisno radi li se o radniku ili umirovljeniku), a mijenjaju se i koeficijenti osobnog odbitka za uzdržavane članove uz znatnu progresiju za djecu. Predloženim zakonom se definira pojam godišnjeg dohotka i konačnog dohotka. Godišnje porezne stope jesu 24% do visine godišnje porezne osnovice od 210.000,00 kn (17.500,00 kn mjesečno) te 36% na godišnju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kn. Iznimno, primici po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka oporezuju se samo godišnjom stopom od 24% ( tzv. „little jobs“). Konačan dohodak, odnosno dohodak od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja oporezuje se po stopi od 12% uvećan za prirez, pri čemu ne postoji mogućnost korištenja osobnog odbitka niti mogućnost podnošenja godišnje porezne prijave. Umirovljenicima i za porezne obveznike s potpomognutih područja i područja Grada Vukovara predujam poreza na dohodak obračunavao bi se po istim stopama i poreznim osnovicama, ali bi se obveza poreza umanjivala za 50%. Propisuje se mogućnost da porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine, dohodak i porez na dohodak mogu plaćati u paušalnom iznosu uz ostale propisane uvjete te povećanje praga za utvrđivanje dohotka u paušalnom iznosu do iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a. Nadalje, od 1. siječnja 2018. uz uzdržavanu djecu, uzdržavanim članovima smatrat će se bračni drug, roditelji poreznog obveznika te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu. Ukupan očekivani učinak ove mjere je smanjenje prihoda u iznosu od -1,5 mlrd kuna.
Prijedlog Zakona o porezu na promet nekretnina
Porezna stopa smanjuje se s 5% na 4%, uz ukidanje prava na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina za građane koji kupnjom nekretnine rješavaju vlastito stambeno pitanje. Drugim mjerama će se pronaći načine kako olakšati mladim obiteljima kupnju prve nekretnine. Ovako ostvaren prihod u cijelosti se prepušta jedinicama lokalne samouprave. Nadalje, ukida se obveza prijave prometa od strane poreznih obveznika te se porez utvrđuje po službenoj dužnosti. Žalba izjavljena na rješenja o porezu ne odgađa izvršenje rješenja, osim ako se radi o provođenju ispitnog postupka, kada žalba ima suspenzivan učinak..
Prijedlog Zakona o lokalnim porezima
Predloženim Zakonom postojeći porezi preuzimaju se iz Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Porezi ostaju isti kao do sada, a promjene su:
-porez na nasljedstva i darove: prijava i stopa usklađuje se s porezom na promet nekretnina (stopa se smanjuje s 5% na 4%, prijavljuju javni bilježnici i sudovi, postupci po službenoj dužnosti)
- porez na cestovna motorna vozila - plaćanje pri registraciji vozila
- ukida se plaćanje poreza na tvrtku ili naziv
- uvodi se porez na nekretnine (obveza iz Nacionalnog programa reformi za 2016. (NPR 2016.)
- Istaknuto je da porez na nekretnine zamjenjuje komunalnu naknadu, uz ukidanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente. Porez na nekretnine prihod je JLS-a, čime bi se dodatno trebale stimulirati pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da ažuriraju svoje evidencije o nekretninama.
- porez će se računati po istom principu kao komunalna naknada uz dva nova koeficijenta: stanje i dob nekretnine, čime će se visina poreza približiti vrijednosti nekretnine.
Prijedlog Zakona o Poreznoj upravi
Cilj predmetnog Zakona je stvaranje temelja za funkcioniranje Porezne uprave kao jedinstvene i samostalne upravne organizacije u sastavu Ministarstva financija, koja na ekonomičan i efikasan način izvršava poslove iz svojeg djelokruga. Kako bi smanjila uočene probleme vezane za obavljanje poslovnih procesa, funkcionalnost i komunikaciju proizašle iz prethodne reorganizacije, Porezna uprava provest će promjene u organizacijskoj strukturi; podizanjem stručne razine ljudskih potencijala omogućit će se uspostava učinkovitog sustava odgovornosti i vertikalna kontrola na svim razinama rada, kako bi bila dobar (još bolji) servis građanima i poduzetnicima. Naglašeno je da se u dijelu provedbe nadzornih aktivnosti ukazala potreba za stvaranjem jedinstvene ustrojstvene jedinice nadležne za suzbijanje poreznih prijevara te odvajanje navedenih funkcija od klasičnih postupaka poreznog nadzora. Sadašnja Samostalna služba za otkrivanje poreznih prijevara (kolokvijalno nazvana Porezni USKOK) diže se na višu razinu od one na kojoj je sad- na čelu će joj biti pomoćnik ravnatelja Porezne uprave. Kroz zakonske odredbe naglašena je nužnost savjetodavne uloge Porezne uprave, s ciljem davanja obvezujućih mišljenja poduzetnicima, kao i partnerski odnos sa svim poreznim obveznicima.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Predloženim Zakonom uvodi se obveza fiskalizacije za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost od prodaje karata ili žetona u putničkom prometu, osim za prodaju karata ili žetona u linijskom lokalnom prometu te prodaja karata ili žetona u zračnom, željezničkom i linijskom obalnom pomorskom prometu (zahtjev udruge prijevoznika). Nadalje, propisuje se odgovornost za korištenje ispravnog fiskalizacijskog uređaja kako za poreznog obveznika, tako i za proizvođača softvera (cilj - kažnjavanje korištenja programskih rješenja koja omogućavaju izdavanje nefiskaliziranih računa). Od 01.07.2017. – ukida se mogućnost za paušaliste da izdaju račune iz knjige ovjerenih računa te se za njih uvodi obveza fiskalizacije putem uređaja (kao i za sve ostale obveznike). Radi prilagodbe, obveza fiskalizacije putem uređaja počinje od 01.07.17.
Prijedlog Općeg poreznog zakona
Naglašeno je da se umjesto relativne i apsolutne zastare, propisuje jedinstveni rok zastare od 6 (šest) godina; na nastup zastare tijela su dužna paziti po službenoj dužnosti. Porezna uprava provest će godišnji sistemski otpis duga za koji je s 1. siječnja tekuće godine nastupila zastara prava na naplatu. Za postupanje po svim poreznim propisima izjednačuje se bračna i izvanbračna zajednica, te životno partnerstvo ili neformalno životno partnerstvo. Nadalje, razrađuje se odredba o dostavi elektroničkim putem, koja je za poduzetnike već od ranije propisana kao obvezna. Posebice je naglašeno da se proširuje obveza banaka na dostavu, osim podataka o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja i građana, i podataka o tekućim i štednim računima (nulta stopa tolerancije na poreznu evaziju). Na temelju odredbi zakona donijet će se metodologija o primjeni načela oportuniteta, kako se ne bi kažnjavalo, već prije svega izdavala opomena za manje prekršaje.
Prijedlog Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza
Naglašeno je da se radi o usklađivanju predmetnog zakona s relevantnim direktivama, a njime se propisuju i odredbe za primjenu Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e (Zakon o inozemnim računima poreznih obveznika / Foreign Account Tax Compliance Act).
Prijedlog Zakona o upravnim pristojbama
Naglašeno je da je postojeći zakon neusklađen s Direktivom EU o uslugama na unutarnjem tržištu u dijelu mogućnosti obavljanja svih postupaka pa time i plaćanje upravnih pristojbi u svim iznosima, elektronički i na daljinu. Ministarstvo gospodarstva je Jedinstvena kontaktna točka te je inicijator ovog usklađenja zbog upozorenja EK. Projekt e-Pristojbe vodi Ministarstvo uprave kojem je donošenje ovog Zakona preduvjet za započinjanje ovog projekta. Zakonom se propisuje plaćanje upravnih pristojbi na propisani račun, bez obzira na iznos upravne pristojbe, a iznimno se do 100,00 kuna iste mogu platiti u državnim biljezima. Kako su određene institucije predvidjele plaćanje novih upravnih pristojbi ili nova oslobođenja od plaćanja upravnih pristojbi potrebne su izmjene važećeg Zakona, s obzirom da je važeći zakon iz 1996.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu
Istaknuto je da je potreba za promjenom proizašla radi neusklađenosti s Direktivom 2006/123/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu. Najvažnije promjene su: ukida se ograničenje bilo kakvog pravnog oblika za pružanje savjetodavnih usluga jer važeći Zakon ograničava porezne savjetnike na fizičke osobe ili osobe u javnim trgovačkim društvima za tu djelatnost. Ukida se ograničenje prema kojem državljani EU mogu osnivati samo podružnicu za porezno savjetništvo, a ne i drugi oblik sjedišta, čime se omogućava sloboda prekograničnog pružanja usluga.
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o posebnom porezu na motorna vozila
Zakonom se modernizira sustav oporezivanja motornih vozila, zadržava se model mješovitog sustava oporezivanja prema kojemu se posebni porez utvrđuje na temelju vrijednosnog te ekološkog kriterija (emisija CO2). Oporezivanje će se vršiti temeljem emisije CO2 kao samostalne i objektivne komponente neovisne o vrijednosnoj komponenti. Motorna vozila proizvedena prije više od 30 godina i koja imaju status oldtimera nisu više predmet oporezivanja. Uvodi se smanjenje posebnog poreza na motorna vozila s 9 sjedala u iznosu od 75%, a na motorna vozila s 8 sjedala u iznosu od 50%, budući da ta vozila prevoze veći broj osoba i s tim u vezi proporcionalno imaju manji utjecaj na okoliš, pri čemu se uzima u obzir i okolnost da su takva vozila pogodna za prijevoz obitelji s većim brojem djece.
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o trošarinama
Uvodi se institut „male destilerije“ na koju se primjenjuje snižena stope trošarine u visini od 50% od standardne stope (uvjet: godišnja proizvodnja do 2.500 litara rakije) što će utjecati na zapošljavanje, konkurentnost i održivost OPG-ova, zadruga, odnosno općenito poljoprivrednika. Administrativno se pojednostavljuje postupanja na način da se ukida obveza podnošenja godišnjeg obrasca za obračun trošarine za male proizvođače jakog alkoholnog pića (njih 41.000). Olakšava se otprema vina u druge države članice Europske unije u sustavu odgode plaćanja trošarine za male vinare (njih cca 2.000). Uvode se novi duhanski proizvodi kao predmeti trošarinskog oporezivanja (grijani duhanski proizvodi, e- tekućina i novi duhanski proizvodi).
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o carinskoj službi
Usklađivanje u organizaciji i uređenju poslovnih procesa s ciljem stvaranja racionalnog i svrhovitog sustava te otklanjanja uočenih antinomija te pravno-tehničkih nedostataka. Naglasak bi trebala biti daljnja profesionalizacija i transparentnost sustava.
U raspravi su iznesena sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
Članovi odbora pozdravili su reformu, posebice odustanak od promjene porezne stope za mlijeko, lijekove i druge proizvode, pritom naglašavajući potrebu da se još jednom razmotre neka pitanja koja su od posebnog značenja za ugostiteljstvo, kako bi se amortizirali gubici.
Izneseno je stajalište da je reforma, u dijelu poreza na dohodak, za građane nepravedno raspoređena. Naime, 700 000 građana neće osjetiti nikakvo povećanje plaće, 800 000 će imati minimalan rast plaće, dok će najveće povećanje osjetiti upravo oni koji su ionako najplaćeniji. Radi se o svega 2% zaposlenih, odnosno cca 30 000 od ukupno 1,6 milijuna zaposlenih, a njihove plaće će porasti od 500 do nekoliko tisuća kuna. Reformom koja je provedena 2015. godine, na plaće između 12000-15000 kuna ostvaren je rast od 1000 kuna, kao i svim onima koji imaju plaću iznad tog iznosa. Isto tako, naglašeno je da ovom reformom neće profitirati umirovljenici, čime se produbljuje razlika između umirovljenika i zaposlenih, a mirovine su ionako ispod 40% prosječne plaće, što je ispod socijalnog minimuma.
U odgovoru na iznesene primjedbe predstavnik Vlade istaknuo je kako se zakonom ne reguliraju plaće, nego samo koliko se od brutto plaće usteže po pitanju poreza i prireza, pa nije moguće unaprijed predvidjeti sve situacije eventualnog povećanja plaća. Naglasio je da danas oko 915 000 ljudi (od 2, 75 milijuna) nisu u „poreznim škarama“ pa ne mogu ni očekivati rast plaće prema predloženim zakonskim izmjenama, a očekuje se da poreznom reformom još daljnjih 560 000 to neće biti, što znači da uvođenjem ovih promjena cca 1,5 mil. građana neće biti u „poreznim škarama.“ Mirovine će ostati na istoj razini i prilikom planiranja Državnog proračuna za 2017., kao što je to bilo i za 2016. Također, je postavljeno pitanje zašto se odustalo od smanjenja opće stope PDV-a, na što je odgovoreno da nije isključena mogućnost sniženje opće stope PDV-a u nekom narednom razdoblju.
Vezano za „ustupak“ koji je učinjen bankama glede otpisa potraživanja postavljeno je pitanje je li time riješen problem švicarskog franka, odnosno može li se računati s tim da banke neće podnositi tužbe za naknadu zbog konverzije kredita. Istaknuto je da se radi o iznosu od 40 mlrd kuna potraživanja od čega je 14 mlrd onih koji su već u zastari. Predložena mjera je poruka kreditnim institucijama da Republika Hrvatska želi biti poželjna za investicije, a na bankama je da procijene je li to dovoljno za odustanak od eventualnih tužbi pri čemu treba imati u vidu da je za sve najprihvatljivije da se eliminiraju nepotrebni troškovi sudskih postupaka s neizvjesnim ishodom. Banke bi ovim davanjem mogućnosti mogle eliminirati svoja nenaplaćena potraživanja, pri čemu je naglašeno da se radi o jednokratnoj mjeri i ako se radi o konačnom otpis (što je ključna odrednica). Navedena mjera ne odstupa bitno od odredbi Zakona o potrošačkom kreditiranju, vezano za kredite u CHF. I sama EK je upućivala da je potrebno napraviti određeni iskorak u tome smislu.
Kod smanjenja poreza na dobit, istaknuto je da se očekuje netto efekt od 375 milijuna što predstavlja dodatni poticaj poduzetništvu.
Izraženo je negodovanje na rast stope PDV-a na usluge u ugostiteljstvu, s obzirom da je turizam predvodnik gospodarstva u Hrvatskoj i ostvaruje sve veći rast iz godine u godinu. Prema EUROSTAT-u Republika Hrvatska je uz Portugal najjeftinija zemlja na Mediteranu. Treba nastaviti investicije u turizmu, a uz sve svoje kvalitete, Hrvatska je prepoznata i kao sigurna destinacija. 98% turističkog prometa u Republici Hrvatskoj odvija se u obalnom dijelu, a svega 2% na kontinentu te je u vezi s tim spomenut projekt CRO KARTICE kao možebitno rješenje za privlačenje turista u kontinentalni dio.
Što se tiče poreza na nekretnine, izraženo je stajalište da je previše samovolje prepušteno JLS te bi bilo dobro da postoji više kontrole u toma smislu, kako se ne bi, npr. događalo da se moguća nova zapošljavanja financiraju iz tih izvora. Uvođenjem poreza na nekretnine i primjenom novih kriterija, penaliziraju se novi objekti.
Kad se govori o Zakonu od PDV-u na pitanje zbog čega je potrebna suglasnost EK za podizanje praga s 230 000 na 300 000 kuna odgovoreno je da je to praksa EU i da je postupak dobivanja suglasnosti u tijeku.
U vezi Općeg poreznog zakona, na pitanje kako se će tretirati mišljenja Porezne uprave i kako iznaći rješenja za ujednačenost na razini RH odgovoreno je da će se izdavanjem obvezujućih mišljenja otkloniti mogućnost za neujednačeno postupanje Porezne uprave, što će pridonijeti elementima porezne stabilnosti, predvidivosti i dosljednosti.
U konačnici postavljeno je pitanje tko snosi trošak porezne reforme, odnosno je li se predmetni iznos mogao preusmjeriti na korekciju mirovina kako bi one dosegle socijalni minimum na što je odgovoreno da je ukupan efekt porezne reforme od 2 mlrd. kuna na teret državnog proračuna. Naglašeno je da je nužno raditi na gospodarskom oporavku, treba podići broj zaposlenih kako bi se kroz fiskalne kapacitete iz državnog proračuna omogućio rast i plaća i mirovina.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru slijedeći
ZAKLJUČAK:
1. Prihvaća se prijedlog:
- ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST
- ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT
- ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA
- ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
- ZAKONA O POREZU NA PROMET NEKRETNINA
- ZAKONA O LOKALNIM POREZIMA
- ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI
- ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM
- OPĆEG POREZNOG ZAKONA
- ZAKONA O ADMINISTRATIVNOJ SURADNJI U PODRUČJU POREZA
- ZAKONA O UPRAVNIM PRISTOJBAMA,
- ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOM SAVJETNIŠTVU,
- ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA,
- ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA MOTORNA VOZILA
- ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ SLUŽBI,
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijete u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnih prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.