Izvješće Odbora za financije i državni proračun s objedinjene rasprave o:

Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. 28,
Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. 18,
Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, drugo čitanje, P.Z. 19,
Konačnom prijedlogu zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. 23,
Konačnom prijedlogu zakona o porezu na promet nekretnina, drugo čitanje, P.Z. 16,
Konačnom prijedlogu zakona o lokalnim porezima, drugo čitanje, P.Z. 17,
Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama, drugo čitanje P.Z.E. 27,
Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, P.Z. 20,
Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi, drugo čitanje, P.Z. 21,
Konačnom prijedlogu zakona o Poreznoj upravi, drugo čitanje P.Z. 22,
Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. 25,
Konačnom prijedlogu Općeg poreznog zakona, drugo čitanje P.Z. 24,
Konačnom prijedlogu zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo čitanje, P.Z.E. 26,
Konačnom prijedlogu zakona o upravnim pristojbama, drugo čitanje P.Z.E. 29,
Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o poreznom savjetništvu, drugo čitanje, P.Z.E. 30
Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 39.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici održanoj 29. studenoga 2016. godine objedinjeno o: Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. 28, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. 18, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima, drugo čitanje, P.Z. 19, o Konačnom prijedlogu zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. 23, o Konačnom prijedlogu zakona o porezu na promet nekretnina, drugo čitanje, P.Z. 16, o Konačnom prijedlogu zakona o lokalnim porezima, drugo čitanje, P.Z. 17, o Konačnom prijedlogu zakona o Poreznoj upravi, drugo čitanje P.Z. 22, o Konačnom Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. 25, o Konačnom prijedlogu Općeg poreznog zakona, drugo čitanje P.Z. 24, o Konačnom prijedlogu zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, drugo čitanje, P.Z.E. 26, o Konačnom prijedlogu zakona o upravnim pristojbama, drugo čitanje P.Z.E. 29, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o poreznom savjetništvu, drugo čitanje, P.Z.E. 30, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjena ma i dopunama zakona o posebnom porezu na motorna vozila, drugo čitanje, P.Z. 20, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o trošarinama, drugo čitanje P.Z.E. 27, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o carinskoj službi, drugo čitanje, P.Z. 21 i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 39., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktima od 28. studenoga 2016.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim Zakonima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade, ministar financija, osvrnuo se na zakonske prijedloge i izmjene koje su se dogodile između prvog i drugog čitanja, kako slijedi:

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
U odnosu na 1. čitanje, u 2. čitanju došlo je do sljedećih promjena:
- radi jasnije primjene odredbe u vezi oporezivanja sniženom stopom PDV-a 13% u članku 6., u dijelu koji se odnosi na stočnu hranu, došlo je do promjene te se snižena stopa PDV-a od 13% odnosi na „hranu za životinje, osim hrane za kućne ljubimce“.
- Radi primjene oslobođenja neovisno o pravnom obliku isporučitelja predlaže se dopuna odredbe u vezi oslobođenja od plaćanja PDV-a za obavljanje medicinske njege u okviru bavljenja medicinskim i pomoćnim medicinskim zanimanjima, kao i usluga što ih obavljaju dentalni tehničari te isporuka zubnih/protetskih nadomjestaka koje isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine.
- Ministarstvo pravosuđa predložilo je određene izmjene radi jasnije primjene prekršajnih odredbi, stoga je izmijenjen cijeli članak 131. važećeg Zakona.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
U odnosu na 1. čitanje, u 2. čitanju došlo je do sljedećih promjena:
- izmijenjene su prekršajne odredbe i članak Zakona koji uređuje plaćanje poreza po odbitku te je propisan i rok u kojemu se plaća porez po odbitku.
- Zakon je nomotehnički dorađen prema prijedlozima Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora na način da su propisani rokovi za donošenje određenih pravilnika, obrazloženo je povratno djelovanje određenih odredbi uz podnošenje prijave poreze na dobit za 2016. (članak 5. Konačnog prijedloga zakona – otpisi osim NPL-a), otpis potraživanja kreditnih institucija, propisan je da će dužnik dobiti izjavu da nema duga.
- Propisana je mogućnost utvrđivanja porezno priznate kamatne stope i primjenom transfernih cijena.
- Izmijenjena je visina porezne olakšice na području Grada Vukovara na način da visina porezne olakšice na tom području iznosi 100%, odnosno da se porez na dobit na tom području ne plaća.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima
U odnosu na 1. čitanje, tekst zakona nije bitno mijenjan, osim u dijelu djelomičnog usvajanja primjedbe Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora u smislu izmjene nomotehničke prirode.

Konačni prijedlog zakona o porezu na dohodak
U odnosu na 1. čitanje, u 2. čitanju prihvaćaju se sljedeći prijedlozi:
-djelomično je usvojena primjedba Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora na način da je brisana obveza Ministarstva financija da o obavljenoj procjeni učinaka propisa obavijesti Vladu Republike Hrvatske, budući da ta obveza proizlazi iz točke 7. Zaključka Vlade Republike Hrvatske sa sjednice održane 3. studenoga 2016. godine (članak 32. Zakona).
- Prihvaćena je primjedba iznesena tijekom rasprave na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora vezana uz povećanje iznosa koji uzdržavani član može ostvariti na godišnjoj razini, te je propisano da se u smislu toga Zakona, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom (dalje u tekstu: uzdržavani članovi) smatraju fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu toga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00 kuna na godišnjoj razini, izračunat kao šesterostruki iznos osnovice osobnog odbitka (prema prijedlogu Zakona taj iznos bio je 12.500,00 kuna).
- Prihvaćena je primjedba vezana uz proširivanje kruga primitaka koji uzdržavani član može ostvarivati te je Zakonom propisano da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju u obzir i darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu (invalidnina i rodiljna naknada ne ulaze u cenzus).
- prihvaćena je primjedba vezana uz oslobođenje plaćanja poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koja se obavlja na području grada Vukovara
- prihvaćena je primjedba kojom se traži povećanje stope poreza na dohodak za utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena te je u članku 78. stavku 2. Zakona propisano da porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena obračunava Porezna uprava po stopi od 36% te da se tako obračunati porez uvećava za 50%.

Konačni prijedlog zakona o porezu na promet nekretnina
U odnosu na 1. čitanje, u 2. čitanju je djelomično prihvaća prijedlog da se oslobođenje od plaćanja poreza prizna i životnim partnerima, što je djelomično prihvaćeno na način da je isto za sve porezne postupke propisano Općim poreznim zakonom te se ne uređuje posebnim poreznim propisima.

Konačni prijedlog zakona o lokalnim porezima
U odnosu na 1. čitanje, u 2. čitanju prihvaćen je prijedlog Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja kako je potrebno urediti neizgrađeno građevinsko zemljište, odnosno u skladu s intencijom zakona da se oporezuje uređeno građevinsko zemljište, kako je to propisano i Zakonom o komunalnom gospodarstvu.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama
Ministar je naglasio da nije bilo značajnijih promjena u odnosu na prvo čitanje.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila
U odnosu na 1. čitanje, u 2. čitanju povećani su postotni iznosi koji se plaćaju na prodajnu cijenu motornog vozila, i to za motorna vozila čija je prodajna cijena viša od 300.000,01 kuna, a s obzirom na to da se ocjenjuje da navedena vozila ulaze u kategoriju luksuznih motorna vozila i da je primjereno da se odnosna vozila i više oporezuju. Time će se ujedno otkloniti prigovor da bi skupa motorna vozila izmjenama i dopunama Zakona bila u konačnici nešto niže oporezovana u odnosu na postojeće stanje. Tako je određeno da se u odnosu na prodajnu cijenu u kunama: od 300.000,00 do 350.000,00 plaća 9%, od 350.000,01 do 400.000,00 plaća 10%, od 400.000,01 do 450.000,00 plaća 15%, od 450.000,01 do 500.000,00 plaća 20%, od 500.000,01-600.000,00 plaća 25% i više od 600.000,01 plaća 30%.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi
Ministar je naglasio da nije bilo značajnijih promjena u odnosu na prvo čitanje.

Konačni prijedlog zakona o Poreznoj upravi
U odnosu na 1. čitanje, u 2. čitanju je:
- izmijenjen članak 16. te isti sada ima dva stavka. Prvi stavak propisuje da se na prava, obveze i odgovornosti službenika Porezne uprave primjenjuju propisi o državnim službenicima, ako Zakonom o Poreznoj upravi nije drugačije propisano, dok drugi stavak propisuje da se na prava, obveze i odgovornosti namještenika Porezne uprave primjenjuju opći propisi o radu, Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i posebne odredbe propisa o državnim službenicima, ako Zakonom o Poreznoj upravi nije drugačije propisano. Članak je izmijenjen radi pravne sigurnosti, odnosno kako bi se preciznije propisali propisi koji uređuju prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika Porezne uprave.
-izmijenjen članak 25. koji se odnosi na unutarnju reviziju i unutarnji nadzor. Članak je izmijenjen kako bi se funkcija unutarnje revizije jasno odvojila od funkcije unutarnjeg nadzora, čime je ovaj članak usklađen sa Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
U odnosu na 1. čitanje, u 2. čitanju izmjene su isključivo tehničke prirode.

Konačni prijedlog Općeg poreznog zakona
U odnosu na prvo čitanje, Opći porezni zakon je dorađen na način da se u 2. čitanju prihvaćaju sljedeći prijedlozi:
- u članku 2. stavku 7. dorađena je definicija naknade za koncesiju kako bi uzela u obzir i buduću definiciju naknade za koncesiju prema novom Zakonu o koncesijama;
- u članku 146. „provedba ovrhe“ i 150. „otpis neznatnog poreznog duga“ kojom se izuzima Carinska uprava, kada primjenjuje carinsko zakonodavstvo, od mogućnosti da odustane od postupka pljenidbe novčanih sredstava i otpisa, jer Carinska uprava nema pravo otpisati iznos kao nenaplativ što znači da će se isti morati uplatiti u proračun EU na teret proračuna RH;
- u članku 153. vraća se u tekst stavak 2. o ovrhama „male vrijednosti“, na prijedlog zastupnice Grozdane Perić, jer su upravo gradski i županijski porezi i javna davanja male vrijednosti i ta odredba je ubrzavala prisilnu naplatu upravo gradskih poreza i javnih davanja koji se razrezuju godišnje, a većina poreznih rješenja su do iznosa od 5.000,00 kuna. Ista odredba je dodatno dorađena od strane predlagatelja, a uz prijedloge FINA-e, radi toga što je nužno bilo pojednostavniti, a time i pojeftiniti postupak prisilne naplate u slučaju kada se radi o poreznoj obvezi male vrijednosti do iznosa od 5.000,00 kn, odnosno prisilnoj naplati te obveze provedbom ovrhe na novčanim sredstvima na računu.
- U članku 163. stavak 4. dorađen je na način da se povisuje prag vrijednosti popisanih pokretnina na 500.000,00 kuna za obvezu objave u dnevnom tisku, umjesto dosada propisanih 200.000,00 kuna jer kod obveznika koji su dužni stvaraju se dodatni troškovi, što se ovim povećanjem vrijednosti pokretnina nastoji umanjiti za određeni broj dužnika.

Konačni prijedlog zakona o administrativnoj suradnji u području poreza
Naglašeno je da u 2. čitanju, u odnosu na 1. čitanje, nije bilo značajnijih izmjena.

Konačni prijedlog zakona o upravnim pristojbama
U odnosu na 1. čitanje, u 2. čitanju nije bilo značajnijih izmjena, osim da se propiše oslobođenje od plaćanja upravnih pristojbi za nezaposlene osobe za izdavanje svjedodžbi, odnosno diploma kao dokaza o stručnoj spremi i obrazovanju koje se javljaju na natječaj.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu
U odnosu na 1. čitanje, u 2. čitanju prihvaćeni su prijedlozi:
- dopunjen je članak 6. KPZ-a: uz postojeću odredbu tko može biti porezni savjetnik, dodano je kako porezni savjetnik može biti i stručni specijalist s diplomom priznatom u RH, završenog specijalističkog diplomskog stručnog studija koji u svom planu i programu sadrži minimalno 50% predmeta istovjetnih/sukladnih sadržaja iz Programa za polaganje ispita za poreznog savjetnika i najmanje sedam godina radnog iskustva na poreznim poslovima;
- u članku 16. KPZ-a produženo je razdoblje prilagodbe trgovačkim društvima sa šest mjeseci na godinu dana u kojem su trgovačka društva dužna uskladiti svoje poslovanje i ispuniti uvjete propisane ovim Zakonom.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane su vrste poreza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao jedan od izvora financiranja, međutim te vrste poreza preuzete su i u novi Zakon u lokalnim porezima, kao i u novi Zakon o porezu na promet nekretnina, koji su također u proceduri donošenja. Stoga se, predmetnim izmjenama zakona stavljaju izvan snage odredbe zakona koje su preuzete u novi Zakon o lokalnim porezima, kao i u novi Zakon o porezu na promet nekretnina, kako ne bi došlo do dvostrukog uređenja različitim propisima iste vrste poreza.

U raspravi su iznesena sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:

Članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo pojedinim zakonskim prijedlozima, posebno onima koji se tiču rasterećenja poduzetnika i snižavanja stopa poreza na dohodak, no izražena je primjedba da nekim predloženim poreznim stopama poreza na dohodak dolazi do još većeg raslojavanja društva. Naime, smanjenjem porezne stope s 40% na 36%, profitirat će građani s ionako najvišim plaćama, a s druge, pak, strane, oni s najnižim plaćama neće ni osjetiti porezno rasterećenje, čime nije došlo do pravedne raspodjele tereta. U vezi s tim, izneseno je mišljenje da bi se, primjerice, snižavanjem doprinosa za 2 postotna boda, i istodobnim zadržavanjem stope od 40% poreza na dohodak, smanjilo raslojavanje, a porezno rasterećenje osjetili bi i građani s nižim primanjima, što bi dovelo do toga da učinak osjete svi. Istaknuto je i stajalište da namjeravanu poreznu reformu treba sagledati u cjelini, jer joj je cilj, povećanjem neoporezivog dijela rasteretiti što veći broj građana, a ne nagraditi građane s najvišim primanjima kojih je vrlo malo (75000-80000 građana; visoki i srednji menadžment). Naglašeno je da od 2 750 000 obveznika poreza na dohodak, 915 000 građana trenutačno niti nije u poreznim „škarama“, jer su njihovi dohoci ispod praga za ulazak u taj sustav. Predloženim izmjenama daljnjih 580 000 građana više neće biti u tom sustavu, a sljedećih 360 000 će plaćati 5% od onog što dosad plaćaju. Što se tiče samog rasterećenja, naglašeno je da Zakon o porezu na dohodak ne definira tko ima koliku plaću, nego koliko se od brutto iznosa usteže za poreze i prirez. Ključ izmjena jest da svi osjete poboljšanje, čime bi se potaknula i veća osobna potrošnja.

Što se tiče poreza na dobit, izraženo je mišljenje da se male i srednje poduzetnike moglo još i više rasteretiti, snižavanjem poreznih stopa na 10%, odnosno 16%. Kako je rečeno, smisao promjena kod poreza na dobit je da se iz sustava eliminiraju brojne olakšice koje nisu ispunile svoju svrhu ili su vrlo malo korištene. Određene olakšice, kao što su one za istraživanje i razvoj i olakšice za područje grada Vukovara, ostaju. Dobro punjenje proračuna preduvjet je ne samo reforme, nego se time stvara prostor i za moguća dodatna rasterećenja. Govoreći o ukidanju porezne olakšice za dobit, iznesen je prijedlog za odgodu primjene zakona s 1. siječnja 2017. na 1. siječanj 2018. godine, budući da su se, prilikom planiranja investicija, poduzetnici vodili zakonskim propisima koji su bili na snazi, primjerice, u vrijeme kupnje zemljišta, što sada dovodi do promjene planova i financijskih izdataka.
Također, naglašeno je da se inzistiranjem povećanja porezne stope na PDV u turizmu, tj. za ugostitelje, ugrožava cijeli jedan sektor, koji je predvodnik gospodarstva, a što će posebice ugroziti sektor turizma u kontinentalnom, odnosno slabije razvijenom dijelu Hrvatske. U tom smislu, najavljeno je predlaganje amandmana kojim bi stopa PDV-a za ugostitelje, ako nije moguće njezino snižavanje, barem ostala na istoj razini.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova (7 glasova „ZA“, 3 „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru da donese
1. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova (7 glasova „ZA“, 3 „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru da donese
2. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2“PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru da donese
3. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“), predložiti Hrvatskome saboru da donese
9. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ SLUŽBI

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“), predložiti Hrvatskome saboru da donese
10. ZAKON O POREZNOJ UPRAVI.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“), predložiti Hrvatskome saboru da donese
11. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“), predložiti Hrvatskome saboru da donese
13. ZAKON O ADMINISTRATIVNOJ SURADNJI U PODRUČJU POREZA.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru da donese
14. ZAKON O UPRAVNIM PRISTOJBAMA.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“), predložiti Hrvatskome saboru da donese
15. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOM SAVJETNIŠTVU.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“), predložiti Hrvatskome saboru da donese
16. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE.

Odbor za financije i državni proračun je također, jednoglasno (10 glasova „ZA“), odlučio predložiti Hrvatskom saboru da provede objedinjenu raspravu po naprijed navedenim zakonskim prijedlozima na način da isto provede objedinjavanjem po sljedećim zakonskim prijedlozima:

I. GRUPA:
1. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, drugo čitanje P.Z.E. br. 28;

2. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, drugo čitanje, P.Z. br. 18;

3. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, drugo čitanje, P.Z. br. 19;

4. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, drugo čitanje, P.Z. br. 23.

II. GRUPA:
5. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O POREZU NA PROMET NEKRETNINA, drugo čitanje, P.Z. br. 16;

6. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O LOKALNIM POREZIMA, drugo čitanje, P.Z. br. 17.

7. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 39.

III. GRUPA
8. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TROŠARINAMA, drugo čitanje, P.Z.E. br. 27;

9. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA MOTORNA VOZILA, drugo čitanje, P.Z. br. 20;

10. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ SLUŽBI, drugo čitanje, P.Z. br. 21.

IV. GRUPA
11. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI, drugo čitanje, P.Z. br. 22;

12. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, drugo čitanje, P.Z. br. 25;

13. KONAČNI PRIJEDLOG OPĆEG POREZNOG ZAKONA, drugo čitanje, P.Z. br. 24;

14. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O ADMINISTRATIVNOJ SURADNJI U PODRUČJU POREZA, drugo čitanje, P.Z.E. br. 26;

15. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O UPRAVNIM PRISTOJBAMA, drugo čitanje, P.Z.E.br. 29;

16. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOM SAVJETNIŠTVU, drugo čitanje, P.Z.E. br. 30;

Obrazloženje
S obzirom na to da su navedeni prijedlozi zakona u okviru “reforme poreznog sustava” uzajamno povezani - ciljevima, svrhom donošenja i uzročno-posljedičnim načelima - predlaže se na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora provođenje objedinjene rasprave po grupama prijedloga zakona, kako je gore navedeno.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.