Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici, održanoj 15. studenoga 2017. godine, Prijedlog zakona o posebnom porezu na imovinu kreditnih institucija, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e, aktom od 24. svibnja 2017. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-12/39, URBROJ: 50301-25/05-17-5, od 6. srpnja 2017. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona.
Uvodno je predstavnik Kluba zastupnika Živog zida i SNAGA-e istaknuo da u Hrvatskoj dosad nije postojao nikakav poseban porez na imovinu banaka te predlagatelj smatra logičnim da društvena zajednica bankama propisuje sudjelovanje u snošenju tereta najvećih društvenih problema kroz mjere porezne politike, uzevši posebno u obzir da je jedan od najvećih problema s kojim se suočava hrvatsko društvo iseljavanje iz zemlje te općenito nepovoljan razvoj demografskih pokazatelja. Nakon globalne financijske krize u svijetu, mnoge države uvele su posebne poreze na banke, a ovaj Prijedlog zakona najsličniji je poljskom modelu.
Osnovni smisao prijedloga uvođenja poreza na imovinu kreditnih institucija je preusmjeravanje tog novca iz bankarskog sektora u mjere demografske obnove. Ovim Prijedlogom zakona bi se oporezivanjem banaka i drugih kreditnih institucija prema predloženoj poreznoj stopi od 0,64% u državni proračun moglo prihodovati oko 2 milijarde i 518 milijuna kuna godišnje, a predloženi posebni porez na imovinu kreditnih institucija za poreznu osnovicu uzima cjelokupnu imovinu. Navedena sredstva bila bi namjenski prihod za mjere demografske obnove (primjerice, dječji doplatak i sl.).
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da, osim zbog rizika od smanjenja kreditne aktivnosti te nedostatka procjene učinka propisa, Vlada Republike Hrvatske ne podržava donošenje ovog zakona i iz razloga što je u proceduri donošenja prijedlog Direktive o kojoj države članice EU-a raspravljaju, a kojom se predlaže potpuno novi porez na financijske transakcije kojim bi se osiguralo da financijski sektor pravedno i značajno doprinosi pokrivanju troškova krize i da se u budućnosti oporezuje pravedno u odnosu na druge sektore. Prema Direktivi, predloženi porez bi obuhvatio sve financijske institucije, a ne samo kreditne institucije, budući da je riječ o oporezivanju financijskih transakcija.
U raspravi su se članovi Odbora složili s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske te je istaknuto da porezna osnovica ne može biti imovina kreditne institucije, jer bi uslijed toga došlo do različitog postupanja prema bankama koje imaju veću, tj. manju imovinu, odnosno dobit. Naglašeno je i da, budući da nije poznat prijedlog Pravilnika koji se spominje u Prijedlogu zakona, nije moguće procijeniti cjelokupne efekte samog Prijedloga zakona. Također, kao jedan od obveznika, Zakonom su navedene i stambene štedionice, čime se dolazi u suprotnost s poticajnim mjerama države na stambenu štednju građana te bi prihvaćanje ovakvog Prijedloga zakona bilo kontradiktorno s time.
U daljnjoj raspravi iznesena je informacija o određenim podacima o dobiti banaka koje je objavila Hrvatska narodna banka, a prema kojima je hrvatsko bankarstvo u posljednjih osam godina na začelju ljestvice zemalja koje čine Poljska, Rumunjska, Mađarska, Češka Republika i dr. Nadalje, ukazano je da navedeni iznos od cca 400 mlrd. kuna imovine banaka obuhvaća i kredite građanima, državi, agencijama, kao i da oporezivanje na način kako je predloženo ne bi pomoglo određivanju nižih kamatnih marži, odnosno nižih kamatnih stopa.
Iznesen je komentar da je razumljiv zahtjev predlagatelja da se određen teret prebaci na financijski sektor, no da porez koji je tako određen u pojedinim zemljama nije dobro usmjeren. Također, ocijenjeno je pozitivnim što Republika Hrvatska razmišlja o predloženoj Direktivi tj. o oporezivanju financijskih transakcija, za što je rečeno da je porezni oblik koji je neutralniji od predloženoga i ima širu osnovicu jer se odnosi na sve financijske institucije (ne samo na banke) te je iznesena sugestija da se razmisli i o instrumentu za sprečavanje špekulativnog kapitala.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 glasova „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) nije podržao
Prijedlog zakona o posebnom porezu na imovinu kreditnih institucija.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.