Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 86. sjednici, održanoj 15. siječnja 2020. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2019., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 22. studenoga 2019. godine.
Odbor je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 3. siječnja 2020. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.
Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke istaknula da se je dinamika gospodarske aktivnosti intenzivirala u prvoj polovini 2019. godine, pri čemu su godišnjem rastu realnog BDP-a od3,1% najviše pridonijeli potrošnja kućanstava i bruto investicije u fiksni kapital. Povećanje osobne potrošnje bilo je podržano nastavkom povoljnih kretanja na tržištu rada, porastom kreditiranja kućanstava i visokom razinom potrošačkog optimizma. Istodobno je snažan rast kapitalnih ulaganja ponajprije bio posljedica jačanja investicijske aktivnosti opće države. Pozitivan doprinos gospodarskom rastu dala je i potrošnja države te rast izvoza robe i usluga. Snažan rast domaće potražnje rezultirao je rastom uvoza koji je bio veći od rasta izvoza, zbog čega se produbio negativan doprinos neto inozemne potražnje. U prvom polugodištu 2019. prevladavala su povoljna kretanja na tržištu rada. Zaposlenost je nastavila rasti te je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine bila veća za 2,3%. Pritom su povećanju broja zaposlenih najviše pridonijeli građevinarstvo, uslužne djelatnosti povezane s turizmom, poslovne usluge te informacije i komunikacije. Nezaposlenost se nastavila smanjivati na početku 2019., a tijekom drugog tromjesečja broj nezaposlenih ostao je nepromijenjen. Tako je administrativna stopa nezaposlenosti u prosjeku iznosila 8% u prvom polugodištu. Prvih šest mjeseci 2019. obilježio je daljnji rast plaća, dok je prosječna nominalna bruto plaća bila viša za 3,8% u odnosu na isto razdoblje 2018 godine. Inflacija potrošačkih cijena usporila se s 0,8% u prosincu 2018. godine na 0,6% u lipnju 2019. Nakon prvotnog usporavanja na 0,2% u siječnju 2019. godine, na koje je najveći utjecaj imalo smanjenje stope PDV-a na određene prehrambene i farmaceutske proizvode te pojeftinjenje sirove nafte na svjetskom tržištu, inflacija se u sljedećim mjesecima ubrzala. Na ubrzanje inflacije do razine od 0,6% u lipnju ponajviše je utjecalo povećanje godišnje stope rasta cijena energije (naftnih derivata i plina) te prerađenih prehrambenih proizvoda. S druge strane, temeljna je inflacija blago porasla, s 1,0% u prosincu 2018. godine na 1,1% u lipnju 2019., što je uglavnom bilo rezultat prelijevanja rasta cijena određenih poljoprivrednih proizvoda (primjerice mlijeka i svinjetine) na tržištu Europske unije na domaće cijene.
Ukupno gledajući, inflatorni pritisci izvanjskog okružja bili su prigušeni s obzirom na nisku temeljnu inflaciju u europodručju te blagi pad prosječne cijene sirove nafte na svjetskom tržištu u prvoj polovini 2019. u odnosu na prosjek prethodne godine. Domaći inflatorni pritisci u smislu ubrzavanja rasta domaće potražnje i rasta jediničnih troškova rada u prvih su se šest mjeseci tek u manjoj mjeri prenijeli na povećanje cijena. U prvoj se polovini 2019. višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance smanjio u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, zbog daljnjeg produbljivanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom te, u mnogo manjoj mjeri, pogoršanja salda na računu primarnog dohotka. Nepovoljna kretanja tek su djelomično ublažena poboljšanjem salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija. Na financijskom računu platne bilance zabilježen je neto priljev kapitala, kao posljedica povećanja neto dužničkih obveza prema inozemstvu, uz neznatan rast neto vlasničkih ulaganja. Hrvatska narodna banka je ekspanzivnom monetarnom politikom nastavila podržavati iznimno visoku razinu likvidnosti monetarnog sustava istodobno održavajući nominalni tečaj kune prema euru stabilnim. U takvim je uvjetima izostao interes banaka za kratkoročnim kunskim sredstvima ponuđenima putem redovitih tjednih operacija. Visoka je likvidnost također poticala nastavak višegodišnjeg trenda smanjivanja kamatnih stopa na kredite domaćih kreditnih institucija. Na kraju lipnja 2019. godišnji rast ukupnih plasmana domaćim sektorima (isključujući državu) iznosio je 3,6%, pri čemu su plasmani nefinancijskim poduzećima zbog više jednokratnih učinaka tijekom proteklih godinu dana iskazali pad od –1,0%, dok su plasmani stanovništvu u istom razdoblju porasli za 6,7%, čemu su uglavnom pridonijeli gotovinski nenamjenski krediti. Kako bi ublažio rizike pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita, Hrvatska narodna banka je u veljači izdala Preporuku o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima, kojom preporučuje kreditnim institucijama opreznije uvjete odobravanja novoga gotovinskog nenamjenskoga kreditiranja, posebno onog s duljim rokovima dospijeća, dok potrošače potiče na razboritost pri zaduživanju.
Na kraju prvog polugodišta 2019. ukupne međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke bile su za 14,0% više u odnosu na kraj 2018., dok su u istom razdoblju neto međunarodne pričuve porasle za 5,7%. Na rast međunarodnih pričuva tijekom prve polovine 2019. utjecali su otkup deviza od banaka radi sprječavanja aprecijacijskih pritisaka i otkup od Ministarstva financija, viša razina ugovorenih repo poslova te priljev deviza na račun Ministarstva financija. Unatoč činjenici da je više od polovine državnih vrijednosnih papira zemalja članica europodručja nosilo negativan prinos, cjelokupnim eurskim portfeljem ostvarena je u prvom polugodištu 2019. stopa povrata od 0,31% na godišnjoj razini, dok je stopa povrata za cjelokupni dolarski portfelj iznosila 2,57%. Pritom je bio uspješno ispunjen osnovni cilj, odnosno likvidnost i sigurnost u upravljanju međunarodnim pričuvama. U prvoj polovini 2019. zabilježen je rast imovine i profitabilnosti banaka, i nadalje visoka kapitaliziranost i likvidnost sustava te nastavak poboljšanja kvalitete izloženosti kreditnom riziku. Na povećanje ukupne imovine za 0,8% najveći utjecaj imao je rast ulaganja u vrijednosne papire, a potom i kreditna aktivnost usmjerena prema stanovništvu te učinak regulativnih promjena u računovodstvu najmova. Rast profitabilnosti ostvaren je zahvaljujući većim nekamatnim prihodima, a potom i manjim troškovima kreditnog rizika. S oporavkom dobiti u prvoj polovini 2019. godine porasli su pokazatelji profitabilnosti poslovanja, prinos na imovinu i prinos na kapital, na 1,9% odnosno 11,3%. Kvaliteta izloženosti kreditnom riziku nastavila se popravljati, te je na kraju prve polovine 2019. udio neprihodujućih kredita iznosio 7,3%. Unatoč povećanoj izloženosti rizicima stopa ukupnoga kapitala iznosila je visokih 22,9%. U prvom polugodištu 2019. nastavila su se uglavnom povoljna kretanja u javnim financijama. U spomenutom je razdoblju ostvaren manjak opće države prema metodologiji ESA 2010 od 0,4 mlrd. kuna, što je vrlo slično ostvarenju u istom razdoblju prethodne godine. Takva proračunska ostvarenja posljedica su zamjetnoga godišnjeg rasta proračunskih prihoda (7,4%) i rashoda (7,2%). Dug opće države iznosio je 297,9 mlrd. kuna na kraju lipnja 2019. godine, odnosno za 11,8 mlrd. kuna više nego na kraju 2018. godine. Povećanje prije svega odražava pretfinanciranje dijela obveza po inozemnim vrijednosnim papirima koji dospijevaju u drugom polugodištu 2019. godine.
U raspravi na Odboru ukazano je na činjenicu da Hrvatska narodna banka upućuje u Hrvatski sabor polugodišnje informacije o razdoblju koje je davno prošlo. Predložen je zaključak da se ubuduće o polugodišnjim informacijama raspravlja na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora najduže u roku od 90 dana po proteku polugodišta. Prvotno se o istome treba dogovoriti sa guvernerom Hrvatske narodne banke koji bi trebao što prije dostavljati polugodišnje informacije.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2019.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.