Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 38. sjednici održanoj 31. siječnja 2018. godine, Godišnje izvješće Financijske agencije za 2016. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji („Narodne novine“, broj 117/01, 60/04 i 42/05), dostavila Financijska agencija, aktom od 21. studenoga 2017. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvještaju kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-07/496, URBROJ: 50301-25/18-17-8, od 21.prosinca 2017. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje izvješće Financijske agencije za 2016. godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnik Financijske agencije istaknuo je da je u 2016. godini Financijska agencija (u daljnjem tekstu: FINA) ostvarila prihode u iznosu od 784,5 milijuna kuna što je 2% više nego u prethodnoj godini dok su ukupno ostvareni rashodi iznosili 783,8 milijuna kuna što je smanjenje od 10% u odnosu na prethodnu 2015. godinu.
U strukturi prihoda 48%, odnosno 379,2 milijuna kuna, čine usluge Sektora financijskih i elektroničkih usluga (radi se o platno-prometnim uslugama koje FINA pruža bankama na principu outsourcinga, uslugama nacionalnog kliringa, elektroničkim uslugama kao npr. izdavanje certifikata te raznim ostalim uslugama za građanstvo i poduzetništvo). Prihodi od usluga Sektora za državu iznose ukupno 333,3 milijuna kuna i čine 42% ukupnih prihoda FINA-e u izvještajnog godini (to su usluge koje FINA pruža temeljem (zakonskih) javnih ovlasti kao npr. prisilna naplata, provođenje ovrha nad nekretninama i pokretninama, poslovi vezani uz registar financijskih izvještaja i sl. te s druge strane usluge koje FINA pruža državi na ugovornoj bazi kao npr. obavljanje određenih poslova za državnu riznicu, centralizirani obračun plaća, usluge za središnji registar osiguranika i sl.).Osim navedenih usluga, FINA je tijekom 2016. godine ostvarila i prihode od informatičko-komunikacijskih usluga u visini od 7,2 milijuna kuna, financijske prihode u iznosu od 11,6 milijuna kuna i prihode od ostalih usluga kao npr. od najma poslovnog prostora u visini od 19,3 milijuna kuna te od ukidanja rezervacija i vrijednosnih usklađenja u iznosu od 33,6 milijuna kuna.
U strukturi rashoda dominiraju troškovi osoblja koji čine 47% ukupnih rashoda te su u izvještajnog godini realizirani u visini od 367,5 milijuna kuna, što je 2% manje nego u prethodnoj godini. FINA na kraju 2016. godine broji ukupno 3.142 zaposlenika, što je za 8 zaposlenika manje u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna neto plaća isplaćena u 2016. godini iznosila je 6.278 kuna. Druga najznačajnija kategorija troškova su troškovi usluga i materijala, među kojima se ističu troškovi usluga u iznosu od 153,8 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 6% u osnovu na prethodnu godinu. U ovoj grupi troškova ističu se bankarske usluge i naknade u iznosu od 35,9 milijuna kuna (FINA i banke dijele naknadu za prisilnu naplatu), troškovi tekućeg održavanja softwarea koji su u 2016. godini iznosili 21,7 milijuna kuna (najveći dio FINA-nih servisa je IT baziran) te troškovi čuvanja imovine u iznosu od 18,3 milijuna kuna (FINA se, između ostaloga, čuva i mjerama tjelesne zaštite na svojih 165 lokacija). Također se ističu troškovi amortizacije u iznosu od 92,4 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 5% u odnosu na prethodnu godinu. FINA je u 2016. godini realizirala ukupno oko 45,1 milijun kuna investicija što je pad od 23% u odnosu na prethodnu godinu. Investicijske aktivnosti u 2016. godini su najvećim dijelom bile usmjerene na obnavljanje i proširenje kapaciteta u IT segmentu poslovanja sukladno fazama započete konsolidacije IT servisa. Među ostalim troškovima ističu se troškovi naknada izdataka zaposlenih (troškovi prijevoza i troškovi jubilarnih nagrada) u iznosu od 32,3 milijuna kuna i troškovi rezerviranja u iznosu od 21,1 milijun kuna.
Od izvanrednih troškova najznačajniji je trošak porezno nepriznatog PDV-a (tzv. pro-rata) u iznosu od 20,7 milijuna kuna te trošak vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca (u najvećem dijelu se odnosi na vrijednosno usklađenje potraživanja od Državnog zavoda za statistiku) u iznosu od 27,8 milijuna kuna. Stoga je FINA, nakon bruto gubitka od -101 milijun kuna u 2015. godini (izgubljen veliki spor s Hrvatskom narodnom bankom), u 2016. godini ostvarila bruto dobit od oko 861 tisuću kuna. Vezano uz spomenuti spor s Hrvatskom narodnom bankom, radi se o sudskom sporu koji se vodio od 2003. do 2015. godine. Tužbom je Hrvatska narodna banka teretio FINA-u po osnovi upada u platni promet Podružnice Vukovar koja je, radi ratnih okolnosti, vršila svoje aktivnosti iz Zagreba kada je 1995. godine s obračunskog računa Zavoda za platni promet prenijeto oko 45,8 milijuna kuna na račune određenih pravnih osoba. Jednako tako, FINA se, kao pravni slijednik ZAP-a teretila i za neovlašteno odobravanje računa Ministarstva financija u iznosu od 4,9 milijuna kuna, kao i za pogreške u obradi naloga u iznosu od 0,5 milijuna kuna. Kako je 2001. godine došlo do izmjena Zakona o platnom prometu, Hrvatska narodna banka je teretio FINU-u za nepokriveni saldo po osnovi obavljanja „starog“ platnog prometa, odnosno za neovlaštenu emisiju novca. Županijski sud u Zagrebu presudio u korist Hrvatske narodne banke iznos glavnice spora od 51,4 milijun kuna, sudske troškove od 1,6 milijuna kuna te zatezne kamate u iznosu od 95 milijuna kuna, odnosno ukupni iznos od 148 milijuna kuna, a koji je u cijelosti teretio poslovni rezultat 2015. godine. FINA je podnijela reviziju protiv navedene presude radi pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka (posebno s obzirom na nastup zastare).
Najvažnija poslovna aktivnost FINA-e tijekom 2016. godine odnosi se na projekt SEPA (Single European Payment Area ili jedinstveno područje plaćanja u EURima) koji je uspješno okončan 6. lipnja 2016. godine kada je s radom započeo EuroNKS - platni sustav za obračun prekograničnih platnih transakcija SEPA kreditnih transfera u eurima. SEPA je područje na kojemu potrošači, poslovni subjekti i tijela javne vlasti mogu uplaćivati i primati plaćanja u eurima pod jednakim osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno o njihovoj lokaciji. Riječ je o inicijativi Europske unije za integracijom u području platnih usluga, a čiji su temelji postavljeni Lisabonskim ugovorom 2000. godine, kada je stvoren preduvjet za uvođenje eura. Jedinstvena valuta prepoznata je kao mehanizam za jačanje prekogranične trgovine i domaćeg tržišta Europske unije. Iako je uvođenje eura olakšalo plaćanje gotovinom, to nije riješilo različita pravila koja su postojala u zemljama Europske unije, a koja su se odnosila na elektroničkim putem zadane transakcije. Uspješnim okončanjem procesa migracije FINA je zahvaljujući vrlo sposobnim i stručnim radnicima priključila Republiku Hrvatsku europskoj platno-prometnoj infrastrukturi. Od poslova koje FINA obavlja temeljem javnih ovlasti vrijedi istaknuti uspostavu sustava elektroničke javne dražbe u provedbi ovrhe nad pokretninama i nekretninama te uspostavu sustava Stečaja potrošača u 22 FINA-ine lokacije. Uz navedene projektne aktivnosti, FINA je tijekom 2016. godine realizirala i sve redovne aktivnosti među kojima se u platno-prometnom dijelu poslovanja izdvajaju podaci o 46,3 milijuna gotovinskih i bezgotovinskih naloga platnog prometa te 32,8 milijardi kuna obrađene gotovine, a u dijelu poslovanja za državu podaci o 22 milijuna knjiženja u sustavu državne riznice te isplati plaće za oko 240.000 zaposlenika iz sustava COP. Najveću pozornost ipak dobivaju podaci o poslovima prisilne naplate prema kojima je tijekom 2016. godine FINA zaprimila ukupno 1.212.129 osnova za plaćanje, od čega se 961.891 osnova za plaćanje odnosi na građane, a 250.238 na poslovne subjekte. Tijekom godine izvršene su osnove za plaćanje koje se odnose na građane u iznosu od 7,2 mlrd. kuna i osnove za plaćanje koje se odnose na poslovne subjekte u iznosu od 21,1 mlrd. kuna.
U raspravi na Odboru pohvaljen je pozitivan rezultat financijskog poslovanja FINA-e u 2016. godini. Tražena je informacija o tehnološkim viškovima kod zaposlenih u FINA-i, na što je odgovoreno da je tehnološki višak zbrinut. Također je ukazano na činjenicu da građani ne raspolažu s dovoljno informacija kod naplaćivanja usluga FINA-e. Među ostalim je napomenuto da sudski spor s Državnim zavodom za statistiku nije uključen u prijašnja izvješća FINA-e, tek poslije negativnog okončanja za FINA-u. Istaknuto je da se ubuduće takvi sporovi trebali odmah uključiti u izvješća.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
Z A K LJ U Č A K
Prihvaća se Godišnje izvješće Financijske agencije za 2016. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.