Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 9. sjednici, održanoj 25. i 27. siječnja 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 12. studenoga 2016. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/16-12/71, URBROJ: 50301-25/18-17-6, od 19. siječnja 2017. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona.
Uvodno je predstavnica Kluba zastupnika SDP-a istaknula da je uvođenjem Zakona o dadiljama („Narodne novine“, broj 37/13) i reguliranjem statusa dadilja riješen problem nedostatka mjesta u predškolskim ustanovama te je na taj način povećana dostupnost ove usluge roditeljima kojom se omogućava kvalitetna skrb za djecu od najranije dobi u slučajevima kad nije osiguran prihvat djece u vrtićima. Dadilje svoju djelatnost, zbog niskih davanja, obavljaju u okviru obrta, iako to nije klasičan obrt. U odnosu na dječje vrtiće, to je puno fleksibilniji način rada, uključujući i rad u smjenama, čuvanje djece u svom privatnom prostoru i dr. S druge strane, i neke jedinice lokalne samouprave su uvidjele da im je sufinanciranje dadilja puno jeftiniji način zbrinjavanja djece od izgradnje nedostajućih vrtića. Prema dostupnim podacima, 46 obrta za dadilju je već registrirano, a još 100-njak ih je u postupku odobrenja.
U sustavu obrta većina dadilja postaju obveznice poreza na dodanu vrijednost jer prelaze isporuku vrijednosti više od 230.000,00 kuna, čime je ionako teško poslovanje dadilja još dodatno otežano te su iste stavljene u neravnopravni položaj u odnosu na vrtiće. Izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost iz prosinca 2016. godine i povišenjem praga s 230.000,00 na 300.000,00 kuna, možda će dio dadilja izaći iz sustava PDV-a, no određeni broj će ostati unutar tog sustava. Slijedom svega navedenog, a imajući na umu i demografsku obnovu te kako bi roditelji mogli pomiriti svoje poslovne i privatne obveze, Klub SDP-a smatra da je potrebno iznaći rješenje u smislu oslobođenja od PDV-a i za te žene, na način da se ne tretiraju poput klasičnih obrta.
U raspravi na Odboru naglašeno je da jedinice lokalne samouprave sad već u velikoj mjeri sufinanciraju djelatnost čuvanja djece (registrirane kao ustanove, sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju) te je to dobar način za obuhvatiti sve potrebe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na jednom području, ne samo radi skrbi za djecu, nego i radi povećanja broja zaposlenih. Važno je naglasiti da se na ovaj način pridonosi zbrinjavanju velikog broja djece, ali i da su roditelji sigurni da su im djeca zbrinuta. Kad je riječ o dadiljama, koje djelatnost obavljaju kao registrirani obrti, od uvođenja Zakona o dadiljama, koji propisuje ograničenja broja djece kod takvog čuvanja, neki su obrti narasli na više zaposlenih pa je pitanje je li moguće tu djelatnost regulirati kroz oslobođenja od PDV-a kao djelatnosti koje su već izuzete jer su od javnog interesa (vrtići), no svakako je potrebno voditi računa o tome i naći najbolje rješenje.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora većinom glasova (1 glas „ZA“ i 7 glasova „PROTIV“) nije podržao
Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.