Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 10. sjednici, održanoj 1. veljače 2017. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti sustava javne nabave u trgovačkim društvima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 12. prosinca 2016. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Izvješću na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/16-12/81, URBROJ: 50301-25/25-17/10, od 19. siječnja 2017. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.
Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju, pomoćnica glavnog državnog revizora, istaknula da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti sustava javne nabave u 20 subjekata (trgovačka društva i javna ustanova), od čega je 17 u vlasništvu Republike Hrvatske i tri u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Revizijom je obuhvaćeno razdoblje od 2013. do 2015., a subjekti revizije bili su: Agencija Alan d.o.o., Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o., APIS IT d.o.o., Club Adriatic d.o.o., Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod d.d., Hrvatske ceste d.o.o., Hrvatski operator tržišta energije d.o.o., Javna ustanova Hrvatska radiotelevizija, Luka-Vukovar d.o.o., Odašiljači i veze d.o.o., Odvodnja d.o.o., Zadar, Plovput d.o.o., Podzemno skladište plina d.o.o., Pomorski centar za elektroniku d.o.o., Vodovod i odvodnja d.o.o., Šibenik, Vodovod Žrnovica d.o.o., Novi Vinodolski, Zračna luka Osijek d.o.o., Zračna luka Pula d.o.o., Zračna luka Rijeka d.o.o. i Zračna luka Zadar d.o.o.
U samom Izvješću navedeno je skupno, ali i pojedinačna izvješća za svako društvo. Osnovni predmet revizije bilo je pitanje je li sustav javne nabave obveznika primjene zakona učinkovit. Za subjekte koji nisu obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi, korišteni su opći akti društava. Prilikom provođenja revizije za subjekte se provjeravalo sljedeće: je li nabava uopće bila potrebna, zatim sama provedba postupaka javne nabave te zaštita interesa društva.
Nakon provedene revizije i utvrđenih nepravilnosti, Državni ured za reviziju izdao je ukupno 211 preporuka, od kojih su neki nalozi, ali se većinom one odnose na bolje poboljšanje postupanja i opravdanost nabave. Praksa je Državnog ureda da, nakon izdanih preporuka prati njihovu provedbu, i to nakon dvije godine od okončane revizije, o čemu izvješćuje putem svojih mrežnih stranica.
U raspravi na Odboru konstatirano je da je za samo četiri subjekta ocijenjeno da je sustav javne nabave učinkovit, za njih 12 da je sustav učinkovit, ali da su potrebna poboljšanja, dok je za četiri društva utvrđeno da sustav javne nabave nije učinkovit, s nalozima Državnog ureda, a pri čemu treba imati na umu je ukupna vrijednost nabave u revidiranom razdoblju iznosila cca 8 mlrd. kuna. Postavljeno je i pitanje je li iz Izvješća moguće izdvojiti nešto što bi bio eklatantan primjer kršenja Zakona o javnoj nabavi, na što su predstavnici Državnog ureda za reviziju odgovorili da je u Zakonu u javnoj nabavi jako puno odredbi i da nepoštivanje svake od njih predstavlja kršenje Zakona, no naglašeno je da bi se kao takvi ipak mogli istaknuti slučajevi koji se događaju daleko od očiju javnosti, primjerice, ignoriranje odredbi da se u određenim rokovima objavi s kim je zaključen ugovor, zatim primjeri u kojima, nakon odabira najpovoljnijeg ponuditelja, oni ponuditelji koji nisu odabrani ne dobiju obavijest, kao i slični slučajevi koji bi se mogli podvesti pod nedostatak transparentnosti. Ukupno je sustav ocijenjen ocjenom 2,5, pri čemu su društva koja su ocijenjena najboljom ocjenom dobila pokoju preporuku, a ona s najlošijim ocjenama i po tridesetak preporuka. S obzirom na ocjenu, za zaključiti je da je sustav 50% učinkovit, odnosno neučinkovit, a riječ je o trošenju javnog novca. Također, na upit što nakon utvrđenih nepravilnosti, pojašnjeno je Državni ured za reviziju o tome izvješćuje Državno odvjetništvo, koje onda pokreće postupke i provjerava prijavljene nepravilnosti. Isto tako, budući da u realnom sektoru inspekcijske primjedbe ne bi bile praćene preporukama, već kaznama, a imajući u vidu da poduzetnici koji povlače sredstva iz EU fondova moraju provoditi postupke javne nabave, pa ukoliko se u tom procesu utvrde nepravilnosti, moraju vratiti sredstva, postavlja se pitanje zbog čega se isti kriteriji ne primjenjuju i na trgovačka društva u većinskom vlasništvu države, odnosno jedinica lokalne samouprave. Zaključno, na upit koliko je postupaka dosad pokrenuto, navedeno je da su podaci o tome izneseni u godišnjem izvješću Državnog ureda za reviziju za 2016. godinu.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti sustava javne nabave u trgovačkim društvima
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.