Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 56. sjednici, održanoj 12. listopada 2018. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2017. godine, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 4. srpnja 2018. godine.
Odbor je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/18-12/83, URBROJ: 50301-25/18-18-7, od 4. listopada 2018. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.
Uvodno je predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo da se gospodarska aktivnost u drugoj polovini 2017. povećala za 2,8% na godišnjoj razini, pri čemu se rast krajem godine usporio. Povećanju realnog BDP-a i dalje je najviše pridonosio rast izvoza robe i usluga, čiji se intenzitet, međutim, zamjetno usporio u odnosu na kretanja u prvih šest mjeseci. Značajan pozitivan doprinos dala je i osobna potrošnja, odražavajući nastavak rasta realnoga raspoloživog dohotka stanovništva te visoku razinu potrošačkog optimizma. Rast je zabilježen i za ostale sastavnice domaće potražnje, no uz snažno usporavanje dinamike kapitalnih ulaganja u posljednjem tromjesečju, koje se može povezati s nižom investicijskom aktivnosti opće države. Istodobno se nastavio snažan rast uvoza pa je doprinos neto izvoza rastu realnog BDP-a bio negativan. Na razini cijele 2017. godine ostvaren je realan rast od 2,9%, što je za 0,6 postotnih bodova niže u odnosu na ostvarenje u prethodnoj godini, ali i zamjetno niže u usporedbi s rastom gospodarske aktivnosti u novim članicama Europske unije.
Na tržištu rada nastavila su se povoljna kretanja. Broj zaposlenih nastavio se povećavati te je bio široko rasprostranjen, uz najveći doprinos uslužnih djelatnosti privatnog sektora. Ne-zaposlenost se nastavila smanjivati, djelomično zbog nastavka iseljavanja radno sposobnog stanovništva. Administrativna stopa nezaposlenosti na kraju prošle godine snizila se na gotovo 11%. Nastavio se i godišnji rast bruto i neto plaća. Bruto plaće porasle su tako u prosjeku za 4,6% u odnosu na drugu polovinu 2016., a rast neto plaća bio je još izraženiji zbog izmjena Zakona o poreza na dohodak koje su stupile na snagu početkom prošle godine.
Inflacija potrošačkih cijena ubrzala se u drugoj polovini 2017. godine. Na to je najviše utjecalo jačanje inflatornih pri¬tisaka iz vanjskog okružja, prije svega rast cijena sirove nafte koji je utjecao na rast cijena goriva i maziva za osobna vozila, te rast cijena električne energije. Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena pritom se povećala s 0,7% u lipnju na 1,2% u prosincu.
Višegodišnji trend smanjivanja vanjskih neravnoteža nastavio se. Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom se polugodištu 2017. povećao u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, na što je najviše djelovalo smanjenje manjka na računu primarnog dohotka. Također se dodatno povećao neto izvoz usluga, i to poglavito usluga putovanja. Za razliku od toga, manjak se u robnoj razmjeni s inozemstvom produbio. Ostvareni neto odljev kapitala uglavnom je posljedica daljnjeg smanjenja neto inozemnih dužničkih obveza domaćih sektora, dok je priljev izravnih vlasničkih ulaganja i dalje bio razmjerno skroman. U skladu s time relativni pokazatelji inozemne zaduženosti i neto stanja međunarodnih ulaganja dodatno su se poboljšali.
Hrvatska narodna banka je tijekom drugog polugodišta 2017. ekspanzivnom monetarnom politikom nastavio podržavati oporavak domaćega gospodarstva i održavati stabilan tečaj kune prema euru, koji je preduvjet očuvanja financijske stabilnosti, ali i stabilnih inflacijskih očekivanja. Nastavilo se provođenje strukturnih repo operacija kojima se bankama osigurava dugoročna kunska likvidnost, čime se pogoduje smanjenju kamatnih stopa na duži rok te se podupire kunsko kreditiranje banaka. Zbog pritisaka na jačanje kune Hrvatska narodna banka je tijekom druge polovine 2017. od banaka otkupio znatna devizna sredstva, stoga je već visoka kunska likvidnost monetarnog sustava povećana na najviše razine zabilježene dotad.
Visoka likvidnost na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu pogodovala je daljnjem padu aktivnih i pasivnih kamatnih stopa poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj. To je, zajedno s uglavnom povoljnim kretanjima standarda odobravanja kredita i kreditne potražnje, dovelo do oporavka rasta plasmana, pri čemu se ističe jačanje kreditiranja stanovništva.
Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke povećale su se za 2,2 mlrd. EUR u 2017. godini. Snažnom godišnjem rastu pričuva najviše je pridonio zamjetan otkup deviza od banaka, čime je osigurana stabilnost tečaja domaće valute.
U 2017. godini imovina banaka blago je porasla, dok se profitabilnost smanjila. Na porast imovine presudan je utjecaj imala dokapitalizacija OTP banke Hrvatska d.d. radi preuzimanja Splitske banke d.d., zbog čega su ojačali kapital banaka i ulaganja u ovisna društva. To je nadmašilo utjecaje koje su na imovinu banaka imali gubici povezani s poteškoćama u poslovanju grupe Agrokor i s njom povezanih osoba, tečajna kretanja, prodaje nenaplativih potraživanja i izlazak jedne banke iz sustava. Dobit banaka i pokazatelji profitabilnosti zamjetno su se smanjili.
Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita nastavio se smanjivati te je na kraju 2017. iznosio 11,4%, pri čemu je na takva kretanja ključno utjecala prodaja potraživanja. Stopa ukupnoga kapitala porasla je i krajem 2017. dosegnula rekordnu visinu od 23,2%, što je uglavnom bilo posljedica smanjenja rizičnosti izloženosti kreditnome riziku, najviše zbog rasta značajnosti žiroračuna banaka u središnjoj banci.
U drugom polugodištu 2017. nastavila su se povoljna kretanja u javnim financijama. Saldo opće države nastavio se zamjetno poboljšavati te je u spomenutom razdoblju ostvaren višak opće države prema metodologiji ESA 2010 od čak 4,1 mlrd. kuna, a to je za nešto više od 4,0 mlrd. kuna bolje ostvarenje nego u istom razdoblju prethodne godine. Nastavak fiskalne prilagodbe posljedica je intenziviranja rasta poreznih prihoda, dok su se rashodi samo blago povećali na godišnjoj razini. Na razini cijele 2017. ostvaren je višak salda opće države u visini od 0,8% BDP-a, što je značajno povoljnije u odnosu na očekivanja Vlade Republike Hrvatske. Omjer duga opće države i BDP-a na kraju 2017. iznosio je 77,5% ili za 2,7 postotnih bodova manje nego u 2016. godini.
U raspravi na Odboru napomenuto je da se ubuduće očekuje povoljnija relacija između investicija i fondova Europske unije. Među ostalim naglašeno je zadovoljstvo s poboljšanom gospodarskom situacijom te fiskalnom politikom u Republici Hrvatskoj.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2017. godine
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.