Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 51. sjednici, održanoj 29. lipnja 2018. godine, Prijedlog zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 369, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2018. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da u Programu Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje od 2016.-2020. jedna od mjera rješavanje problema blokiranih računa građana u dugotrajnoj blokadi te kreiranje dugotrajne sheme za otplatu dugova blokiranih građana. Kako bi se ostvarila navedena mjera predlaže se donošenje Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama.
Prema podacima Financijske agencije na dan 31. ožujka 2018. godine ukupno je blokirano 325.254 građana s ukupnim dugom od 43,37 milijardi kuna. Od ukupnog broja blokiranih građana 85% građana blokirano je dulje od jedne godine, a njih 66% dulje od tri godine. Prema podacima Financijske agencije oko 58% duguje male iznose duga, koji se uglavnom odnose na tekuću potrošnju i potrošačke usluge (više od 30% za telekomunikacijske usluge i Hrvatsku radioteleviziju) te iako čine najveći broj dužnika, njihov ukupan dug iznosi samo 4% od ukupnog iznosa duga. Srednji dužnici s dugom iznad 30.000,00 kuna duguju prvenstveno bankama kao vjerovnicima. Najveći dužnici s dugom iznad milijuna kuna čine samo 1% ukupnog broja blokiranih građana iako duguju čak 52% duga.
Samo omogućavanjem otpisa glavnice duga do 10.000,00 kuna deblokirao bi se veći broj građana. Zakonom se određuje skupina vjerovnika (Vjerovnici grupe I.) koja je obvezna izvršiti otpis dugova do 10.000,00 kn po dužniku (glavnica i trošak uvećano za pripadajuće dospjele kamate) a to su Republika Hrvatska, proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna koji se nalaze u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, trgovačka društva u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske te pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska koje se nalaze u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti, a koji objavljuje Ministarstvo financija. Da bi se dug otpisao mora se za taj dug na dan 31. prosinca 2017. provoditi ovrha na novčanim sredstvima po računu te trajati do dana stupanja na snagu Zakona. Na taj način sprječavaju se moguće zlouporabe u vidu namjernog neplaćanja obveza u razdoblju od najave Zakona do njegova stupanja na snagu. Vjerovnici grupe II. samostalno odlučuju hoće li ili ne odobravati otpise, a u istu grupu spadaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje JLPRS), proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna JLPRS koji se nalaze u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, financijske institucije, sve druge pravne osobe, fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost. Vjerovnici grupe II. također samostalno odlučuju koliki će iznos dospjelog iznosa duga otpisati.
Svakom vjerovniku koji dužniku otpiše dospjeli dug, iznos do 10.000,00 kuna glavnice i troškova te pripadajuće kamate smatrat će se porezno priznatim izdatkom. Za građane čiji dug prelazi iznos od 10.000,00 kuna (pod uvjetom da se dug odnosi na poreze i druga javna davanja prema odredbama Općeg poreznog zakona) daje se mogućnost reprogramiranja neotpisanog dospjelog duga do najdulje 60 mjeseci.
U raspravi na Odboru istaknuto da je ovisno a datumu gledanja otprilike 325.000 građana u blokadi s iznosom od oko 42 milijardi kuna duga te kamata na dug od 21 do 22 milijardi kuna. U I. skupini vjerovnika će država otpisati do 10.000,00 kuna dužnicima. Od ukupnog broja građana se ovim Zakonom dio potpuno deblokira, a drugim se smanjuje dug. Prema simulacijama se otpisom obuhvaća nešto više 153.000 građana, 6.672 građana će biti u potpunosti deblokirana. Ovaj Zakon je stimulativna mjera prema vjerovnicima skupine II. da ukoliko slijede primjer države i rade otpis dugovanja, imaju mogućnost porezne olakšice do 10.000,00 kuna. Otpis dugova podrazumijeva i otpis kamata na dug.
Obveznim otpisom vjerovnika skupine I. u iznosu od 10.000,00 kuna, od ukupno 884 milijuna kuna duga, najveća tri vjerovnika (80%) su Republika Hrvatska-Ministarstvo financija, Hrvatska radiotelevizija i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Ministarstvo financija je vjerovnik u iznosu od 280 milijuna kuna, Hrvatska radiotelevizija u iznosu od 250 milijuna kuna te Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u iznosu od 155 milijuna kuna.
U prvom Nacrtu prijedlogu zakona su također vjerovnici skupine II. trebali biti zakonski obuhvaćeni, tada bi preko 11.000 građana bilo deblokirano. Međutim zbog izbjegavanja tužbi se promijenio takav Nacrt prijedloga zakona. Istaknuto je da se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i privatna poduzeća ne mogu zakonski obvezati na otpis dugova međutim država može biti primjer. Postavljeno pitanje o mogućoj prodaji potraživanja Ministarstva financija, što je negirano. Navedeno je da je izazov zaštititi dužnike i vjerovnike zakonskim propisima. Postavlja se pitanja o građanima koji unatoč poteškoćama podmiruju svoje obveze. Napomenuto je da bi u startu svim građanima trebalo omogućiti reprogramiranje dugova s maksimalnom otplatom od 60 mjeseci. Naglašeno je da je potrebna pravednost prema građanima koji uredno otplaćuju obveze. Podržava se pomoć, ali ne oprost dugova. Potrebno je omogućavanje rasterećenja time da se obveze prolongiraju odnosno reprogramiraju i takvim mjerama građane deblokira. Odgovoreno je da je načelo obročne otplate involviran u ovaj Zakon, što je stimulativna mjera.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.