Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici, održanoj 9. ožujka 2017. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti nabave i pravilnosti korištenja službenih vozila proračunskih korisnika državnog proračuna, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 19. prosinca 2016. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Izvješću na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/16-12/84, URBROJ: 50301-25/18-17-17, od 2. ožujka 2017. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.
Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju, pomoćnik glavnog državnog revizora, istaknuo da su predmet revizije bile aktivnosti proračunskih korisnika državnog proračuna u vezi s nabavom i korištenjem službenih vozila, a ciljevi revizije bili su ocijeniti opravdanost nabave službenih vozila, organiziranost nabave službenih vozila, normativno uređenje korištenja službenih vozila, pravilnost korištenja službenih vozila te ocijeniti efikasnost sustava unutarnjih kontrola kod nabave i korištenja službenih vozila. Proračunski korisnici državnog proračuna od kojih su prikupljeni podaci o službenim vozilima imali su 9424 službena vozila, od čega 6000 osobnih vozila. Radi se o podacima koji se odnose na 504 proračunska korisnika, dok 128 korisnika nije imalo službeno vozilo. Najznačajniji udio ima Ministarstvo unutarnjih poslova (oko 41% svih vozila). Prema načinu nabave, u vlasništvu je bilo 69% vozila, a 31% vozila je bilo u najmu. Prosječni rashod po vozilu je iznosio oko 39000 kuna (bez troškova nabave, odnosno kupnje), a prosječno je prijeđeno 15600 km po vozilu. Subjekti revizije su bili proračunski korisnici s najvećim brojem vozila: Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Porezna uprava, Carinska uprava, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske i Državni ured za središnju javnu nabavu (u dijelu pripreme i provođenja postupaka nabave vozila). Ovi subjekti revizije su krajem 2015. koristili 67% svih službenih vozila. Starije od 10 godina je bilo 56% vozila u vlasništvu, a prosječan broj prijeđenih kilometara je oko 150000. Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, uzimajući u obzir postavljene ciljeve revizije, Državni ured za reviziju je ocijenio da je učinkovitost nabave i pravilnost korištenja službenih vozila kod revizijom obuhvaćenih proračunskih korisnika djelomično učinkovita. Osim preporuka danih subjektima, a čije je očitovanje sastavni dio Izvješća, Državni ured za reviziju predložio je Vladi Republike Hrvatske preispitivanje Zaključka iz 2009. godine o zabrani nabave novih automobila za službene potrebe svim korisnicima sredstava državnog proračuna, osim putem operativnog najma. Također je predložio i dopunu Odluke o uvjetima korištenja službenih osobnih automobila, mobilnih telefona, redovnih zrakoplovnih linija, poslovnih kreditnih kartica, sredstava reprezentacije te načinu odobravanja službenih putovanja, u dijelu koji se odnosi na način korištenja službenih vozila, osobito uvjete i način korištenja trajno dodijeljenih službenih vozila (24 sata), s obzirom na poslove koji se obavljaju. Osim toga, Ured je Vladi Republike Hrvatske skrenuo pozornost na iskustva drugih zemalja, koje u cilju povećanja učinkovitosti te pravilnosti korištenja službenih vozila proračunskih korisnika, primjenjuju centralizirani model gospodarenja i raspolaganja te sustav satelitskog nadzora kretanja vozila.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske, pomoćnica ministra financija, istaknula je da je spomenuti Zaključak iz 2009. godine, koji je još uvijek primjenjuje, a koji se odnosi na zabranu nabave novih automobila, osim putem operativnog leasinga, bio opravdano donesen, a u međuvremenu je s korisnicima preispitana opravdanost njegove daljnje primjene te je u proceduru upućen novi zaključak, prema kojem bi se opravdanost nabave utvrđivala analizom troškova i koristi te bi se, ovisno o tome, određivala vrsta nabave (kupnja, odnosno operativni ili financijski leasing).
U raspravi na Odboru izraženo je mišljenje da bi promjena načina kupnje, različito od korisnika do korisnika, bila „korak unazad“, budući da je nabava putem leasinga postala standard te da bi trebalo nastaviti s dosadašnjom praksom, kao i da se automobili ne kupuju ukoliko nisu potrebni. Naglašeno je i da treba preispitati opravdanost kupnje vozila kod korisnika koji imaju manje od prijeđenih 20000 km godišnje te da bi u tom slučaju trebalo razmisliti o drugim načinima prijevoza. Predstavnik Državnik ureda za reviziju pojasnio je da je zbog navedenoga i predložen centralizirani način upravljanja automobilima između dvaju ili više proračunskih korisnika. Također, u raspravi je istaknuto da se pravom analizom troškova može postići racionalnost i oportunost kupnje i korištenja automobila. Isto tako, ukazano je i da neki korisnici za vrijeme trajanja leasinga nisu prijavljivali štete radi naplate od osiguravajućih društava, što je propust koji se ne bi smio događati, jer se zapravo radi o dvostrukoj šteti – onoj na samom vozilu i propustu naplate štete.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak
Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti nabave i pravilnosti korištenja službenih vozila proračunskih korisnika državnog proračuna.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.